Arhiva oznaka: Gradska hronika

Udruženje poljoprivrednika Federacije BiH zatražilo je od federalne Vlade da u rebalans budžeta za ovu godinu uvrsti dodatnih 10 miliona KM za poljoprivrednike.

“Zahtijevamo da do 31. marta bude usvojen i program, bez kojeg nije moguće početi isplaćivati podsticaje“, izjavio je za predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo.

On je istakao da je za poljoprivrednike neprihvatljiv nacrt pravilnika o načinu ostvarivanja novčane podrške i traže da bude povučen iz javne rasprave, kao i da se radi po prošlogodišnjem, pišu Nezavisne novine.

mc

The post Poljoprivrednici od Vlade FBiH traže još 10 miliona KM appeared first on Radio Srebrenik.

Bosna i Hercegovina nema dovoljno razvijen sistem prikupljanja komunalnog otpada, nedostaje sanitarnih deponija, veliki procenat otpada odlaže se na gradska i općinska smetljišta, mnogo je divljih odlagališta, a uz to godišnje se u promet pusti oko 1,2 milijarde plastičnih kesa tregerica.

To znači da se mjesečno u BiH upotrijebi 100 miliona kesa, a ukupne količine kesa koje se plasiraju na tržište Federacije BiH iz godine u godinu su sve veće te u ovakvim okolnostima s komunalnim otpadom u BiH to predstavlja veliki problem.

Broj prijavljenih kesa u 2014. godini bio je oko 66.433.500, u 2015. godini 64.450.800, u 2016. godini 67.821.000 i u 2017. godini 69.992.900 kesa. Od broja prijavljenih kesa manji procenat otpada na one na koje se plaća naknada i broj takvih kesa je u opadanju jer je 2014. godine bio oko 9.321.600, a u 2017. godini 3.057.500.

Tokom proizvodnje jedne plastične kese emitira se oko 200 miligrama CO2. Za dobijanje jedne plastične kese utroši se oko 500kJ prirodnog gasa, 120kJ nafte ili 80kJ uglja. Prosječna dužina korištenja kese tregerice je 12 minuta nakon kojih ona postaje otpad koji se reciklira u vrlo niskom procentu (jedan posto).

Govoreći o Uredbi o naplati plastičnih kesa koja je stupila na snagu 2014. godine, stručna savjetnica za oblast upravljanja otpadom pri Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH Elma Hadžić-Ramić u razgovoru za Fenu napomenula je da taj dokument nije rezultirao smanjenjem broja kesa tregerica, čija je debljina stijenke do 20 mikrona.

To kese u koje se pakuje voće, povrće, rinfuzni i drugi rastresiti proizvodi na koje se ne obračunava naknada kao i kese koje se izdaju na kasi za pakovanje proizvoda koji imaju svoju primarnu ambalažu.

Podsjetila je da je osnovni razlog uvođenja plaćanja naknada za plasman plastičnih kesa tregerice nije bio naplata naknada već podizanje svijesti o problemu upotrebe plastičnih kesa zbog čega se nisu ni očekivala velika sredstva od obračune ove naknade.

Sredstva koja su uplaćena u Fond po osnovu plasmana kesa tregerica za osam obračunskih perioda (po dva na polugodišnjem nivou za period od 2014. do 2018. godine) iznosi oko 960.000 KM.

Od ukupnom naplaćenog iznosa prema Zakonu o Fondu 70 posto sredstava proslijeđeno kantonima što iznosi  672.000 KM dok je Fondu preostalo 30 posto odnosno 288.000 KM, što bi na godišnjem nivou iznosilo oko 72.000 KM,  namijenjena za projekte zaštite okoliša.

– Obzirom da kese tregerice gledajući težinski čine vrlo mali procenat plastičnog otpada, Uredba nije dovoljna da riješi veliki procenat plastičnog otpada s kojim imamo problem. Veći dio plastičnog otpada je predmet Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom – dodala je Hadžić-Ramić.

Ovaj sistem je baziran na principu “produžene odgovornosti proizvođača i uvoznika” koji su putem plaćanja naknade obavezu upravljanja ambalažnim otpadom u koji spada i plastični ambalažni otpad prenijeli na operatera sistema, piše Fena.

Operateri sistema kojih u Federaciji BiH ima dva, a u Republici Srpskoj jedan su odgovorni za postizanje propisanih ciljeva za reciklažu kompletnog ambalažnog otpada čiji je dio i plastični ambalažni otpad.

Federalnim planom upravljanja otpadom za period od 2012. do 2017. godine je bazirana na konceptu izgradnje Regionalnih centara upravljanja otpadom, a dio tog plana je realiziran kroz izgradnju nekoliko regionalnih deponija otpad u čijem okviru su predviđeni centri za upravljanje otpadom.

Međutim, Hadžić-Ramić ističe da je to dugotrajan finansijski i tehnički vrlo zahtjevan proces, a veliku ulogu imaju i lokalne zajednice koje nose dio odgovornosti i obaveze za zatvaranje postojećih deponija i priključivanje regionalnim deponijama.

Pojasnila je da je jedan od problema nedostatak finansijskih sredstava, ali kao drugi problem identificirala je podijeljene nadležnosti kada je u pitanju upravljanje komunalnim otpadom što otežava donošenje odluka i ujednačavanje cijena kao i uvjeta u sistemu upravljanja komunalnim otpadom.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma pokrenulo je izradu nova Strategije upravljanja otpadom nakon koje će biti izrađen i novi Plan upravljanja otpadom te će nakon toga biti poznat daljnji smjer u sistemu upravljanja otpadom u Federaciji BiH.

Ovaj Fond kao ključni segment u ovoj oblasti prepoznao je potrebu za operativnom i finansijskom podrškom prema reciklažnoj industriji koja je ključna za uspostavljanja sistema upravljanja otpadom odnosno osnova cirkularne ekonomije u otpadu.

Također, vodeći se činjenicom da Fond generalno iz oblasti upravljanja otpadom prikuplja vrlo skromna sredstva od naknada prepoznata je potreba za stvaranje novog finansijskog mehanizma revolving fonda.

To je finansijski mehanizam, pojašnjava Hadžić-Ramić putem kojeg je svim zainteresiranim subjektima koji se bave nekom od aktivnosti upravljanja otpadom daje mogućnost da po povoljnim uvjetima (s nultom kamatnom stopom) dobiju kreditna sredstva za projekte u oblasti reciklaže, smanjenja nastajanja i korištenja otpada.

Stoga je stručna savjetnica za oblast upravljanja otpadom pri Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH Elma Hadžić-Ramić izrazila nadu da će se razvijanjem ovog mehanizma u narednom periodu omogućiti i određeni poticaji u smislu granta za najuspješnije korisnike.

mc

The post Mjesečno se u BiH upotrijebi 100 miliona plastičnih kesa appeared first on Radio Srebrenik.

Jak olujni vjetar koji je tijekom subote puhao brzinom između 80 i 100 kilometara na sat, a na mahove i jače, nanio je veliku materijalnu štetu na gospodarskim i privatnim objektima te elektro mreži i na putnim komunikacijama u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.

Posljedice nevremena vidljive su u svim dijelovima Grada Mostara, te općina Čapljine, Stoca, Čitluka, Neuma i Ravnog.

Olujni vjetar lomio je i rušio stabla koje su blokirale na više mjesta prometnice, a čupao je i lomio fasade sa zgrada,nosio krovove s privatnih i gospodarskih  objekata, prevrtao šlepere, rušio elelktrične stubove  pri čemu su pojedini dijelovi grada i spomenutih općina u više navrata ostajali bez napajanja  električnom energijom, priopćeno je u nedjelju ujutro iz Operativnoga centra Civilne zaštite HNŽ-a, piše Fena.

U Gradu Mostaru više od 15 osoba zatražilo je ljekarsku pomoć. Nekoliko ih je zadržano na daljnjem liječenju, uglavnom od ozljeda nastalih kao posljedica padova i udaraca predmetima koji su nošeni vjetrom.

U općini Čapljina, tijekom noći i u jutarnjim satima olujni vjetar  pričinio je veću materijalnu štetu na stambenim i gospodarskim objektima, poljoprivrednim imanjima, elektro mreži i na putnim komunikacijama.

Zabilježeno je također dosta polomljenih stabala, oštećenih vozila te oštećenih nadgrobnih spomenika.

Na području općine Čitluk i Stoca zabilježena su oštećenja na krovovima stambenih objekata, a uglavnom se radilo o polomljenim crijepovima koji su padali okolo pričinivši štetu na vozilima koja su bila parkirana u blizini. U Stocu je povremeno nestajalo i električne energije.

U općini Neumu zbog jakih udara vjetra na području općine bilo je porušenih stabala i drugih predmeta. Nema povrijeđenih, a evidentirano  je nekoliko manjih kvarova na naponskoj mreži.

Na području općine Ravno prijavljeno je nekoliko oštećenih i polomljenih crijepova na krovovima stambenih objekata i nekoliko porušenih stabala.

Jak vjetar prouzrokovao je i širenje požara u Mostaru, Čapljini i Konjicu, gdje je uglavnom gorjelo raslinje i otpad.

U općini Čapljina požar je u subotu ujutro izbio između tvornice keksa Lasta i Željezničke pruge, te kod benzinske pumpe „Rebac“ u Trebižatu gdje je gorjela borova šuma. Vatrogasci su oba uspjeli sanirati.

The post Jak vjetar u Hercegovini nanio veliku štetu appeared first on Radio Srebrenik.

Za razliku od prošlog proljeća, ovo proljeće smatramo da bi trebalo biti ipak normalnije i primjerenije na prostoru Balkanskog poluostrva, s tim da ove godine možemo očekivati oslabljene prodore studeni sve do sredine aprila mjeseca na čitavom prostoru regije., naveo je u prognozi meteorolog amater Nedim Sladić.On je u razgovoru za N1 govorio o prognozi za predstojeće sedmice naglasivši da neće biti meteoroloških ekstrema kao u prethodnoj godini.

”Moram priznati da se sa 3BMeteo i Accuweather slažemo u određenim detaljima, pogotovo kad je riječ o prodorima hladnijih zračnih masa sa sjeveroistoka kontinenta prema Grčkoj, Turskoj i Balkanskom poluostrvu. Činjenično stanje ove zime jeste jačanje kvazibijenalne oscilacije (tzv. QBO index) koji ove godine je prešao u svoju zapadnu fluktuaciju, što po pravilu pojačava zapadnu mlaznu struju i ona omogućava da se područja Velike Britanije i većeg dijela Skandinavije nađu pod pohodom pojačane ciklonske aktivnosti koja bi sa sobom donosila veće količine padavina. S druge strane, veća pokrivenost snježnim prekrivačem nad područjem istočne Europe kao i prolongirani periodi hladnijeg vremena koji vladaju nad ovim prostorom već duže vrijeme bi mogli zbog uspostavljenog trenda dobiti kasniji početak proljeća nego je to uobičajeno”, naveo je Sladić.

Kako i položaj mlazne struje je dosta izraženiji usljed čestih oscilacija u NAO indexu.

”Ono što je za sada vidljivo jeste da će često oscilirati kroz proljeće utjecaj NAO+ i NAO- indexa, što u suštini nam dalje većinom utjecaj jače zonalne struje s kojom se veći dio europskog kontinenta stavlja pod toplije vrijeme od prosječnih vrijednosti, ali upravo odbijanjem od hladniji zrak nad istokom kontinenta mogla bi ista napraviti dosta snažan spust južnije što u konačnici stavlja istok Europe u okvire prosjeka ili nešto malo hladnijim (područja istočno od Rumunije, Crnog Mora i prema Rusiji). Ipak, NAO index nije toliko ključan u proljeće koliko u zimskom periodu, stoga on nam neće biti ključan faktor u određivanju proljetnog scenarija”, dodao je Sladić.

Uzmemo li u obzir generalno ponašanje mlazne struje, pod rizikom smo da imamo tzv. dosta izraženi tzv. omega blok koji se od sjevera Francuske prostire prema jugu Finske ili Švedske, a odbijanjem od veću količinu hladnog zraka se dalje usmjerava južnije i tone dublje prema jugu pri čemu kod obala Turske se ponovo vraća u ustaljeni oblik.

”To stavlja određena područja, prvenstveno jugozapadne i dijelova centralne Europe pod rizik za dugotrajnije zadržavanje sušnijeg i stabilnijeg vremena pod utjecajem azorskog anticiklonalnog polja, pri čemu se priprema podloga za mogućnost jačeg razvoja toplinskih valova i ljetnih vrućina predstojećeg ljeta. Međutim, sama činjenica da bi se tlo zagrijavalo konvekcijom u dugotrajnijem trendu za posljedicu pri manjem prodoru svježine sa sjevera kolizija dvije zračne mase mogla bi određenim dijelovima centralne Europe prouzročiti dosta jake grmljavinske nepogode koje mogu nanijeti materijalnu štetu, naročito u drugom dijelu proljeća. Kada govorimo o alpskom području, snježni pokrivač koji je ove godine iznad prosjeka će uvjetovati prolongiranu zimsku sezonu, ali bi uslijed povišenijih temperatura u drugom dijelu proljeća mogao izazvati i stvaranje lavina, naročito od sredine proljeća. Također, naglo topljenje snijega može imati utjecaja na porast nivoa rijeka, prvenstveno Mure, Save i Dunava, te stoga postoji i određeni rizik od poplava, kako se prvi mjesec na području balkanskih zemalja prognozira kao nestabilniji, sa čestom dinamikom vremenskih prilika i nešto malo većom količinom padavina koje bi mogle pogoršati situaciju. Upravo to je razlog da područja južne Austrije, sjevera i istoka Hrvatske i Podunavlja u Srbiji budu pod većim oprezom. Ipak, generalno obuhvaćeno, Balkan očekuje toplije proljeće od prosjeka, naročito u njegovom drugom dijelu te uglavnom prosječna količina oborina, pri čemu se više oborina očekuje u prvoj polovini proljeća (mart), a manje u drugoj”, ispričao je Sladić za N1.

”Ono što ne smijemo otpisati jesu povremeni prodori hladnoće koji bi se, u oslabljenim oblicima i slabijeg intenziteta odvajali od svoje matrice, te uslovljeno položajem mlazne struje u sjeveroistočnoj struji pružali preko naših krajeva po rubnom dijelu, no takvi prodori ne bi trajali duže od tri dana. Svakako je da do sredine mjeseca aprila ne bismo trebali ove godine otpisati povremene snježne padavine ili koju snježnu epizodu. Maj mjesec bi trebao da bude i najtopliji mjesec u nadolazećem proljeću na području naše zemlje. (N1)

MC

The post Vremenska prognoza za proljeće appeared first on Radio Srebrenik.

Golman Tuzla Cityja Nevres Fejzić zbog zadobivene povrede u predjelu glave zadržan je na bolničkom liječenju u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli, potvrđeno je iz ove zdravstvene ustanove.

U okviru današnjeg susreta između Tuzla Cityja i Sarajeva došlo je do kontakta između Fejzića i igrača gostujuće ekipe Krstea Velkoskog nakon što je kapiten Bordo tima postigao pogodak za vodstvo svoje ekipe. 

Fejzić je zadobio povredu u predjelu glave, a nakon što mu je ukazana ljekarska pomoć na terenu prevezen je u Univerzitetski klinički centar u Tuzli.

Kako nam je potvrđeno iz ove zdravstvene ustanove, Fejzić je nakon obrade u prijemnoj ambulanti Klinike za hirurgiju premješten u Kliniku za neurohirurgiju gdje se nalazi na liječenju.

“Pacijent je trenutno svjestan i stabilan, ali njegove povrede zahtjevaju bolničko liječenje”, rekla je za glasnogovornica tuzlanskog UKC-a Ersija Aščerić-Mujedinović

Inače, nakon snažnog udarca koji je zadobio u predjelu glave, Fejzić je izgubio svijest na terenu. Brzom reakcijom medicinskog osoblja na stadionu, ovaj golman je zbrinut te je u svjesnom stanju stigao u tuzlansku bolnicu gdje se nalazi pod nadzorom ljekara.

DK

The post Golman Tuzla Cityja zadržan u bolnici nakon zadobivene povrede glave appeared first on Radio Srebrenik.

Evropskoj uniji nedostaje tri miliona i 800 hiljada radnika, najviše medicinskog osoblja, stručnjaka i kvalifikovanih radnika metalske struke, kao i osoblja na području informativnih tehnologija, pokazali su podaci statističke službe Eurostat.

Najviše, preko 1,2 miliona srednje i visokokvalifikovanih radnika traži Njemačka u kojoj će od januara 2020. stupiti na snagu pojednostavljeno odobravanje šestomjesečnih viza za one koji žele posao, a najviše ih i potražuju njemačka preduzeća.

Ta mjera se odnosi na bezmalo sve zemlje izvan EU, uključujući Zapadni Balkan.

Naravno, posao će bez ikakvih prepreka odmah dobiti državljani članica Evropske unije.

Uz Njemačku, najviše novih radnika traže Velika Britanija, i to 851.000, Češka 271.000, Holandija 256.000, Poljska 156.000, Belgija 149.000. Znatan broj nepopunjenih bitnih radnih mjesta imaju i Austrija 126.000, Španija 125.000, dok Švedska traži 103.000, a Mađarska 87.000 stručnjaka i kvalifikovanih radnika.

U analizi Eurostata se navodi da “preduzeća u EU imaju sve više muke da nađu radnike s odgovarajućom stručnošću, a sve veći je paradoks da obrazovani mladi iz zemalja Unije ne uspijevaju da nađu posao”.

Jedna od najvećih kompanija za regrutovanje radne snage na Zapadu, Menpauer, navodi da je potraga za radnim mjestima stalno u porastu i da sad 45 odsto kompanija u EU ističu da nisu u stanju da nađu profile zaposlenih s odgovarajućom stručnošću.

Šta to traže evropske i najmoćnije svjetske privrede?

Menpauer objašnjava da se u ključnim svjetskim ekonomijama događaju bitne promjene i da nove tehnologije, a posebno vještačka inteligencija osjetno osvajaju prostor automatizacije, tako da se uskoro može očekivati i da takva tehnologija zamijeni ljude na mnogim radnim mjestima.

Potraga za stručnjacima i za potrebe kompanija obučenim radnicima, međutim, još će potrajati, pored ostalog i zbog jenjavanja nataliteta naročito u Evropi, pišu Nezavisne novine.

Menpauer ističe da raste tražnja naročito za kvalifikovanim radnicima i to najviše električarima, variocima, mehaničarima, kao i valjano obučenim prodavcima, inženjerima, stručnjacima za automobile i tehnolozima svih profila.

Najveći nedostatak stručnjaka i radnika je u ekonomiji Njemačke, najmoćnijoj u Evropi, a kad je riječ o informatičarima, čak i njemački jezik se stavlja u stranu i važno je samo da se dobro vlada engleskim.

Vodeća njemačka industrijska savezna država Baden-Virtemberg i njeno središte Štutgart su najviše pogođeni nedostatkom radne snage, jer tamošnja preduzeća traže preko 200.000 stručnjaka i kvalifikovanih radnika.

Prema procjenama njemačke vlade, starenje stanovništva će u Njemačkoj do 2030. izazvati manjak radne snage od osam odsto, a digitalizacija industrije traži nove stručne profile i potraga za novim kadrovima uzrokuje i novu konkurenciju.

U njemačkoj industriji se trenutno veoma traže fakultetski obrazovani inženjeri, informatičari, matematičari, stručnjaci za sajber bezbednost i zaštitu, kao i eksperti za vještačku inteligenciju.

Njemačkom društvu su takođe potrebni vaspitači u dečjim centrima i domovima za stare ljude, bolničari, kuvari, ugostiteljski radnici i pomoćno osoblje.

Traženi su i šoferi i magacioneri, a nužno je da ovi i pređašnji profili zaposlenih znaju, imaju potvrdu o položenom od države plaćenom B1 kurs njemačkog jezika, uz obavezu da, kad počnu da rade, nastave da uče da bi stekli više znanje B2 njemačkog jezika.

Da bi zaposleni dobio državno uvjerenje o dobrom znanju njemačkog potrebno je da položi visoki kurs C1.

Mjere njemačke vlade imaju za cilj da omoguće zapošljavanje i bar dijela imigranata, naročito njih oko 200.000 koji su zatražili politički azil u Njemačkoj.

DK

The post EU sve teže nalazi kvalifikovane stručnjake: Nedostaje im 3,8 miliona radnika appeared first on Radio Srebrenik.

Muzičar Mirsad Kerić sahranjen je danas u Njemačkoj. On je, podsjećamo, preminuo usljed povreda koje je zadobio u saobraćajnoj nesreći u Njemačkoj u kojoj je život izgubio i Šaban Šaulić. 

Prije sahrane organizovan je komemorativni skup na kojem su se okupili brojni prijatelji Kerića, te njegova rodbina i kolege. Kerić je, baš kao i jučer njegov kolega Šaban Šaulić, ispraćen uz muziku.

DK

The post Sahranjen Mirsad Kerić, muzičar i prijatelj Šabana Šaulića appeared first on Radio Srebrenik.

Olujni vjetar koji je zahvatio i područje tomislavgradske općine tijekom noći, s petka na subotu, nanio je ogromnu materijalnu štetu stanovnicima u Tomislavgradu.

Snazni vjetar je u naseljima u jugoistočnom dijelu Duvanjskog polja, Borčani i Omolje, poskidao  nekoliko krovova s obiteljskih kuća, rušio je crijepove s krovišta, trgao ograde, lomio i obarao drveća te dimnjake i električne stupove, a oštećen je i veliki broj automobila, piše Fena.

Prema reakcijama mještana tih naselja, olujna bura je počela odmah iza polnoći stvarati velike probleme na njihovim stambenim i gospodarskim objektima, a stvarni učinak bure su mogli vidjeti u ranim jutarnjim satima.

Tomislavgradski vatrogasci od jutros interveniraju uklanjajući oborena drveća s prometnica ugroženih naselja te u samom gradu.

Električne energije nema u južnim dijelovima općine zbog srušenih električnih stupova, pa smirivanjem vremena, koje se očekuje u drugom dijelu dana, očekuju se i intervencije mjerodavnih službi.

U Civilnoj zaštiti tomislavgradske općine upozoravaju vozače i pješake na opreznost i nastalu sitaciju, tim više što vjetar i dalje nosi crijepove s krovova, a na prometnicama su srušena drveća.

DK

The post Olujna bura u Hercegovini nosi krovove sa kuća appeared first on Radio Srebrenik.

Trećina proizvedene hrane iz cijelog svijeta godišnje se baci, uglavnom zbog prekomjerne kupovine u kućanstvima te slabog razumijevanja značenja roka trajanja, ali i neprivlačnog izgleda voća i povrća, koje se najviše odbacuje, zbog čega je o problemu potrebno obrazovati mlade od najranije dobi, zaključak je konferencije “Čini dobro: Čuvaj hranu!”, održane u četvrtak u Europskom parlamentu u Bruxellesu.

“Nestala je svijest o vrijednosti hrane, trudu i resursima potrebnim da se proizvede te se ona baca u ogromnim količinama. Tu je svijest moguće vratiti informiranjem i obrazovanjem, pogotovo djece”, rekla je zastupnica Biljana Borzan (S&D) u četvrtak na konferenciji u EP-u.

Hrvatska je europarlamentarka u četvrtak, u suradnji s francuskom zastupnicom Angélique Delahaye (EPP) i Organizacijom Ujedinjenih naroda za hranu (FAO), održala konferenciju na kojoj su predstavljeni podaci o količinama odbačene hrane u svijetu te školski program i pedagoški materijali razvijeni kako bi se među djecom i mladima razvila svijest o vrijednosti hrane.

Program FAO-a “Čini dobro: Čuvaj hranu!” pokusno je uveden u 18 škola u Italiji, Francuskoj, Belgiji i Engleskoj.

Školski programi organizirani su za četiri dobne skupine, od predškolske dobi do srednje škole, koji uključuju predavanja, igre, vježbe i umjetničke aktivnosti kojima je cilj prevencija bacanja hrane, praksa za koju se smatra da će je djeca najbolje usvojiti u vlastitim kućanstvima i obiteljima.

Gubici i bacanje, a glad u stalnom porastu

“Ključna aktivnost za pojedine skupine djece jest educiranje obitelji i vršnjaka o očuvanju hrane. Druge skupine potiče se na kuhanje. Želimo transformirati djecu i mlade iz prekomjernih potrošača u one koji brinu o očuvanju i smanjenju bacanja hrane”, rekla je predstavnica iz FAO-a Rossa Rolle.

Prema podacima FAO-a, svake se godine u svijetu baci gotovo trećina proizvedene hrane, odnosno 1,3 milijarde tona, a od toga se u Europskoj uniji baci približno 88 milijuna tona, odnosno 173 kilograma po osobi, najviše iz kućanstava.

Procjenjuje se kako time EU svake godine gubi otprilike 143 milijarde eura.

Istovremeno, smatra se kako je gotovo 821 milijun ljudi kronično pothranjen te su siromaštvo i glad u stalnom rastu.

“Trenutačno postoje kapaciteti za proizvodnju dovoljno hrane i nutritivnu prehranu za svaku osobu na Zemlji”, naglasila je Rolle.

“Voće i povrće, koji su bogat izvor mikronutrijenata i vitamina za ispunjavanje dnevnog preporučenog unosa, najviše se odbacuju, posebice u odnosu na druge vrste hrane”, kazala je Rolle.

Industrijalizirane zemlje te one u razvoju bacaju gotovo jednake količine hrane godišnje, približno 650 milijuna tona, a najviše se odbacuje voće i povrće, više od 40 posto.

Edukacija i obrazovne poruke

U planu je uključivanje i nekoliko hrvatskih vrtića i škola u pilot-provedbu FAO-ova programa.

“Danas se, nažalost, u Hrvatskoj baca preko 1.000 tona hrane dnevno, a u EU-u preko 88 milijuna tona hrane godišnje. To su podaci koji nas tjeraju na djelovanje i, naravno, najvažnije je od najranije dobi utjecati na djecu kako bi učila kako se postupa s hranom”, izjavila je zastupnica Borzan za Hinu.

“Utrošiti ću dio sredstava koje kao zastupnica dobivam za svoje aktivnosti na prijevod ovog programa i ponuditi ih našem ministarstvu i drugim relevantnim institucijama kako bi se krenulo s takvim jednim programom u vrtićima i školama”, rekla je Borzan.

Hrvatske se škole, uz pomoć financiranja iz europskih fondova, opskrbljuju mlijekom, voćem i povrćem iz domaće proizvodnje.

Provođenje edukacije djece o hrani i njezinoj proizvodnji nije obavezno, no Hrvatska je jedna od nekoliko zemalja EU-a koje su počele s obrazovnim porukama o nepotrebnom bacanju hrane u školama.

U ime FAO-a o programu i rezultatima pilot-provedbe na konferenciji je govorio Rodrigo de Lapuerta, FAO-ov direktor za suradnju s EU-om.

U školama bacanje smanjeno za 20 posto

“Ovaj je program u pilot-školama smanjio bacanje za 15 do 50 posto i namjera nam je da se počne provoditi u cijeloj Uniji. Cijenimo političku i financijsku podršku zastupnice Borzan i nadamo se da će se Hrvatska u sljedećem razdoblju uključiti u pilot-program”, kazao je De Lapuerta.

Europski je parlament već u svibnju 2017. usvojio izvješće zastupnice Borzan o inicijativi za učinkovitu uporabu resursa, smanjenje rasipanja i poboljšanje sigurnosti hrane, kojom bi se smanjila količina bačene hrane koordiniranim regulativama i edukacijom.

Količina bačene hrane trebala bi se u EU-u do 2030. smanjiti za 50 posto.

U inicijativi se posebno naglašava važnost informiranja i uključivanja djece u tu akciju.

Usvojene smjernice inicijative nisu zakonski obvezujuće.

DK

The post EU godišnje baci 143 milijarde eura vrijedne hrane appeared first on Radio Srebrenik.

Legenda narodne muzike Šaban Šaulić sahranjen je u Aleji zaslužnih građana u Beogradu.

Veliki broj građana, kolega i članova porodice okupio se u petak na Novom groblju u Beogradu kako bi odao počast slavnom pjevaču koji je stradao u nedjelju u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u Njemačkoj.

Dok se spuštao sanduk, muzika je svirala njegovu pjesmu ”Ne plači dušo”, prenose beogradski mediji.

Ranije tokom dana održana je komemoracija posvećena slavnom pjevaču u Skupštini grada Beograda

DK

The post Sahranjena legenda narodne muzike Šaban Šaulić appeared first on Radio Srebrenik.

Vlada TK je na današnjoj sjednici prihvatila i Izvještaj o realizaciji novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju u 2018. godini. Ovaj izvještaj obuhvata dvije vrste poticaja, i to poticaje sa federalnog i kantonalnog nivoa vlasti. Bitno je istaknuti da su i ove godine Kantonalnim programom se nastojale obuhvatiti poljoprivredne proizvodnje za koje Federalnim programom nije predviđena novčana podrška, kao i proizvodnje za koje su postavljene visoke proizvodne kvote po jedinici proizvodnje na federalnom nivou, a koje su od interesa za razvoj ukupne poljoprivredne proizvodnje na Kantonu. Kada su u pitanju federalni poticaji, 2018. godine su proizvođači sa područja Tuzlanskog kantona ostvarili pravo na poticaje u ukupnom iznosu od 11.413.076,93 KM, što je za oko 1,85 miliona KM manje nego što je to bio slučaj 2017. U oblasti biljne proizvodnje iz federalnog budžeta je u 2018. godini odobrena novčana podrška u iznosu od 1.028.308,24 KM, podrška za animalnu proizvodnju iznosila je 10.138.171,65 KM, dok je za novčanu podršku po modelu ostalih vrsta podrški i modelu ruralnog razvoja izdvojeno 246.597,22 KM. Kada su u pitanju pojedinačne proizvodnje, najveći iznos novčane podrške odobren je u proizvodnji svježeg kravljeg mlijeka i iznosi 8.606.653,50 KM, odnosno 75,43 % od ukupno odobrene podrške.
Ukupno odobrena novčana podrška iz Budžeta Kantona za proizvodnje planirane Kantonalnim programom za 2018. godinu iznosila je 3.800.000,00 KM. Osim ovih sredstava, Kantonalna vlada je osigurala i 442.276,25 KM za proizvodnju i otkup voća. Najveći iznos kantonalnih novčanih podrški ostvarili su korisnici sa područja općine Gradačac u iznosu od 911.904,71 KM, dok je općina Čelić druga po visini odobrene novčane podrške sa iznosom od 614.356,78 KM. Rast u realizaciji novčanih podrški u odnosu na 2017. godinu zabilježen je u Banovićima, Čeliću, Doboj Istoku, Gračanici, Kalesiji, Lukavcu, Sapni, Srebreniku, Teočaku, Tuzli i Živinicama, dok je u Gradačcu i Kladnju zabilježeno smanjenje u realizaciji novčanih podrški u 2018. godini u odnosu na 2017. godinu.
U oblasti animalne proizvodnje značajno je povećana novčana podrška za muzne krave u liniji otkupa mlijeka, jer Federalnim programom za 2018. godinu nije bio obuhvaćen ovaj segment proizvodnje. Posebno treba naglasiti povećanje u oblasti peradarske proizvodnje, odnosno proizvodnje pilećeg mesa i proizvodnje konzumnih jaja, pri čemu se najveće povećanje ostvaruje u Tuzli.
Na kraju, ono što vrijedi istaknuti jeste da je Vlada Tuzlanskog kantona početkom ove godine uložila posebne napore i već sredinom februara izmirila sve novčane podrške iz 2018. godine, te time poljoprivrednicima omogućila kvalitetnije izvršenje proljetne sjetve.

M.O.

The post U 2018. godini poljoprivrednici na području TK ostvarili pravo na 15,6 miliona KM poticaja appeared first on Radio Srebrenik.

Zbog pada sistema za provjeru biometrijskih dokumenata na većini graničnih prijelaza između BiH i Hrvatske trenutno je obustavljen saobraćaj i formiraju se duge kolone vozila.Radi se o GP Izačić, Orašje, Šamac, Brčko, Brod, Velika Kladuša, Kostajnica, Kozarska Dubica, Donja Gradina, Gradiška i Doljani.

Iz sektora za granicu MUP-a Republike Hrvatske je rečeno da je došlo do kvara koji se rijetko dešava, ali da ekipe rade na otklanjanju.

“Radimo sve da što prije uspostavimo sistem. Putnici se moraju zabilježiti jer je Hrvatska zemlja EU. Dajemo sve od sebe”.

Na jugozapadu BiH prijelaz je onemogućen u potpunosti, dok na GP Izačić građani EU mogu prelaziti, a državljani BiH i trećih zemalja ne mogu zbog toga što ne radi sistem za provjeru biometrijskih dokumenata.

“Usljed pada sistema graničnih provjera Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske danas od 10:30 sati u različitim intervalima onemogućen je ili znatno usporen promet za osobe i vozila preko međunarodnih graničnih prijelaza”, rekla je glasnogovornica GP BiH Sanela Dujković.

Kada će kvar biti u potpunosti otklonjen, a putnici krenuti naprijed nije poznato.
DK

The post Obustavljen saobraćaj na većini graničnih prijelaza između BiH i Hrvatske appeared first on Radio Srebrenik.

Ovogodišnjoj eksternoj maturi trebalo bi pristupiti oko tri hiljade srednjoškolaca sa područja Tuzlanskog kantona. Eksterna matura još ove godine bit će po starom modelu, a već narednoj pristupit će se na nešto drugačiji način. Pripreme za provjeru znanja učenika uveliko su u toku.

„Imat ćemo ove godine jedan pilot projekat za tehničke škole tako da iduću godinu dočekujemo sa novim modelom mature usklađenim baš sa Evropskim standardima i pravilima. Testovi će biti osjetljivi, bit će više zadataka i bit će podijeljeni na tri dijela.“ – kazao je Hariz Agić, koordinator mature.

Obzirom da punu podršku provođenju eksterne mature daje i tuzlanski Univerzitet, današnjem sastanku na kojem je razmatrana i dinamika organizacije i provođenje mature, prisustvovali su i predstavnici Filozofskog fakulteta.

„Danas smo održali prvi sastanak u vezi sa eksternom maturom. Predstavljen je pravilink koji će biti u primjeni tokom naredne školske godine, a utvrdili smo i datume održavanja mature.“  – kazala nam je prof.dr. Nihada Delibegović Džanić, dekanica Filozofskog fakulteta UNTZ.

Iako Tuzlanski kanton još uvijek nije došao do tog nivoa da se eksterna matura vrijednuje pri upisu na fakultet, iz Pedagoškog zavoda se nadaju da bi se to vrlo brzo moglo i riješiti.

„Ključni momenat je taj kada će se matura početi vrijednovati pri upisu na fakultet. U Zakonu o srednjem obrazovanju stoji u jednom dijelu da će se matura 2019/2020. Godine vrijednovati pri upisu na visokoškolske ustanove. To je pokazatelj da je i šira društvena zajednica prepoznala važnost mature  i nadamo se da će ona u narednom razdoblju ostvariti svoj efekat.“ – rekao je Nikola Čiča, direktor Pedagoškog zavoda TK.

Kao i prethodnih godina, provjera znanja, odnosno eksterna matura bit će provedena krajem maja. Ostale, izborne predmete, učenici će polagati početkom juna, kako bi se kompletna provjera znanja završila do upisa na fakultete.

DK

The post Bliži se eksterna matura za srednjoškolce: Iduće godine noviteti appeared first on Radio Srebrenik.

Organizatori Olimpijskih igara koje će se 2024. godine održati u Parizu predložili su da se breakdance uvrsti u takmičarski program.Osim breakdancea, organizatori će Međunarodnom olimpijskom komitetu (MOK) predložiti i da u Parizu ostave takmičenja u surfanju, penjanju po stijenama i skateboardingu koji će debitovati u Tokiju iduće godine.

Breakdance je već debitovao kao sport na velikom takmičenju, prošle godine na Olimpijskim igrama mladih u Buenos Airesu.

MOK će donijeti konačnu odluku najkasnije do decembra 2020. godine.

Organizatori su odustali od predlaganja skvoša, bilijara i šaha za uvrštavanje u program Olimpijskih igara 2024. godine.

DK

The post Breakdance predložen za uvrštavanje na Olimpijske igre 2024. godine appeared first on Radio Srebrenik.

U sklopu kulturne manifestacije “Dani povelje”, danas je u velikoj sali Doma kulture u Srebreniku odrržana centralna svečanost u povodu 21. februara, Dana maternjeg jezika. Svečanost je organizirao Aktiv nastavnika i profesora maternjeg jezika i književnosti, uz podršku Općine Srebrenik i JU Centar za kulturu i informisanje. U ime domaćina, učesnicima svečanosto obratio se Haris Mehmedović, direktor Prve osnovne škole Srebrenik, naglasivši da je maternji jezik simbol i potvrda duhovnog bića i narodne pripadnosti. Centralnoj manifestaciji obilježavanja Dana maternjeg jezika prisustvovalo je oko 400 posjetilaca, koji su imali priliku uživati u bogatom kulturnom program kojeg su priredili učenici i nastavnici Mješovite srednje škole i svih osam osnovnih škola s području ove općine. U sklopu obilježavanja 21. februara, Međunarodnog dana maternjeg jezika, u svim obrazovnim ustanovama na području ove općine priređene su izložbe posvećene maternjem jeziku, a održana su i debatna takmičenja i brojne radionice.

M.O.

The post U Srebreniku svečano obilježen Dan maternjeg jezika appeared first on Radio Srebrenik.