Arhiva oznaka: Gradska hronika

Muslimani u BiH, regiji i svijetu večeras dočekuju jednu od najvažnijih noći u islamskom kalendaru, noć Lejletul-kadr u kojoj je, vjeruje se, počela objava svete knjige Kur’an.

The post Muslimani večeras dočekuju Lejletul-Kadr: U ovoj noći počela objava Kur’ana appeared first on Radio Srebrenik.

Iako ne osobito obimnog dnevnog reda , 21.vijećničko zasjedanje u Srebreniku ,donijelo je prilično obimnu raspravu.

Raspravljao se Izvještaju o izvršenju Općinskog budzeta , sa izvještajem o troškovima tekuće budzetske rezerve, za prvo tromjesecčje ove godine , koji je u svojoj prihodovnoj strani ostvaren sa 2 .472.791,85 KM , dok su rashodi iznosili 1.941.531,17 KM. I ovog puta čuli su se komentari da je buzdet Općine Srebrenik za 2018.g. predimenzioniran i nerealno planiran , te da će , s obzorom na njegovu realizacijiu od tek 66% za prvo tromjesečje , teško biti ostvariv do kraja tekuće budzetske godine.

S tim u vezi , u svom izlaganju i načelnik Općine Srebrenik Nihad Omerović , naglasio je da će u okviru projekcija budžeta za 2019. godinu doći do značajnih korekcija , koje će se osobito odnositi na rashodovnui stranu općinskog proračuna.

Nakon opširne rasprave Izvještaj o izvršenju Općinskog budzeta za period 1.1.-31.3.2018.g. usvojen je većinom glasova uz suzdrzan stav kluba vijećnika SDP-a .Dosta polemičnu raspravu izazvao je i Nacrt Odluke o dodijeli priznanja i stimulativnih mjera općine Srebrenik ,koja će se zaslužnim pojedinicima i pravnim subjektima dodijeliti u povodu 21.juna Dana Općine Srebrenik. I ovog puta čula su se mišljenja da su pojedina priznanja devalivarana, da se ulgavnom radi o stranačkim kandidatima , te da bi što prije trebalo formirati novu komisiju za dodjelu priznanja   koja će uraditi jedinstvene i konkretne kriterije za dodijelu  općinskih priznanja i stimulativnih mjera  u narednom periodu.

Nakon vijećničke opširne diskusije i dosta upućenih replika, ovaj dokument u formi nacrta je i usvojen ,a kako je istako predsjedavajući OV Srebrenik Ibrahim Zukić  do narednog vijećnikog zasjedanja , kada ce  ovaj dokument u svojoj konačnoj formi prijedloga biti ponudjen na usvajanje. Na današnjoj sjednici večinmom glasova usvjen je i Izvještaj o radu i poslovanju JP Vodovod i kanalizacija “Srebrenik” za prošlu godinu, kao i izvještaj o radu JU Centar za kulturu i informisanje Srebrenik , te informacija o gazdovanju lovnim područjima Općine Srebrenik za 2017./18.g . Izvještaji o radu  JU “Sportsko-rekereativni centar ” Srebrenik i Općinskog sportskog saveza za 2017.godinu vraćeni su na doradu.

The post Održana 21. sjednica Općinskog vijeća Srebrenik appeared first on Radio Srebrenik.

Raspisivanje konkursa za upis studenata u sva tri ciklusa studija Univerziteta u Tuzli planirano je u posljednjoj dekadi juna, dok će prijemni ispit biti održan u prvoj sedmici jula.

Ove godine na Univerzitetu u Tuzlu uvedeno je deset novih studijskih programa u prvom ciklusu studija i to jedan studijski program na Ekonomskom fakultetu, šest na Prirodno – matematičkom i tri nova studijska programa na Filozofskom fakultetu.

„Menadžment u turizmu na Ekonomskom fakultetu, posebni studij Pedagodije, Psihologije, Politologije, odnosno usmjerenje Međunarodni odnosi i diplomatija. Na Prirodno – matematičkom fakultetu to je Turizmologija i novi studijski programi matematike, fizike, hemije i biologije“, izjavila je prof.dr. Nihada Delibegović – Džanić, dekanica Filozofskog fakulteta.

Senat Univerziteta Upravnom odboru Univerziteta uputio je na izjašnjavanje prijedlog cijena studiranja koje su ostale na nivou prošlogodišnjih. Visina školarine kretat će se u rasponu od 600 do 900 KM po semestru.  No za razliku od cijena koje su ostale na nivou prošlogodišnjih, prijemni će ove godine ponovo biti eliminatorni.

„Mislim da je minimalan prag 20 bodova, ali studenti ne trebaju imati ni u kom slučaju neki strah od prijemnog ispita. Ja znam da to njima zvuči strašno, ali sve informacije o tome šta će biti uključeno u prijemni ispit mogu dobiti na fakultetima i odsjecima koje žele upisati, a primjerci prošlogodišnjih prijemnih ispita su dostupni na web stranici Univerziteta na dijelu koji ažurira Ured za nastavu Univerziteta“, kazala je dekanica Filozofskog fakulteta. 

Prema prijedlogu Senata Univerziteta u Tuzli u prvu godinu dodiplomskog studija upisat će se oko 2140 studenata, a Univerzitet će, kao i svake godine osigurati dva upisna roka. Ukoliko se ne popuni broj slobodnih mjesta za upis u prvom upisnom roku, bit će obavljen prijem prijava i izbor kandidata u drugom upisnom roku. (RtV SLON)

The post Upis studenata krajem juna, prijemni ispiti ponovo eliminatorni appeared first on Radio Srebrenik.

Kako RTV Slon saznaje na gradilištu u blizini Kula G i F gdje se na učću rijeka Solina i Jala gradi most dogodila se nesreća u kojoj, prema nezvaničnim informacijama jedna osoba je smrtno stradala a dvije su teško povrijeđene.

Prema tvrdnjama očevidaca najvjerovatnije je došlo do pucanja sajle koja prenosi betonske blokove.

Na licu mjesta su tri vozila Hitne medicinske pomoći, vatrogasci i policija.

The post Nesreća na gradilištu u Tuzli, jedna osoba smrtno stradala, više povrijeđenih appeared first on Radio Srebrenik.

Da studenti u Bosni i Hercegovini nisu samo pasivni posmatrači i da se svojim aktivizmom svakodnevno trude utjecati na latentnu javnost naše zemlje, dokazuju i studenti Odsjeka za žurnalistiku Univerziteta u Tuzli.

„Mediji bez mržnje i diskriminacije za društvo bez mržnje i diskriminacije“, tema je događaja koji su u potpunosti inicirali, ali i proveli studenti završne godine Žurnalistike u Tuzli. Uz malu pomoć svojih profesora i asistenata, ali i podršku misije OSCE-a u BiH, ovi mladi ljudi, budući novinari, pokazali su da će svojom sposobnošću i znanjem, kojeg su stekli tokom četverogodišnjeg studija, sutra biti sposobni da mijenjaju percepciju javnosti o novinarskoj profesiji.

„Seminar je značajan jer će okupiti značajna imena iz medijskog svijeta, ovdje će govoriti medijski profesionalci. Studenti će imati priliku da ih slušaju, i evo, da sutra, sva ta znanja koja danas steknu, iskoriste u svom budućem poslu.“ – kazao je Azur Delić, predstavnik studenata Odsjeka za žurnalistiku.

Koliko je značajna uloga medijskog izvještavanja u sprečavanju mržnje i diskrimancije, pokazala je i misija OSCE-a u BiH, koja je studente novinarstva podržala u ovoj ideji.

„Cilj radionice je da se studenti upoznaju sa zakonodavnim okvirom koji reguliše krivična djela počinjena iz mržnje i diskriminacije i da uvide koliki je značaj profesionalnog izvještavanja o takvim slučajevima.“ – istakla je Elma Kadić, službenica za odnose sa javnošću Misije OSCE-a u BiH.

Govoru mržnje, diskriminaciji medija, ali i rješenjima ovih problema, na Odsjeku za žurnalistiku svakodnevno posvećuju pažnju, no, današnja konferencija će svakako, kroz lične primjere eminetnih stručnjaka iz oblasti novinarstva, dodatno doprinijeti, da ovi mladi ljudi sutra budu stručnjaci koji će kreairati zdravo javno mnijenje.

 „Smatram da uprkos tome, kada studenti dođu u realni novinarski svijet, nekada i nemaju vremena da se ozbiljnije bave ovom temom, tako da je u svakom slučaju dobro osvijestiti neke stereotipe i predrasude koje i mi kao novinari imamo u kakvu god da priču ulazimo. Ovdje će biti i drugih studenata, tako da je dobro i za njih da znaju da ono što vide u medijima nije definitivno, nije kraj priče, nego da trebaju ispitati koji su to uslovi i faktori koji su doveli do toga da priča izgleda tako kako izgleda.“ – ističe Amela Delić, viša asistentica na Odsjeku za žurnalistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

 Na današnjem seminaru, studenti su od novinara koji dolaze iz različitih medijskih kuća u BiH, imali priliku čuti iskustva koja su doživljavali baveći se novinarstvom u svojim karijerama. I novinarima iz naše medijske kuće, pripala je čast da studentima i budućim kolegama govore o radu RTV Slon, izazovima sa kojima se susrećemo ali i brojnim drugim prilikama i iskustvima. A da ovi mladi ljudi ne odustaju od svojih pozitivnih ideja, iako završavaju fakultet, govori i činjenica da će uskoro, na njihovu inicijativu, učionice ovog odsjeka, biti opremljene novom, modernom opremom, koja će zasigurno olakšati rad nekim novim generacijama, ali i dodatno obogatiti njihovu praksu.

The post Studenti i novinari zajedno u borbi protiv mržnje i diskriminacije medija appeared first on Radio Srebrenik.

Began Muhić, konzul Bosne i Hercegovine u Istanbulu, optimista je u pogledu rješavanja sudbine uhapšenog bh. studenta Selmira Mašetovića.

Konzul Muhić je u razgovoru za Radiosarajevo.ba kazao je da je naredna sedmica ključna i da očekuje da će Mašetović biti pušten na slobodu.

“U ponedjeljak ili utorak će se održati glavno ročište, na kojem će se donijeti konačna odluka da li će se Selmir osloboditi ili će biti nastavljen postupak. Ja sam u svakom slučaju optimista. Očekujem da će Selmir na tom ročištu biti pušten iz pritvora da se brani sa slobode”, kazao je Muhić.

Prema najavama, advokatica Suhejla Husić-Demir je razgovarala s Mašetovićem, a jučer je održan i sastanak sa tužiocem.

“Trenutno nemam detalje ishoda tog sastanka, ali to neće mnogo promijeniti proces. Nadam se da će na kraju sve biti dobro po Mašetovića, i pored toga što je na samom startu Selmir davao neoprezne izjave”, dodao je konzul Muhić .

Podsjetimo, Selmir Mašetović (23) iz Gradačca uhapšen je 22. maja 2018. u turskoj provinciji Ušak gdje je studirao teologiju i pedagogiju na tamošnjem univerzitetu. Mašetovića se tereti da je povezan s pokretom Fethullaha Gulena kojeg turske vlasti optužuju za organizaciju pokušaja vojnog udara u Turskoj u julu 2016.

The post Student iz Gradačca mogao bi uskoro na slobodu appeared first on Radio Srebrenik.

Federalna uprava za inspekcijske poslove saopćila je da su u periodu od 25.4. do 7.6.2018. godine federalni inspektori izvršili 1.839 inspekcijskih nadzora i izdali 1.122 prekršajna naloga u iznosu od 1.570.278 KM.

Također, u nastavku prvog ciklusa pojačanih inspekcijskih nadzora na teritoriji Federacije BiH u 2018. godini, federalni inspektori su, u ovom periodu, izvršili i 38 kontrolnih nadzora, sačinili 1.839 zapisnika, a naplaćen je i iznos od ukupno 249.956 KM na ime naknada za vode, šume, ceste i zrak. Izrečeno je i 236 upravnih mjera, od kojih se 108 odnosi na mjere privremene zabrane rada, a od 517 kontrolisanih privrednih subjekata, u skladu s primjenom Zakona o fiskalnim sistemima, konstatovano je da svi subjekti nadzora posjeduju fiskalni uređaj. Tokom inspekcijskog nadzora utvrđeno je i da 33 subjekta nadzora nisu izdavali fiskalne račune za prodate robe i izvršene usluge.

U saradnji s kantonalnim upravama za inspekcijske poslove, a prema dostupnim informacijama, u maju 2018. godine zatečena su 332 radnika „nacrno“, dok je ukupan broj osoba zatečenih na radu „nacrno“ u Federaciji BiH od početka 2018. godine 1.088.

Naglasak pojačanih inspekcijskih aktivnosti je na borbi protiv „sive“ ekonomije, a inspekcijski nadzori se vrše u oblastima trgovine, turizma, rada, poljoprivrede, zdravstva, urbanizma, ekologije, saobraćaja, šumarstva, voda, verterinarstva, rudarstva, te termo i elektroenergetike. Aktivnosti se provode putem zajedničkih multidisciplinarnih timova, u saradnji s kantonalnim inspektorima rada.

The post Nastavak pojačanih inspekcijskih nadzora appeared first on Radio Srebrenik.

Selektor muske kadetske reprenzetacije BiH objavio siri spisak za predstojece BVA takmicenje.

Almir Aganović, VD selektor muške kadetske odbojkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine objavio je širi spisak odbojkaša za predstojeće Balkansko prvenstvo za kadete 2018. godine. Na spisku su se našli i odbojkaši OK GRADINA HERCEG, Kenan Fejzic, Vedo Abdulahovič i Amar Hasanović.

Balkansko odbojkaško prvenstvo za kadete odigraće se u Valjevu/Srbija, u periodu od 07. do 11. avgusta 2018. godine ili 08. do 12. avgusta 2018. godine.

Pored reprezentacije Bosne i Hercegovine na turniru će učestvovati reprezentacije Albanije, Crne Gore, Moldavije, Rumunije, Turske i domaćina turnira reprezentacija Srbije.

Sastav grupa BVA prvenstva za kadete:

Grupa „B“: Albanija, Bosna i Hercegovina, Rumunija i Srbija.

Grupa „A“: Crna Gora, Moldavija i Turska.

Sistem takmičenja:

U grupnoj fazi takmičenja igraće se po principu “svako sa svakim”. Nakon toga dvije najbolje plasirane reprezentacije iz svake grupe igraju utakmice za poredak od prvog do četvrtog mjesta, dok trećeplasirane i četvrtoplasirane reprezentacije iz grupne faze takmičenja igraju za poredak od petog do sedmog mjesta.

The post Kenan Fejzić, Vedo Abdulahovic i Amar Hasanović odbojkasi OK GRADINA HERCEG pozvani u kadetsku reprenzetaciju BiH appeared first on Radio Srebrenik.

Sastanku Organizacionog odbora za utakmicu Bosna i Hercegovina – Francuska, koja se igra u okviru kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u košarci za muškarce, prisustvovala je i delegacija Vlade Tuzlanskog kantona predvođena premijerom Jakubom Suljkanovićem. Bila je to prilika za dogovor  o detaljima organizacije utakmice koja, prema mišljenju učesnika današnjeg sastanka, predstavlja jedan od najvažnijih sportskih događaja za TK.

Riječ je o kvalifikacijskoj utakmici koja će biti održana 29. juna 2018. godine u Tuzli izmedju reprezentacija Bosne i Hercegovine i Francuske za Svjetsko prvenstvo u košarci za muškarce u Kini 2019. godine.

Premijer Suljkanović je kao predsjednik Organizacionog odbora  istaknuo da će biti učinjeno sve da organizacija utakmice bude na najvišem nivou te da se Tuzlanski kanton kroz ovaj medijski prostor prozentuje u najboljem izdanju.  „Vlada TK već je za sufinansiranje organizacije utakmice izdvojila 22.000 KM Sportskom savezu TK a resorna ministarstva će uraditi sve kako bi ovaj događaj bio najkvalitetnije organizovan sa aspekta sigurnosti, finansija i turističke promocije“, rekao je premijer Suljkanović.

Na sastanku je izraženo zadovoljstvo jer su svi subjekti uključeni u organizaciju djelovali tako da ovo postane sportski događaj godine, ne samo za Tuzlu nego i za Bosnu i Hercegovinu.

The post Vlada TK aktivna u organizaciji utakmice BIH – Francuska appeared first on Radio Srebrenik.

Firma „Herceg“ Srebrenik sinoć je organizirala tradicionalni iftar za svoje radnike. Pored zaposlenika ove firme, tradicionalnom druženju prisustvovali su i predstavnici Medžlisa IZ Srebrenik, općinskih vlasti, kulturnih ustanova, udruženja i sportskih kolektiva s područja ove općine te brojni poslovni partneri ove firme.

Više stotina postača družilo se u prelijepom ambijentu restorana „Evropa“ u Srebreniku uz tradicionalna bosanska jela. Izostala su zvanična obraćanja predstavnika vjerskih i drugih institucija, tako da su domaćini i njihovi gosti imali priliku da se druže u jednoj opuštenoj iftarskoj atmosferi.

Još jedna ramazanska noć, uz bogat izbor ramazanskih jela, ostat će dugo u sjećanju svih postača koji su imali priliku da se druže na ovom velikom iftaru.

The post Zajednički iftar u firmi „Herceg“ Srebrenik appeared first on Radio Srebrenik.

The post BiH bi do kraja godine mogla dobiti 4G mrežu appeared first on Radio Srebrenik.

Osječki Županijski sud izrekao je nepravomoćnu presudu bivšem čelniku i sadašnjem savjetniku NK Dinamo Zdravku Mamiću, njegovu bratu Zoranu, bivšem Dinamovu direktoru Damiru Vrbanoviću i porezniku Milanu Pernaru. Nijedan okrivljenik se nije pojavio na Sudu.

Četvoricu okrivljenika Uskok tereti za izvlačenje oko 116 milijuna kuna iz toga kluba te nanošenje štete državnom proračunu od 12,2 miljuna kuna neobračunatog poreza i prireza.

Zdravko Mamić osuđen je po svim točkama optužnice, Milan Pernar i Zoran Mamić oslobođeni su prve točke optužnice, ali su proglašeni krivima za umanjivanje Mamićevih poreznih obveza i primanje mira, a Zoran i za davanje mita. Zdravko i Zoran Mamić te Vrbanović krivi su po trećoj točki optužnice, odnosno za podjelu transfera za Dejana Lovrena, a Zdravko Mamić i za podjelu transfera za Luku Modrića.

Zdravko Mamić osuđen je na šest i pol godina, Pernar na četiri godine i dva mjeseca, Zoran Mamić na četiri godine i 11 mjeseci, a Vrbanović na tri godine.

Nitko od četvorice okrivljenika nije se pojavio na objavi presude, a Zdravko Mamić još je jučer izjavio kako se nalazi u Međugorju u Bosni i Hercegovini, da nije u bijegu i da se neće pojaviti na izricanju presude. S

Okrivljena četvorka od početka suđenja, 27. travnja prošle godine, poriče krivnju, a njihova obrana traži oslobađujuću presudu, smatrajući da Uskok nije dokazao svoje optužbe, posebice one o navodnim nezakonitostima aneksa ugovora o podjeli trasnfernog obeštećenja za igrače Luku Modrića i Dejana Lovrena te navodnoj šteti pričinjenoj NK Dinamu.

Predstavnici tužiteljstva je na posljednjem ročištu, održanom 28. svibnja, predložilo da se svi optuženici proglase krivim i osude po zakonu na bezuvjetne zatvorske kazne.

Tijekom istrage i suđenja ispitano je 97 svjedoka, pregledana brojna dokumentacija, provedena financijsko-knjigovodstvena i druga vještačenja.

Suđenje je obilježilo i nekoliko verbalnih ispada Zdravka Mamića, koji je u više navrata samovoljno napuštao sudnicu, otkazao punomoć dotadašnjim odvjetnicima Jadranki Sloković i Čedi Prodanoviću, dok je lani, 1. rujna tijekom svjedočenja nogometaša Dejana Lovrena, zbog remećenja reda, izbačen iz sudnice do okončanja dokaznog postupka, pa se pred sudskim vijećem ponovno pojavio tek 16. travnja ove godine, kako bi mu se predočili dokazi izvedeni za njegova odsustva.

Tijekom iznošenja obrana nitko od okrivljenika nije želio odgovarati na pitanja tužiteljstva, a okrivljeni Zdravko Mamić u svom je završnom obraćanju 28. svibnja pozvao sudsko vijeće da se pri donošenju odluke vodi “pravdom, istinom i strukom”.

Zdravko Mamić u ponedjeljak je na konferenciji za novinare bivšeg glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana i Uskok optužio za pritisak na sud kako bi donio osuđujuću presudu, unatoč tome što su, u komunikaciji s jednim od članova sudskog vijeća, kojega nije imenovao, a koju je objavio na press konferenciji, navodno dobili odgovor kako za takvu presudu nema dokaza.

Državno odvjetništvo u utorak je odbacilo Mamićeve navode o bilo kakvom pritisku na sud i članove sudskog vijeća koje te najavilo da će od kriminalističke policije zatražiti provođenje izvida i obavljanje razgovora kako bi se provjerila vjerodostojnost navodne komunikacije koju je objavio Mamić.

Zbog sumnje u davanje lažnog iskaza, tužiteljstvo je podignulo optužnicu protiv kapetana hrvatske nogometne reprezentacije i igrača Real Madrida Luke Modrića te pokrenulo istragu protiv reprezentativca i igrača Liverpoola Dejana Lovrena te Modrićeve punice Vesne Juraić. (N1)

The post Zdravko Mamić osuđen na 6,5 godina appeared first on Radio Srebrenik.

Delegacija Agencije za rad i zapošljavanje BiH, predvođena direktorom Agencije, Muamerom Bandićem, ove sedmice boravi u Republici Sloveniji s ciljem direktnog uvida u uslove rada naših građana u Sloveniji. U tom cilju direktor Bandić se sastao sa predstavnicima slovenačkih poslodavaca, te sa njima direktno razgovarao o uvjetima rada u Sloveniji.

Poslodavci su na sastanku informisalidirektora Bandića da je u prethodnom periodu povećana minimalna cijena rada u Sloveniji, te da to ide u korist radnicima iz BiH kao i domaćoj radnoj snazi. Trenutno naši radnici u prosjeku rade za satnicu od 4 do 6 eura, a bruto plate se kreću u rasponu od 850 do 2.400 eura. U prosjeku, najveći broj radnika ima bruto platu od 1.200 eura.  Nadalje, poslodavci su jako zadovoljni radnicima iz BiH i to se vidi iz godine u godine jer se povećava broj radnika iz BiH koji se zapošljavaju u Sloveniji posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH.S druge strane, i radnici iz BiH su zadovoljni uslovima rada u Sloveniji, a delegacija Agencije za rad i zapošljavanje BiH se uvjerila da se ugovori i prava iz radno pravnog odnosa poštuju, te je zaključeno da naši radnici uživaju sva prava kao i domaća radna snaga. Također, zahvaljujući međudržavnom Sporazumu o socijalnom osiguranju našim radnicima je omogućena socijalna sigurnost za vrijeme trajanja nezaposlenosti, što omogućava radnicima da budu zaštićeni tokom perioda između dva zaposlenja u Sloveniji, te im daje mogućnost da lakše mijenjaju poslodavce i traže bolje uslove zapošljavanja.

Na sastanku je direktor Bandić prezentirao rezultate rada Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Tako je istaknuto da je u 2017. godini 9.923 radnika zaposleno u Sloveniji, a ovaj trend je nastavljen i u 2018. godine, te je od početka ove godine do kraja aprila u Sloveniji zaposleno još 4.307 osoba. I dalje najveći broj oglasa odlazi na varioce (negdje oko 25% oglasa), zatim vozače (23%), zidare (6-7%), bravare (4%), te ostala zanimanja dominantno vezana za građevinski sektor. Na ovaj način na tržište rada Slovenije plasiraju se osobe sa KV i VKV stručnom spremom, a koje ne mogu naći posao u BiH.

Tokom posjete zaključeno je da se sporazum između dvije države poštuje od strane poslodavaca i radnika, te je ocijenjeno da je svrha sporazuma ostvarena. Poslodavci u Sloveniji su istakli da je potreba za radnom snagom iz Bosne i Hercegovine i dalje velika te procjenjuju da će ona takva biti i u narednim godinama. (RTV SLON)

The post U Sloveniji povećana satnica rada: Radnici iz BiH zadovoljni appeared first on Radio Srebrenik.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika 2004. godine, proglasila je „Graditeljsku cjelinu – Stari grad u Gradačcu“, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Nacionalni spomenik čine: bedemi, objekti unutar bedema – Gornji grad sa kulom Husein– kapetana Gradaščevića i Donji grad sa sahat–kulom, zgradom Gradske biblioteke, radio-stanice i muzeja, zgradom gimnazije i predmetima iz muzejske zbirke koji su upisani u inventarnu knjigu Muzeja.
Nacionalni spomenik predstavlja potencijalno nalazište (arheološki rezervat) pokretnog arheološkog materijala.

Uže područje Gradačca u srednjem vijeku pripadalo je bosanskoj župi Nenavište, koja je obuhvatala dobar dio Bosanske Posavine. U kasnom srednjem vijeku u župi se oko utvrde Gračac formira kotar Gračac. Srednjovjekovni grad Gra(da)čac je pod vlašću Radivoja Kotromanića, dugogodišnjeg pretendenta na kraljev prijesto. Njemu je bosanski kralj Stjepan Tomašević darovao 1461. godine Gračac, a izgleda da je samo potvrdio prijašnju darovnicu kralja Tomaša.

Osmanlije su tu teritoriju definitivno zauzele prije 1519. godine, i pripala je Zvorničkom sandžaku. U defteru iz 1533. godine, spominje se varoš grada Graĉaca (kal’a i Gračac) sa 19 kuća u nahiji Gračac.
Tek od 18. stoljeća, kada je granica Osmanskog carstva utvrđena na rijeci Savi, Gradačac, kao strateško mjesto u pograničnom prostoru Carstva, dobija na značaju. Oko 1710. godine, a sigurno prije 1730. godine, iz agaluka je izrasla kapetanija koja je imala 300 plaćenih vojnika, raznih rodova vojske. Ovoj kapetaniji su pripadala i utvrđenja Soko kod Gračanice i Srebrenik. Sva tri grada ove kapetanije bila su dobro snadbjevena topovima kao i svim rodovima vojske. Prema izvještaju iz perioda između 1718. i 1739. godine, gradačačka utvrda je prilično čvrsto zidana i okružena jarkom. Od 1756. godine, dograđuje se veliki kompleks Starog grada, a popravljani su gradovi Soko i Srebrenik. Jedan izvještaj iz 1785. godine je opisao gradačačku utvrdu kao dobro organiziranu i dobro utvrđenu. Tada je to već bio tvrd grad sa opkopom i snabdjeven sa 15 teških topova. Prema službenom popisu iz 1833. godine, u gradu je bilo 29 topova.
Austrijska okupacija 1878. godine zatekla je malu posadu u Gradačcu. Iza ukinuća kapetanije 1832. do 1895. godine, u kuli Husein-kapetana je bio ured upravne vlasti.
U periodu od 1878. do 1940. godine, spomenuta kula je služila kao žandarmerijska kasarna. U II svjetskom ratu korištena je u vojne svrhe.
Iz arhivskih dokumenata je poznato da je unutar utvrde bila Sultan Fatih Mehmed-hanova džamija. Građena je svakako prije 1711. godine a nestala krajem 19. stoljeća.

U arhitektonskom pogledu utvrda u Gradačcu je veliki fortifikacijski kompleks. Cijeli kompleks je opasan bedemima koji zatvaraju površinu od 35 ari i 91 m2. Prostor Starog grada ima oblik nepravilnog četverougaonika sa dužinom stranice od oko 180 – 200 m. Prema površini ova utvrda spada među najveće u cijeloj Bosni i Hercegovini

U najnišem dijelu donjeg grada koji je bio neposredno kraj Čaršije, najveći objekat je bio osmougaoni bastion. Danas se u srednji grad ulazi kroz tri kapi-kule: iz čaršije kroz sjevernu glavnu kapi-kulu, zatim kroz južnu i zapadnu. Kapi-kule su skoro četverougaone osnove i imaju krovove na četiri vode pokrivene šindrom.

Kula Husein-kapetana Gradašĉevića (Zmaja od Bosne) je situirana u najvišem (gornjem) dijelu Starog grada. Predstavlja tip dvorca feudalca, utvrđenog radi sigurnosti. Kula se sastoji iz dva dijela: glavne građevne mase sa tri etaže (dimenzija 12,50 m x 15,50 m) i i tornja (7,18 x 7,70 m) koji zadire sa istočne strane ove mase i nadvisuje je sa još tri etaže. Visina nižeg dijela objekta do krova iznosi 10,45 m, a tornja 18,20 m.

Sahat-kulu je 1824. godine podigao Husein-kapetan Gradaščević, kao najmlađi objekat ove vrste u osmanskom periodu u Bosni i Hercegovini. Približno je kvadratne osnove, dimenzija 5,23 x 5,11 m, a ukupna visina iznosi 22,0 m.

Spratna zgrada Gradske biblioteke, radio-stanice i muzeja sagrađena je krajem 19. stoljeća u vrijeme austrougarske uprave, nedaleko od sahat-kule. Prvobitno je služila kao gruntovnica, osnovana 1887. godine. Dimenzije objekta su 15 x 19 m
Zgrada gimnazije (dimenzija 31 x 16 m) je sagrađena krajem 19. stoljeća. Prvobitno je služila kao sud. Sastoji se od prizemlja i dva sprata. Drugi sprat je dograđen 1956. godine.

U prošlosti su često obnavljani pojedini dijelovi utvrde Gradačac. Nedavno su sa Federalnog nivoa obezbjeđena značajna sredstva za nešto obimnije obnavljanje utvrde.
Na cjelokupnom odbrambenom kompleksu ima dosta oštećenja, izazvanih dugogodišnjim neodržavanjem i posljednjicama agresije na RBiH 1992-1995. godine. Bedemi su u cjelini dosta oštećeni.
Cijeli grad je skoro neistražen. Mnoge tajne kriju se pod zemljom kao što su: postojanje srednjovjekovnog grada, razni podzemni hodnici i kazamati…

Utvrda u Gradačcu za poznatom Kulom Gradaščevića je značajan turistički motiv cijele Bosne i Hercegovine.

Stručni tim Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona je 2010. godine izradio Elaborat o opravdanosti osnivanja Muzeja odbrane Bosne i Hercegovine u Gradačcu, a da su aktivnosti iz ovog elaborata realizovane danas bismo imali adekvatniju zaštitu i korištenje kompleksa Starog grada u Gradačcu.

The post Stari grad u Gradačcu“ – Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine appeared first on Radio Srebrenik.

Svjetski dan okoliša se od 1974. godine obilježava 5. juna, da bi se potaknulo odgovorno ponašanje pojedinaca i zajednica u čuvanju i poboljšanju okoliša.

Ove godine, tema Svjetskog dana okoliša posvećena je akciji u borbi protiv velikog ekološkog izazova našeg vremena– zagađenja plastikom.

Plastika je važan i sveprisutan materijal, kako u privredi, tako i u našem svakodnevnom životu i stoga je nemoguće zamisliti život bez nje. Proizvodi od plastike pomažu u rješavanju niza poteškoća s kojima se suočava naše društvo, te čini naš život ugodnijim. Laganim i inovativnim materijalima u transportu kao npr. automobilima ili avionima te ostalim prijevoznim sredstvima, plastika štedi gorivo i tako doprinosi smanjuju emisije CO₂. Izolacijski materijali smanjuju potrošnju energenata za zagrijavanje prostora i tako pomažu smanjiti račune za potrošnju energije potrebne za zagrijavanje naših domova. Plastika u ambalaži osigurava zdravstvenu sigurnost hrane, pomaže produžiti životni vijek proizvoda i doprinosi smanjenju bacanja hrane.

S druge strane, visoka proizvodnja i upotreba proizvoda od plastike te nedostatak održivog sistema gospodarenja otpadom, dovodi do ekoloških problema koje treba hitno riješiti.

Velike količine plastičnog otpada odlažu se u okoliš iz izvora na kopnu i moru, te stvaraju znatnu štetu.  Pritom, najveća količina takvog otpada dolazi s kopna.

U Evropi se godišnje proizvede oko 25,8 miliona tona plastičnog otpada, a na svjetskom nivou između 5-13 miliona tona plastike završi u moru. Procjenjuje se da plastika čini preko 80% morskog otpada koji se prenosi morskim strujama, ponekad na vrlo velike udaljenosti.

Zbog povećane proizvodnje, sve veća količina nerazgradljive plastike ulazi u mora i predstavlja veliku opasnost za morske organizme. Plastični otpad se može naći na obalama, u Arktičkom ledu, na površini, kao i na dnu mora i okeana. Otpadna plastika u morskom okolišu, osim lošeg estetskog dojma, uzrokuje zaplitanje životinja, najčešće u odbačene ribarske alate (mreže, vrše) i služi kao hrana morskim organizmima. Na sitne djeliće otpadne plastike akumuliraju se vrlo otrovni hidrofobni ekotoksikanti (polihlorirani bifenili (PCB) ili dihlor-difenil-trihloretani (DDT), čija koncentracija može biti i milion puta veća nego u vodi. Osim toga, plutajući otpad obrasta školjkama, diatomejama i algama, pa se morske vrste prenose na mjesta gdje ih izvorno nema.

Posljednjih godina sve se češće objavljuju rezultati istraživanja koja izvještavaju o morskim pticama, kornjačama i ribama koje gutaju plastične otpatke koji ih ubijaju ili utiču na njihovo zdravlje. Svake godine plastika ubije 1,5 miliona ptica, riba, kitova i kornjača.

Većina plastičnih otpadaka su potrošački proizvodi, kao što su boce, čepovi ili spremnici koji su nepažljivo odbačeni, ali dio plastičnog otpada u morima predstavlja i plastični granulat koji je ušao u otpadne tokove i okeane zbog neopreznog rukovanja u proizvodnji. Kada životinje pojedu granulat, ne mogu ga probaviti, što dovodi do pothranjenosti i izgladnjivanja, iako su dokumentirane i neke vrste koje uspješno izlučuju plastiku koju pojedu. Npr., sjeverni galebovi smanjuju veličinu plastičnih djelića u svom mišićavom želucu i izlučuju ih natrag u okoliš u obliku mikroplastike. Osim toga, plastika se u moru pod utjecajem UV zraka, djelovanjem vjetra i valova usitnjava u sve manje i manje dijelove do veličine mikro (< od 5 mm) ili nanoplastike (< od 1μm). Zbog mikroskopske veličine, teško ju je povezati s izvorom onečišćenja i ukloniti iz okeana. Ovakve mikročestice su netopljive u vodi, a zbog malih dimenzija mali morski beskičmenjaci ih lako progutaju. Na taj način ulaze u prehrambeni lanac i dospijevaju na stol čovjeka. Stoga treba učiniti sve napore da se spriječi ulaz plastičnog otpada u mora.

Evropska komisija je 16. januara 2018. u Strasbourgu objavila Evropsku strategiju za upravljanje plastičnim otpadom. Strategija o plastici dio je paketa o kružnom gospodarstvu, a cilj joj je da se do 2030. godine sva plastična ambalaža reciklira, te ograniči njena jednokratna upotreba. Strategija ima 3 cilja.

Prvi cilj je osigurati da se do 2030. godine sva plastična ambalaža može reciklirati i to na troškovno učinkovit način, drugi je smanjiti količinu plastike za jednokratnu uporabu, poput plastičnih čaša i pribora za jelo, slamki, vrećica, balona itd. jer ona čini polovicu otpada u moru ili na obali.

Treći cilj je zabraniti upotrebu mikroplastike, plastičnih dijelova manjih od pet milimetara.

Također, novim pravilima o lučkim uređajima za prihvat rješavat će se problem otpada u moru, uključujući mjere kojima će se osiguravati da se otpad nastao na brodovima ili prikupljen na moru ne ostavlja ondje, nego da se vrati na kopno i da se ondje njime gospodari na odgovarajući način, saopćeno je iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

The post Svjetski dan okoliša: „Spriječimo zagađenje okoliša plastičnim otpadom“ appeared first on Radio Srebrenik.