Arhiva oznaka: Gradska hronika

Šezdesetdvogodišnji muškarac inicijala O.I. danas oko 12:30 sati pokušao je izvršiti samoubistvo spaljivanjem u zgradi Općine Kalesija.

Na teren su izašli vatrogasci PVJ Kalesija kao i uposlenici Hitne službe JZU Dom zdravlja Kalesija.

Unesrećeni je prevežen sanitetom hitne službe radi pružanja pomoći.

Kako je saoćeno iz Kabineta načelnika, riječ je o osobi koja je od ranije poznata organima gonjenja zbog nasilja u porodici i alkoholizma.

Zahvaljujući prisebnosti i brzoj reakciji uposlenika Općine izbjegnuta je veća tragedija. Općinski načelnik  Sead Džafić izražava žaljenje zbog ovog nemilog događaja.

O svemu navedenom, konačan stav dat će organi koji rade uviđaj pomenutog događaja. (RTV SLON)

The post Muškarac se zapalio u zgradi Općine Kalesija appeared first on Radio Srebrenik.

The post Uskoro predstavljanje mišljenja EK na odgovore iz Upitnika appeared first on Radio Srebrenik.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine 2007. godine, proglasila je „Industrijsko naslijeđe – Proizvodnja soli u Tuzli“ nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Nacionalni spomenik čine tri cjeline:

1. Stara solana Kreka sa dimnjakom, radionicama i zgradom sa skladištem rijetkih materijala, te Muzej solarstva sa pokretnim naslijeđem,
2. Kompleks solnih bunara sa pumpnom stanicom, u granicama tzv. „Kompleksa kulturni krajolik Panonskog jezera Tuzla“.
3. Solni bunar iz osmanskog perioda na Solnom trgu.

Eksploatacija slane vode i proizvodnja soli u Tuzli traje od neolita do danas. Arheološki tragovi od prije 5-6000 godina svjedoče o postojanju neolitskog naselja u središtu Tuzle.

Prvi spomen naziva Soli u historijskim dokumentima je iz 1225. godine, kao veća župa ili zemlja Soli. Naselje pod imenom Sol spominje se 1411. godine. Naselje Sol i župa ili Zemlja Soli nalazi se u sastavu srednjovjekovne države Bosne.

Od najstarijih vremena  pa sve do danas okolina Tuzle dobivala je ime po svom važnom prirodnom bogatstvu – soli. Nazivi rijeka Jale (koja protiče kroz obje Tuzle), te više zemljišta pod nazivom Jala (Gornja Tuzla, Slavinovići…), smatra se da dolaze iz istog prakorijena kao riječi na grčkom Jalos i njemačkom halle (u smislu so). Od slavenske riječi sol potiču i srednjovjekovni nazivi Soli, radi se o: srednjovjekovnom naselju Soli, župama Gornje i Donje Soli i Zemlji Soli, te Solini, rijeci i naselju.

Ime Tuzla, što na turskom znači so, redovno se kroz historiju spominje od davne  1474. godine.

Osmanska uprava drevnu tradiciju proizvodnje Soli u Tuzli i okolini već krajem 15. stoljeća znatno povećava. Na taj način obezbjeđuje značajne prihode državi. Kroz cijeli osmanski period proizvodnja soli je bila zanatskog tipa, iskuhavanjem slanice u plitkim bakrenim kazanima. Prihodi od proizvodnje soli su dosta doprinijeli i urbanom razvoju Tuzle. Tako, na samom početku osmanske uprave proizvodnja soli, zanatstvo i trgovina uslovljavaju brz razvoj naselja Donja i Gornja Tuzla. Već početkom 16. stoljeća dobivaju status gradova sa poslovnim središtima – čaršijama. Na prelazu 16/17. stoljeće oni su među najvećim i ekonomski najjačim gradovima ovog dijela osmanskog carstva. Dolnja Tuzla 1852. godine postaje administrativno središte cijelog Zvorničkog sandžaka.

Odmah po dolasku, austrougarska uprava 1879. i 1880. godine otkupljuje postojeće solane od tuzlanskih tuzdžija (solara) i uvodii monopol nad proizvodnjom soli. Nakon detaljnih istraživanja nalazišta soli, gradi prvu industrijsku Solanu u Simin Hanu 1885. godine. Ubrzo ova Solana ima šest proizvodnih kazana i proizvodi oko 70 tona soli godišnje, čime je prestao uvoz soli u Bosnu i Hercegovinu. Nešto modernija Solana u Kreki sa dva proizvodna kazana puštena je u rad 1891. godine. Ona tokom austrougarskog perioda doživljava intenzivan razvoj i povećanje proizvodnje.

Savremena Solana u Tuzli razvija se u drugoj polovini 20. stoljeća. Na toj osnovi se razvija snažna prerađivačka hemijska industrija Tuzlanskog bazena.

Kao sastavni dio nacionalnog spomenika, Stara solana Kreka obuhvata proizvodno postrojenje sagrađeno pedesetih godina 20. stoljeća. Ima kupno 3 kazana. Ispod svakog kazana, zidane su od vatrostalne opeke po tri peći sa ložištima. Pogon Stare solane u Kreki prestao je sa radom 1975. godine. Sva postrojenja su zadržana u proizvodnoj hali iz 1952. godine i dostupna su javnosti. Osamdesetih godina 20. stoljeća Solana u Tuzli je svojom internom odlukom ovaj prostor imenovala u Muzej solarstva.

Uz Staru solanu  ostao je sačuvan jedan dimnjak, visok 39 metara.

Godine 1975. skladište gotove soli i ambalaže, je pretvarano u prostor Muzeja solarstva, sa potrebnim pratećim sadržajima. Tu je 1985. godine formirana Stalna postavka za potrebe Muzeja solarstva. Ona je fizički povezana sa sačuvanom proizvodnom halom iz 1952. godine. Postavka nosi naziv „Solarstvo u Tuzli od prahistorije do danas“. Postavkom se željelo prikazati način proizvodnje soli počev od neolitskih vremena do trenutka otvaranja izložbe.

Pumpna stanica na lokalitetu Borić, iznad Tuzle, sjeverno od Džindijske džamije, također je sastavni dio nacionalnog spomenika Proizvodnja soli u Tuzli.  Sagrađena je za vrijeme austrougarske uprave. Radi se o objektu tlocrtnih gabarita 9,70 x 22,40 m. Objekat je namjenski napravljen za smještaj 2 rezervoara slane vode. Ovi rezervoari su obuhvaćeni vertikalno postavljenim prstenovima od hrastovih greda. Slana voda je pumpana iz bunareva, smještana u rezervoare a odatle cijevima posebnog sonovoda, dalje u Solanu u Kreki.

Na potezu Hukalo-Borić-Trnovac od kraja 19. stoljeća  izgrađeno je 176 solnih bunara. U početku su nadzemne konstrukcije (tornjevi) solnih bunara bili od drveta a kasnije od čeličnih rešetkastih konstrukcija. Plašt tornjeva je bio zatvoren daščanim pokovom. Replika jednog drvenog tornja je urađena i postavljena unutar kompleksa Panonskih jezera u Tuzli.

Zatvaranjem solnih bunara u maju 2007. godine, iz kojih je crpljena slana voda, otklonjeni su uzroci slijeganja tla u gradu Tuzli.

U okviru nacionalnog spomenika Proizvodnja soli u Tuzli, kao njegov najstariji dio, nalazi se i Solni bunar iz osmanskog perioda. To je bunar koji su osmanlije izgradili poslije dolasku u Tuzlu.  Korišten je pet stoljeća za eksploataciju slane vode. Bunar se nalazi na prostoru Solnog trga, koji je upravo dobio ime po proizvodnji soli na tom mjestu. Dubok je  oko 60 metara i iz njega se crpila slana voda, koja se poslije iskuhavala u posudama (tavama) ispod kojih je gorjela vatra.

Uz Solni bunar iz osmanskog perioda (koji je nedavno uređen i zastakljen), na Solnom trgu u središtu Tuzle, danas se nalazi posebno izgrađena zgrada u kojoj je izložbeni prostor, zatim specijalna fontana, te jarbol sa zastavom Tuzle, grada soli.

Neki od segmenata nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine, Proizvodnja soli u Tuzli – industrijsko naslijeđe, nažalost, danas su jako ugroženi. Postrojenja Stare solane u Kreki, su u veoma lošem stanju. Pumpna stanica na Boriću, je prvo imala oštećen krovni pokrivač, ali je uslijed neodržavanja danas gotovo potpuno devastirana.

Na tradiciji eksploatacije slane vode, kao ostatka nekadašnjeg Panonskog mora, koje je nestalo prije više miliona godina, grad Tuzla je zadnju deceniju formirao kompleks slanih jezera. Taj kompleks pod nazivom Panonika, obuhvata tri jezera sa slanom vodom, slapove, repliku neolitskog sojeničkog naselja, geološko-paleontološku zbirku i brojne druge sadržaje. Zbog toga je Panonika danas vrhunski i najposjećeniji rekreativno-turistički sadržaj sjeveroistočne Bosne i Hercegovine.

Projekat„Predstavljanja i afirmacije nacionalnih spomenika Tuzlanskog kantona u elektronskim i drugim aktuelnim medijima“, tokom 2018. godine, izvodi Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, uz saglasnost i podršku nadležnog Ministarstvo za kulturu, sport i mlade TK.

The post „Industrijsko naslijeđe – Proizvodnja soli u Tuzli“ proglašeno nacionalnim spomenikom BiH appeared first on Radio Srebrenik.

Zbog planiranih radova na elektrodistributivnoj mreži doći će do prekida u snabdijevanju električnom energijom:

Dana 16.04.2018. godine (ponedeljak) na području općine Srebrenik u naselju Ćehaje u vremenu od 09:00 do 15:00 sati.

Dana 17.04.2018. godine (utorak) na području općine Srebrenik:

– u naselju Gornji Hrgovi u vremenu od 09:00 do 10:00 sati,

– u naselju Duboki Potok Škola u vremenu od 09:00 do 10:30 sati,

– u naselju Kiseljak Buljubašići u vremenu od 11:00 do 12:30 sati.

The post U ponedjeljak i u utorak pojedini dijelovi općine Srebrenik bez el. energije appeared first on Radio Srebrenik.

Ovlašteni službenici Uprave za indirektno oporezivanje oduzeli su na području Zvornika veću količinu cigareta i duhana. Ovi proizvodi čija se tržišna vrijednost procjenjuje na 60.000 KM trebali su biti prodani na “crnom tržištu” i nisu bili obilježeni akciznim markicama koje izdaje UIO.

Službenici Grupe za spriječavanje krijumčarenja i prekršaja iz Regionalnog centra UIO u Tuzli, na osnovu višemjesečnog operativnog rada došli su do saznanja o više lokacija i putničkih vozila na područiju Zvornika na kojima se vrši skladištenje i daljnja nelegalna distribucija cigareta na područiju BiH. Radi se o duvanskim prerađevinama koje su porijeklom iz susjednih zemalja. U aktivnostima provedenim na terenu korištena su stečena iskustva i donirana opreme od strane Američke Vlade putem programa EXBS. Tom prilikom je pronađeno i privremeno oduzeto 10.910 paklica raznih cigareta koje su obilježene stranim akciznim markicama, kao i 56,5 kilograma duhana. Ukupna tržišna vrijednost privremeno oduzete robe iznosi 60.000 KM, a protiv četiri fizička lica koja se sumnjiče za nezakonitu prodaju akciznih proizvoda, shodno odredbama Zakona o carinskim prekršajima BiH,  biće podneseni zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka pred nadležnim sudom.

Posebno napominjemo da je u ovoj godini Grupa za sprečavanje krijumčarenja i prekršaja u regionalnom centru UIO u Tuzli, uključujući i ovu akciju, ukupno oduzela 2.074,5 kg rezanog duhana, 685 kg duhana u listu, 16.553 paklice cigareta, 55.365 komada ručno punjenih cigareta, 2 mašine za rezanje duhana.

The post UIO : Oduzete cigarete i duhan u vrijednosti od 60 hiljada KM appeared first on Radio Srebrenik.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije objavilo je javni poziv za kandidovanje projekata koji će se finansirati kreditom iz Trajnog revolving fonda kod Union banke.

Pravo učešća imaju privredna društva sa sjedištem u Federaciji BiH čija je primarna djelatnost metalna, elektro i automobilska industrija, industrija građevinskog materijala i nemetala, drvna, papirna i grafička industrija, proizvodnja tekstila, odjeće, kože i obuće i hemijska, farmaceutska industrija i industrija gume i plastike, te da zapošljavaju najmanje 15 zaposlenika.

Najniži iznos kredita koji će biti dodijeljen je 100.000 KM, a najviši 900.000 maraka. Dodijeljena sredstva korisnici vraćaju u minimalno 24, a maksimalno u 60 jednakih mjesečnih anuiteta, s tim da se u broj anuiteta ne uračunava “grace” period. Početak povrata kredita, dinamika vraćanja, kao i drugi bitni elementi kredita bit će definisani ugovorom koji korisnik kredita sklapa sa bankom.

Javni poziv se vodi kao trajni otvoreni poziv, sa krajnjim rokom dostave do utroška sredstava, a najkasnije do dana usvajanja budžeta FBiH za 2019. godinu.

Svrha ovog javnog poziva je stvaranje povoljnijeg okruženja i poboljšanje uslova za poslovanje u svim dijelovima Federacije Bosne i Hercegovine.

Pozajmljivanje sredstava među ostalim vrši se u cilju stvaranja novih radnih mjesta, značajnog poboljšanja i modernizacije proizvodnje postojećih proizvoda, te širenja postojeće proizvodnje, izgradnje i proširenja proizvodnih kapaciteta.

The post Objavljen javni poziv za kreditiranje industrijskih projekata u FBiH appeared first on Radio Srebrenik.

The post Dan Armije BIH obilježen u Srebreniku appeared first on Radio Srebrenik.

Pošto gube još jednu od aktuelnih pravnih bitaka u Sloveniji deviznim štedišama iz BiH koji su imali položen novac kod Ljubljanske banke ne preostaje ništa drugo nego da svoja prava ponovo traže pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu. Ovaj sud je još 2014. godine donio presudu u korist štediša iz BiH i naložio Sloveniji da novac odnešen iz Ljubljanske banke mora biti vraćen štedišama iz BiH na isti način kao što je vraćen i državljanima Slovenije.

„Međutim Sklad Republike Slovenije za nasljedstvo koji vrši obradu zahtjeva, izračunava potraživanja i isplaćuje štednju je našao da 6476 štediša ne može dobiti štednju. Tvrdi, a ne daje dokaz da je štednja iz Slovenije vraćena u BiH, odnosno da je prenešena na Agenciju za privatizaciju BiH“, izjavila je Amila Omersoftić, predsjednica Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH.

Neke od štediša potom su se obratile Evropskom sudu koji je, pak, zatražio da donesu stav Ustavnog suda Slovenije o tome jesu li njihova prava povrijeđena u odnosu na slovenske građane kojima je štednja u međuvremenu vraćena. Uslijedila su, bez željenog uspjeha, proceduralno i finansijski tegobna obraćanja slovenskim sudovima, s kojima se pisana komunikacija morala odvijati na slovenskom jeziku. Potom su uslijedile žalbe Ustavnom sudu te zemlje za povredu prava na imovinu u odnosu na slovenske građane, a u srijedu je stigao prvi stav o neprihvatljivosti žalbe.

„Hiljade štediša mora proći svu ovu proceduru: Dobije odluku, pa hajmo na Upravi sud, pa mu ovaj vrati, pa žalba, pa vrati, pa Ustavni sud, pa mu Ustavni sud kaže nemaš pravo, da bi krenuo prema Evropskom sudu da traži ponovnu intervenciju Evropskog suda“, kazala je Omersoftić.

Osim enormnih troškova, otežavajuća okolnost je što se štediše Evropskom sudu ne mogu obraćati kolektivno već pojedinačno, a među njima je najviše penzionera, nemoćnih fizički, zdravstveno i finansijski da se dalje nose s problemom. Štediše iz BiH veoma su razočarane i smatraju da Slovenija djeluje na način da cijeli proces produži i zakomplikuje kako bi što više štediša odustalo od potraživanja, a to su prema riječima predsjednice Omersoftić već mnogi učinili, umorni od dugogodišnje potrage za vlastitim novcem, neki su finansijski i zdravstveno nemoćni, dok kod nekih, po smrti ostaje nejasno ko su pravni nasljednici. (RTV SLON)

The post Nastavlja se agonija deviznih štediša iz BiH appeared first on Radio Srebrenik.

Sinoć je u prepunoj velikoj dvorani BKC-a Tuzla održano drugo, revijalno veče 10. Festivala sevdalinke „Sevdalinko u srcu te nosim“. Koncert je počeo jedinstvenim nastupom tri hora iz Tuzle. Članovi horova Lege Artis, Tuzlanke i Iskre zajedno su izveli posebno za ovu priliku pripremljenu pjesmu „Ječam žele Tuzlanke djevojke“.

U više od tri sata uz moderaciju Dine Kalesića i Esada Budimlića, na sceni BKC-a su pjevali (i to većinom horski, zajedno sa publikom) Halid Bešlić, Neda Ukraden, Ramiza Milkunić, Enes Begović, Snežana Đurišić, Hamid Ragipović Besko, Ibro Selmanović,Fatmir Sulejmani, Mirza Delić, Adnan Nezirov, Azra Husarkić, Armin Jusufović, Emir Đulović, Pavao Anić, Nihad Avdić, Hamza Šantić, Sandra Ponjević, Semin Halać, Mustafa Bjelić, Arif Galijašević, Lutka Pekić, Mesud Krešatlica, Belma Huseinefendić i Nadina Hadžiselimović.  Festival je zvanično zatvoren pobjedničkom pjesmom takmičarske noći „Čežnja pregolema“ u izvedbi Jasmina Hasića. Sve izvođače je pratio festivalski orkestar pod rukovodstvom profesora Dejana Milkunića.

Šta ova manifestacija znači za grad Tuzlu najbolje je istakao u obraćanju novinarima gradonačelnik Jasmin Imamović, koji je napomenuo da osim što je jedinstven i što su ljudi iz organizacije uspjeli da pokrenu inicijativu za uvrštavnje sevdalinke na UNESCO listu nematerijalne svjetske kulturne baštine, ovaj Festival je obogatio i turističku ponudu ovoga Grada.

Na samom kraju organizatori Udruženje Muzičkih Umjetnika Tuzla se zahvaljuje svim prijateljima Festivala koji su pomogli u samoj realizaciji ove manifestacije i svim medijskim kućama, jer bez njihove potpore teško bi bilo održati jedan ovakav događaj.

The post Festival sevdalinke: Više od tri sata Tuzlaci uživali u sevdalinkama appeared first on Radio Srebrenik.

Prema preporuci Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona, od 16. aprila 2018. godine u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla bit će dozvoljene posjete pacijentima prema ustaljenom rasporedu, od ponedjeljka do petka od 15 do 17 sati,  vikendom i praznicima od 13 do 17 sati.

The post U Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla bit će dozvoljene posjete u redovnim terminima appeared first on Radio Srebrenik.

U subotu i nedjelju odigrat će se utakmice 22. kola Druge nogometne lige Federacije BiH u grupi Sjever. Sastat će se:

Bosna (Kalesija)-Gradina

Ingram-Dinamo

Seona-Budućnost

Radnički-Dizdaruša

Mladost-Lokomotiva

Bosna (Mionica)-Svatovac

Prokosovići-Sloga

Priluk-Mramor

Na tabeli vodi Budućnost s 51 bodom, ispred srebreničke Gradina koja ima 11 bodova manje.

The post U subotu i nedjelju odigrat će se utakmice 22. kola Druge nogometne lige Federacije BiH u grupi Sjever appeared first on Radio Srebrenik.

Robert Prosinečki imao je sjajnu fudbalsku karijeru. Sa beogradskom Crvenom Zvezdom bio je prvak Evrope i svijeta. Nosio je i dresove Barcelone i Real Madrida. Nedavno je postao selektor Fudbalske reprezentacije BiH naslijedivši na toj poziciji Mehmeda Baždarevića. Prosinečki je za Interview.ba govorio o svom boravku u Sarajevu i kako su ga dočekale Sarajlije. Pročitajte kako se nosio sa slavom u vrijeme kada je bio najbolji mladi igrač na svijetu, kako je javno pušio cigarete kao velika fudbalska zvijezda i šta bi uradio da zna da neko od njegovih igrača radi isto danas i još mnogo novih detalja iz života popularnog Žutog.

EVROPSKO PRVENSTVO? „Tu sam došao da napravimo uspjeh i rezultat. Sve sam podredio tome i to mi je primarni cilj i zadatak. Vidjet ćemo.“

INTERVIEW.BA: Kakav ste prijem imali u Sarajevu, da li ste imali priliku prošetati gradom, razgovarati sa građanima?

PROSINEČKI: Naravno, sve što mugu reći je da je sjajno. Ljudi su srdačni, zaustavljaju me. Čini mi se da im je drago što sam selektor. Viđam se često sa Refikom Šabanadžovićem koji je igrao sa mnom četiri godine u Crvenoj Zvezdi. Super je domaćin i odemo zajedno na večeru. Bilo šta drugo da Vam kažem slagao bih, osim da mi je odlično.

INTERVIEW.BA: Nekada vaš trener Ćiro Blažević, pa nakon njega i neki vaši saigrači iz ex Yu reprezentacije, Baždarević, Hadžibegić i Sušić su vodili reprezentaciju. Kakav danas imate odnos  s njima i da li ste im tražili savjet prije preuzimanja reprezentacije?

PROSINEČKI: Nisam se, vjerujte mi, još s njima sreo i nismo kontaktirali telefonom. Svi smo u obavezama i Pape, Meša, Hadžibegić, ali se nadam da ćemo se sresti. Oni su moji prijatelji i bivši saigrači. Ja sam došao da napravim posao s reprezentacijom i to je to.

INTERVIEW.BA: Kao igrač ste bili strastveni pušač. Da li biste danas bili toleranti da van neko od igrača prizna da se nekad opusti uz cigaretu?

PROSINEČKI: Ima ih mnogo koji danas konzumiraju cigarete samo se dobro kriju. Paze da ih ne vide. Kada sam ja igrao bilo je drugačije. Pušio sam javno i igrao fudbal. Nisam baš u tolikoj količini koliko to mediji pišu, ali jesam. Ne znam kako bih reagovao da ih ja vidim ali šta da se radi. Jedino što ću Vam reći i poručiti je da to nije zdravo i nije dobro.

INTERVIEW.BA: Bili ste najbolji igrač SP-a u Čileu 1987. kada je mlada selekcija Jugoslavije postala svjetski prvak. Kako ste se nosili s tim priznanjem u tim godinama?

PROSINEČKI: Mi smo otputovali i osvojili zlato. Bila nam je to velika odskočna daska u karijerama. Svi iz te generacije su napravili sjajne velike karijere. Znao sam se nositi s tim uspjehom, jer je to vrijeme bilo drugačije. Iz Jugoslavije se moglo otići u inostranstvo sa 27 godina. Tako da sam u tim mladalačkim danima bio u Jugoslaviji i nisam imao problema. Danas mladi idu van granica svoje zemlje sa 17 godina i neki ne uspijevaju da se nose s tim ali imate i pozitivnih primjera.

INTERVIEW.BA: U Jugoslaviji ste bili velika zvijezda. Nešto slično ste uradili kao današnji fudbaleri. Snimali ste reklame. Posebno je upečatljiva ona za čarape. Da li ste nakon toga bili još popularniji ili vam je žao zbog tog poduhvata?

PROSINEČKI: Da, možda sam bio prvi fudbaler koje je snimio takvu reklamu.

Ma, mislim da se odmah zna, nisam od toga zaradio niti dinara. To je bilo na prijateljskoj bazi i ja sam to uradio. To više dođe kao neka šega i šala. Nije da mi je pravilo problem ili nešto pomoglo u karijeri.

INTERVIEW.BA: Jedan ste od rijetkih koji je igrao za Real Madrid i Barcelonu. Sjećamo se kako su Luisa Figa dočekali navijači Barcelone kada je otišao u Madrid, da li ste vi imali ta neugodna iskustva?

PROSINEČKI: Pa Figo je u to vrijeme bio ikona Barce i njihov kapiten. Zbog toga je imao užasan tretman od strane svojih bivših navijača. Ja kada sam to uradio imao sam manjih problema, nije da im je bilo drago, ali sigurno ne u mjeri u kojoj se našao Figo.

INTERVIEW.BA: Kod Ivice Osima ste debitovali u seniorskom timu Jugoslavije. Da li ste Švabu vidjeli u Sarajevu u skorije vrijeme i kakav je to susret bio?

PROSINEČKI: Da, Švabu mnogo cijenim i poštujem kao velikog trenera s kojim imam odlične odnose. Na žalost, još se nismo sreli. Znam da ima i zdravstvenih problema. Čuo sam priče da se ‘izbjegavamo’ zato što je njegov sin Amar Osim bio moj protukandidat za poziciju selektora BiH , ali vjerujem da je to obična glasina. Nadam se da ćemo se sresti uskoro.

INTERVIEW.BA: Ide li BiH s vama na Evropsko prvenstvo?

PROSINEČKI: Tu sam došao da napravimo uspjeh i rezultat. Sve sam podredio tome i to mi je primarni cilj i zadatak. Vidjet ćemo.

INTERVIEW.BA: Uskoro u Rusiji počinje SP. Ko će biti novi svjetski prvak?

PROSINEČKI: Bit će zanimljivo prvenstvo. Onako na prvu, imam četiri kandidata za koje smatram da mogu biti prvaci to su Brazil, Francuska i Njemačka koja je uvijek favorit.

interview.ba

The post Prosinečki: U Sarajevu mi je sjajno, bilo šta drugo da Vam kažem slagao bih appeared first on Radio Srebrenik.

Uz vijećničke sugestije usvojeni su u formi nacrta  programi rada Općinskog vijeća i Općinskog načelnika za 2018.g. ,kao i  Prijedlog Odluke o  dopuni Odluke o organizaciji i djelokrugu organa uprave Općine Srebrenik. Na sjednici je usvojen i Nacrt Odluke o uslovima i načinu držanja ku kućnih ljubimaca , načinu postupanja sa napuštenim i izgublljenim  životinjama i psima lutalicama na području Općine Srebrenik , arazmtran je i Izvještaj o radu Općinskog pravobranilaštva za 2017 g.

Na danasnjoj sjednici OV Srebrenik izmedju ostalog razmatrana je i Informacija o stanju bezbjednosti na području ove Opčine  za proteklu godinu.U pogledu prijedloga vijećnika Mustafe Muratovica da se na dnevni red današnjeg zasijedanja uvrsti i Odluka o privremenom ukidanju finansiranja boračkih udruženja na ovom općinskom području iz općinskog budzeta , dok se ne utrvde sve činjenice  raspodjeli sredstava , odnosno koliko sredstava ide na finansiranje sekretara ,predsjednika i dopredsjednika , članova upravnih odbora i skupština udruženja,a koliko stvarno sredstava ide boračkoj populaciji, odlučeno je da se o ovoj problematici razmatra na posebnoj tematsakoj sjednici , koja će biti zakazana u narednom periodu.

The post Održana 19. sjednica Općinskog vijeća  Srebrenik appeared first on Radio Srebrenik.

Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine na novoj listi najboljih svjetskih reprezentacija koja je danas objavila FIFA, kao i prošlog mjeseca nalazi se na 41. mjestu sa 688 bodova.

Listu predvodi selekcija Njemačke, ispred Brazila, Belgije, Portugala i Argentine.

Crna Gora, sa kojom će bh. tim 28. maja odigrati prijateljski meč je na 43. poziciji sa 671 bodom, dok se Južna Koreja sa kojom će se “Zmajevi” sastati 1. juna zauzima 61. mjesto sa 520.

Protivnik bh. selekcije u UEFA Ligi nacija Austrija je na 26. mjestu sa 841 bodom, dok je Sjeverna Irska 27. sa 837.

Rang lista:

1. (1) Njemačka 1533
2. (2) Brazil 1384
3. (5) Belgija 1346
4. (3) Portugal 1306
5. (4) Argentina 1254
6. (8) Švicarska 1179
7. (9) Francuska1166
8. (6) Španija 1162
9. (10) Čile 1146
10. (6) Poljska 1118…

41. (41) Bosna i Hercegovina 688

The post FIFA rang lista – BiH na 41. mjestu appeared first on Radio Srebrenik.

Žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne krivične sudove drugostepenom presudom osudilo je Vojislava Šešelja na deset godina zatvora.

Kriv je za progone, deportovanje, nehumano postupnja i raseljavanje kao i za nečovječno postupanje.

No budući da je Šešelj u pritvoru Haškog tribunala proveo više od deset godina Vojislav Šešelj je slobodan čovjek.

Podsjećamo, Sudsko vijeće Haškog tribunala je 31. marta 2016. godine oslobodilo Šešelja po svih devet tačaka optužnice, koja ga je teretila za udruženi zločinački poduhvat, zločine protiv čovječnosti, ubistva, kršenja običaja rata, govor mržnje, deportaciju i druge zločine protiv Hrvata i muslimana u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini.

The post Vojislav Šešelj osuđen na deset godina zatvora, kaznu koju je već odslužio appeared first on Radio Srebrenik.