Arhiva oznaka: Gradska hronika

Danas je počeo prvi upisni rok za upis učenika u srednje škole u Tuzlanskom kantonu za školsku 2022/2023. godinu.

Prvi upisni rok će trajati do srijede 15. juna 2022. godine.

Prvi upisni rok:

– za gimnaziju ………………………………………………….. od 13. juna do 15. juna 2022. godine,

– za umjetničku  školu ……………………………………….. od 13. juna do 15. juna 2022. godine,

– za tehničku školu…………………………………………….. od 13. juna do 15. juna 2022. godine,

– za stručnu školu ……………………………………………… od 13. juna do 15. juna 2022. godine,

Drugi upisni rok:

– za gimnaziju …………………………………………………. od 20. juna do 22. juna 2022.godine,

– za umjetničku školu ………………………………………. od 20. juna do 22. juna 2022.godine,

– za tehničku školu ………………………………………….. od 20. juna do 23. juna 2021.godine,

– za stručnu školu ……………………………………………. od 20. juna do 24. juna 2021.godine,

Treći upisni rok:

Učenici devetog razreda osnovne škole koji su upućeni na popravni ispit u avgustovskom roku i učenici koji se nisu upisali u prvom i drugom upisnom roku mogu se upisati u srednju školu od 27.6.2022. godine do 31.8.2022. godine. Učenici se mogu upisati u srednje škole koje poslije drugog upisnog roka nisu primile planirani broj učenika.

Za prijavu na konkurs za upis u prvi razred srednje škole kandidat je dužan dostaviti slijedeća dokumenta:

• zahtjev za upis (poseban formular),
• izvod iz matične knjige rođenih,
• svjedodžbu o završenom IX razredu devetogodišnje osnovne škole i list profesionalne orijentacije (original),
• uvjerenje o uspjehu u VI, VII i VIII razredu devetogodišnje osnovne škole (original),
• uvjerenje o polaganju eksterne mature učenika u osnovnoj školi (original),
• druga relevantna dokumenta u skladu sa Pravilnikom o kriterijima za upis učenika u prvi razred srednjih škola na području Tuzlanskog kantona.

Tekst Konkursa za upis učenika u prvi razred srednjih škola na području Tuzlanskog kantona za školsku 2002/2023. godinu možete pogledati OVDJE.

Objava Počeo upis učenika u srednje škole Tuzlanskog kantona pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Zbog samita Grupe sedam (G7) koji će se od 26. do 28. juna održati u Elmau, Njemačka je privremeno uvela kontrole na svim svojim graničnim prelazima.

Ministarstvo unutrašnjih poslova ističe da su kontrole potrebne zbog bezbjednog održavanja samita G7.

Granične kontrole će se sprovoditi do 3. jula, saopštilo je Ministarstvo na svom sajtu.

Kontrole će biti sprovedene na kopnenim, vazdušnim i morskim prelazima i njima treba da se spriječi dolazak osoba spremnih na nasilje.

Putnici moraju, kako je navedeno, da računaju na gužve zbog kontrole i poručuje im se da su u obavezi da, prilikom prelaska granice, sa sobom nose lična dokumenta.

U dvorcu Elmau od 26. do 28. juna okupiće se šefovi država i vlada Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Italije, SAD, Kanade i Japana, sedam industrijski najrazvijenijih zemalja.

Objava Njemačka privremeno uvela granične kontrole na svim prelazima pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Od ukupnog broja zaposlenih u Upravi za indirektno oporezivanje BiH, čak 44 odsto je starije od 50 godina, a svake godine UIO ostane bez oko 100 radnika zbog penzionisanja ili prekida radnog odnosa, što u budućnosti može predstavljati ozbiljan problem u radu UIO.

“Ovakvo stanje starosne strukture zaposlenih u UIO zahtijeva ozbiljno bavljenje ovom problematikom u cilju blagovremenog obezbjeđivanja stručnih kadrova za obavljanje poslova koji zahtijevaju posebne vrste znanja i iskustva u segmentima iz oblasti indirektnih poreza. To iskustvo se stiče kroz višegodišnji rad na konkretnim poslovima”, navedeno je u Srednjoročnom planu rada Uprave za period od 2023. do 2025. godine.

Svega tri odsto zaposlenih u UIO je mlađe od 31 godinu, a prema podacima Uprave u narednih pet godina u UIO će biti penzionisana 362 zaposlena, odnosno 15,08 odsto od ukupnog broja zaposlenih. Imajući u vidu da će u periodu od 2025. do 2030. godine uslove za starosnu penziju ispuniti još 380 zaposlenih, u narednih 10 godina u UIO će samo po osnovu penzionisanja ostati bez 742 zaposlena, što u ovom trenutku čini čak 30 odsto od ukupnog broja zaposlenih u UIO.

“Iz podataka proizlazi da je Uprava za indirektno oporezivanje strukturalno veoma stara institucija”, rekli su nam u UIO.

Osim toga, problemi u radu Uprave za indirektno oporezivanje BiH su i to što informatička oprema nema zadovoljavajuće performanse, niti su razvijeni softveri za rad sa velikim bazama podataka i aplikacijama.

“Veći broj službenih vozila je s obzirom na godinu proizvodnje i veliku pređenu kilometražu upitne tehničke ispravnosti, te je nedovoljan broj vozila za terenski rad”, navodi se u Srednjoročnom planu.

Kao i prethodnih nekoliko godina, u Upravi za indirektno oporezivanje BiH posebnu pažnju skreću na neadekvatnu opremljenost graničnih prelaza i carinskih terminala. Najteža situacija je na graničnim prelazima Brod, Uvac, Strmica, Šepak, Čepikuće, Novi Grad i u carinskim ispostavama Trebinje i Višegrad. Za opremanje i rekonstrukciju ovih graničnih prelaza Uprava za indirektno oporezivanje BiH u naredne tri godine planira utrošiti 18,8 miliona KM, međutim veliko je pitanje da li će uspjeti obezbijediti taj novac s obzirom na to da se već godinama planiraju te aktivnosti, ali Savjet ministara BiH još nije obezbijedio novac.

Ana Mrnjavac, predsjednica Sindikata radnika UIO, kaže da starosna struktura zaposlenih jeste veliki problem, ali da Sindikat na to ne može uticati.

“O tome treba voditi računa jer se postavlja pitanje šta će biti za pet godina. U izradi je nova sistematizacija UIO i očekujemo da se ti problemi sa novim kadrovima i novim radnim mjestima riješe. Vjerujemo da će biti dovoljno vremena da se ti novi kadrovi obuče, pripreme i uvedu u poslove”, rekla je Mrnjavac.

Ona ističe i da situacija s odlaskom radnika iz UIO zabrinjava te da Uprava u tom smislu dijeli sudbinu i ostalih institucija na nivou BiH jer je budžet trenutno takav da su plate zaposlenih u entitetskim institucijama mnogo veće.

“Očekujemo da budžet bude usvojen do kraja ovog mjeseca i da se plata poveća, odnosno da se vrati na nivo koji smo imali. Sve ove godine to su ogromna sredstva koja su uskraćena zaposlenima”, naglasila je Mrnjavac.

Objava Čak 30 odsto zaposlenih u UIO BiH do 2030. ide u penziju pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Pandemija je odavno zaboravljena i došle su nove nedaće. Opet se može na more, no sve je puno skuplje. Tako i u Neumu koji je opet najjeftiniji na Jadranu. Idila bez gužve i buke, sunce i toplo bh. more – tako svoj boravak u Neumu opisuju domaći gosti koji tradicionalno već godinama u ovom razdoblju ljetuju u Neumu, javlja N1. 

Građani osjete razliku

Trenutni gosti u Neumu radije biraju sami početak ili kraj turističke sezone u Neumu za odmor s obzirom na to da tada nema velikih gužvi na plaži, pa tako sebi priušte najbolji odmor. Ove sezone odmor je nešto skuplji u odnosu na prethodne godine. No u svakom slučaju, kažu, isplativija je opcija ljetovati u vlastitoj zemlji. Sulejman iz Busovače za N1 kaže da je “malo skuplje sada”. “Ako ćeš doći na more moraš doći spreman. Meni je Neum najbolji, ja sam navikao ovdje uvijek dolazim, cijene nisu baš prihvatljive, ali to sam izabrao i tu dolazim”, rekao je Mirza, također iz Busovače. “Lijepo je ovdje, lijepa je plaža, nema gužve, a cijene su visoke u odnosu na prošlu godinu”, rekla je Vaska iz Mostara. Cijene u restoranima porasle su do 20 posto. Za dvije kafe, gosti u pojedinim mjestima u Neumu izdvojit će čak 8 KM. “Hrana je poskupila 15 do 20 posto. Poskupila nam je i nabavka robe, troškovi energije, kao i svi drugi troškovi poslovanja poskupili su i više od toga i mislim da je ovo minimum koji se morao postaviti sada”, naveo je Stanko Raič, vlasnik jednog restorana.

Cijene hotela i privatnih smještaja skuplje su za 15 posto, no hotelijeri kažu da su cijene dosta pristupačnije u odnosu na ostatak Jadranske obale. “Mislim da to neće uticati na booking, nego će biti još bolji. Vidimo u Hrvatskoj cijene hotela koje su skočile za 40 do 50 posto i već im je 80 posto smještajnih kapaciteta popunjeno. Tako da se mi nadamo velikom priljevu i domaćih gostiju ali i inozemnih koji su nam zadnje dvije godine bili u deficitu”, istaknuo je Davor Krešić iz Udruženja hotelijera Neum.

Što nudi Neum?

Iako predsezona nije na razini 2019. godine, očekuju da će u narednim mjecima na noćenjima u Neumu biti oko 18 hiljada gostiju svakog dana, što je ujedno i maksimum smještajnih kapaciteta. “Predsezona je bila dobra, za postsezonu su također dobre najave tako da su to neki dobri trendovi oporavka turizma, mislim da smo na dobrom putu i da bi se kroz godinu dvije mogli vratiti na 2019. godinu”, rekao je Branimir Butigan iz Udruženja hotelijera Neum.

Novi turistički procvat Neuma predstavljat će dugo čekana brza cesta Stolac-Neum koja bi u julu trebala biti službeno otvorena. “Čekali smo je 40 godina, napokon smo dočekali. Povezivanje unutrašnjosti, lakši i jednostavniji dolazak do Neuma i mislim da je to jedan dovoljan razlog zbog čega je ona nama toliko bitna, godinama smo bili izolirani”, naglasio je načelnik Neuma Dragan Jurković. Osim lijepih plaža i sunca, Neum nudi i manifestaciju “Neumsko ljeto, a tokom proteklog razdoblja vrijedno se radilo se na renoviranju hotela, uređenju šetnica, a uvedene su i jednoobrazne kućice, sve s ciljem poboljšanja ponude i privlačenja što većeg broja gostiju.

Objava Odmor u Neumu znatno skuplji, ali opet najjeftiniji na Jadranu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U najvećim svjetskim ekonomijama inflacija “jede” radničke plate. Životni troškovi su sve viši i viši. Inflacija u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi 8,3 posto, dok u eurozoni iznosi 8,1 posto.

Plate radnika u navedenim dijelovima svijeta ove godine porasle su samo za pet, odnosno tri posto. Ekonomisti kazuju da postoji pet značajnih razloga zašto je to tako.

Kao prvi istakli su to što su sindikati slabiji i što je oslabilo kolektivno pregovaranje s poslodavcima. U SAD-u je 1979. godine 27 posto radnika bilo dio sindikata, a sada ih je samo 11,6 posto dio sindikata. To je za posljedicu imalo i to da plata bude niža.

Drugi razlog jeste ono što se naziva skrivena nezaposlenost. Zvanični podaci kazuju da u SAD-u i Velikoj Britaniji postoji niska stopa nezaposlenosti, a što bi, u teoriji, primoralo kompanije da povećaju plate. Međutim, stručnjaci smatraju da je stvarni broj nezaposlenih mnogo veći.

Treći razlog jeste taj što se firme u kriznim vremenima sporo odlučuju na to da povećaju plate – kriza znači neizvjesnu budućnost.

Četvrti razlog jeste taj što se svijet još oporavlja od recesije koja je počela 2008. Plate su rasle do iznosa koji je bio prije početka recesije.

Peti razlog zašto plate malo ili nikako ne rastu u inflaciji jeste što plate i inflacija nisu povezane onako kako mnogi misle da jesu povezane. Inflacija prati cijene roba i usluga, dok iznos plata reaguje na promjene na tržištu rada. KLIX

Objava Ovo je pet razloga zašto plate malo ili nimalo ne rastu u inflaciji pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Osiguravajuća društva u Bosni i Hercegovini, shodno zakonskim odredbama, više neće moći davati popuste prilikom registracije vozila.

Osiguravajuća društva u entitetu Republika Srpska su ukinula pogodnosti koja su do sada imali vozači, što u suštini znači da cijena nije porasla, već je u onom okviru kako je to zakonski predviđeno.

Predsjednik Udruženja društava za osiguranje RS Bojan Popović kaže da su ukinuti sitni bonovi poput onih za gorivo, dio popusta prilikom tehničkog pregleda i sl.

“Prostora za te pogodnosti više nema, štete rastu, one su otprilike porasle za nekih 35 posto i uz inflaciju i rast cijena rezervnih dijelova vozila osiguravajuća društva nemaju više prostora da dio svog kapitala ‘poklanjaju’ osiguranicima. Na kraju krajeva, ovo je urađeno da bi se društva zaštitila, da ukoliko dođe do štete pričinjene vozilu, mogu je isplatiti i nadoknaditi”, kazao je Popović za Klix.ba.

On pojašnjava da su popusti, koji su do sada davala osiguravajuća društva, bila mimo zakonskih odredbi, a da će ubuduće poštivati zakon.

“Zakonska odredba je ta da nema tih bonusa, društva su do sada izlazila u susret pojedincima. Ovo je džentlmenski dogovor između društava da se ne bi desio problem sa kapitalom u samim društvima za osiguranje. Bonusi za savjesne vozače su na snazi i zagarantovani zakonom, nema tu nikakve značajnije promjene”, podvlači Popović.

Generalni sekretar Udruženja društva za osiguranje u FBiH Ermin Čengić kaže da je osnovni motiv rada njihovog udruženja zadovoljstvo osiguranika, te da će u skladu sa tim pojačati mjere nadzora nad onim društvima koja se ponašaju mimo usklađenih zakonskih i podzakonskih odredbi.

“Naše udruženje ima određena saznanja u vezi sa pojavama na tržištu koje bi trebalo onemogućiti, naročito kada je u pitanju obavezno osiguranje od automobilske odgovornosti. Udruženje je u skladu sa tim saznanjima pripremilo inicijativu za naš Upravni odbor, sa ciljem da nakon razmatranja bude proslijeđena regulatornoj Agenciji za nadzor na nadležno postupanje”, kaže Čengić.

Ističe da će, u okviru obraćanja prema regulatoru, biti detektirani nosioci aktivnosti za koje postoji opravdana sumnja da izlaze iz okvira očekivanog rasta premijskog prihoda te ponašanja usklađenih sa zakonskim i podzakonskim normama.

“Cilj ove inicijative je da se alarmira regulator za poduzimanje pojačanih mjera nadzora nad navedenim akterima na tržištu i da se, s druge strane, onemogući dalja diskriminacija onih društava za osiguranje koja u svom poslovanju poštuju administrativno utvrđene premije. Konačno, naš osnovni motiv je da naši osiguranici i oštećena lica ostvaruju sva svoja prava i da se ispunjava osnovna funkcija osiguranja a to je ekonomska zaštita od štetnih dejstava po nastanku osiguranog slučaja, u cijelosti i bez bilo kakve iznimke”, kaže Čengić.

To znači da će u FBiH sva ona društva koja daju nedozvoljene popuste biti sankcionisana – sve u cilju dobrobiti i osiguravajućih društava i osiguranika. KLIX

Objava Ukidaju se popusti prilikom registracije vozila pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Prema prognozi FHMZ-a, danas će u BiH preovladavati sunčano uz umjerenu naoblaku. Više oblačnosti prije podne u centralnim, istočnim i sjeveroistočnim područjima. U poslijepodnevnim satima lokalni pljuskovi su mogući na istoku Bosne. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 23 i 28°C, na jugu do 31°C.

U ponedjeljak, 13.06.2022., preovladavaće sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. U kasnim poslijepodnevnim i večernjim satima pljuskovi sa grmljavinom su najizgledniji na području Krajine i sjevera Bosne. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15°C, na jugu zemlje do 20°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 26 i 32°C.

U utorak, 14.06.2022., u Bosni i Hercegovini sunčano uz umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 11 i 16°C, na jugu zemlje do 21°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 25 i 29°C, na jugu zemlje do 32°C.

U srijedu, 15.06.2022., u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 9 i 14°C, na jugu zemlje do 19°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 26 i 30°C, na jugu zemlje do 33°C.

Objava Kakvo nas vrijeme očekuje u naredna tri dana? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Svaka zemlja proizvodi značajne količine otpada od bačene hrane, do industrijskog i rudarskog otpada, starih elektronskih uređaja, papira i plastičnih vrećica, stare odjeće i obuće… Količina otpada svakako zavisi od tehnološkog razvoja svake ekonomije, ali je istovremeno i usko povezana s obrascima i navikama potrošnje i proizvodnje stanovništva, odnosno svijesti i odnosa prema otpadu.

Zbog širokog raspona vrsta otpada i kompleksnih načina odlaganja otpada, odnosno procedura i razvijenosti infrastrukturnih kapaciteta teško je dobiti potpuni uvid u proizvedeni otpad i gdje se nalazi. Ipak postoje podaci, premda različitih kvaliteta i izvora, za sve vrste otpada.

U razvijenim ekonomijama sve se veće količine otpada recikliraju i tako sve manje otpada šalje na odlagališta, odnosno otpad postaje važan resurs u tim zemljama.

Iako je upravljanje otpadom izuzetno složen i skup proces, kao i stvaranje infrastrukture za prikupljanje, sortiranje i recikliranje za što su potrebna značajna ulaganja, nakon njezine uspostave recikliranjem se mogu ostvariti značajni prihodi i stvarati nova radna mjesta.

Uz navedeno određene vrste otpada imaju i svoju širu globalnu dimenziju povezanu s izvozom i uvozom, jer su već godinama pojedine vrste otpada postale roba i predmet međunarodne trgovine.

Također u zemljama Evropske unije planovi razvoja vlastite ekonomije uključuju i naglašavaju potrebu za osiguranjem kvalitetnog recikliranja, ukidanjem odlaganja otpada, ograničavanjem energetske upotrebe na nereciklirajuće materijale i zaustavljanjem nezakonite isporuke otpada.

Prema Analizi Agencije za statistku BiH o ukupnom prekograničnom prometu neopasnog otpada u periodu 2014.-2021. godine evidentan je generalno rast prometa sedam grupa otpada (metalni otpad, tekstilni otpad, gumeni otpad, plastični otpad, stakleni otpad, otpad od sagorijevanja i otpad od papira i kartona). Samo za neke vrste otpada zabilježen je umjeren pad.

Ukupna količina izvezenog neopasnog otpada u 2021. godini iznosila 1.100. 934 tone, što je za 26,2 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Podaci o izvezenim količinama neopasnog otpada u 2021. godini pokazuju trend rasta, što je uzrokovano povećanim izvozom nekih grupa otpada.

Posmatrajući pojedinačno grupe otpada, u 2021. godini povećan je izvoz staklenog, metalnog, gumenog, tekstilnog i otpada od sagorijevanja, dok je otpad od papira i kartona i plastični otpad zadržao trend postepenog pada.

Ukupna količina uvezenog neopasnog otpada u 2021. godini iznosila je 36.909 tona, što je za 27,2 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Analiza podataka o uvozu neopasnog otpada za period 2014.-2021. godine ukazuje na trend pada uvezenih količina metalnog, plastičnog, otpada od sagorijevanja i gumenog, dok je uvoz staklenog i otpada od papira i zadržao trend rasta tokom posmatranog perioda.

U 2021. godini uočen je rast izvoza metalnog otpada za 46,1 posto u odnosu na 2020. godinu, a najviše, 76,2 posto izvezeno je u Tursku.

Količina izvezenog staklenog otpada bila je veća za 5,1 posto, a tokom 2021. godine najveće količine izvezene su u Hrvatsku.

U 2021. godini tekstilni otpad iz BiH se izvozio širom svijeta. Izvezeni otpad obuhvata materijale kao npr. strugotina i ostali otpad kože, otpaci od svile, otpaci od vune, pamučni otpad, lan i otpad, rabljena odjeća. Tokom 2021. godine najveće količine tekstilnog otpada izvezene su u Italiju.

U 2021. godini uočen je pad izvoza otpadnog papira i kartona za 15,1 posto, a 55,3 posto otpadnog papira i kartona izvezeno je u Srbiju.

Analiza podataka o izvozu plastičnog otpada u periodu 2012.-2021. generalno ukazuje na promjenljiv trend rasta i pada rast izvezenih količina. U 2021. godini uočen je pad izvoza, količina izvezenog otpada bila je manja za 11,4 posto manja u odnosu na 2020. godinu, a također je najviše izvezeno u Srbiju i to 38,8 posto.

Izvoz neopasne šljake i pepela iz toplinskih procesa  u 2021. godina bilježi rast od 38,9 posto u odnosu na prethodnu godinu, a najviše, 55,9 posto izvezeno je u Hrvatsku.

U 2021. godini količina izvezenog gumenog otpada bila je veća za 11,5 posto u odnosu na 2020., a 47,5 posto tog otpada izvezeno je u Slovačku.

Analiza podataka o uvozu metalnog otpada u periodu 2014.-2021. ukazuje na promjenjiv trend rasta i pada uvezenih količina. U 2021. godini pad uvoza bio je 4,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, a najviše, 37,1 posto uvezeno je iz Švicarske.

U 2021. godini zabilježen je rast uvoza tekstilnog otpada za 9,1 posto, a najviše, 52,5 posto uvezeno je iz Njemačke, zabilježen je i rast uvoza otpadnog papira i kartona, a najviše, 48,6 posto od ukupnog uvoza uvezeno je sa Kosova.

U 2021. godini količina uvezenog plastičnog otpada bila je 33,3 posto manja u odnosu na 2020. godinu, a najviše,  6,7 posto plastičnog otpada uvezeno je iz Hrvatske.

U prošloj godini smanjen je i uvoz neopasne šljake i pepela iz toplinskih procesa, a od ukupne količine 35,2 posto uvezeno je iz Mađarske.

U 2021. godini uočen je i pad uvoza količina gumenog otpada, a od ukupno uvezene količine  73,3 posto uvezeno je iz Srbije.

Zbog nedostatka podataka u Bosni i Hercegovini o vozu/izvozu neopasnog otpada prema Regulativi 259/93/EEC o prekograničnom prometu otpada, Odsjek za statistiku okoliša Agencije za statistiku BiH je poduzeo aktivnosti na obradi dostupnih podataka statistike vanjske trgovine.

Razvoj i proizvodnja statistike vanjska trgovine u BiH se odvijaju kroz statističke institucije. Osnova razvoja je utvrđena evropskim propisima i stoga je statistika vanjske trgovine u velikoj mjeri usklađena sa zemljama EU. Osnovni izvor podataka je Jedinstvena carinska isprava (JCI). Agencija za statistiku BiH dobija potrebne podatke iz Jedinstvenih carinskih isprava od Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u skladu sa Protokolom o saradnji potpisanim između tih dviju institucija.

RTV Slon/FENA

Objava Značajan rast izvoza neopasnog otpada pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke danas je objavilo nove uslove za ulazak stranaca u tu državu kojim se ukidaju sva ograničenja vezana za koronavirus.

Od danas, 11. juna sve restrikcije u vezi ulaska stranih državljana u Njemačku, a koje se tiču potvrda o vakcinaciji protiv koronavirusa ili testiranju na prisustvo koronavirusa su ukinute za sve, osim za državljane Kine.

“Od subote, 11. juna 2022. godine , privremeno će se ukinuti sva ograničenja ulaska u Njemačku zbog bolesti uzrokovanih koronavirusom. Od ovog datuma, ulazak u Njemačku ponovo će biti dozvoljen za sve svrhe putovanja (uključujući turizam i posjete). Međutim, osobama sa prebivalištem u Narodnoj Republici Kini i dalje je potreban važan razlog za ulazak u Njemačku (zbog reciprociteta). Za ulazak u Njemačku više nije potreban dokaz o vakcinaciji, dokaz o oporavku ili dokaz o testiranju”, navedeno je u saopćenju ministarstva.

Ukoliko dođe do pojave novih podvarijanti osnovnog soja koronavirusa, za zahvaćena područja će vrijediti restrikcije za ulazak koje su i ranije bile na snazi. KLIX

Objava Od danas u Njemačku bez covid potvrde pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

„A“ reprezentacija Bosne i Hercegovine večeras će u Podgorici protiv Crne Gore odigrati treći meč u okviru UEFA Lige nacija 2022/23.

Zmajevi su sinoć na podgoričkom Gradskom stadionu odradili službeni trening uoči  susreta.

Nakon remija u Helsinkiju sa Finskom i pobjede nad Rumunijom u Zenici, izabranike Ivayla Peteva očekuje meč sa reprezentacijom sa kojom smo se do sada dva puta sastajali.

Oba dosadašnja susreta Zmajeva i Hrabrih sokola bila su prijateljskog karaktera i oba su završena bez golova. Prvi je odigran na stadionu „Bilino polje“ u Zenici 28. maja 2018. godine i na tom susretu su se od dresa sa nacionalnim grbom oprostili dugogodišnji reprezentativci Emir Spahić, Vedad Ibišević i Zvjezdan Misimović. Drugi meč odigran je 2. juna prošle godine.

Utakmica Crna Gora-Bosna i Hercegovina na programu u 20:45 sati na Gradskom stadionu u Podgorici.

Meč će suditi Italijan Daniele Orsato, a pomagaće mu zemljaci Alessandro Giallatini i Fabiano Preti. Četvrti sudija je Matteo Marchetti, takođe iz Italije. RTV SLON

Objava Bh. reprezentacija spremna za treći meč u Ligi nacija pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U sjedištu Vlade FBiH u Sarajevu danas su potpisani ugovori o raspodjeli ukupno 200 miliona KM kantonima u Federaciji BiH. Federacija BiH je kroz ponder  procentualno najviše podržala Posavski i Bosansko-podrinjski kanton Goražde, a Tuzlanski kanton ovom prilikom je dobio potporu u vrijednosti skoro 39 miliona KM. U ime Vlade Tuzlanskog kantona Ugovor je potpisao premijer Irfan Halilagić, a potpisivanju ugovora su prisustvovali premijer FBiH Fadil Novalić, premijer Posavskog kantona Đuro Topić, premijerka Bosansko-podrinjskog kantona Goražde Aida Obuća, premijer Unsko-sanskog Kantona Mustafa Ružnić, premijer Zeničko-dobojskog Kantona Mirnes Bašić, premijer Srednjobosanskog Kantona Tahir Lendo, premijer Hercegovačko-neretvanskog Kantona Nevenko Herceg, premijer Zapadnohercegovačkog Kantona Zdenko Ćosić, te premijer Kantona 10 Ivan Vukadin. Današnjem potpisivanju ugovora nije prisustvovao premijer KS Edin Forto.

Objava Potpisani ugovori o dodjeli sredstava FBiH kantonima pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH uputilo je danas Prijedlog odluke o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata, orgjevnog drveta i proizvoda od drveta nadležnim institucijama na dostavu mišljenja, nakon čega će odluka biti predložena Vijeću ministara BiH na usvajanje, saopćio je resorni ministar Staša Košarac.

Prijedlog odluke izrađen je na osnovu zaključaka Vlade Republike Srpske, te inicijativa ministarstava poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske i Federacije BiH, koje su dostavljene Ministarstvu vanjsle trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Prijedlogom je definisano da se izvoz oblovine, ogrjevnog drveta i peleta iz BiH zabranjuje 90 dana od stupanja na snagu ove odluke.

–  Očekujemo da će nadležne institucije uraditi svoj dio posla i da ćemo u najkraćem roku usvojiti odluku – naglasio je ministar Košarac.

Prema njegovim riječima, onemogućavanje privremenog izvoza oblovine, orgjevnog drveta i peleta od ključnog je značaja za građane i privrednu zajednicu u Republici Srpskoj i Federaciji BiH u situaciji globalnog poremećaja na tržištu sirovina i enormnog povećanja cijena energenata.

–  Naša namjera je da prioritetno brinemo o građanima i obezbjedimo dovoljne količine sirovine za domće proizvođače i drvoprerađivače, koji se godinama suočavaju sa problemom nedostatka sirovine na tržištu. Zbog toga smo predložili zaštitne mjere, odnosno privremenu zabranu izvoza oblovine, ogrjevnog drveta i peleta. Primarno vodimo računa o interesu naših građana i zaštiti domaće privrede. Ponoviću svoj raniji stav – ne želimo da naši ljudi iz Republike Srpske i Federacije BiH predstojeću zimu dočekuju u neizvjesnosti i sa hladnim radijatorima, dok se istovremeno našim peletom griju stanovnici zapadnih zemalja – poručio je ministar Košarac, saopćeno je iz resornog ministarstva.

RTV Slon/Fena

Objava Pripremljen Prijedlog odluke o privremenoj zabrani izvoza oblovine, ogrjevnog drveta i peleta pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini pozdravlja objavljivanje konačnog Izvještaja Privremene istražne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH, koji potvrđuje značaj parlamentarnog nadzora i dijaloga između različitih ogranaka vlasti kao suštinskih karakteristika zdrave demokratije.

Misija smatra hvale vrijednim ove napore domaćih vlasti da se daju smislene preporuke kako bi se osigurala nezavisnost i odgovornost pravosuđa BiH. Mnogi zaključci Privremene istražne komisije odražavaju i nalaze do kojih je došla i Misija, kroz praćenje stanja vladavine prava u BiH. Ključne preporuke Izvještaja Privremene komisije upotpunjuju one koje je izradila Misija OSCE-a u BiH, posebno u oblastima imenovanja sudija i disciplinskih postupaka i borbe protiv nekažnjivosti.

S obzirom na jasnu vezu između preporuka Privremene istražne komisije i preporuka Misije OSCE-a u BiH, radujemo se što ćemo podržati provedbu ovih zajedničkih interesa. Misija poziva sve odgovorne aktere da uzmu u obzir preporuke Privremene istražne komisije, koje potvrđuju preporuke Misije, a koje ne samo da bi unaprijedile vladavinu prava u BiH, već bi i ojačale sistem provjere i ravnoteže i međusobne odgovornosti koji dijele sva tri stuba vlasti.

Objava Misija OSCE-a u BiH pozdravlja rad Privremene istražne komisije Predstavničkog doma PSBiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Iako cijene cigareta mjesecima nisu pratile trendove inflacije namirnica i proizvoda, krajem ovog mjeseca slijedi i njihovo poskupljenje.

Naime, Poslovnica Tvornice duvana Rovinj dostavila je Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine nove maloprodajne cijene koje će važiti pd 20. juna za čak 34 vrste cigareta.

Također, naknadno je dostavljen i spisak deset vrsta cigareta čije će nove maloprodajne cijene biti u primjeni od početka narednog mjeseca.

Tako će od 20. jula nove cijene cigareta Drina koštati 5,5 KM, dok će cijena Diva cigareta iznositi 5,2 KM.

Od 1. jula slijedi poskupljenje cigareta Dunhill i Pall Mall.

– Mi generalno imamo izuzetno visoko opterećenje kroz akcize i druge fiskalne i parafiskalne namete na cigarete. U relativnom odnosu na životni standard građana cijena je najviša u Evropi – kaže ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Kada se tome doda rast faktora cijena proizvodnje, inflacija i ekonomske krize kojima svjedočimo, dodaje Čavalić, onda kao rezultat dobijemo činjenicu da jednostavno mora doći do rasta cijena cigareta.

– Opet moramo razumijeti i da najveće učešće u cijeni cigareta na našem tržištu ima država. Uvijek naglašavam da je problematično da se ta sredstva prikupljena na osnovu akciza na duhan i duhanske proizvode jednostavno ne koriste namjenski i to je suština čitavog problema – pojašnjava on.

Čavalić kaže da bi je u ovom trenutku možda pravo vrijeme da se spuste te akcize, barem privremeno, ili da se svedu na visinu kada je bila opća i specijalna akciza minimalna iz 2016. godine.

Na pitanje da li je to realno i izvodljivo Čavalić odogvara:

– Mislim da nije, posebno razumijevajući da se ove odluke donose na državnom nivou, a znamo kako državni nivo sporo funkcioniše. Posebno jer je izborna godina i ne očekujem neke značajne reformske zahvate tek do početka naredne godine.

Objava Poskupjet će 44 vrste cigareta: U odnosu na životni standard cijena u BiH je najviša u Evropi pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Danas pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa jačim pljuskovima i grmljavinom. Vjetar slab do umjerene jačine, u Bosni sjevernog i sjeveroistočnog smjera, a u Hercegovini južnog i jugoistočnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 18 i 25°C.

U petak, 10.06.2022., preovladavaće pretežno oblačno vrijeme sa jačom kišom u Bosni. U Hercegovini slabije padavine se prognoziraju u sjevernim područjima. Vjetar umjerene jačine sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 11 i 16°C, na jugu zemlje do 18°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 17 i 22°C, na jugu od 23 do 27°C.

U subotu, 11.06.2022., u Bosni pretežno oblačno, povremeno sa kišom i pljuskovima u istočnim, sjeveroistočnim, sjevernim i centralnim područjima. U Hercegovini sunčanije uz umjerenu naoblaku. Više oblačnosti na sjeveru Hercegovine. Vjetar umjerene jačine sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 11 i 16°C, na jugu zemlje do 18°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 19 i 24°C, na jugu zemlje do 27°C.

U nedjelju, 12.06.2022., u Bosni pretežno oblačno prije podne u centralnim i istočnim područjima. U ostatku Bosne umjerena naoblaka. U Hercegovini pretežno sunčano. Oblačnije na sjeveru Hercegovine. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15°C, na jugu zemlje do 18°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 23 i 28°C, na jugu zemlje do 30°C.
FHMZ: https://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/METEO/trodnevna.php

Na dan 10.06.2022. prognoziraju se jače padavine u sjevernim područjima Bosne, većinom 30-50 litara po metru kvadratnom, lokalno i do 70 litara. Upozorenje se nalazi na linku:

https://meteoalarm.org/en/?z=7.293206897093594&lon=16.987249&lat=43.085386

OBAVJEŠTENJE O PROGNOZI VANREDNOG HIDROLOŠKOG STANJA za period: 09.06.-12.06.2022.

PROGNOZA: Na većini hidroloških stanica prognozira se blagi porast vodostaja na cijelom vodnom području rijeke Save u FBiH. Značajniji porast očekuje se na slivovima Sane, Usore i Spreče. Bujični vodotoci na kojima može doći do povećanja vodostaja u ovom periodu su na području sliva rijeke Sane.
U narednih 3-5 dana prognozira se vanredno hidrološko stanje, posebno na području:

Gornjeg i srednjeg toka rijeke Sane,
Donjeg toka rijeke Usore,
Gornji tok rijeke Spreče.

Obavještenje o prognozni vanrednog hidrološkog stanja odnosi se na područje općina: Sanski Most, Ključ, Tešanj, Usora, Doboj Jug te Živinice.

U skladu sa članom 91. stav 2. Zakona o vodama, na osnovu meteorološke prognoze izdate od strane Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, nakon sagledavanja osmotrenih podataka i rezultata hidrološko-hidrauličkih simulacija iz modela u okviru prognostičkih sistema koji su na raspolaganju u sklopu ISV-a AVP Sava izdaje se gore navedeno OBAVJEŠTENJE.

VIŠE NA LINKU:

https://www.voda.ba/uimages/VS/Obavjestenje_o_prognozi_vanrednog_hidroloskog_stanja_za_period_09-06_12-06-2022.pdf

Objava Obavještenje o prognozi vanrednog meteorološkog i hidrološkog stanja u periodu od 09.-12. juna objavljenog od strane FHMZ i AVP SAVA pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.