Arhiva oznaka: Gradska hronika

Ministarstvo unutrašnjih poslova službeno je priopćilo da je DNК analizom tijela koje je jučer oko 9.20 sati pronađeno u Dunavu, na Adi Huji, utvrđeno da se radi o hrvatskom državljaninu Mateju Perišu (1994) čiji je nestanak prijavljen policiji u Beogradu 31. prosinca prošle godine.

Prema preliminarnom nalazu obdukcije smrt je nastupila nenasilnim putem, stoji u priopćenju.

– Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova od trenutka prijave nestanka hrvatskog državljanina intenzivno su tragali za njim i poduzimali sve mjere i radnje kako bi ga pronašli i rasvijetlili sve činjenice i okolnosti nestanka.

Na pronalasku hrvatskog državljanina Mateja Periša bili su angažirani pripadnici Policijske uprave za grad Beograd, Ronilačke jedinice Žandarmerije, Uprave kriminalističke policije, Policijske ispostave za sigurnost na rijekama, kao i sve policijske stanice na teritoriji grada Beograda, poručio je MUP Srbije, piše Jutarnji.hr.

Objava Smrt Mateja Periša je nastupila nenasilnim putem pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ministarstvo obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona – Odsjek za saobraćajnu edukaciju organizovalo je 12. edukaciju za instruktore vožnje, predavače i ispitivače teoretskog dijela i ispitivače iz upravljanja motornim vozilom. Više od 400 učesnika prisutvovalo je predavanjima iz osam oblasti među kojima su i aktuelne izmjene i dopune pravilnika o osposobljavanju kandidata za vozače motornih vozila te aspekti povećanja bezbjednosti saobraćaja.

Ministar obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona Ahmed Omerović istaknuo je da u trenutku obilježavanja 14 godina uspješnog postojanja Odsjeka za saobraćaj i edukaciju u okviru Ministarstva, edukacija nastavlja kontinuitet nakon pauze u vrijeme pandemije. „Ovom prilikom moram naglasiti i uspješnu saradnju sa Crvenim križom i sa Upravom policije TK koji će, također, danas imati svoje predavače. Sve ovo u cilju da naši sugrađani koji polažu vozačke ispite steknu veća znanja i kompetencije i da imamo što bolje instruktore, predavače i ispitivače“, kazao je ovom prilikom ministar Omerović.

 Mišljenja da ovakve edukacije značajno utiču na kvalitet osposobljavanja budućih vozača je i šef Odsjeka za saobraćajnu edukaciju Emin Rakovac.

„Seminar pohađaju svi ljudi koji su ključeni u proces osposobljavanja i polaganja vozačkog ispita, znači instruktori, licencirani predavači, ispitivači teoretskog i praktičnog dijela ispita. Značaj ove edukacije se ogleda kroz upoznavanje tih ključnih osoba koje vrše osposobljavanje, kroz upoznavanje sa svim izmjenama i dopunama pratećih pravilnika i Zakona o osnovama o bezbjednosti saobraćaja u smislu primjene tih pravila u svom osposobljavanju, odnosno podizanju nivoa bezbjednosti“, kazao je Rakovac naglasivši da će teme biti proširene i na pojavu pješaka, biciklista i električnih skutera u saobraćaju.

Skup je uveličan i dodjelom javnih priznanja zaslužnim pojedincima a zahvaljujući predstavnicima Crvenog križa/krsta svim učesnici imali su priliku provjeriti svoje poznavanje pružanja prve pomoći i reanimacije.

Objava Edukacija za sve instruktore TK iz oblasti upravljanja motornim vozilom pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Rijetke su prilike da se u domaćim pozorišnim kućama postavljaju predstave posvećene srednjovijekovnoj historiji BiH. Štaviše, ova se oblast relativno malo proučava u školama i na fakultetima i o tome se malo govori, uprkos dugom kontinuitetu bosanske države. Početak rada na predstavi koja govori o Kralju Tvrtku, stoga je značajan događaj, ne samo za poklonike teatra, već i za najširu javnost – naglašeno je na press konferenciji kojom je ozvaničen početak rada na novom teatarskom projektu.

Riječ je o predstavi „Ljetopis o Kralju Tvrtku“ koja je nastala po istoimenom romanu Jasmina Imamovića, a režirat će je međunarodno priznati teatrski redatelj Dino Mustafić. 

Producent ovog velikog teatarskog projekta je Bosanski kulturni centar, čiji je direktor Jasmin Duraković  pojasnio kako je programsko opredjeljenje ove institucije da jednom godišnje producira velike događaje utemeljene na kulturno-historijskom naslijeđu i vrijednostima BiH. 

“Opredjelili smo se za ovaj roman iz više razloga. U prvom redu, to je bitno i veliko štivo, koje ima i svoj veliki društveni značaj kada je u pitanju bh. identitet. Poznati dramski pisac porijeklom iz BiH, Željko Kubač, pozvan je da uradi dramatizaciju”, pojasnio je Duraković.  

Nakon premijere, početkom jula, planirano je da se predstava izvodi na ambijentalnim lokacijama srednjovijekovnih bosanskih gradova, od kojih će prvi biti Srebrenik, grad u kojem je rođen Trvtko I. 

Redatelj Dino Mustafić naglašava da ova predstava ima ogromnu važnost, ne samo zbog pomanjkanja predstava i dramskih tekstova s tematikom srednjovijekovne BiH, već i zato što stiže u vrijeme kada je prošlost postala predmet spora: 

“Svjesni smo da nam se prošlost kidnapuje iz politčkih razloga. Mi ćemo se u ovom slučaju prema našem kulturno-historijskom naslijeđu odnositi odgovorno i s dozom umjetničke radoznalosti. Ovo neće biti predstava koja će na bilo koji način romantizirano slaviti ličnost bosanskog suverena. Takav je i roman Jasmina Imamovića, kuriozitetan za bh. literaturu, nastao u prvom redu kao predmet višegodišnjeg istraživanja autora, što je uz spisateljsku imaginaciju pretočeno u važno štivo. Predstavom ćemo pokušati objasniti prošlost koja je u mnogo čemu slična sadašnjosti, usud Bosne koja je uvijek bila između čekiča i nakovnja. To je priča o pametnom vladaru koji je u teškom trenucima ne samo znao da sačuva BiH nego i da je proširi. Vidimo da su i tada postojali ljudi koji su na pravi način shvatali biće ovo zemlje”, rekao je Mustafić.

Jasmin Imamović, gradonačelnik Tuzle i autor romana „Ljetopis o Kralju Tvrtku“ prsjetio se vremena kada je u gradu počelo postavljanje spomenika Kralju Tvrtku.

“Čudio sam se da drugi suvereni, koji su mnogo kraće vladali od Kralja Tvrtka, imaju svoje spomenike. Tada smo napravli anketu među mladima – više ih je znalo za engleskog kralja Artura koji nije ni postojao, nego za bosanskog kralja Tvrtka  o kojem postoje dokumenti. Znači, do nas je. To govori o raspamećenosti u bosanskom trokutu u kojem ljudi svoj identitet traže izvan BiH, traže ga u Beogradu, Zagrebu, Ankari, a naš je identitet ovdje. Bosna je uvijek bila pod pritiscima sa zapada i istoka zbog njenog geostrateškog položaja. Tvrtko kao prvi suveren, otac suvereniteta Bosne i Hercegovine, uspio je postići da se te različitosti na teritoriji kojo je vladao, ne sudare nego harmoniziraju. Bosanski kralj tvrtko je uspio u onome što nisu ni car Dušan ni kralj Zvonimir, a to je da ujedini Srbiju i Hrvatsku pod okriljem Bosne. Tao sam shvatio da naša zemlja mora imati roman o svom prvom kralju”, pojasnio je Imamović.

U autorskoj ekipi predstave su scenograf Osman Arslanagić, kostimografkinja Amra Zulfikarpašić, a muziku komponovao Damir Imamović. Glumačka ekipa sačinjena od glumaca iz cijele BiH, a ulogu Kralja Tvrtka tumačit će Muhamed Hadžović.

U predstavi igraju glumci iz različitih teatara u BiH: Muhamed Hadžović, Senad Bašić, Kaća Dorić, Helena Vuković, Vanja Matović, Mirna Jogunčić, Mirza Ćatibušić, Elmir Krivalić, Mehmed Porča i Enes Salković.

Objava Kralj Tvrtko u teatru: Počeo rad na predstavi o prvom bosanskom kralju pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Memorandum o razumijevanju o saradnji u borbi protiv korupcije koji su potpisali premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić u ime Vlade TK i direktor Odjela za borbu protiv međunarodne trgovine narkoticima i provedbu zakona Stephen Glaser korak je naprijed u borbi protiv korupcije i dat će značajnu podršku u radu novoformiranog Ureda za borbu protiv korupcije u Tuzlanskom kantonu.

Memorandumom je predviđeno da Ured za borbu protiv međunarodne trgovine narkoticima i provedbu zakona pri Ministarstvu vanjskih poslova SAD –a, kao odjel pri Ambasadi SAD –a u Sarajevu finansira paket tehničke pomoći Vladi TK kao vid pomoći u borbi protiv korupcije i radu Ureda za borbu protiv korupcije.

„Ovaj Memorandum je vjetar u leđa Vladi TK da ove procese nastavi kako bismo u konačnici uspostavili sam Ured i stavili u puni kapacitet onoga što treba da bude posao tog ureda i njegova nadležnost“, izjavio je Irfan Halilagić, premijer TK 

Ovim se žele postići održive dugoročne promjene u institucijama i antikorupcijskim sistemima kroz koordinirani i integrirani pristup suzbijanju korupcije, s posebnim naglaskom na poboljšanje preventive, kontrole i istrage. Borba protiv koprupcije za nas je jedna od ključnih stvari za budućnost BiH, poručio je predstavnik Američke ambasade.  

„Svaka vlada koja želi da se bori protiv korupcije, mi smo tu da pomognemo. Korupcije ima u svakoj zemlji, uključujući i Sjedninjene države i zbog korupcije u SAD –u mi smo naučili kako da se borimo protiv nje. Ovdje smo da pomognemo novouspostavljenom uredu za borbu protiv korupcije i važno je da čestitamo vladi na napretku koji je napravila do sada. Ovo je tek treći Ured u cijeloj zemlji nakon Sarajeva i Brčkog, zato anm je drago što možemo podržati ovaj ured. Znamo da će biti dosta izazova za vladu ali mormo se boriti zajedno protiv korupcije”, izjavio je Stephen Glaser, direktor Odjela za borbu protiv međunarodne trgovine narkoticima i provedbu zakona pri Ambasadi SAD-a u Sarajevu.

RTV SLON

Objava Vlada TK i Ambasada SAD –a potpisale Memorandum o razumijevanju o saradnji u borbi protiv korupcije pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Inspektori Porezne uprave Federacije BiH – Kantonalnih poreznih ureda Tuzla i Mostar izvršili su 17.05.2022. godine 76 inspekcijskih kontrola tzv. akcija kojim su bili obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju različite uslužne djelatnosti. Kontrole su izvršene na području: Tuzle, Jablanice, Mostara i Neuma s ciljem provjere poštivanja Zakona o fiskalnim sistemima i zapošljavanja radnika na crno.

U izvršenim kontrolama otkriveno je pet neprijavljenih radnika, 11 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja, jedan obveznik koji nije imao fiskaliziran fiskalni uređaj i dva objekta koja su obavljala djelatnost bez odobrenja za rad nadležnog organa.

Zbog utvrđenih nepravilnosti: zapošljavanje neprijavljenih radnika, neevidentiranje prometa putem fiskalnog uređaja, nepostojanja fiskaliziranog fiskalnog uređaja i rada bez odobrenja, zapečaćeno je pet objekata, a u 26 slučajeva izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 62.800,00 KM.

Porezna uprava će nastaviti aktivnosti inspekcijskog nadzora na kontroli zakonitosti poslovanja poreznih obveznika i sprečavanju sive ekonomije i u narednom periodu.

Objava U 76 kontrola izrečene kazne u iznosu 62.800 KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Općinski sud u Kaknju osudio je sedam osoba na 60 mjeseci zatvora za rudarsku nesreću u jami “Begići-Bištrani” u kojoj su četiri rudara poginula.

Kako je saopćeno iz Kantonalnog tužilaštva Zeničko – dobojskog kantona, na po devet mjeseci osuđeni su Jakub Mehić, Nijaz Đokić, Edin Ćatić, Emir Aliefendić, Nurfet Alić i Nermin Mašić, a Harisu Mušiji izrečena je kazna zatvora šest mjeseci, uz obavezu naknade troškova postupka i paušala.

Optuženi se terete da su zbog pojedinačnih propusta u radu prilikom izrade projektne dokumentacije i nedovoljnog nadzora pri izvođenju radova na izradi rudarske prostorije-komore za trafo-stanicu u jami “Begići-Bištrani” Pogon “Haljinići” ZD, “RMU Kakanj” 13. oktobra 2015. godine u 1.10 sati prouzrokovali rudarsku nesreću, kojom prilikom je nakon miniranja došlo do iznenadnog rušenja ugrađene drvene podgrade u prostoriji ove komore i dijelu transportnog hodnika u OP-I pored komore, te do odvajanja i rušenja krupnih komada lažne krovine u gotovo ukupnoj površini komore/dijelu transportnog hodnika.

“Tom prilikom su od posljedica ovog urušavanja smrtno stradala četiri rudara, dok je jedan rudar zadobio tešku tjelesnu povredu u vidu loma lijevog koljena i natkoljenice”, naveli iz pomenutog tužilaštva i dodali da je u pitanju prvostepena i nepravosnažna presuda, te da su oni osuđeni za krivično djelo teška krivična djela protiv opšte sigurnosti ljudi i imovine.

Istakli su da će zbog odluke o kazni, na presudu uložiti žalbu drugostepenom sudu.

U ovoj rudarskoj nesreći, podsjetimo, smrtno su stradali rudari Muhamed Sarač, Nermin Mušija, Mijo Stojčić i Sejad Gađun, prenose Nezavisne.

Objava Presuda / Za rudarsku nesreću u BiH koja je odnijela četiri života 60 mjeseci zatvora pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ruska nevolja je, međutim, u slaboj poveznici cijelog ovog iznimno važnog područja s ostatkom zemlje: kompletni poluotok Kola sjedinjen je s maticom tek jednom jedinom cestom i jednom željezničkom prugom

Ruski bijes zbog najave ulaska Finske u NATO ima posve opipljive strateške razloge. Oni, naravno, ni u čemu ne opravdavaju postupke Vladimira Putina koji je agresijom na Ukrajinu radikalizirao i odnose s do jučer neutralnim državama u svom susjedstvu, nego brutalnu politiku ruskog predsjednika razotkrivaju kao još stupidniju i fatalniju po dugoročne interese Ruske Federacije, piše Slobodna Dalmacija.

Finski konsultant, komunikolog i marketinški stručnjak Tomi Ahonen na svome je Twitter profilu iznio prilično argumentiranu analizu zbog čega se Moskva toliko puno plaši Finske u NATO-u. Odgovor leži u poluotoku Kola na krajnjem sjeverozapadu Rusije, koji se gotovo u cijelosti nalazi unutar Arktičkoga kruga.

Zapadna četvrt poluotoka Kola jedna je od najgušćih riznica nuklearnog oružja na cijelome planetu: ruska arktička flota u luci Murmansk ima svoje baze nuklearnih ledolomaca, ali u blizini su i brojne baze nuklearnih podmornica naoružanih interkontinentalnim bojevim glavama koje doslovno mogu dohvatiti drugu stranu planeta. Povrh toga, na poluotoku je i gusta mreža zračnih baza ruske vojske, sa strateškim nuklearnim bombarderima dugog dometa kao što su Tupoljevi Tu 160, Tu 122N i Tu 95.

Poluotok ima i raznu drugu vojnu imovinu i masovno stacioniranu vojsku koja čuva ogromna rudna bogatstva poluotoka, od rudnika nikla i bakra, pa do hidroelektrana i ribarske industrije.

Objava Zašto Rusiji toliko smeta ulazak Finske u NATO? Odgovor se krije na ovom poluotoku pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Prije dvije godine, kada se svijet suočio sa pandemijom koronavirusa, globalna ekonomija je doživila najveći pad od kraja Drugog svjetskog rata. Danas, kada se svijet ponovno suočava sa krizom, da li je izvjesna još jedna recesija?

Zabrinutost je, svakako, sve veća. Rat u Ukrajini je prouzrokovao veće cijene hrane i energenata, što je dalje ugrozilo raspoložive prihode domaćinstva. Centralne banke ubrzano podižu kamatne stope kako bi “ukrotile” inflaciju.

U proteklih mjesec dana berze u svijetu pale su za skoro deset posto. Imovina poput tehnoloških dionica i kriptovaluta, zadobila je snažan udarac. Ekonomisti stalno umanjuju svoje prognoze globalnog rasta.

Povjerenje potrošača se smanjilo

U kojoj se mjeri strahovi od recesije već materijaliziraju? Pogled na podatke daje osnove za oprezan optimizam – barem za sada.

Ipak, u mnogim zemljama, zabrinutost daje utisak da je recesija već tu. Širom OECD-a, organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, kluba uglavnom bogatih zemalja koji čini preko 60 posto globalnog BDP-a, povjerenje potrošača je sada niže nego što je bilo kada je uslijedila kriza koronavirusa.

Ispitanici su postali negativni u pogledu sopstvene finansijske situacije – manje njih je smatralo da je pogodan trenutak za kupovinu trajnih dobara, zbog visoke inflacije. A ako se potrošači suzdržavaju od potrošnje, ekonomija će se usporiti, piše Economist.

Ipak, za sada se čini da su ono što ljudi govore i ono što ljudi rade različite stvari.

Globalne rezervacije restorana još uvijek su iznad norme prije pandemije. Podaci do kojih je došao Economist pokazuju da će potrošači vjerovatno moći nastaviti s trošenjem neko vrijeme, čak i kada inflacija smanji kupovnu moć.

Apetiti za ulaganjem

Preduzeća još uvijek izgledaju otpornija. Mnogi direktori kompanija žalili su se na ogromne troškove u nedavnim pozivima o zaradi. Ali mjera poslovnog povjerenja OECD-a ostaje solidna.

Podaci sa sajta za zapošljavanje Indeed sugerišu da je broj upražnjenih radnih mjesta u bogatim zemljama možda prestao da raste – ali ih je još uvijek u izobilju. Postoji i određeni apetit za ulaganjem. Analitičari jedne svjetske banke procjenjuju da su globalni kapitalni rashodi porasli za 7,6 posto u prva tri mjeseca ove godine, u poređenju sa godinom ranije, dvostruko više nego krajem 2021.

Sa druge strane, neke zemlje izgledaju dosta slabije. Na primjer, ruska ekonomija je naglo usporila otkako su zapadne zemlje uvele sankcije kao odgovor na invaziju na Ukrajinu. A u Kini, gdje je vladina strategija nulte pandemije dovela do najstrožih karantina od početka 2020., ekonomija se možda smanjuje.

Podaci objavljeni 16. maja pokazuju da je industrijska proizvodnja pala za 2,9 posto u aprilu, u poređenju sa godinom ranije, a maloprodaja za preko 11 posto, prije pilagođavanja inflacije. KLIX

Objava Globalni rast nije zaustavljen, ali je usporen pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Početkom marta ove godine zastupnici u Skupštini Tuzlanskog kantona Smajo Mandžić i Lejla Vuković uputili su inicijativu prema resornom ministarstvu i Vladi Tuzlanakog kantona za izdvajanje 2.000.000 KM za podršku proljetnoj sjetvi, konkretno za nabavku sadnog materijala i djubrova / mineralnog gnojiva.

Danas je Vlada Tuzlanskog kantona dala saglasnost na program sufinansiranja nabavke mineralnog gnojiva u iznosu od 650.000 KM.

Pravo na ovaj vid podrške imaju sva pravna / fizička lica koja  općinskog/ gradskoj upravi donesu dokaz ( fiskalni račun) o kupovini mineralnog  gnojiva/ đubriva u 2022.godini.

“Zaista smo sretni što su Vlada TK i resorni ministar poljoprivrede prepoznali potrebu za ovom podrškom i hvala im na tome”, istakli su Smajo Mandžić i Lejla Vuković.

RTV Slon

Objava Vlada TK dala saglasnost na program sufinansiranja nabavke mineralnog gnojiva u iznosu od 650.000 KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

vedska vlada dansa je potvrdila da namjerava podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u, pridruživši se susjednoj Finskoj u dramatičnoj odluci koja označava jednu od najvećih strateških posljedica ruske invazije na Ukrajinu do sada.

“Postoji velika većina u švedskom parlamentu da se Švedska pridruži NATO-u. Ovo je najbolja stvar za sigurnost Švedske. Obavijestit ćemo NATO da želimo postati član alijanse”, rekla je u ponedjeljak premijerka Magdalena Andersson.

Ona je na konferenciji za novinare nakon parlamentarne debate rekla da će Švedska biti “u ranjivom položaju” dok se aplikacija obrađuje, ali da je “uvjerena da za to postoji podrška među švedskim narodom”, prenos Guaridan.

Finska vlada je u nedjelju potvrdila svoju namjeru da se pridruži NATO-u, dok su vladajuće socijaldemokrate u Švedskoj pristale da odustanu od svog dugogodišnjeg protivljenja toj ideji, otvarajući put zajedničkoj aplikaciji za članstvo u roku od nekoliko dana.

Odluka dvije vlade, od kojih su obje ostale neutralne ili nesvrstane od kraja Drugog svjetskog rata, izazvala je oštar početni odgovor Rusije, koja ju je opisala kao ozbiljnu grešku sa dalekosežnim posljedicama. KLIX

Objava Švedska će podnijeti zahtjev za pridruživanju NATO-u pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Zbog naglih poskupljenja svih vrsta roba i usluga reagirali su iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača BiH, koji u pismu od vlada Federacije BiH i Republike Srpske traže da, u suradnji s nadležnim ministarstvima odnosno odjelima, donesu dodatne mjere neposredne kontrole cijena i uspostave održivih mehanizama robnih rezervi te pojačanog ulaganja u domaću proizvodnju, piše Večernji list BiH.

Kontrole cijena

U svom apelu, koji su obrazložili zakonskim rješenjima, ombudsmani za zaštitu potrošača traže od vlada FBiH i RS-a da pokrenu zakonske mehanizme za kontrolu cijena roba. U argumentaciji iz ove institucije podsjećaju federalnu Vladu da se Zakonom o kontroli cijena propisuje da, ako dođe ili ako može doći do značajnih poremećaja ponude i potražnje te poremećaja u kretanju cijena i njihovim odnosima, Vlada FBiH također može poduzeti mjere u oblasti cijena i za proizvode i usluge koje su u nadležnosti kantona i općina odnosno gradova ili utvrditi da postoje uvjeti za propisivanje mjera neposredne kontrole cijena određenih proizvoda i usluga te bliže odrediti uvjete za propisivanje tih mjera od nadležnih tijela kantona i općina odnosno gradova. Iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača BiH ističu kako je zaprimljen značajan broj predstavki potrošača vezano uz porast cijena. U vrijeme pandemije donesena je odluka da se cijene ne smiju podizati.

Pandemija koronavirusa nije okončana.

Tko treba pokrenuti postupak protiv svakodnevnog divljanja cijena? Kome se mi građani trebamo obratiti? Jednostavno, što građani mogu uraditi da se divljanje cijena zaustavi. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, stopa promjene indeksa cijene (CPI) u razdoblju od novembra 2020. godine u odnosu na novembar 2021. godine iznosi 5,4 posto.

Vanjski čimbenik

Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, u razdoblju od decembra 2020. godine do decembra 2021. godine zabilježen je porast povećanja cijena za 6,5 posto. Za isto razdoblje, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, cijene su uvećane za 6,3 posto. Prosječna mirovina u 2021. godini u Federaciji BiH iznosila je 489,50 KM, dok je u Republici Srpskoj bila 431,20 KM. Prosječna mirovina u Distriktu Brčko BiH za isto razdoblje iznosila je 489,66 KM. Najveći porast odnosio se na cijene hrane, sredstava za osobnu higijenu, kao i usluga prijevoza. Nedavno je federalni ministar trgovine Zlatan Vujanović kazao za medije kako je problem povećanja cijena u dominantnoj mjeri prouzročen vanjskim čimbenikom.

Iz njegova ministarstva uvijek su isticali, kako je kazao, “važnost da visine marži osnovnih životnih namirnica, kao što su ulje, šećer, sol, maslac, margarin, pileće meso i dr., u trgovini budu na ekonomski opravdanoj razini. – Trgovačke marže trebaju osigurati pozitivno poslovanje trgovaca, ali nikako stjecanje dodatnog profita i njihovo bogaćenje. Vezano uz navedeno, u mom mandatu Vlada Federacije BiH je na prijedlog ovog ministarstva donijela 17 odluka o mjerama neposredne kontrole cijena i usvojila više od 25 informacija s prijedlogom zaključaka, koje su se odnosile na cijene životnih namirnica i energenata.

Objava Bh. vlasti moraju zaustaviti “divljanje” cijena i povećati zalihe u robnim rezervama pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ruski izvoz električne energije u Finsku sveden je na nulu, pokazuju današnji podaci finskog operatera sistema za prenos energije Fingrida, nakon što je ruska kompanija Inter RAO najavila prošle nedjelje da će prekinuti isporuke jer Finska nije platila račun.

Kako prenosi Rojters, Inter RAO je saopštio u petak da će od subote u 1:00 h poslije ponoći po lokalnom vremenu prestati da izvozi struju u Finsku “do daljeg” jer nije izmiren račun za struju koja je od 6. maja prodata preko panevropske berze Nord Pul.

Dotok ruske električne energije u Finsku je pao rano u subotu sa 87 megavata na nulu, prema podacima Fingrida.

Finski mrežni operater je naveo u subotu da ruske isporuke može da nadoknadi kupovinom švedske električne energije i povećanjem domaće proizvodnje, te da je obustava ruskih isporuka nastala zbog mjera ograničenja plaćanja koje su uvele zapadne zemlje.

“Zbog ovih ograničenja plaćanja za isporučenu rusku električnu energiju više se ne mogu izvršavati. Suspenzija je stoga više posljedica, a ne ruska kontramera“, naveli su Fingrida.

Finski operater, prema čijim podacima Rusija učestvuje sa oko 10 posto u podmirivanju ukupne potrošnje struje u Finskoj, saopštio je prošlog mjeseca da se pripremio za mogućnost da Rusija smanji isporuke električne energije ograničavanjem kapaciteta prenosa za trećinu, dodaje britanska agencija.

Objava Rusija prekinula isporuke električne energije Finskoj pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

(Foto: D. S./Klix.ba)

U organizaciji Sarajevskog otvorenog centra danas je održan protest ispred zgrade Općine Centar apelirajući na donošenje Zakona o istopolnim brakovima.

Nekoliko istopolnih parova okupilo se danas zahtijevajući da se njihovo partnerstvo i zakonito ozvaniči. Ovim simboličnim činom željeli su još jednom pokazati da im ‘”fali papir”, te na taj način izvršiti pritisak na vlasti da nastave sa procesom donošenja zakona o istospolnim zajednicama.

Obzirom da se 15. maja obilježava i UN Dan porodice, a 17. maja Dan borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije, simbolički je odabran dan između ova dva značajna datuma.

Jedna od učesnica protesta Dajana Bakić kaže da život LGBTIQ osoba i dalje ostaje nevidljiv pred vlastima.

“Danas smo još jednim primjerom pokazali stvarnost života LGBTIQ osoba u BiH, tačnije osoba u istospolnim zajednicama koje ostaju nevidljive pred zakonima. Današnjom akcijom pokazujemo da smo ovde, aktivan dio bh. društva i zaslužujemo dostojanstven život. Podsjećamo na odgovornost donosioce odluka u entitetskim vladama da pokrenu proces izrade zakona o zajednicama života istog spola koji će omogućiti da istospolne zajednice uživaju prava i imaju ravnopravan tretman”, poručila je Bakić.

Istospolni provi su stvarnost u BiH, ali nemaju mnoga prava koja imaju njihovi sugrađani i sugrađanke u heteroseksualnim zajednicama. Ova diskriminacija se ogleda u nizu životnih pitanja koja ostaju neregulisana, a istospolne zajednice ostaju izvan zakona, iako postoje u bh. stvarnosti. 

Po osnovu svoje seksualne orijentacije, osobe u istospolnim zajednicama nemaju pravno regulirano uzdržavanje među partnerima kada je to potrebno, nemaju pravo na međusobnu brigu i podršku kada se jedan od njih teško razboli, ne mogu računati na penziju i socijalnu podršku u slučaju smrti svog partnera ili partnerice, nemaju prava na poreske olakšice kojim država nagrađuje međusobno uzdržavanje članova porodice kako bi učvrstila socijalnu sigurnost u društvu, nemaju pristupa koristima kojima poslodavci podržavaju porodični život kao oblik naknade za rad svojih zaposlenika, nemaju zaštićenu imovinu koju su zajednički stekli u sklopu porodičnog života niti pravila po kojima se rješavaju odnosi u slučaju da se partneri raziđu, te mnoga druga prava i obaveze koje dolaze sa zakonskom regulacijom životne zajednice.

Javnu akciju pokrenuo je Sarajevski otvoreni centar, organizacija civilnog društva koja radi na unapređenju položaja LGBTI osoba i žena u BiH.

Klix

Objava LGBT parovi protestom u Sarajevu zatražili legalizaciju istopolnih brakova pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Bosanskohercegovački košarkaš Džanan Musa je proglašen za najkorisnijeg igrača (MVP) španske Endesa lige.

Musa je sezonu u dresu Breogana završio sa najvećim indeksom korisnosti u cijeloj ligi (23,1) uz prosjek od 20,1 poena čime je također najbolji u ligi.

Musa je također ostvarivao i 5,1 skok, 3,1 asistenciju i 1,1 ukradenu loptu po susretu. Također, na vrhu je liste Endesa lige po broju pretrpljenih prekršaja (6,5) i izvedenih slobodnih bacanja (6,0) po susretu.

Breogan je našem košarkašu danas priredio veliko iznenađenje na gradskom trgu u Lugu. Musa nije znao da je proglašen za MVP-ja lige, a njegov brat Dženis je jučer avionom u tajnosti stigao u Lugo kako bi mu danas uručio trofej. KLIX

Objava Džanan Musa proglašen za MVP-a španskog prvenstva pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U članku objavljenom u uglednom španskom listu El Pais, Stari most u Mostaru nalazi se na listi najnevjerovatnijih mostova Evrope, a zauzeo je visoko četvrto mjesto.

Tekst El Paisa napominje kako se mostovi koriste za prelazak rijeka ili dolina, a ponekad su i spektakularna monumentalna i simbolična djela.

Lista obuhvata različite građevine počev od historijskih dragulja poput Karlovog mosta u Pragu do modernih inžinjerskih konstrukcija koje prelaze mora i povezuju zemlje, vrtoglavih visećih šetnica ili nevjerovatnih vijadukta, poput vijadukta Millau preko rijeke Tarn u Francuskoj.

Među spomenutim spektakularnim i monumentalnim arhitektonskim djelima našao se i Stari most, za koji se navodi: “Od 1566. godine ovaj Stari most povezuje mostarske četvrti uzvišenom krivinom koju razdvaja rijeka Neretva. Međutim, postao je simbol barbarstva: 1993. godine, tokom rata u Bosni, Hrvatska vojska uništila je ovo drevno inžinjersko remek-djelo.”

Dodaju kako mu je danas “vraćen nekadašnji sjaj i ponovo je otvoren za ronioce, koji za oko 25 eura mogu zaroniti u hladne vode rijeke”.

Na prvom mjestu liste našao se viseći most Carrick-A-Rede u Sjevernoj Irskoj, Galata most u Istanbulu, te Oresund koji povezuje Dansku i Švedsku.

Titlis Cliff Walk u Švicarskoj slijedi Stari most, a prvih deset čine i: Karlov most u Pragu, vijadukt Millau u Francuskoj, most Vasco de Gama u Lisabonu, most Evropa u Austriji te most Trift u Švicarskoj.

Preostali mostovi koji čine top 20 Evrope su: Dvorski most u St. Peterburgu, vijadukt Göltzschtal u Njemačkoj, most Mes u Albaniji, most Forth u Škotskoj, Peak Walk u Švicarskoj, Zmajev Rep u Njemačkoj, pješački most Charles Kuonen u Švicarskoj, Most uzdaha u Veneciji, Puente Nuevo u Španiji te Titan-RT u Njemačkoj.

Objava Španski El Pais svrstao Stari most u Mostaru među 20 najnevjerovatnijih mostova Evrope pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.