Arhiva oznaka: Gradska hronika

U požaru na farmi pilića u Karanovcu pričinjena je šteta od oko 200.000 KM, prema procjeni vlasnika Slavka Neškovića, a svega 15 odsto od ukupno 12.500 pilića je preživjelo.

Načelnik opštine Petrovo Ozren Petković rekao je da će Neškoviću biti isplaćena jednokratna pomoć i da se zahvaljujući podršci mještana radi na uklanjanju uginule živine i zbrinjavanju preživjele.

Petković je zahvalio vatrogascima iz Petrova i Doboja što su spriječili da se požar koji je izbio u utorak uveče proširi na susjednu farmu.

Iz Policijske uprave Doboj rečeno je da je policiji požar prijavljen u 23.10 časova i da je vlasnik zadobio povrede tokom gašenja, ali da je nakon zbrinjavanja pušten na kućno liječenje.

O svemu je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva u Doboju.  

Objava Izgorjela farma pilića, šteta 200.000 KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu objavilo je priopćenje za medije vezano uz vještačenje ostataka letjelice koja je pala na Zagreb.

Priopćenje DORH-a hrvatski mediji objavili su u cijelosti:

“S obzirom na objavljene informacije u sredstvima javnog priopćavanja o rezultatima provedenog vještačenja, i zaprimljene upite novinara, Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, sukladno zakonskim odredbama, odgovara kako se postupanje ovog državnog odvjetništva nastavlja.

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu je radi analize tragova izuzetih na mjestu događaja, dosad, izdalo naloge za provođenje više vrsta vještačenja (kemijsko-fizikalnih, mehanoskopskog, balističkog, toksikološkog) te je zatraženo stručno mišljenje zrakoplovno-tehničke struke.

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu je, do sada, dobilo rezultate balističkog vještačenja i samo dio rezultata kemijsko-fizikalnog vještačenja. Balističkim vještačenjem metalnih fragmenata utvrđeno je da se radilo o avio bombi sa pripadajućim upaljačem.

Rezultati dosadašnjeg tijeka kriminalističkog istraživanja i rezultati dijela provedenih vještačenja, ne daju osnovu za donošenje konačnog zaključka.

S obzirom na navedeno, ovo državno odvjetništvo u koordinaciji s nadležnim tijelima uključenima u kriminalističko istraživanje (predstavnici Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“, Ravnateljstva policije – Uprave kriminalističke policije, Vojne policije i obavještajnih agencija) nastavlja s radom na predmetu u cilju utvrđivanja svih relevantnih činjenica okolnosti pada bespilotne letjelice.

Ovo priopćenje je objavljeno sukladno članku 60. stavku 3. Zakona o državnom odvjetništvu prema kojem državni odvjetnik može, kada to nalaže interes javnosti, o tijeku izvida izvijestiti javnost. U takvom slučaju javnost će se obavijestiti samo o radnjama koje su poduzete ili se poduzimaju, bez navođenja imena sudionika u postupku i sadržaja tih radnji.”

Objava Stigla je zvanična informacija iz Hrvatskog tužilaštva: Dron je bio avio- bomba! pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA BiH) potpisala je okvirni sporazum o kupoprodaji obrazaca pasoških knjižica.

Okvirni sporazum o kupoprodaji obrazaca pasoških knjižica potpisan je danas u Banjoj Luci između Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH i kompanije Muehlbauer d.o.o. Banja Luka, sa periodom važenja do marta 2026. godine.

Potpisivanjem sporazuma osigurane su pasoške knjižice za državljane Bosne i Hercegovine u naredne četiri godine, saopćeno j eiz IDDEEA-e.

Izvor: Akta.ba

Objava Osigurane pasoške knjižice za naredne četiri godine pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

19.630 KM, namijenjenih za banjsko liječenje, Krajnović je zadržala za sebe, iako je bila dužna uplatiti ih na bankovni račun poslodavca.

Osnovni sud Brčko distrikta Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv Šefike Krajnović (54) zbog sumnje da je, obavljajući poslove blagajnice Udruženja penzionera, koje u Brčkom okuplja korisnike PIO/MIO Federacije Bosne i Hercegovine, u dva navrata pronevjerila blizu 75.000 KM, saopšteno je iz Tužilaštva distrikta.

Šefiki Krajnović je stavljeno na teret da je od 1. januara 2019. godine do 16. januara 2020. godine, nakon što je od više članova Udruženja primila u gotovini ukupno 19.630 KM namijenjenih za banjsko liječenje, ta novčana sredstva zadržala za sebe, iako je bila dužna uplatiti ih na bankovni račun poslodavca.

Ona se tereti i da je sa tog računa podigla 54.576 KM i zadržala za sebe, a što ničim nije opravdala, pribavivši sebi ukupnu imovinsku korist od 74.206 KM.

Po prijavi koju je podnijelo rukovodstvo Udruženja, Tužilaštvo je sprovelo istragu nakon koje je protiv Krajnovićeve podiglo optužnicu za krivično djelo pronevjera za koje je zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

Objava Blagajnica Šefika u Udruženju penzionera pronevjerila oko 75.000 KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u ovoj godini izdvaja čak 102,3 miliona konvertibilnih maraka više za penzije u odnosu na godinu ranije, piše Večernji list BiH.

Izvanredno povećanje

Povećanje stavke u proračunu je nužno s obzirom na to da penzionere, prema najnovijim najavama, u iduća četiri mjeseca očekuje rast penzija od oko 12 posto. Već ranije je rečeno kako bi redovitim usklađivanjem penzije trebale rasti za oko osam posto, a nedavne izmjene i dopune Zakona o MIO omogućile su Vladi Federacije BiH ove godine provesti i izvanredno povećanje penzija.

Prema riječima člana Upravnog odbora Saveza udruga penzionera FBiH Mustafe Trakića, redovito usklađivanje penzija ide sigurno za osam posto. Ovo usklađivanje, prema zakonu, radi se 15. aprila te se isplaćuje u maju uz aprilsku penziju, i to retroaktivno od 1. januara. Dakle, uz penziju za april, penzioneri će u maju dobiti razliku za januar, februar i mart. Trakić dalje navodi kako izvanredno povećanje penzija Savez očekuje u visini od 4 do 4,5 posto. Ovo povećanje se, kaže on, ne može dogoditi prije juna zbog kašnjenja s usvajanjem proračuna Federacije BiH u Parlamentu FBiH.

– Očekujemo do kraja juna izvanredno povećanje – ističe on. Isplata bi u tom slučaju išla uz junsku penziju u julu. – Tu nema retroaktivnog isplaćivanja od januara jer nije riječ o usklađivanju, već o izvanrednom povećanju – objasnio je Trakić. I sam ministar rada i socijalne politike Federacije BiH Vesko Drljača kazao je kako će redovito i izvanredno usklađivanje penzija u ovoj godini biti ukupno nešto više od 10 posto. Razlog zbog čega se penzije ove godine povećavaju u većem postotku nego što je to rađeno ranijih godina, kada je redovito usklađivanje podrazumijevalo povećanje od svega 2,8 posto, su upravo spomenute nedavne izmjene zakona. – Ono što je za naše penzionere posebno značajno su zakonske odredbe o redovitom i izvanrednom usklađivanju penzija.

Nominalni umjesto realnog

Naime,penzije će se ubuduće usklađivati prema stopi rasta nominalnog umjesto realnog bruto domaćeg proizvoda, što će praktično značiti i značajnije povećanje penzijaa, a što je i dogovoreno na sastanku s predstavnicima penzionera – izjavio je federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača nakon što je zakon usvojen u Domu naroda Parlamenta FBiH.

A šta u praksi znače ova dva spomenuta povećanja? Dakle, ako uistinu penzije budu rasle za očekivanih 12 posto, tada će najniža penzija u Federaciji BiH nakon oba povećanja iznositi 429 KM. Trenutno ova penzija, koju prima više od 200.000 penzionera, iznosi 382,18 KM te bi u ovom slučaju bila povećana za 47 KM, u aprilu za 30,50 KM te u junu za još 16,50 KM. Inače, kako bi ostvario pravo na najnižu starosnu penziju, koja trenutno iznosi 382 KM, radnik u Federaciji BiH treba imati 15 godina staža i 65 godina života. To je dovoljno za samostalnu starosnu penziju u ovom bh. entitetu. Nakon najavljenog usklađivanja i izvanrednog povećana, zajamčena penzija, koja trenutno iznosi 478,91 KM, trebala bi narasti na 567,80 KM. Dakle, u ovom slučaju zajamčena penzija porasla bi za ukupno 88,90 KM. Penzioneri koji primaju najviše penzije, one u visini od 2174,48 KM, neće biti obuhvaćeni najavljenim povećanjima.

Objava Vlada FBiH najavila rast penzija za 12%, u FBiH će najniža biti 429 KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Dobojski policajci oduzeli su jučer BMW od višestrukog povratnika u činjenju prekršaja. Riječ je E. O. sa područja općine Novi Grad, saopćila je Policijska uprava Doboj.

“Navedeno lice je istog dana kontrolisano na priključnom putu na autoput ‘9. januar’ u mjestu Kladari, područje grada Doboja, a provjerom u registru novčanih kazni utvrđeno je da navedeno lice ima dug od 79.656 KM“, navodi se u saopćenju.

U saopćenju se dodaje da će protiv E. O. nadležnom sudu biti podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka za počinjene prekršaje.

Objava PU Doboj / Bh. policija oduzela skupocjeni BMW zbog duga od skoro 80.000 KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Na današnjoj sjednici Vlada je, već od obračuna za mjesec mart, povećala iznose dječijeg dodatka. Shodno ovoj izmjeni dječiji doplatak će umjesto 30 KM, iznositi 45,00 KM što je 4,97% prosječne plate u Tuzlanskom kantonu za 2021. godinu.

Istovremeno iznos dječijeg dodatka za troje i više djece utvrđen je u iznosu od 72,00 KM ili 7,95% prosječne plate u Tuzlanskom kantonu za 2021. godinu, umjesto 48 KM, koliko je iznosio za mjesec februar. Pravo na ovaj dodatak imaju djeca iz porodica u kojima mjesečni prihod po članu domaćinstva ne prelazi 7% prosječne plate u Tuzlanskom kantonu iz prethodne kalendarske godine.

Objava Vlada TK: Dječiji dodatak povećan sa 30 na 45 KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

STARA zračna baza iz doba komunizma u Albaniji trebala bi postati taktička operativna postaja NATO-a kada se ponovno otvori 2023. godine, piše Euronews.

Vojna potrošnja sada je u porastu u velikom dijelu Evrope, ponajviše u Njemačkoj, ali i na Balkanu. Napetosti rastu i u blizini Albanije. Čini se da su Hrvatska, koja je članica NATO-a, i Srbija, koja se protivi savezu, u mini utrci u naoružanju, piše Euronews.

Srbija je od Rusije nabavila nadograđene avione MiG-29, tenkove i raketne sustave, dok je Hrvatska od Francuske kupila 12 borbenih zrakoplova Rafale.

Započeli radovi

U januaru su započeli radovi na nadogradnji zračne baze Kuçovë kao modernog operativnog središta NATO i Albanija obećali su 50 milijuna eura za centar koji se nalazi 85 kilometara južno od glavnog grada Tirane.

Mali obližnji grad Kuçovë nazvan je Staljinov grad tokom albanskog komunističkog režima, a baza je izgrađena 1950-ih koristeći zatvorsku radnu snagu pod vodstvom vođe Envera Hoxhe koji je, unatoč tome što je bio komunist, na kraju antagonizirao SSSR, Kinu i obližnju Jugoslaviju nakon Drugog svjetskog rata, pretvarajući ga u pustinjačko stanje, piše Euronews.

Nakon pada komunističkog režima 1990., albanska vojska imala je više od 200 mlažnjaka, uglavnom raznih modela MiG-ova, u tri zračne baze. Većina ih je sada rashodovana, a stari ruski i kineski mlažnjaci prestali su letjeti 2005. godine. 

Albanske zračne snage sada imaju nekoliko helikoptera, uglavnom Bells i Eurocoptera te očekuju da će dobiti nekoliko Blackhawka, piše Euronews.

Objava NATO otvara zračnu bazu na Balkanu. “Hrvatska i Srbija su u utrci u naoružanju” pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

lanovi porodice su danas identificirali Salima (Idriz) Mustafića, rođenog 1979. godine u mjestu Tokoljaci kod Srebrenice. On je imao samo 16 godina kada je ubijen, u ljeto 1995. godine

U prostorijama Podrinje identifikacionog projekta u Tuzli danas su identifikovane još tri žrtve proteklog rata u Bosni i Hercegovini, saopćeno je iz Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH).

Radi se o žrtvama bošnjačke nacionalnosti koje su ubijene na području Srebrenice, u genocidu počinjenom u julu 1995. godine, a njihovi posmrtni ostaci godinama kasnije su ekshumirani iz masovnih grobnica u okolini Srebrenice i Zvornika, prenosi Anadolu Agency (AA).

Identitet ovih žrtava je najprije utvrđen putem DNK metode da bi danas taj identitet potvrdili i članovi porodica žrtava.

“Članovi porodice su danas identificirali Salima (Idriz) Mustafića, rođenog 1979. godine u mjestu Tokoljaci kod Srebrenice. On je imao samo 16 godina kada je ubijen, u ljeto 1995. godine. Njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani iz masovne grobnice Liplje kod Zvornika, 2001. godine. Porodica je potvrdila i identitet Hamdije (Hamed) Hasića, rođenog 1965. godine u Poznanovićima kod Srebrenice. Njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani iz masovne grobnice Zeleni Jadar, Srebrenica, tokom 2001. godine. Identifikovan je i Senahid (Atif) Šečić, rođen 1956. u Močevićima kod Srebrenice. Njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani krajem 2008. godine iz masovne grobnice Kamenica, Zvornik”, navode iz Instituta.

Dodaje se da su porodice prilikom identifikacije ujedno dale i saglasnost za ukop pomenutih žrtava ove godine na kolektivnoj dženazi u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari.

Objava Identificirane još tri žrtve genocida u Srebrenici, među njima i 16-godišnjak pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Rat u Ukrajini izazvao je šok na globalnim energetskim tržištima. Sada se planeta suočava sa dubljom krizom, nedostatkom hrane.

Ključni dio svjetske pšenice, kukuruza i ječma zarobljen je u Rusiji i Ukrajini zbog rata, dok je još veći dio svjetskog đubriva zaglavljen u Rusiji i Bjelorusiji. Rezultat je da globalne cijene hrane i đubriva rastu. Od invazije prošlog mjeseca, cijene pšenice porasle su za 21 posto, ječma za 33 posto, a neke vrste gnojiva za 40 posto.

Preokret je upotpunjen velikim izazovima koji su već povećavali cijene i smanjivali zalihe, uključujući pandemiju, ograničenja u transportu, visoke troškove energije i nedavne suše, poplave i požare.

Sada ekonomisti, humanitarne organizacije i vladini zvaničnici upozoravaju na posljedice, povećanje gladi u svijetu.

Nadolazeća katastrofa razotkriva posljedice velikog rata u modernoj eri globalizacije. Cijene hrane, đubriva, nafte, gasa, pa čak i metala poput aluminijuma, nikla i paladijuma brzo rastu – a stručnjaci očekuju još gore kako efekti budu kaskadni.

“Ukrajina je samo pogoršala već postojeću katastrofu”, rekao je David M. Beasley, izvršni direktor Svjetskog programa za hranu, agencije UN-a koja hrani 125 miliona ljudi dnevno.

“Nema presedana ni približno ovome od Drugog svjetskog rata”, dodao je.

Ukrajinske farme uskoro će propustiti kritične sezone sadnje i žetve. Evropske fabrike đubriva značajno smanjuju proizvodnju zbog visokih cena energije. Poljoprivrednici od Brazila do Teksasa smanjuju količinu gnojiva, prijeteći veličinom sljedećih žetvi.

Kina, suočena sa najgorim urodom pšenice u posljednjih nekoliko desetljeća nakon teških poplava, planira kupiti mnogo više svjetske ponude koja se smanjuje. Indija, koja obično izvozi malu količinu pšenice, već je zabilježila više nego trostruku potražnju u odnosu na prošlu godinu.

Širom svijeta rezultat će biti još veći računi za namirnice. U februaru su cijene prehrambenih proizvoda u SAD-u već porasle za 8,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je najveći rast u posljednjih 40 godina, prema vladinim podacima. Ekonomisti očekuju da će rat dodatno povećati te cijene, piše Klix.ba.

Objava Ukrajinski rat prijeti da izazove svjetsku nestašicu hrane pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Godinama traje agonija mljekara i nezadovoljstvo poljopivrednika u BiH. Zahtjevaju rješavanje pitanja plavog dizela. Za to vrijeme prema podacima UIO u prva dva mjeseca 2022. godine BiH je uvezla mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti višoj od 15 miliona KM.

Sjetva počinje. Države zatvaraju granice za izvoz a mineralno đubrivo je sve skuplje. “Globalno imamo poskupljenje svih imputa. Od sadnog materijala, mineralnih đubriva i na kraju dizela. Mi nismo mogli utjecati na cijenu đubriva niti to može država jer mi to ne proizvodimo u BiH. Isto tako sadni material nemamo u proizvodnji. Podrška koju smo mogli očekivati bio je taj plavi dizel, odnosno nemamo ni zakona o plavom dizelu za poljoprivredu a imali smo inicijativu za ukidanje akciza”, navodi  Admir Kahriman iz Udruženja poljoprednika Federacije BiH.

Odlukom Doma naroda da ne razmatra izmjene Zakona o akcizama, kaže, izgubili su i posljednju nadu da će neko umanjiti troškove proljetne sjetve.

“Što se tiče Federacije, tu ćemo imati podršku preko robnih rezervi 50 litara nafte po hektaru što je opet neznatno u čitavoj priči zbog naših povećanja troškova gdje će farmerni štedjeti odnosno neće imati dovoljno sredstava da provedu sve agrotehničke mjere ili će rod biti manji jer će biti zasijana manja površina”, ističe.

Plavi dizel evropskih zemalja je dizel obilježen takvim imenom bez akciza i poreza. Za njega se plaća samo nabavna cijena po barelu plus troškovi transporta iz neke luke do benzinske pumpe.

“Kod nas farmer plaća punu cijenu, dakle odete kao što biste sa putničkim vozilom i naspete dizel što je neopravdano jer naši traktori plaćaju akcize za transport putevima do parcela koje koristimo iako se uglavnom krećemo po parcelama gdje nismo učesnici u saobraćaju a plaćanjem registracije platili smo i putarinu” naglašava Kahriman.

Sve će to rezultirati manjim prinosima hrane ove godine te iako su poljoprivrednici planirali proljetnu sjetvu prije situacije rata u Ukrajini i iako su za svoje hektare izdvojili sredstva već u novembru ili decembru prošle goidne što se kreće od 15.000 do 20.000 KM sada imaju te novce ali za njih ne mogu posijati ono što su planirali.

Apeluje da se kontrolišu cijene mineralnih đubriva jer su uvezene orgomne količine koje se prodaju po izrazito visokim cijenama dok se marža na cijenu kreće čak od 50 posto do 60 posto. Uvozna cijena je 520 eura na što se dodaje 5 posto carine i 17 posto PDV-a.

“Ovo je korištenje situacije da svi profitiraju. Tako je i sa stočnom hranom. Mi koristimo berbu iz 2020. i 2021. godine a oni formiraju cijene kao da je ona iz 2022. godine koja nije ni posijana”, dodao je.

Navodi kako je cijena koncentrata skoro 1KM što je apsurdno jer je ranija cijena bila 0,48 feninga i neshvatljivo je ovoliko poskupljenje u samo godinu dana iako bi poljoprivrednici zbog rasta cijena dizela prihvatili povećanje od nekoliko feninga zbog objektivnih razloga.

“Meso je već poskupilo zbog nedostataka mesa u EU, radi koronavirusa. Ta proizvodnja traje 12, 13 ili 16 mjeseci. Rashlađenog mesa iz EU nema. Mi u FBiH imamo nekih 9.000 utovljenih grla. To je veoma mali broj da bi podmirio potražnju i zbog toga cijene rastu”, navodi Kahriman.

Objava Poljoprivrednici i mljekari u BiH: Kako proizvesti dovoljno sa sve manje novca? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Propali su pregovori o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji su, u posljednoj rundi, četiri dana vođeni u Delegaciji EU u Sarajevu, i pod posredstvom međunarodnih pregovarača Angeline Eichhorst i Michaela Murphyja.

Pregovarači ispred šest domaćih stranaka (SDA, NiP, HDZ, HDZ 1990, NES i SBB) napustili su zgradu Delegacije EU javlja N1 BiH.

“Mi smo iscrpili sve mogućnosti da se dođe do konsenzusa, bilo je teško zadovoljiti sve prisutne interese, rekla bih da ovo zaista predstavlja gubitak”, rekla je Eichhorst o pregovorima.

Ističe da su razgovori bili “izuzetno intenzivni i itekako važni”, a da se jedno od najvažnijih pitanja ticalo izbornog modela dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH te da je u tom polju bilo određenih iskoraka.

Posebno naglašava da je prvi put nakon 30 godina razgovarano o mehanizmima deblokade u institucijama Federacije BiH kao što su Vlada i Ustavni sud entiteta.

Objava Propali pregovori o Izbornom zakonu BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.