Arhiva oznaka: Gradska hronika

Planirana trasa autoputa Tuzla – Brčko – Orašje bila je tema današnje posjete premijera Federacije Bosne i Hercegovine Fadila Novalića Tuzlanskom kantonu.

Na sastanku sa premijerom Tuzlanskog kantona Irfanom Halilagićem, ministrom trgovine turizma i saobraćaja  Mustafom Šakićem i ministricom prostornog uređenja i zaštite okolice Anelom Ajšić, gradonačelnicima Gradačca i Srebrenika Edisom Dervišagićem i Nihadom Omerovićem poslodavcima i privrednicima sa područja Gradačca i Srebrenika još jednom je podcrtana potreba za redefinisanje trase autoputa Tuzla – Brčko – Orašje.

Ponovljeno je da trenutna trasa autoceste u zaobilazi interese privrede i građana ovih lokalnih zajednica i u značajnoj mjeri ograničava dalji razvoj. Također, rečeno je i da je prva dionica trase od Tuzle do Čanića nesporna, te da je podrška što skorijem početku radova na njenog izgradnji nesporna.

„Ranije predviđena trasa uopće ne odražava potrebe niti privrede, niti života lokalnih zajednica Srebrenika i Gradačca. Ta trasa bi zaobišla sve proizvodne, trgovačke i druge kapacitete Srebrenika, te ih anulirala. Ona ne da ne bi pomogla, nego bi i odmogla, jer bi svi konzumenti iz EU zaobilazili teritorije i Srebrenika i Gradačca. Zbog toga treba revidirati trenutnu trasu i prilagoditi je potrebama života“, kazao je gradonačelnik Grada Srebrenika Nihad Omerović. RTV SLON

Objava Trasu autoputa Tuzla – Brčko – Orašje prilagoditi potrebama razvoja pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Britansko-nizozemska firma je u saopćenju navela da će “postupno” prestati koristiti sirovu naftu, naftne derivate, prirodni plin i ukapljeni prirodni plin iz Rusije.

Energetska kompanija Shell saopćila je danas da prestaje kupovati rusku naftu i plin te da će zatvoriti svoje benzinske pumpe u toj zemlji.

Britansko-nizozemska firma je u saopćenju navela da će “postupno” prestati koristiti sirovu naftu, naftne derivate, prirodni plin i ukapljeni prirodni plin iz Rusije.

Prije nekoliko dana je ukrajinski ministar vanjskih poslova kritizirao Shell zbog toga što i dalje kupuje rusku naftu, odnosno jer nastavlja poslovati s vladom predsjednika Vladimira Putina.

“Potpuno smo svjesni toga da naša prošlosedmična odluka da kupimo određenu količinu ruske sirove nafte koja će se rafinirati u proizvode poput benzina i dizela nije bila ispravna, mada je donesena s ciljem stabilizacije lanca opskrbe. Žao mi je”, rekao je izvršni direktor Ben van Beurden.

“Kao što smo već rekli, preusmjerit ćemo dobit od preostalih količina ruske nafte ​​u namjenski fond”, dodao je.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da je kompanija Shell u petak “diskretno” kupila naftu i apelirao na javnost da izvrši pritisak na tu kompaniju.

“Jedno pitanje za Shell: Zar ruska nafta ne miriše po ukrajinskoj krvi?” poručio je Kuleba na Twitteru, a prenosi AP.

“Pozivam savjesne ljude diljem svijeta da zatraže od multinacionalnih kompanija prekid svih poslovnih veza s Rusijom”, dodao je.

RAST CIJENA NAFTE

Rasprave o zabrani uvoza nafte iz Rusije podigle su cijene u ponedjeljak na najvišu razinu od 2008. godine, od 139 dolara, potaknute bojaznima da bi SAD i Evropa mogli zabraniti uvoz ruske nafte. Tokom dana situacija se ponešto smirila i cijena je kliznula prema 123 dolara.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu cijene su porasle otprilike za trećinu.

Najvišu razinu od početka trgovanja na financijskim tržištima dosegnule su u ljeto 2008. kada se barelom trgovalo po gotovo 150 dolara, podsjeća agencija dpa, prenosi Index.

Objava Shell prestaje kupovati rusku naftu i zatvara benzinske pumpe u Rusiji pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Izbijanje sukoba između Rusije i Ukrajine, pored destabilizacije tržišta energenata, drastično je pogodilo i tržište hrane, samim tim što su sukobljene strane najveći izvoznici žitarica, kukurza i suncokretovog ulja. Da budemo precizni, prema pisanju Rojtersa, Ukrajina i Rusija (koja je i najveći izvoznik) učestvuju sa oko 29 posto u ukupnom svjetskom izvozu pšenice.

Cijena pšenice na terminskom trgovanju u SAD je skočila na 14-godišnji maksimum usljed povećanje potražnje uvoznika, koji žure da se snabdiju usljed zatvaranja luka u Ukrajini i prekida snabdjevanja iz Rusije. Cijena pšenice na Čikaškoj berzi iznosi 11,34 dolara za bušel (27,2 kilograma) i viša je za 40 posto nego na početku ove godine, piše Blic.

– Ovo je još jedna instanca izbijanja konflikta u svijetu, u trenutku kada je isti neodrživ, izjavio je portparol Svjetskog programa za hranu pri Ujedinjenim nacijama, Stiv Taravela, i dodao da stopa gladi u svijetu značajno raste, prenosi američki portal Voks (Vox).

Situacija na svjetskom tržištu hrane nije bila zavidna ni prije izbijanja konflikta. Cijene prehrambenih sirovina na berzama su se u posljednje dvije godine popele na desetogodišnje maksimume, prije svega zbog pogoršavanja klimatskih uslova širom planete (veća učestalost suša sa jedne, i povećane padavine sa druge strane), a zatim i zbog zagušenja u lancima snabdjevanja izazanih pandemijom korona virusa.

Ako pogledamo ogromnu ulogu i Ukrajine i Rusije u snabdjevanju hranom čitavog svijeta, pogotovo žita, nestabilnost u proizvodnji hrane i izvoza iste mogu potencijalno da ostave posljedice po čitav svijet, veće od samog izbijanja sukoba i geopolitičke krize.

Ukrajina i Rusija su lideri po izvozu

Kako bi se stekao utisak koliki je značaj ove dvije zemlje u svjetskom lancu proizvodnje hrane, treba pogledati podatke o njihovom izvozu.

Prema podacima Međunarodnog trgovinskog centra iz 2020. godine, izvoz suncokreta i suncokretovog ulja iz Rusije je činio 39 posto ukupnog izvoza u svijetu, dok je izvoz iz Ukrajine činio 18 posto.

U slučaju žita Rusija u ukupnom izvozu učestvuje 18 posto, a ukrajina 8 posto. Obje zemlje učestvuju sa po 12 posto u ukupnom izvozu ječma u svijetu. Ukrajina izvozi oko 13 posto kukuruza u svijetu, a Rusija izvozi 13 posto svjetske količine đubriva.

Smanjuju se zalihe

Samim tim, rat u Ukrajini prijeti globalnim zalihama. Sa smanjenjem njihovog izvoza smanjuju se zalihe drugih velikih izvoznika, kao što su SAD i EU jer one u trenutnom kontekstu moraju da intervenišu više na tržištu.

Rat u Ukrajini prijeti globalnim zalihama hljebnog zrna, jer se smanjuju zalihe velikih izvoznika kao što su Sjedinjene Države i Evropska unija, potkopavajući njihovu sposobnost da intervenišu u vremenima krize.

Prema procjeni Međunarodne agencije za žita (IGC) ukupne zalihe prehrambenih sirovina će pasti na desetogodišnji minimum od 57 miliona tona do kraja ove sezone. Ako pogledamo potencijalnu svejtsku godišnju potrošnju, od 781 miliona tona, dakle ove godine ćemo imati u zalihama širom planete dovoljno sirovina da se svijet nahrani samo 27 dana.

Takođe, postoji i zabrinutost da bi aktuelna kriza mogla da spriječi poljoprivrednike u Rusiji i Ukrajini da posiju žitarice ove sezone, što bi problem samo umnožilo, prenio je Blic.

Objava Prijeti li svijetu kriza preskupe hrane: Rusija je najveći izvoznik pšenice u svijetu, Ukrajina je na 5. mjestu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Tokom prošle godine Centar za pružanje pravne pomoći Transparency International u BiH (TI BiH) primio je 1629 poziva građana koji su prijavili korupciju i tražili pravnu pomoć a na osnovu njihovih prijava i na sopstvenu inicijativu, TI BIH je postupio u 265 predmeta pred nadležnim institucijama. Građani su najčešće ukazivali na nepravilnosti u postupcima zapošljavanja i nepostupanje inspekcijskih organa dok je TI BiH najviše prijava podnosio zbog korupcije u oblasti javnih nabavki i pojave sukoba interesa.

Zabilježen je značajan porast broja prijava u oblasti obrazovanja, posebno roditelja koji su sumnjali na partijsko zapošljavanje nastavnog kadra. Izdvajamo primjer konkursa za prijem 13 vaspitača u JU Centar za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banja Luka gdje je nakon promjene gradske vlasti i direktora prvi put od 2015. godine raspisan konkurs od 2015. godine a prijavilo se preko stotinu kandidata. Ipak 13 najuspješnijih nije zaposleno jer je u međuvremenu bivša direktorica vraćena na funkciju i odmah je poništila završen konkurs. TI BiH je reagovao i slučaj prijavio prosvjetnoj inspekciji koja je poništila njenu odluku. Zbog sve učestalije pojave partijskog zapošljavanja kadrova u obrazovne ustanove, TI BiH je uz podršku Ombudsmana za ljudska prava vodio i kampanju „Političari izađite sa časa“ a Vladi RS podnesena je inicijativa za izmjenu propisa koji bi omogućili da se iz izbora kadrova isključi politika.

Pored obrazovanja povećan je i broj prijava korupcije u zdravstvu a prošle godine došlo je do reakcije nadležnih institucija u dva velika slučaja koja je pokrenuo TI BiH. Zbog nezakonitih nabavki medicinske opreme od strane Instituta za javno zdravstvo RS došlo je do istrage i hapšenja direktora ove ustanove i drugih aktera protiv kojih je TIBiH podnio krivične prijave. Takođe, nakon prijave TIBiH inspekcija je utvrdila da firma koja nema dozvolu snabdijeva Bolnicu Trebinje kiseonikom koji se koristio u medicinske svrhe čime se ugrožavalo zdravlje stanovništva. „Afera kiseonik“  i pritisak javnosti doveli su do zabrane daljeg prometa kiseonika od dobavljača koji nisu imali potrebne ateste i dozvole.

Kao i prethodnih godina najveći broj prijava odnosio se na sektor državne uprave, i to uglavnom na neregularnosti u procesima zapošljavanja državnih službenika a 12% prijavilaca su klasifikovani kao „zviždači,“ što predstavlja povećanje za 4,5% u odnosu na 2020. godinu. Ovo je posebno važno naglasiti jer u FBiH još nije usvojen zakon o zaštiti „zviždača“ a tamo gdje on postoji i dalje dolazi do progona prijavilaca korupcije. Ističemo i slučaj Emira Mešića koji se suočava sa odmazdom jer je prijavio korupciju u UIO BIH a nadležni odbijaju da mu pruže zaštitu. TI BiH je pred Sudom BiH dobio status umješača  u sudskom procesu u kojem je g-din Mešić svog poslodavca tužio zbog diskriminacije.

Ove godine zaprimljeno je 19 prijava potencijalnog postojanja sukoba interesa nakon čega je 14 prijava upućeno na dalje provjere nadležnim organima. Ističemo da je Centralna izborna komisija BiH nakon reakcije TI BiH, oduzela mandat vijećniku iz Velike Kladuše Aladinu Ćerimoviću koji je istovremeno bio savjetnik premijera USK a ukupno je po četiri osnova bio u sukobu interesa.

Zbog odbijanja javnih organa da dostave informacije od javnog značaja, prošle godine TI BiH je pokrenuo 17 upravnih sporova.

Značajan broj prijava građana zabilježen je i zbog postupanja policijskih organa a nakon dugotrajnog spora Vrhovni sud Republike Srpske donio je konačnu odluku i odbio tužbu TI BIH protiv odluke MUP-a RS koji odbija dostaviti Izvještaje policijskih službenika o upotrebi sile protiv članova i aktivista grupe Pravda za Davida.  Zbog ovoga je pokrenuta apelacija pred Ustavnim sudom BiH.

Transparency još od 2003. godine pruža pravnu pomoć građanima koji se bore protiv korupcije a do danas se preko 20.000 građana obratilo TI BIH-u, uglavnom putem prepoznatljivog broja 0800 55-555.

Objava TI BiH: Zbog partijskog zapošljavanja sve veći broj prijava korupcije u obrazovanju i državnoj upravi pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Udruženje „Medica“ iz Zenica shodno ratnom iskustvu Bosne i Hercegovine iz 90-ih i radu sa ženama koje su preživjele silovanja, seksualna uznemiravanja i gubitke članova porodice, povodom ovogodišnjeg 8. marta, Međunarodnog dana žena, upućuje apel međunarodnoj zajednici za mir u Ukrajini!

„Ovaj 8. mart nećemo slaviti, ovaj 8. mart želimo glasno govoriti za sve žene Ukrajine, za sve njene građane, za mir, solidarnost i empatiju. Strašne slike koje dolaze iz Ukrajine već danima bude sjećanje na rat u Bosni i Hercegovini. Ovim apelom želimo poručiti međunarodnoj zajednici da ne dozvoli ponavljanje Bosne i Hercegovine iz 90-ih“, navode iz „Medice“.

Objava Apel Međunarodnoj zajednici: Ženama Ukrajine za 8. mart omogućite mir pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Neophodnost češćih kontrola marži na osnovne životne namirnice u cilju zaštite građana, bila je tema danas održanog sastanka premijera Tuzlanskog kantona Irfana Halilagića i ministra trgovine, turizma i saobraćaja Mustafe Šakića, sa v.d. direktora Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Šemsudinom Hasanbegovićem i glavnim kantonalnim tržišno-turističko-ugostiteljskm inspektorom Nihadom Habibovićem.

„Svjesni da se građani našeg kantona nalaze u nezavidnoj situaciji izloženi stalnim poskupljenjima svih, pa i osnovnih životnih namirnica, što dodatno usložnjava našu svakodnevicu, danas smo od Kantonalne uprave za inspekcijske poslove zatražili češće i intenzivnije kontrole opravdanosti tih poskupljenja. Razumijemo i da su određena poskupljenja posljedica realnih kretanja na tržištu, povećanja cijene transporta roba ili povećanja cijena ulaznih sirovina, ali naše građane želimo zaštititi od eventualnih neopravdanih poskupljenja“, kazao je danas premijer Halilagić.

Kako je istaknuo v.d. direktora Hasanbegović, već dvije godine Uprava kontinuirano kontroliše marže i goriva i osnovnih životnih namirnica. „Rezultati koje postižemo na terenu su dobri, ali imamo i više otežavajućih okolnosti, kao što je zastarjelost zakonske regulative koja reguliše kaznenu politiku u ovoj oblasti, mali broj inspektora, dotrajalost voznog parka što sve ograničava efikasnost inspekcijskog djelovanja“, navodi Hasanbegović.

Glavni kantonalni inspektor Habibović je danas kazao da je protekle godine, sa smirivanjem stanjem u pogledu pandemije došlo i do normalizacije cijena, međutim eskaliranje situacije u Ukrajini dovelo je do ponovne destabilizacije tržišta.

„Uprava za inspekcijske poslove je samo u zadnjih 15-tak dana, od eskalacije stanja u Ukrajini, izvršila 48 kontrola kojom prilikom je u 11 slučajeva evidentirano nepoštivanje odluka o ograničenju marži, odnosno 11 subjekata je zatečeno u prekršaju, i tom prilikom naši inspektori su izrekli kaznene mjere u iznosu od ukupno 19.750 KM. Kada je u pitanju nepoštivanje Odluke o kontroli cijena naši inspektori imaju nultu toleranciju i takvo ponašanje trgovaca sigurno nećemo tolerirati“, kazao je Habibović.

Premijer Halilagić i ministar Šakić su izrazili spremnost Vlade da u okviru svojih mogućnosti i ingerencija pomogne u zaštiti građana, međutim danas je rečeno da je trenutno važeća regulativa, u smislu federalne odluke, sasvim dovoljna da i nema potrebe za uvođenjem novih mjera na kantonalnom nivou, jer bi takvo djelovanje dovelo trgovce u neravnopravan položaj.

Ipak Vlada će u narednom periodu razmotriti donošenje inicijative za izmjenu Zakona o kontroli cijena kojim bi se pooštrila kaznena politika, kvalitetnije uredila ova oblast i zaštitili građani.

Odjeljenje za informisanje Vlade TK

Objava Intenzivnijim inspekcijskim kontrolama marži zaštititi građane pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Snage EUFOR-a počele su pristizati u Bosnu i Hercegovinu kao pojačana operativna patrola za podršku partnerima u našoj zemlji.

Građani BiH ovih dana na ulicama svojih gradova moći će vidjeti više vojnih vozila s oznakama EUFOR-a, a njihov dolazak ranije je najavljen kao podrška stabilnosti u našoj državi.

S novim snagama EUFOR-a u Bosni i Hercegovini bit će raspoređeno više od hiljadu vojnika koji će uz Oružane snage BiH garantovati stabilnost, a više od 2.000 njih spremno je u svakom trenutku, kao dodatna podrška, doći u našu državu.

Iz EUFOR-a je ranije saopćeno da je pogoršana sigurnosna situacija na međunarodnom niovu mogla potencijalno uzrokovati i nestabilnost u BiH te da je raspoređivanje ovih snaga mjera predostrožnosti koja se poduzima s ciljem jačanja stabilnosti u BiH.

“Raspoređivanje ovih snaga je mjera predostrožnosti koja se poduzima u cilju jačanja stabilnosti u BiH, tako što će se pozicionirati dovoljan broj sposobnih snaga u zemlji, koje će pružati podršku bh. institucijama pri održavanju sigurnog i stabilnog okruženja”, naveli su oni ranije.

U narednih nekoliko dana u BiH će dnevno stizato od 10 do 20 vozila EUFOR-a koje će građani BiH moći vidjeti na ulicama, a danas su na putu ka bazi u Sarajevu napravili kratku pauzu u Zenici te se uputili ka konačnom odredištu. (KLIX)

Objava Snage EUFOR-a pristižu u Bosnu i Hercegovinu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Svjetske cijene hrane rekordno su visoke u februaru, rastući za 24,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, podstaknute rastom cijena jestivih ulja i mliječnih proizvoda, saopćila je agencija UN-a za hranu u petak.

Indeks cijena hrane Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), koji prati većinu svjetske trgovine hranom, iznosio je 140,7 poena u prošlom mjesecu naspram revidirane cifre od 135,4 u januaru. Ta cifra je prethodno iznosila 135,7.

Više cijene hrane doprinijele su razbuktavanju inflacije dok se ekonomije širom scijeta oporavljaju od krize s koronavirusom, a FAO je upozorio da bi visoke cijene mogle ugroziti stanovništvo u siromašnim zemljama koje se oslanjaju na uvoz.

FAO, sa sjedištem u Rimu, također je objavio svoje prve projekcije globalne proizvodnje žitarica u 2022., koje ukazuju da je globalna proizvodnja brašna porasla na 790 milion tona sa 775.4 miliona tona u 2021., prenosi Reuters.

Objava Rekordno visoke svjetske cijene hrane u februaru pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Američki politički analitičar i kolumnista Thomas Friedman predviđa ishode ruskog rata protiv Ukrajine, kao i moguće scenarije za njegov završetak – od potpune katastrofe do ustanka protiv Putina

Rat u Ukrajini, koji se odvija pred našim očima, mogao bi biti događaj koji će izazvati najveće promjene Evropi od Drugog svjetskog rata i najopasnija konfrontacija koju je svijet vidio od kubanske raketne krize.

Ovo stajalište je iznio istaknuti američki politički analitičar i kolumnista Thomas Friedman u svom članku u američkom listu The New York Times, u kojem predviđa ishode ruskog rata protiv Ukrajine, kao i moguće scenarije za njegov završetak.

Friedman smatra da postoje tri moguća scenarija za završetak rata. Neki od njih su “potpuna katastrofa”, a neki podrazumijevaju kompromis koji je opisao “prljavim”.

Ovo su ti scenariji.

Ono što se sada dešava, kaže Friedman, ukazuje na to da je ruski predsjednik Vladimir Putin spreman da ubije što više ljudi i razori što je moguće više ukrajinske infrastrukture kako bi uništio nezavisnost, slobodu i kulturu te države i uklonio njeno vodstvo.

Ako Vladimir Putin ne promijeni svoje ponašanje ili ga Zapad ne bude u stanju odvratiti, ovaj scenarij, koji se sada odvija, može dovesti do počinjenja ratnih zločina u razmjerima koje Evropa nije vidjela od nacista. Ovi zločini bi Putina, njegove pomoćnike i Rusiju učinili parijskom državom širom svijeta, kako je istakao.

Friedman smatra da sa svakim danom u kojem Putin nastavlja odbijati da zaustavi svoje vojne operacije u Ukrajini svijet postaje sve bliži, kako je rekao, vratima pakla. Sa svakim snimkom na društvenim mrežama, koji prikazuju brutalnost ruske vojske u Ukrajini, svijetu će biti sve teže i teže okretati glavu od onog što se tamo dešava.

Prema Friedmanu, intervencija bi mogla raspiriti prvi rat u kojem se koristi nuklearno oružje u srcu Evrope. S druge strane, dopuštanje ruskom predsjedniku da pretvori Kijev u ruševine i ubije hiljade civila, kao što se dogodilo u Halepu i Groznom, omogućit će mu da stvori još jedan Afganistan u Evropi, što dovodi do širenja haosa i priliva izbjeglica.

U članku se ističe da se ratni ciljevi ruskog predsjednika ne svode samo na to da spriječe Ukrajinu da pristupi Sjevernoatlantskom savezu (NATO), već da je njegov apetit daleko iznad toga. Putin nastoji stvoriti “Ruski svijet” u kojem su Ukrajinci i Rusi “jedan narod”. Njegova misija je ”ponovo okupljanje svih onih koji govore ruski na različitim mjestima koja su nekada pripadala carskoj Rusiji”.

Ako Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici pokušaju stati na put Putinu ili ga pokušaju poniziti na način na koji su to učinili Rusiji na kraju Hladnog rata, ruski predsjednik je izjavio da je spreman odgovoriti, navodi Friedman. Ruski predsjednik je nedavno upozorio, prije nego što je svoje nuklearne snage stavio u stanje visoke pripravnosti, da svako ko mu pokuša stati na put mora biti spreman za suočavanje s “posljedicama koje nikada ranije nije vidio”.

S tim u vezi, autor je skrenuo pažnju na izvještaje koji dovode u pitanje Putinov razum, a svi upućuju na zastrašujući scenarij.

Drugi scenarij: Prljavi kompromis

Postoji i drugi scenarij koji bi mogao dovesti do kraja rata, prema Thomasu Friedmanu, a taj je da će ukrajinska vojska i narod moći dovoljno dugo da se odupru ruskom blitzkrigu, te da će ekonomske sankcije moći nanijeti ozbiljnu štetu ruskoj ekonomiji, na način koji će natjerati obje strane u ratu da teže postizanju “prljavog kompromisa”, kaže autor.

Očekuje da će ovo rješenje uključivati prekid vatre i povlačenje ruskih snaga u zamjenu za zvanično odustajanje Ukrajine od istočnih enklava koje su sada pod kontrolom Rusije, uz eksplicitno zvanično obećanje Kijeva da neće pristupiti NATO-u.

U isto vrijeme, Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici pristali bi na ukidanje svih ekonomskih sankcija koje su nedavno uvedene Rusiji.

Friedman smatra kako je mala vjerovatnoća da će doći do ovog scenarija zbog nekoliko faktora, između ostalog: Putin bi zapravo trebao priznati da je nesposoban da ostvari svoju viziju ponovnog priključivanja Ukrajine u domovinu Rusiju, uprkos velikoj cijeni koju je platio u smislu svoje ekonomije i prolivene krvi ruskih vojnika koji su pali u ratu.

Treći scenarij: Spas

Treći i posljednji scenarij, za koji Friedman kaže da je najmanje vjerovatan, ali bi mogao imati najbolji ishod, jeste da ruski narod ustane hrabro u odbranu svoje slobode, kao što je to učinio ukrajinski narod, i da spasi regiju od rata zbacivanjem Putina s funkcije.

Mnogi Rusi su zabrinuti da neće imati svjetlu budućnost dok god je Putin lider njihove zemlje. Hiljade ljudi su izašle na ulice da protestuju protiv njegovog ludog rata protiv Ukrajine, uprkos tome što riskiraju vlastitu sigurnost.

Iako je prerano govoriti o značaju ruskih narodnih protesta protiv Putinovog rata protiv Ukrajine, to vas tjera da se zapitate je li ruski narod probio barijeru straha i može li narodni ustanak na kraju okončati Putinovu vladavinu.

Friedman zaključuje da će Putinov nastavak rata i uništavanje ukrajinskih gradova gurnuti Rusiju u veliki zatvor s obzirom na međunarodnu izolaciju koja će joj biti nametnuta. Utjecajne ličnosti u Rusiji i ruski narod u cjelini imaju dvije mogućnosti: ili sarađivati ​​na svrgavanju Putina ili živjeti na kraju s njim u međunarodno izoliranoj zemlji.

Objava Tri scenarija za kraj rata u Ukrajini pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Danas u Federaciji BiH počinje isplata penzija za februar. Penzije za februar primit će ukupno 429.834 korisnika. Prosječna penzija iznosi 490 maraka. Najniža penzija iznosi 382, zagarantovana 478, a najviša 2.174 KM. Potrebna sredstva za isplatu penzija s uračunatim troškovima iznose oko 195 miliona KM.

Objava Danas u Federaciji BiH počinje isplata penzija za februar pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Dan žena predstavlja podsjetnik na sve ono što su žene do sada postigle, te podršku za sve što se još može učiniti kako bismo živjeli u ravnopravnom društvu bez predrasuda i diskriminacija.

 Kako bi skrenuli pažnju na ideološku osnovu obilježavanja ovog dana, učenice i učenici Prve O.Š. Srebrenik, članovi novinarsko – literarne sekcije koju vodi profesorica bosanskog jezika Alma Kišić, danas su posjetili Radio Srebrenik gdje su snimili emisiju posvećenu obilježavanju Međunarodnog dana žena.

Podsjetili su da je ovaj dan proistekao iz radničkog pokreta, te da je ideja da se ustanovi međunarodni dan potekla od žene poi menu Klara Cetkin davne 1910. godine. Poseban akcenat su stavili na ženu – majku riječima da je majka imenica koja nema zamjenicu, te da je to jedina osoba koja nema radnog vremena, dostupna je dok je smo živi i dok je živa. 

Podsjetili su, takođe na činjenicu da Međunarodni dan žena, koji se obilježava 8. marta ima svoje simbolične boje.

 Koje su to boje, kada je prvi put obilježen ovaj dan, kakav je položaj žena u kulturama trećeg svijeta, saznajte u programu Radio Srebrenika 8. marta od 13 sati.

Na posebno zanimljiv način kroz emisiju će vas voditi:

Lejna Sarajlić

Sumeja Hamidović

Adna Avdić

Sarah Jusufović

Amina Delić

Amar Bašić i

Kenan Hodžić.

Objava Učenici Prve O.Š. Srebrenik pripremili prigodnu emisiju povodom Dana žena pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a pozvao je predsjednika Rusije Vladimira Putina da zaustavi rat u Ukrajini i to odmah. Istakao je kao su bili jasni da će “Rusija platiti visoku cijenu za agresiju protiv Ukrajine i da je već plaća”.

Poručio je i kako NATO mora podržati Gruziju i Bosnu i Hercegovinu kao “zemlje koje su pod rizikom”.

“Ovo je rat predsjednika Putina. Onaj koji je odabrao, isplanirao i vodi rat protiv mirne zemlje. Pozivamo ga zaustavi ovaj rat iz ovih stopa, povuče sve svoje snage iz Ukrajine bez uvjeta i upusti se u iskrene diplomatske napore. Sada”, naveo je Stoltenberg.

Naveo je kako su ministri su razgovarali o odgovoru na krizu i dugoročne posljedice na sigurnost.

“Osnažili smo svoje snage na moru, kopnu i u zraku. Saveznici su poslali još hiljade trupa na istočne granice i prvi put aktiviramo NATO snage za brzo djelovanje. Imamo više od 130 aviona u stanju visoke pripravnosti kao i 200 brodova od sjevera do Sredozemlja. Nastojat ćemo zaštititi svaki pedalj svog teritorija”, rekao je Stoltenberg.

Istakao je kako NATO radi na sprečavanju širenja sukoba van Ukrajine, prenosi N1.

“NATO ne želi rat s Rusijom. Ambicija Kremlja je ponovno uspostaviti sferu interesa i uskratiti pravo drugim zemljama na odabir vlastitog puta. S toga, NATO mora podržati Gruziju i BiH, zemlje koje su pod rizikom. Ovaj rat je uspostavio novo normalno za našu sigurnost. Moramo izbjeći sukob u budućim godinama. Puno je toga na kocki. Da li će prevladati demokratija ili autoritativni režim i pitanje je u kakvom svijetu želimo živjeti”, naveo je generalni sekretar NATO-a.

Rekao je kako se sigurnosna struktura promijenila iz temelja, ali da su spremni na razgovore kako bi izbjegli eskalaciju i krive razgovore i nesporazume. Eskalacija sukoba bi, naveo je, dovela do novih patnji i žrtava. Ponovio je kako NATO neće ući na prostor Ukrajine.

“Shvatamo očaj, ali vjerujemo kada bismo ovo učinili, moglo bi doći do sveobuhvatnog rata u Evropi i većeg nivoa ljudske patnje. Zato smo donijeli bolnu odluku da uvedemo stroge sankcije i pojačamo podršku, a ne uključujemo NATO snage direktno ni na kopnu ni u zraku”, rekao je Stoltenberg.

Ipak, nastavit će pomagati Ukrajini u borbi da zaštiti svoju zemlju, prema Povelji UN-a.

Stoltenberg je rekao i to kako su se danas sastali sa EU, Finskom i Švedskom, te je dogovoreno da od danas ove dvije zemlje budu uključene u sve konsultacije NATO-a i dijeljenje informacija.

Objava Generalni sekretar / Stoltenberg: NATO mora podržati BiH i Gruziju, moramo izbjeći sukob pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Njemački mediji javljaju da stručnjaci Federalne obavještajne službe (BND) i Bundeswehra svakodnevno analiziraju kretanje ruskih trupa i otpor ukrajinskih oružanih snaga. Prognoze njemačke tajne službe o mogućem daljnjem toku rata nisu baš optimistične, navodi ARD.

Prema njemačkim sigurnosnim krugovima, Moskva namjerava preuzeti kontrolu nad istočnom Ukrajinom što je prije moguće, a još uvijek postoje i planovi za preuzimanje grada Kijeva. Najkrvavija faza rata možda tek dolazi. Putinova vojska još nije upotrijebila neke od oružanih sustava u njihovom arsenalu, a neke jedinice koje su spremne na granici još nisu iskorištene, prenosi Index.hr.

Ljudi oko Putina su i dalje potpuno lojalni

Trenutno nema dokaza da bi ruski agresijski rat ugrozio Putinovu moć i utjecaj. Naprotiv: ljudi oko njega i dalje su vjerni predsjedniku, kažu izvori iz BND-a. Nagađanja o Putinovom zdravstvenom stanju, prema sigurnosnim krugovima, ne pomažu, a nema ni konkretnih dokaza o bolesti.

Međutim, postoje dokazi da se ruski vladar posljednjih mjeseci sve više povlači, kaže se da je prvenstveno čitao povijesne i ideološke spise te pisao i vlastite traktate. Gotovo da se više nije bavio pitanjima unutarnje i ekonomske politike.

Prema njemačkim sigurnosnim krugovima, nakon sedam dana rata, ruski gubici su sigurno daleko veći od službenih podataka o oko 500 mrtvih i 1600 ranjenih vojnika. Frustracija je velika u ruskoj vojsci, napravljene su logističke pogreške, a opskrba hranom, benzinom i streljivom ne ide glatko. Prema njemačkim sigurnosnim izvorima, izvještaji o napuštenom i razočaranom vojnom osoblju smatraju se vjerodostojnima.

Putin je namjerno poslao neiskusne vojnike u prvom valu?

U prvim valovima napada uglavnom su bili raspoređeni neiskusni, mladi vojnici koji su često bili na odsluženju vojnog roka. Vjerojatno sasvim namjerno, smatraju njemački stručnjaci za sigurnost.

Taktika bi mogla biti da bi te jedinice mogle biti čak i žrtvovane kako bi se u početku angažirala i iscrpila ukrajinska vojska u iscrpljujućoj borbi. Nakon toga bi se rasporedile nove, bolje opremljene i puno iskusnije postrojbe, primjerice za postavljanje opsadnih prstenova oko gradova, a za očekivati je, kažu iz BND-a, da će u konačnici biti zauzet i glavni grad Kijev. Kada će se to dogoditi, nejasno je. Tome bi moglo prethoditi dulje vojno opkoljavanje i opsada grada, s katastrofalnim posljedicama po stanovništvo i kolapsom u opskrbi pitkom vodom, hranom i strujom.

Kijev očekuje sudbina Groznog

U takvom scenariju ruska vojska bi tada mogla stvoriti humanitarni koridor, zajedno s ponudom da civili mogu sigurno napustiti grad.

U najgorem slučaju, moskovske trupe bi preostale ljude tada promatrale kao neprijateljske borce i borile se u skladu s tim.

Slično prvom čečenskom ratu sredinom 1990-ih, u kojem je glavni grad Grozni bio u velikoj mjeri uništen.

Šef BND-a je na prvi dan ruskog napada bio u Kijevu

Kad su znakovi već upućivali na rat, predsjednik BND-a Bruno Kahl otputovao je prošle sedmice u ukrajinski glavni grad Kijev. Na rubu Münchenske sigurnosne konferencije, njegove ukrajinske kolege su ga zamolile da ne otkaže dugo planirani posjet.

No, odlazak šefa BND-a pokazao se puno težim od planiranog. Kahl je u srijedu, 23. februara, s malom delegacijom doletio u Kijev avionom. Avion je odmah poletio i odletio u susjednu državu. Nisu htjeli riskirati da bude uništen u raketnom napadu ili čak da padne u ruke ruske vojske.

Ruski napad se potom dogodio u ranim jutarnjim satima sljedećeg dana, u četvrtak, 24. februara. Kahl je krenuo na put nazad u Njemačku. No, to više nije bilo moguće avionom pa je konvoj od nekoliko vozila krenuo prema Poljskoj, što se pokazalo teškim i dugotrajnim, jer su brojni Ukrajinci već bili u bijegu. Šef BND-a se vratio u Berlin tek u petak, 25. februara.

Objava Njemačka tajna služba: ‘Putin je spreman na opsadu Kijeva, uništit će grad’ pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U organizaciji Instituta za razvoj i unapređenje poljoprivrede – IRUP Brčko i kompanije BIMAL održan je Dan uljarica na temu „Značaj domaće proizvodnje i zaliha hrane u vrijeme krize“. Poljoprivredni proizvođači su posle skoro dvije godine imali priliku da se na jednom mjestu sastanu i da razgovaraju sa predstavnicima resornih institucija o stanju u poljoprivredi.

„Na snagu i značaj domaće proizvodnje u najvećoj mjeri do sada podsjetila nas je kriza izazvana COVID-om. Samo sopstvena proizvodnja hrane može obezbijediti sigurnost za BiH, a jaka poljoprivredna proizvodnja i povećanje sirovinske baze je osnova za stabilnu prehrambenu proizvodnju“ rekao je izvršni direktor za ekonomska pitanja kompanije BIMAL Ševal Suljkanović.

Poljoprivredna proizvodnja u Bosni i Hercegovini, naročito kada je riječ o industrijskom bilju i kulturama uljarica ima prostora za razvoj. Za to je potreban skup mjera i podsticaja koji će ohrabriti proizvođače da uđu u sjetvu i povećaju zasijane površine, kažu poljoprivrednici.

„Dan uljarica postoji kako bi pružio priliku poljoprivrednim proizvođačima uljarica da dobiju informacije o zagarantovanom otkupu koji osigurava jedina domaća fabrika jestivog ulja BIMAL. Povećanjem sirovinske baze sjemena uljarica u BiH mi ćemo zajedno zaustaviti zavisnost od uvoza sirovine i pozitivno uticati na domaći agrar i zaštitu domaćih proizvođača“ dodao je Suljkanović.

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske i Federacije BiH, Odjeljenje za poljoprivredu Brčko distrikta, te Ministarstvo poljoprivrede Županije Posavske govorili su o aktivnostima koje resorne institucije sprovode kako bi unaprijedili stanje domaće poljoprivrede i stimulisali proizvodnju u trenutku poskupljenja repromaterijala.

Zaključak Dana uljarica je da se domaća poljoprivredna proizvodnja može razviti i tako osigurati adekvatnu sirovinsku bazu i zalihu hrane u krizama. Uz zajednički trud svih aktera koji učestvuju u ovom procesu, poljoprivrednici imaju veće šanse da se okrenu ka proizvodnji i jačanju domaće konkurentnosti. Za kraj, istaknuto je da domaća proizvodnja bez svijesti o kupovini domaćih proizvoda ne može sama izazvati bitne promjene u zemlji. 

RTVTK

Objava Domaća proizvodnja, prioritet u vrijeme krize pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.