Arhiva oznaka: Gradska hronika

Na domaće tržište u 11 mjeseci prošle godine dotekla je voda vrijedna više od 170 miliona maraka, što je više od tri puta više u odnosu na količinu vode koju je BiH izvezla u inostranstvo.

Naime, kako kažu ekonomisti većina građana nije ništa naučila iz krize i ponovo se vraća uvoznoj robi.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, tokom 11 mjeseci 2021. godine u BiH su uvezene 177 tone vode u vrijednosti višoj od 170 miliona maraka, dok je tokom čitave 2020. uvezeno 158 tona u vrijednosti od 146 miliona KM.

“BiH je za 11 mjeseci 2021. godine što se tiče uvoza vode skoro dostigla predpandemijsku godinu kada je u toku čitave godine  uvezeno vode u vrijednosti većoj od 171 miliona maraka”, kazali su iz UIO BiH za “Nezavisne novine”.

Što se tiče uvoza, Bosna i Hercegovina najviše vode već godinama uvozi iz Srbije, zatim Hrvatske, Slovenije, Francuske i Njemačke.

Ono što je posebno zanimljivo jeste da smo vodu uvozili i iz Turske, odakle nam je stigla voda vrijedna 19.107 KM . Od daljih zemalja, vodu nam je stizala u manjim količinama iz Saudijske Arabije.

S druge strane, izvoz je dosta skromniji od uvoza, pa je  tako BiH izvezla  vode u vrijednosti oko 51 miliona KM.

“Najviše vode smo izvezli u Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru”, kazali su iz UIO BiH.

Komentarišući podatke o uvozu vode, Igor Gavran, ekonomski analitičar, za “Nezavisne novine” ističe da je ovo upravo odličan primjer zašto je bilo pogrešno nadati se “povratku na staro” tokom pandemije, jer naša ekonomija nije bila u dobrom stanju ranije i mnogo je toga negativnog što je pandemija u određenoj mjeri privremeno ublažila.

“U početnoj fazu prekida transportnih veza i prestanka ili znatnog smanjenja uvoza određenih proizvoda konačno su i oni autodestruktivni građani koji preferiraju uvoznu robu bili prinuđeni kupovati domaće proizvode, a manja potrošnja u ugostiteljstvu gdje također često dominiraju uvozni proizvodi je opet umanji tražnju za uvozom”, pojašanjava Gavran.

Dodaje da nažalost, izgleda da većina nije ništa naučila iz krize i ponovo se vraća na uvoznu  robi čak i u najbesmislenijoj kategoriji od svih a to je uvoz vode.

“Ne postoji nijedan kriterij kojim se uvozna voda može smatrati boljim izborom – niti je kvalitetnija, niti je jeftinija, u prosjeku, jednostavno razumnog razloga za njen izbor nema”, ističe Gavran.

Kako je rekao jedino što možemo konstativati da je ovaj ogroman odliv novca potpuno neopravdan i štetan.

“Jedan od razloga sigurno je i to što domaći proizvođača za promociju ili imaju ograničena sredstva kako u ugostiteljstvu tako i u medijskom prostoru”, ističe Gavran i zaključuje da je ključni problem pogrešan izbor kupaca.

Uvoz vode  po godinama 

Period   Masa (kg)            Vrijednost (KM)

01.01-30.11.2021             177,282.152       170.062,882

01.01-31.12.2020             158,613.389       149.096,882

01.01-31.12.2019             189.198,957       171.176,100

01.01-31.12.2018             171.400,873       154,382,889

01.01-31.12.2017             166,122.310       143.845,111

Izvoz iz BiH po godinama

Period   Masa (kg)            Vrijednost (KM)

01.01-30.11.2021             88.086,689          40.420,510

01.01-31.12.2020             98.203,887          42.917,794

01.01-31.12.2019             110.356,824       51.417,605

01.01-31.12.2018             120.457,874       56.661,339

01.01-31.12.2017             101.967,084       49.467,881

Objava Tri puta više pijemo stranu nego domaću vodu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

• “Juče u popodnevnim satima u Srebreniku sastali su se poslodavci sa područja općina Gradačac i Srebrenik. Tema razgovora je bila pretpostavljena trasa autoputa Tuzla – Orašje. Nepodijeljeno je mišljenje poslodavaca ove dvije općine da pretpostavljena trasa buduće autoputa ne odražava zadovoljenje  interesa poslodavaca i građana ove dvije općine ali i poslodavaca i građana sa područja Tuzlanskog kantona.

Tim prije što sa područja ove dvije lokalne zajednice dolaze najveći izvoznici u Bosni i Hercegovini pa bi svaka vrsta komunikacijske  izolacije  predstavlajala potencijalnu prijetnju gubitku izvoznih tržišta što bi u konačnici dugoročno ostavilo nesagledive posljedice na razvoj privrednih potencijala u ovim općinama i gubitak radnih mjesta. Jednoglanso je zakljuceno da najkasnije tokom slijedeće sedmice treba održati HITAN sastanak sa Premijerom FBiH, Premijerom TK, Gradonačelnicima opčina Gradačac i Srebrenik te delegacijom poslodavaca koju će sačinjavati predstavnici udruženja poslodavaca Gradačac i Srebrenik i predstavnik Grupacije poslodavaca Tuzlanskog kantona u vezi sa navedenim”, stoji u saopštenju Udruženja poslodavaca FBiH, grupacija TK.

Objava Pretpostavljena trasa autoputa Tuzla – Orašje pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Talijanska vlada, koja se bori s naglim porastom broja zaraženih covidom-19, odlučila je u srijedu uvesti obvezno vakcinisanje za sve iznad 50 godina života. “Želimo izravnati krivulju zaraženih i potaknuti Talijane koji se još nisu vakcinisali da to učine”, rekao je na ministarskom sastanku na kojemu je odlučeno o ovoj mjeri premijer Mario Draghi, navodi se u vladinu saopstenju.

“Posebno ćemo djelovati na dobne skupine koje su najviše izložene riziku hospitalizacije kako bismo smanjili pritisak na bolnice i spasili živote”, dodao je. Konkretno, zakonska uredba uvodi obavezu vakcinisanja za sve nezaposlene iznad 50 godina i posjedovanje covid potvrde za sve starije od 50 godina zaposlene u javnom ili u privatnom sektoru. Ustvari, riječ je o obaveznom vakcinisanju za sve iznad 50 godina jer se covid potvrda, koju u Italiji zovu “pojačana zdravstvena propusnica”, dobiva samo nakon potpunog vakcinisanja ili preboljenja.

Italija ima 59 miliona stanovnika, među kojima je 28 miliona starijih od 50 godina, objavio je Državni zavod za statistiku (ISTAT). Covid potvrda traži se trenutačno za neke skupine zanimanja, poput zdravstvenih i prosvjetnih radnika te redarstvenih snaga. Italija, gdje kao i u susjednim zemljama, naglo raste broj zaraženih omikron varijantom koronavirusa, prijavila je ovih dana visoke brojeve pozitivnih novozaraženih: u srijedu više od 189.000, a u utorak više od 170.000. U Italiji je trenutačno pozitivno više od 1,4 miliona ljudi.  U Italiji, prvoj zemlji koju je pandemija teško pogodila, od početka 2020. umrlo je više od 138.000 ljudi. 

Objava Italija uvodi obavezu vakcinacije protiv covida za starije od 50 godina pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Zastupnica u britanskom parlamentu, Alicia Kearns, pozvala je Ujedinjeno Kraljevstvo da slijedi primjer Sjedinjenih Američkih Država te da uvede sankcije protiv člana BiH Predsjedništva, Milorada Dodika.

“Ujedinjeno Kraljevstvo treba da slijedi veoma dobrodošao potez SAD-a uvođenja sankcija bivšem predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. To je konkretna aktivnost koju možemo preduzeti za stabilnost Bosne i Hercegovine i suzbijanje destabilizirajućih aktivnosti Dodika, Srbije i Rusije,” napisala je Kearns na Twitteru, te dodala da će se ponovo zalagati za ovo pitanje.

“Bilo bi veoma moćno da je Ujedinjeno Kraljevstvo najavilo sankcije zajedno sa SAD u demonstraciji zajedničke odlučnosti i predanosti,” napisala je ona, pozivajući na pojačanje angažmana Ujedinjenog Kraljevstva u NATO štabu u Sarajevu, te navodeći da bi Velika Britanija mogla da vodi međunarodnu borbu protiv dezinformacija po ovom pitanju.

Zastupnica Konzervativne stranke Alicia Kearns je bila inicijator diskusije u stanju u BiH u britanskom parlamentu početkom decembra prošle godine.

Tada je Donji dom jednoglasno dlučio podržati Dejtonski sporazum i visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, te pozvao Vladu Ujedinjenog Kraljevstva i njene saveznike da “osiguranju mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu.”

N1

Objava Britanska zastupnica: Moramo slijediti primjer SAD-a i uvesti sankcije Dodiku pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

O rezultatima rada u prošloj i planovima za ovu godinu razgovarali su danas ministar poljoprivrede, šumarstva  i vodoprivrede Tuzlanskog kantona Vahidin Smajlović i pomoćnik ministra za poljoprivredu i veterinarstvo Samid Šarac sa predstavnicima Saveza pčelara Tuzlanskog kantona i sekretarom Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Kantonalne privredne komore Tuzla Suadom Selimovićem.

U želji da pomogne pčelarima u očuvanju pčelinjeg fonda na području TK resorno ministarstvo je, prema riječima ministra Smajlovića, u ’21. godini isplatilo 269.000 KM  novčane podrške za uzgoj pčelinjih zajednica (košnica). „Dobra saradnja sa Savezom pčelara rezultirala je povećanim brojem prijavljenih košnica. Poticajem sa kantonalnog nivoa obuhvaćeno je ukupno13.514 košnica dok su samo 2984 košnice dobile novčanu podršku Federalnog ministarstva poljoprivrede“, kazao je ovom prilikom ministar Smajlović naglasivši da će u saradnji sa pčelarima nastojati da poveća poticaje sa federalnog nivoa.

Unatoč izuzetno sušnoj godini, nastavku niza teških, pčelari sa područja TK u ’21. prijavili su više košnica nego prethodnih godina, naglasili su predstavnici Saveza, zahvalivši na dosadašnjoj dobroj saradnji.

Smanjen pčelinji fond i njihov značaj na cijelu poljoprivredu i opstanak biljnih vrsta, je prema mišljenju učesnika današnjeg sastanka, poticaj da se inicira proglašenje pčele posebnim opštim dobrom, odnosno da se prestane tretirati samo kao dio animalne proizvodnje.

Pored toga na današnjem sastanku bilo je govora i o izmjeni pravilnika o poticajima kao i izradi registra košnica i pčelinjaka te o manifestacijama koje afirmišu pčelarstvo.

Ured za informisanje Vlade TK

Objava Očuvanje pčelinjeg fonda je zajednički cilj resornog ministarstva i Saveza pčelara pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U Bosni i Hercegovini su u posljednja 24 sata zabilježena 2093 nova slučaja zaraze koronavirusom, a preminulo je 18 osoba koje su bile pozitivne na ovaj virus. Ukupno je testirano 6385 uzoraka. 

Usporedbe radi, dan ranije je u BiH bilo 1556 novozaraženih, a testirano je 5285 uzoraka, dok je preminulo čak 28 pacijenata. U posljednjih nekoliko dana je narastao broj zaraženih koronavirusom u BiH, čemu su sigurno doprinijeli praznici, ali i nove varijacije virusa.

Federacija BiH

U protekla 24 sata Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je ukupno 4686 uzoraka, od čega je 1448 pozitivno na koronavirus. Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima u Federaciji BiH. Do sada su testirana ukupno 1.064.372 uzorka, a virus je potvrđen kod 191.716 osoba. U protekla 24 sata u Federaciji BiH prijavljeno je 12 smrtnih ishoda i to u Srednjobosanskoj, Zeničko-dobojskom, Tuzlanskom,  Sarajevskom i Hercegosanskom kantonu, dok su dva smrtna ishoda prijavljena retroaktivno. Ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 7.554.

Republika Srpska

Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja 24 sata, u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, Univerzitetskoj bolnici u Foči i u bolnicama Sv. Vračevi u Bijeljini i Sv. Apostol Luka u Doboju izvršeno je testiranje 1226 laboratorijskih uzoraka, a koronavirus je potvrđen kod 537 osoba. Radi se o 242 muškarca i 295 žena, od kojih je 149 mlađe, 319 srednje i 69 starije životne dobi. U posljednja 24 sata Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljeno je šest smrtnih slučajeva. Radi se o tri muškaraca i tri žene, srednje i starije životne dobi, od kojih su tri osobe iz Banje Luke i po jedna iz Dervente, Doboja i Teslića. Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 95.280 slučajeva virusa korona, a preminulo je ukupno 5556 osoba kod kojih je potvrđen test na virus korona. U Republici Srpskoj testirano je ukupno 378.125 osoba. Ukupan broj hospitaliziranih je 384, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 149, a u ostalim bolnicama 235. Na respiratoru je 41 osoba (27 u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, 14 u ostalim bolnicama).

Brčko distrikt BiH

U Brčko distriktu BiH je danas registrirano 108 novih slučajeva zaraze koronavirusom od 473 testirana uzorka, a jedna osoba je preminula usljed bolesti covid-19. U posljednja 24 sata se oporavilo 18 osoba.

Objava U BiH danas više od 2000 pozitivnih na koronu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Trinaestogodišnja djevojčica smrtno je stradala a jedan vatrogasac povrijeđen u požaru stambenog objekta u Živinicama. Iz MUP-a Tuzlanskog kantona potvrđeno je da je do požara došlo 2. januara oko 20:30 minuta u naselju Sjever. Vatrogasna jedinica ugasila je požar, a uzrok još uvijek nije poznat.Prije dva dana izbio je požar u jednoj kući u Živinicama, a koji je odnio jedan mladi život. U prostoriji koju je zahvatila vatra i gust dim nalazila se trinaestogodišnja djevojčica. Vatrogasac koji živi u blizini ove kuće došao je pružiti pomoć bez adekvatne opreme, navodi Zijad Puzić, komandir PVJ Živinice Zbog kasne dojave o požaru jedan mladi život je izgubljen.

Prilikom izlaska iz kuće vatrogasac Profesionalne vatrogasne jedinice Živinice zadobio je tjelesne povrede čiji se stepen još utvrđuje.Mnogo je uzroka za izbijanje požara,nekada se mogu prevenirati, na nekada ne, navodi Zijad Puzić, ističe komandir PVJ Živinice.Najvažnijim smatra odmah pozvati vatrogasnu jedinici, a potom raditi na gašenju požara. Nakon obavljenog uviđaja o svemu je obaviješten je dežurni tužilac.

Objava Trinaestogodišnja djevojčica iz Živinica smrtno stradala u požaru pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Građani BiH proteklih dana svjedoče poskupljenju ogrjeva, radilo se o drvetu, peletu ili briketu, a razlog se krije u poskupljenju sirovine, koje u konačnici najviše osjete krajnji potrošači.

Cijena peleta po jednoj toni prošle godine bila je maksimalnih 300 KM, a sada njegova cijena iznosi i do 500 KM. Slična je cijena i ogrjevnog drveta, koja je prošle zimske sezone iznosila do 90 KM po kubnom metru, dok je danas i do 120 KM.

Uz ovu računicu jedan penzioner teško može zagrijati svoj prostor bez zaduživanja s obzirom na to da su mu potrebne minimalno tri mirovine samo za energente u vidu drva, dok bi mu za zagrijavanje peletom trebalo dosta više.

Tim povodom ekipa portala Klix.ba razgovarala je s Josipom Šakićem, gospodarstvenikom iz drvne industrije Srednjobosanskog kantona, usmjerenog na izvoz ka EU, koji je u razgovoru kazao da je na tržištu došlo do porasta cijena sirovina i ostalog repromaterijala, cijene rada i struje, ali da pored toga tolika poskupljenja nisu opravdana.

“Ako gledamo 2020. godinu i drvno-prerađivačku industriju, proizvodnja je bila drastično smanjena zbog utjecaja pandemije koronavirusa. Sada, nakon lockdowna, je došlo do povećane potražnje gotovih proizvoda iz drvno-prerađivačke industrije pa je povećana proizvodnja. Mnogi su, da bi nadoknadili minus iz prethodnog razdoblja, primorani podizati i cijene svojih proizvoda. Sve se to odrazilo i na cijene peleta, ogrjevnog drva i briketa”, kazao je Šakić.

Jedan od proizvođača peleta nam je kazao da je veoma teško na tržištu nabaviti sirovinu od koje se pravi pelet te da je i cijena te sirovine danas viša nego prošlih godina. Šakić kaže da je na povećanje cijena utjecao zakon ponude i potražnje.

“Cijena rada je porasla za desetak posto, energija ide do 20 posto, repromaterijali, ali to ne znači da proizvod treba poskupjeti čak 60 posto”, dodao je za Klix sugovornik. Na kraju je kazao da je poskupljenjem sirovina i energenata na svjetskom tržištu došlo i do poskupljenja svih drugih proizvoda kod nas, ali da vjeruje da će uskoro doći do stabilizacije tržišta pa čak i do pada cijena proizvoda iz drvno-prerađivačke industrije.

Nezaobilazno je zapitati se što predstavlja ekološko, a šta financijski prihvatljivo grijanje građana BiH u današnjem vremenu, kada je u državi penzionera minimalna penzija manja od 400 KM.

Objava Cijena peleta s 300 narasla na 500 KM, skuplji su i drvo, briket… pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U prvoj sedmici 2022. godine dotok svježijih i hladnijih zračnih masa usloviće nestabilno vrijeme s kišom, susnježicom i snijegom, objavio je Federalni hidrometeorološko zavod (FHMZ) Bosne i Hercegovine.

Na području južne Hercegovine očekuje se kiša, u širem pojasu Posavine kiša i susnježica, a u centralnim i planinskim područjima Bosne susnježica i snijeg.

Obilne padavine i izraženiji snježni pokrivač ovog puta će izostati. Oblačno vrijeme sa slabim padavinama preovladavat će tokom čitave sedmice. U jutarnjim satima u većem dijelu Bosne izvjestan je mraz.

Minimalne jutarnje temperature zraka varirat će od minus tri stepena Celzijusova do dva u Bosni, na jugu zemlje do devet stepeni. Najviše dnevne temperature kretaće se između minus jedan i pet u Bosni, u Hercegovini između pet i 10 stepeni.

U periodu od 11. do 17. januara prema aktuelnim sinoptičkim kartama prognozira se lagana stabilizacija vremenskih prilika na prostoru Bosne i Hercegovine. Prestanak padavina zahvatiće prvo južne krajeve a zatim se prošiiriti i na ostatak zemlje.

Više sunčanih sati usloviće i nešto veće dnevne temperature zraka, ali će se i dalje zadržati jutarnji mrazevi u Bosni.

Minimalne temperature zraka biće u rasponu od minus dva i tri u Bosni, sedam stepeni u Hercegovini. Maksimalne dnevne temperature variraće između dva i osam stepeni u Bosni do 12 u Hercegovini.

Objava Do sredine januara bez obilnih padavina i izraženog sniježnog pokrivača pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Izgradnja oko 150 kilometara autoceste počet će ove godine u BiH, od čega je skoro 90 km u Republici Srpskoj te 61,5 km u Federaciji BiH, potvrdili su nadležni.

Prevoznici, kojima cestovna mreža najviše znači, pozdravljaju ove planove te ističu da su uvjereni da će njihova realizacija donijeti i dodatne strane investicije u BiH.

“To je velika, pozitivna stvar. Svakoj zemlji bitna je infrastruktura, prvenstveno autoceste. Puno će to značiti za prevoznike, pod broj jedan da što manje vozimo po ovim lošim putevima koje trenutno imamo, izuzev ovo nešto malo kilometara autoceste koji je izgrađen”, rekao je Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prijevoznika za međunarodni i unutrašnji transport Republike Srpske.

On je istakao da su za prevoznike trenutno sporne cijene cestarina, koje su, kako tvrdi, najviše u okruženju, pa možda i šire.

“Apelujem na nadležne da pogledaju cijene u okruženju, pa možda i u EU. Kod nas su cijene najviše. Što se izgradnje novih kilometara tiče, to svakako pozdravljamo. Takve investicije i projekti nam zaista trebaju”, rekao je Grbić za “Nezavisne novine”.

Dušan Topić, direktor “Autoputeva Republike Srpske” izjavio je da bi u toku 2022. godine trebalo da počne izgradnja skoro 90 kilometara auto-puta u Srpskoj.  Topić je naglasio da su trenutno aktivna gradilišta dvije dionice auto-puta na koridoru 5c, od kojih će na proljeće biti završena prva od petlje Tovira do Kostajnice, čija gradnja je počela prije dvije i po godine.

“To je dionica duga 5,5 kilometara, koja uključuje i veliku petlju Tovira, koja je slična mahovljanskoj”, rekao je Topić za Srnu. On je podsjetio da su prije mjesec dana službeno počeli radovi na drugoj dionici koridora, od Kostajnice do Putnikovog Brda, na entitetskoj granici, što predstavlja takozvanu obilaznicu oko Doboja.

“To je novih 5,5 kilometara. Dionica je interesantna jer imamo mnogo veće objekte, pa je samim tim gradnja skuplja”, naveo je Topić. Dodao je da je, kad je u pitanju preostali dio koridora 5c kroz Republiku Srpsku, izgledno da će se na proljeće početi sa radovima.

“To je dionica od petlje Tovira do Vukosavlja, odnosno entitetske granice na sjeveru. Dionica je duga 35 kilometara i za nju imamo gotovu projektnu dokumentaciju”, istakao je Topić.

Govoreći o dionici autoceste od Rače do Bijeljine, Topić je istakao da je raspisan javni poziv za izgradnju dionice duge 20 kilometara. Radovi na ovoj dionici, napomenuo je Topić, trebalo bi da počnu početkom građevinske sezone, odnosno čim to vremenski uslovi dozvole. Kada je o FBiH riječ, Elmedin Voloder, v.d. direktora “Autocesta Federacije BiH”, naveo je da je od 2016. do 2021. godina to poduzeće izgradilo 31,1 kilometar autoceste, od čega je pušten u promet 21 kilometar.

“U drugoj polovini 2022. godine planiran je početak novog investicijskog ciklusa vrijednog 1,95 milijardi maraka za izgradnju 61,5 kilometara auto-ceste. Radovi će prvo početi na dva strateška i najveća izazova – tunel kroz planinu Prenj, kao i dionica Mostar jug – Mostar sjever, te dionice Medakovo – Ozimice i Ozimice – Poprikuše”, izjavio je Voloder.

Objava U BiH počinje izgradnja 150 km autoceste pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Milan Marić i Tamara Dragičević, koji u filmu “Toma” tumače uloge Tome Zdravkovića i Silvane Armenulić, prvi put su otpjevali pjesmu “Ponoć”, koju umjesto njih u filmu izvode Suzana Branković i Aco Pejović.

U okviru novogodišnjeg programa na Radio-televiziji Srbije pojavili su se i glumci iz “Tome”, a Milan Marić i Tamara Dragičević prvi put su stvarno otpjevali popularnu numeru.

Videosnimak objavljen na YouTubeu za kratko vrijeme je skupio više od 100.000 pregleda, a pjesma je na 24. poziciji na listi trenutno najpopularnijih u našoj državi.

Također, originalna verzija pjesme “Ponoć” od izlaska filma “Toma” postala je omiljena mnogima, a za tri mjeseca od objave na YouTubeu skupila je 19 miliona pregleda.

Muziku i tekst za pjesmu je pisao Željko Joksimović u saradnji s Predragom Živkovićem Tozovcem.

Reditelj filma Dragan Bjelogrlić u nedavno emitovanoj emisiji “Veče sa Ivanom Ivanovićem” otkrio je kako je zapravo pjesma nastala.

Kazao je kako je Željku Joksimoviću zatražio da napravi duet Silvane i Tome i da pjesma ispuni sljedeće zahtjeve: “Da bude nova, da zvuči kao stara i da bude hit”.

Objava Poslušajte kako pjesma “Ponoć” zvuči u interpretaciji glavnih glumaca filma “Toma” pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Za razliku od prethodnih, ove godine cijena cigareta ostaje ista.

Ipak, proizvođači i veliki distributeri cigareta imaju mogućnost povećati maloprodajne cijene, ali o tome moraju obavijestiti Upravu za neizravno oporezivanje mjesec dana ranije.

Za razliku od proteklih godina kada su svakog januara maloprodajne cijene cigareta bile veće, godišnje od 10 do 20 feninga usljed povećanja akciza, ove godine po tom osnovu nema korekcija.

“Naravno to praktično ne sprečava da bilo kada u toku godine podignu cijene ukoliko se odluče u skladu sa svojom poslovnom politikom ali mjesec dana minimum prije novih cijena moraju obavijetsiti UIO. Mi u ovom trenutku još uvijek nemamo najave bilo kakvog povećanja cijene cigareta što znači da za sada cijena ostaje takva i da neće biti poskupljenja”, rekao je Ratko Kovačević, portparol UIO BiH.

Nešto veća biće akciza na duvan te će umjesto dosadašnjih 130 iznositi 133,20KM po kg.

I pored visokih cijena, koje smo dosegli usljed usklađivanja oporezivanja sa akciznom politikom EU, pušači se uglavnom ne odriču cigareta, a cvjeta crno tržište.

Za paklicu cigareta koju pušač plati 5KM država uzme čak 4,47. Za proporcionalnu akcizu 42%, za fiksnu 1,65Km plus PDV.

Prema procjenama, u BiH nelegalno tržište cigareta postoji u gotovo istoj mjeri kao i legalno te i pored visokih akcize država gubi prihode po tom osnovu. Uprava za indirektno oprezivanje ove godine zaplijenila je cigarete vrijedne 5,5 miliona KM namijenjene crnom tržištu.

“Zaključak analize je da bi se trebalo još jednom razmisliti o visini cijena da se one na neki način ujednače sa visinom akciza i ukupnim opterećenjem u zemljama okruženja jer ako imate različite nivoe opterećenja na taj način stimulišete crno tržište”, pojasnio je Saša Grabova, Udruženje ekonomista “SWOT”.

Poresko opterećenje na cigarete u BiH je 90%, dok je u zemljama regiona 80%. Ekonomisti podsjećaju i da je susjedna Hrvatska imala rok da svoje zakonodavstvo uskladi sa evropskom legislativom u toj oblasti tri godine nakon što je postala punopravna članica EU.

RTV Slon/ Akta.ba

Objava U BiH neće doći do poskupljena cigareta pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Početak 2022. godine zbog povećane veleprodajne cijene, skuplji je plin i za domaćinstva. Već naredni mjesec korisnike plina u Kantonu Sarajevo očekuju računi veći za oko 10 posto, a čak i 30 posto ako Vlada KS-a ne nastavi subvenciju poskupljenja iz novembra prošle godine. 

U godini koja je iza nas poskupjeli su hrana, piće, gorivo, usluge stanovanja, prijevoza.

Životne namirnice znatno su skuplje u odnosu na januar 2021. godine. Primjer enormnog poskupljenja je krompir čija je cijena za 200 posto skuplja. U januaru 2021. godine kilogram kromira iznosio je 0,40 KM, a danas oko 1,20 KM. 

Tabela cijena

Ulje – 2 KM (2021.) – 3,40 (2022.)
Kafa 500 g  – 6,50 KM (2021.) – 8 KM (2022.)
Pileći file – 7,80 KM (2021.) – 10 KM (2022.)
Šećer – 1,20 KM (2021.) – 1,65 KM (2022.)
Brašno 25 kg – 19,20 KM (2021.)  – 24,50 KM (2022.)

Koliko je situacija zabrinjavajuća, pokazuje i statistika. Naime, prema analizi Eurostata, agencije za statistiku Evropske unije, BiH je prema kupovnoj moći građana na pretposljednjem mjestu, sa 33% prosjeka Evropske unije.

federalna.ba/Patria

Objava Nikad skuplji januar, vrtoglavi rast cijena u BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Godina 2021. bila je puna neočekivanih preokreta za svjetska finansijska tržišta. Obilježili su je veliki poremećaji u lancu snabdijevanja i rekordno visoke cijene plina i hrane.

Panedmija koronavirusa je svjetsku ekonomiju 2020. godine bacila na koljena. U 2021. zabilježen je određen rast, a uz njega je stigla i inflacija koja je, kažu analitičari, sada na vrhuncu. Američka predviđanja su početkom godine bila inflacija od dva posto. Dogodila se ona od sedam posto, najviša u posljednjih 40 godina.

“Inflacija u Sjedinjenim Državama, ali i mnogim drugim zemljama je porasla na 40-godišnji maksimum, a vidimo da raste svuda. S njom će rasti i kamatne stope, a to će staviti još veći fiskalni udarac na zemlje kojim je najviše potrebna pomoć”, istakao je António Guterres, generalni sekretar UN-a.

“Povećana inflacija u 2021. godini je uglavnom vođena osnovnim efektima iz cijena nafte iz prošle godine, koje su pojačane smanjenim rezervama prirodnog gasa i prijelaznih faktora. Prema našim projekcijama, inflacija će tokom 2022. godine pasti”, poručila je Kristalina Georgieva, generalna direktorica MMF-a.

Jedan od pokretača inflacije je rast cijena nafte, gasa, električne energije, hrane, a prošle godine su obarani svi rekordi. Cijene prirodnog gasa na globalnom nivou mjesecima su nekontrolirano rasle. Razloga je nekoliko, posljedice jasne.

“Nagla poskupljenja se ne smiju zanemariti. Nanose štetu našim građanima, a posebno najranjivijim domaćinstvima, umanjuju konkurentnost, te pridonose inflacijskom pritisku. Neupitno je da moramo poduzeti političke mjere”, kazala je Kadri Simson, komesarka EU za energetiku.

Uz inflaciju, te rast cijena energenata, 2021. su obilježili i poremećaji u lancima snabdijevanja. Stotine brodova sedmicama je čekalo da iskrca kontejnere s teretom u lukama širom svijeta. Za poremećaje u redu plovidbe kontejnerskih brodova nije kriva samo pandemija koronavirusa već i nedovoljan broj lučkih radnika, ali i vozača kamiona. Roba je čekala, troškovi dostave vrtoglavo rasli.

Sve to je dolijevalo ulje na vatru globalnog rasta cijena. Nedostatak vozača kamiona u Velikoj Britaniji je prouzrokovao i nestašicu goriva na benzinskim pumpama. S tim velikim problemom Britanci su muku mučili danima.

“Zbog visokih cijena nafte, problema s prijevozom i logističkih problema, roba ne može doći na odredišta. Imate nedostatak energenata, nedostatak sirovog materijala, ustvari, nedostatak gotovih industrijskih proizvoda”, pojašnjava analitičar Francis Lun.

Vlade su u pandemiji izdašno trošile javna sredstva da bi podržale plaće radnika i poslodavce, a sada mnoge od njih žele stegnuti kaiš. Procjenjuje se da će globalno javna potrošnja u 2022. pasti za 2,5 posto, što je oko pet puta više nego što su iznosile mjere štednje koje su usporile oporavak od velike finansijske krize 2008. godine.

“Ukupno, stvari izgledaju prilično dobro, ali naravno, postoje opasnosti. Jedna je da koronavirus nije još pod kontrolom. Ne znamo koliko će štete nanijeti posljednja varijanta omikron, ali mogla bi biti velika”, istakao je analitičar Charles Ballard.

Sasvim je jasno da će na ekonomiju i dalje utjecati pandemija koronavirusa, posebno novi soj omikron, za koji se jedino zna da je zarazniji od prethodnih.

federalna.ba

Objava Prošlu godinu obilježile rekordno visoke cijene plina i hrane pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.