Problem pasa lutalica u Srebreniku ponovo je došao u fokus javnosti nakon incidenta u kojem je, prema navodima majke, nekoliko pasa nasrnulo na njenu maloljetnu kćerku u užem centru grada.
Incident se, prema pisanoj prijavi koju je Jasmina Slanjankić Hasić uputila JP Veterinarska stanica Srebrenik, dogodio 2. augusta 2026. godine oko 20 sati, u Ulici Kulina Bana, u blizini poslovnice BH Pošte i stambene zgrade „Tinjanka 1“.
Kako je navedeno u prijavi, djevojčica rođena 2017. godine igrala se ispred zgrade sa vršnjacima kada su joj prišla i nasrnula na nju nekoliko pasa lutalica. Veće fizičke posljedice, prema navodima majke, izbjegnute su tako što se dijete od pasa odbranilo biciklom. Djevojčici je, zbog pretrpljenog straha i stresa, ukazana ljekarska pomoć u JZU Dom zdravlja Srebrenik, o čemu je izdat ljekarski nalaz.
Majka u prijavi tvrdi da ovo nije prvi sličan incident u kojem su njena djeca bila izložena opasnosti, te navodi da su događaju svjedočili stanari okolnih zgrada i prolaznici.
Od JP Veterinarska stanica Srebrenik zatražila je hitan izlazak na teren i uklanjanje pasa koje smatra agresivnim i opasnim, kao i pisano očitovanje o mjerama koje će biti poduzete. U prijavi je također zatražila pojašnjenje zbog, kako navodi, izostanka reakcije na ranije prijavljene slučajeve.
„Ovaj incident je direktna posljedica dugogodišnjeg nečinjenja i propusta u obavljanju dužnosti hvatanja, sterilizacije i smještaja opasnih i napuštenih pasa u azile“, navodi se u prijavi. Ove tvrdnje predstavljaju stav podnositeljice prijave i u trenutku objave nisu nezavisno potvrđene.
Podnositeljica je najavila da će, ukoliko ne dobije odgovor i ne budu poduzete odgovarajuće mjere, slučaj prijaviti drugim nadležnim organima i razmotriti pokretanje pravnih postupaka.
U objavi na svom Facebook profilu majka je dodatno navela da je prijavu poslala preporučenom poštom, te izrazila nezadovoljstvo zbog toga što, prema njenim riječima, nije dobila odgovor. Istakla je da se na javno obraćanje odlučila ne samo zbog svoje djece, već i zbog sigurnosti druge djece i građana.
U javno dostupnom materijalu iznesene su i teške optužbe na račun direktora Veterinarske stanice. Te navode nismo mogli nezavisno provjeriti, zbog čega ih ne predstavljamo kao utvrđene činjenice. Do objave ovog teksta nismo dobili odgovor Veterinarske stanice Srebrenik. Njihovo očitovanje ćemo objaviti ukoliko ga dostave.
Videozapis i dodatne informacije koje je objavila majka dostupni su na ovom linku.
Slučaj još jednom otvara pitanje sistemskog rješavanja problema napuštenih životinja, posebno u naseljenim i frekventnim gradskim područjima gdje se svakodnevno kreću djeca i drugi građani.
Napomena: Tekst je sačinjen na osnovu pisane prijave i javne objave majke. Identitet maloljetnog djeteta nije objavljen radi zaštite privatnosti.
Vlada Tuzlanskog kantona na današnjoj vanrednoj sjednici donijela je Program o utvrðivanju uslova, kriterija i postupaka za raspodjelu sredstava Budžeta Tuzlanskog kantona za 2026. godinu sa pozicije „Podrška razvoju Kantona“. Za ovu namjenu su u budžetu TK planirana ukupna sredstva od 3.720.000 KM.
Program doprinosi ravnomjernom regionalnom razvoju Tuzlanskog kantona i realizaciji ciljeva utvrðenih važeæim strateškim dokumentima. Sredstva su rasporeðena prema ekonomskoj klasifikaciji i namjeni pa je 20.000 KM predviðeno za ugovorene i druge posebne usluge koje obuhvataju nabavku baze podataka za analizu stanja privrede, promotivne aktivnosti, medijske projekte i izradu promotivnog materijala.
100.000 KM namijenjeno je za tekuæe transfere neprofitnim organizacijama za sufinansiranje projekata finansiranih iz EU i/ili drugih meðunarodnih fondova dok je 150.000 KM za subvencije privatnim preduzeæima i poduzetnicima, ukljuèujuæi podršku obrtnièkim komorama i udruženjima obrtnika, te realizaciju projekta „SYSTEMEU“.
Za subvencioniranje dijela kamatne stope privrednim subjektima, od èega se dio odnosi na postojeæu kreditnu liniju, a dio na novu kreditnu liniju koja æe se realizovati putem odabrane poslovne banke namijenjeno je nešto više od 2 miliona KM dok je 1.244.500 KM predviðeno za kapitalne transfere privatnim preduzeæima i poduzetnicima, ukljuèujuæi nabavku opreme i alata za mikro, male i srednje privredne subjekte, obrte, podršku ženskom poduzetništvu, te implementaciju pilot aktivnosti u okviru projekta „EcoTech Initiative: Twin Transition“.
Vlada je donijela Program o utvrðivanju uslova, kriterija i postupka za raspodjelu sredstava sa pozicije „Podrška razvoju Kantona – Kapitalni transferi drugim nivoima vlasti i fondovima“ za 2026. godinu.
Ukupan iznos od 3.000.000 KM namijenjen je za sufinansiranje projekata koji æe biti implementirani u jedinicama lokalne samouprave na podruèju Tuzlanskog kantona, a koji se odnose na izgradnju, rekonstrukciju, sanaciju, adaptaciju, dogradnju ili opremanje infrastrukture i/ili infrastrukturnih objekata javne namjene.
Projekti se odnose na društvenu, javnu, komunalnu, socijalnu, okolišnu i privrednu infrastrukturu koja je na raspolaganju široj lokalnoj zajednici i èija æe realizacija doprinijeti ekonomskom razvoju i poboljšanju kvaliteta života graðana lokalnih zajednica u Tuzlanskom kantonu.
Pravo na dodjelu sredstava Programa imaju jedinice lokalne samouprave, odnosno gradovi i opæine sa podruèja Kantona.
Autoceste Federacije BiH raspisale su tendere za izradu idejnih projekata dvije planirane brze ceste na području Tuzlanskog kantona, čime je napravljen novi korak prema realizaciji jednog od najvećih infrastrukturnih projekata u ovom dijelu zemlje.
Riječ je o dionicama Doboj Istok–Gračanica–Šićki Brod i Šićki Brod–Dubrave–Kalesija, čije je projektovanje procijenjeno na ukupno 7,6 miliona KM bez PDV-a.
Za prvu dionicu predviđeno je 4,1 milion KM, uz rok završetka od 15 mjeseci. Vrijednost tendera za drugu dionicu procijenjena je na 3,5 miliona KM bez PDV-a, također uz rok od 15 mjeseci. Otvaranje ponuda očekuje se sredinom septembra.
Za obje saobraćajnice ranije su završena idejna rješenja i prateće studije, dok raspisivanje tendera predstavlja narednu fazu u pripremi dokumentacije za buduću izgradnju.
Dvije brze ceste imat će ukupnu dužinu od gotovo 80 kilometara. Dionica Doboj Istok–Gračanica–Šićki Brod bit će duga približno 42 kilometra i trebala bi uključivati 16 mostova, dva tunela i šest petlji.
Dionica Šićki Brod–Dubrave–Kalesija bit će duga oko 37 kilometara, sa 32 različita objekta, šest petlji i interregionalnim čvorištem Šićki Brod.
Aerodrom Tuzla je u junu 2026. godine opslužio 65.610 putnika, čime je broj putnika više nego udvostručen u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Prema podacima Direkcije za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine, sa tuzlanskog aerodroma tokom juna otputovalo je 32.866 putnika, dok su evidentirana 32.744 dolaska. Obavljeno je ukupno 416 avionskih operacija.
Najveći dio prometa ostvaren je na redovnim međunarodnim linijama, koje su koristila 62.072 putnika. Na neredovnim međunarodnim, odnosno čarter letovima, evidentirano je još 3.457 putnika.
Broj putnika porastao za 107 posto
Podaci za isti mjesec prošle godine pokazuju koliko je snažan ovogodišnji rast. Aerodrom Tuzla je u junu 2025. godine imao 31.646 putnika i 234 avionske operacije. Za godinu dana broj putnika povećan je za približno 107 posto, dok je broj operacija porastao za gotovo 78 posto.
Tuzlanski aerodrom je tokom juna bio drugi najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini. Više putnika imao je samo Međunarodni aerodrom Sarajevo, preko kojeg je putovalo 213.178 osoba, dok su iza Tuzle ostali aerodromi u Banjoj Luci sa 38.787 i Mostaru sa 8.269 putnika.
Na četiri međunarodna aerodroma u BiH u junu su evidentirana ukupno 325.844 putnika. To znači da je Aerodrom Tuzla učestvovao sa nešto više od 20 posto u ukupnom putničkom prometu, odnosno da je približno svaki peti putnik koristio tuzlanski aerodrom.
Rezultati iz juna potvrđuju nastavak oporavka tuzlanskog aerodroma i značajno povećanje obima saobraćaja u odnosu na prethodnu godinu.
Sjajne vijesti stižu sa Međunarodnog aerodroma Tuzla! Godina 2026. bilježi nevjerovatan rast putničkog saobraćaja, a zvanična statistika pokazuje da je ovo jedna od najuspješnijih sezona u historiji ovog aerodroma. Ukupan broj putnika ostvaren tokom cijele 2025. godine dostignut je već do 15. jula 2026. godine.
Brojke koje govore same za sebe
U periodu od 1. januara do 15. jula 2026. godine, sa tuzlanskog aerodroma uspješno su prevezena čak 338.132 putnika. Koliko je to veliki iskorak najbolje govori poređenje sa prethodnom godinom — isti taj broj (338.132) predstavljao je ukupan rezultat za svih 12 mjeseci 2025. godine.
Skok u broju putnika direktno je povezan i sa snažnim širenjem mreže letova. Dok je tokom vrhunca ljetne sezone 2025. godine saobraćaj tekao prema samo 6 destinacija (Antalya, Basel-Mulhouse, Dortmund, Istanbul, Memmingen, Vienna), ove godine putnici mogu birati između čak 16 aktivnih destinacija.
Svijet na dlanu: Nove aviokompanije i proširena mreža
Za ovaj snažan trend razvoja zaslužan je dolazak novih aviokompanija i širenje ponude. Sa Međunarodnog aerodroma Tuzla u 2026. godini lete sljedeće kompanije:
Wizz Air
Pegasus Airlines
Chair Airlines
Corendon Airlines
Air Cairo
Freebird Airlines
Zahvaljujući njima, Tuzla je sada povezana sa ključnim evropskim i svjetskim centrima:
Pored toga što je broj destinacija gotovo utrostručen (sa 6 na 16), nekoliko je ključnih novosti za ovu godinu. Mreža je uspješno proširena dolaskom novih aviokompanija, što putnicima nudi mnogo više izbora. Pegasus Airlines nastavlja održavati svoju redovnu liniju dva puta sedmično. S druge strane, iz uprave aerodroma napominju da su letovi aviokompanije AJet (koja je saobraćala 2025. godine) trenutno suspendovani.
Razvoj koji pokreće cijelu regiju
Ovaj kontinuirani rast putničkog saobraćaja nije samo izolovan uspjeh aerodroma, već je to motor koji pokreće cijelu regiju. Rast broja putnika potvrđuje povjerenje partnera, a širenje mreže destinacija donosi snažnu podršku privrednom razvoju.
Bolja povezanost direktno otvara vrata novim investicijama, jačanju turizma i stvaranju novih poslovnih prilika. Time se istovremeno jača i međunarodna povezanost Bosne i Hercegovine sa ostatkom svijeta.
Pod parolom „Sigurno. Efikasno. Profesionalno.”, Međunarodni aerodrom Tuzla nastavlja dokazivati da više destinacija i više putnika znače siguran put ka razvoju aerodroma, naše regije i cijele Bosne i Hercegovine.
Bosana fondacija USA objavila je detaljan vodič za sve studente i studentice koji se pripremaju za apliciranje na Konkurs za dodjelu stipendija za akademsku 2026/2027. godinu. Donosimo pregled svih uslova, potrebne dokumentacije i tehničkih uputa.
Redovan/na student/ica prvog ciklusa studija na državnom univerzitetu u BiH
Nije ponavljao/la godinu na fakultetu koji upisuje u 2026/27.
Ne prima drugu stipendiju od nevladinih organizacija
Spremnost za volontiranje 10h mjesečno uz redovne izvještaje
Prednost: početne godine studija, smještaj u domu za nezbrinutu djecu, niska primanja porodice
B) Kriteriji za dodjelu: akademska dostignuća, vannastavne aktivnosti, socio-ekonomski status i specifične okolnosti. Nijedan kriterij sam po sebi nije presudan — komisija svaku prijavu razmatra u cjelini.
2. Šta uključuje Bosana stipendija
200 KM mjesečnog džeparca
Podrška pri pokrivanju troškova smještaja
Pokriveni troškovi upisa, školarine, knjiga i materijala
Prilike za profesionalno umrežavanje
Mogućnost prakse ili privremenog zaposlenja
Pristup obukama i treninzima
Fond za profesionalnu orijentaciju i razvoj (500 KM/godišnje)
Redovni finansijski izvještaji s računima o troškovima studiranja
Semestralni izvještaji s planom polaganja ispita i prepisima ocjena
Prisustvo treninzima, seminarima i druženjima
Angažman u lokalnoj zajednici
Korištenje Fonda za profesionalni razvoj
Aktivno učešće u mentorskom programu
Redovna komunikacija sa osobljem Fondacije
Održavanje dobrog prosjeka
Informisanje o svim promjenama koje utiču na studij
4. Potrebni dokumenti
Za prvi krug (uz prijavu):
Dokaz o položenom prijemnom ispitu i upisu na fakultet (ili rang lista / prve stranice indeksa)
Uvjerenje iz doma za nezbrinutu djecu (ako je primjenjivo)
Potvrda o ukupnim primanjima domaćinstva (plate, penzije, invalidnine)
Obrazloženje o svim primanjima studenta/ice
Prosjek ocjena po godinama (za novoupisane — srednja škola)
Dvije profesionalne preporuke (od akademskog osoblja ili organizacija; preporuke roditelja/staratelja se ne prihvataju)
Za drugi krug (septembar): kopije svjedočanstava, potvrda o maturskom ispitu, kućna lista, izvod iz matične knjige rođenih, uvjerenje o državljanstvu i drugi dokumenti prema specifičnim okolnostima.
5. Tehničke upute i rokovi
Prijave se podnose elektronski, link će biti dostupan na početnoj stranici bosanafoundation.org od 1. augusta
Krajnji rok: 15. august 2026. do ponoći
Limit veličine fajlova: 2 MB po fajlu (više dokumenata spakovati u ZIP/RAR)
Dokumenti ne moraju biti ovjereni — dovoljni su skenirani originali
Nepotpune i neblagovremene prijave se automatski odbacuju
Intervjui za uži izbor: prva polovina septembra
Konačna odluka: najkasnije do kraja septembra 2026.
Za sva dodatna pitanja prvo konsultujte Često postavljena pitanja na stranici Bosana fondacije, a zatim se obratite na e-mail: [email protected].
Bosana fondacija USA raspisala je Konkurs za dodjelu stipendija redovnim studentima i studenticama prvog ciklusa visokog obrazovanja s područja Bosne i Hercegovine za akademsku 2026/2027. godinu.
Konkurs će biti otvoren od 1. augusta do 15. augusta 2026. godine (do ponoći), a prijave se podnose elektronskim putem na internet stranici Bosana fondacije.
Osnovni uslovi za apliciranje
Državljanstvo i prebivalište u Bosni i Hercegovini
Status redovnog studenta/ice na jednom od državnih univerziteta BiH
Prvi ciklus studija u 2026/2027. godini
Da ne obnavljaju godinu
Da nisu stariji od 21 godinu pri upisu prve godine
Prednost za kandidate smještene u domovima za nezbrinutu djecu ili hraniteljskim porodicama
Prednost za kandidate čiji su staratelji/roditelji nezaposleni ili s niskim primanjima
Kriteriji za dodjelu
Stipendije se dodjeljuju na osnovu: akademskih dostignuća, nastavnih i vannastavnih aktivnosti, socio-ekonomskog statusa i specifičnih okolnosti. Komisija svaku prijavu razmatra u cjelini.
Proces selekcije
Studenti koji uđu u uži izbor bit će kontaktirani za intervju u prvoj polovini septembra, a konačna odluka i lista stipendista bit će objavljena najkasnije do kraja septembra 2026. godine.
NAPOMENA: Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati i bit će automatski odbačene.
Reprezentacija Bosne i Hercegovine okončala je svoj drugi nastup na FIFA Svjetskom prvenstvu osvajanjem 29. mjesta u konkurenciji 48 ekipa, što predstavlja historijski plasman za bh. fudbal na najvećoj svjetskoj smotri.
Zmajevi su na turniru koji se od 11. juna do 19. jula održava u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Meksiku odigrali četiri utakmice, ostvarivši jednu pobjedu, jedan remi i dva poraza, uz gol razliku 5:8.
Put kroz grupnu fazu
Bosna i Hercegovina je nastupila u Grupi B sa selekcijama Kanade, Švicarske i Katara. Turnir je otvoren remijem protiv domaćina Kanade u Torontu (1:1), a jedini gol za Zmajeve postigao je Lukić.
U drugom kolu uslijedio je poraz od Švicarske u Inglewoodu rezultatom 4:1, gdje je počasni pogodak za BiH djelo Mahmića.
U odlučujućoj utakmici za prolaz u nokaut fazu, Zmajevi su u Seattleu savladali Katar rezultatom 3:1. Strijelci su bili Alajbegović, Mahmić i autogol Abunade. Ovom pobjedom BiH je kao jedna od osam najboljih trećeplasiranih selekcija izborila plasman u šesnaestinu finala.
Šesnaestina finala
U šesnaestini finala, Bosna i Hercegovina je u Santa Clari poražena od selekcije Sjedinjenih Američkih Država rezultatom 2:0, čime je okončan nastup na turniru.
Historijski uspjeh
Ovo je tek drugi nastup Bosne i Hercegovine na Svjetskim prvenstvima, nakon debitantskog učešća 2014. godine u Brazilu. Plasman među 32 najbolje ekipe svijeta i 29. mjesto u ukupnom poretku od 48 reprezentacija predstavlja značajan napredak u odnosu na debi prije 12 godina.
Iza Zmajeva su u konačnom poretku ostale renomirane fudbalske nacije poput Alžira, Senegala, Turske, Urugvaja, Češke i Škotske.
Svjetsko prvenstvo 2026. godine, prvo sa proširenim formatom od 48 ekipa, nastavlja se do finala zakazanog za 19. juli na MetLife Stadiumu u East Rutherfordu.
Gradonačelnik Srebrenika potpisao je danas Sporazum o saradnji sa Direkcijom regionalnih cesta Tuzlanskog kantona, čime su stvoreni uslovi za realizaciju tri značajna projekta rehabilitacije i sanacije putne infrastrukture na području grada.
U okviru potpisanog sporazuma bit će realizovani sljedeći projekti:
Rehabilitacija lokalne ceste Gornji Srebrenik – Ravnuše, u dužini od 862 metra, vrijednosti 189.326,77 KM
Rehabilitacija lokalne ceste u MZ Ljenobud, u dužini od 425 metara, vrijednosti 180.571,03 KM
Sanacija i rehabilitacija lokalne nekategorisane ceste u MZ Tinja Donja, u dužini od 125 metara, vrijednosti 28.872,68 KM
Ukupna vrijednost ova tri projekta iznosi 398.770,48 KM.
Potpisanim sporazumom jasno su definisane obaveze Grada Srebrenika i Direkcije regionalnih cesta Tuzlanskog kantona u realizaciji ovih projekata koje finansira Vlada Tuzlanskog kantona.
Direkcija regionalnih cesta TK provest će postupke javnih nabavki, izvršiti izbor izvođača radova, zaključiti ugovore i vršiti stručni nadzor nad izvođenjem radova, dok će Grad Srebrenik koordinirati aktivnosti sa mjesnim zajednicama i građanima te pružati podršku tokom realizacije radova.
„Zahvaljujem se Direkciji regionalnih cesta Tuzlanskog kantona na saradnji i Vladi Tuzlanskog kantona na podršci i izdvojenim sredstvima. Nastavljamo raditi predano kako bismo stvarali bolje uslove za život u svim dijelovima Srebrenika.”
Marš mira 2026 počet će 8. jula iz Nezuka, na području općine Sapna, odakle će učesnici krenuti prema Potočarima u okviru obilježavanja 31. godišnjice genocida nad Bošnjacima „Sigurne zone UN-a” Srebrenica.
Kolona bi, prema programu i dosadašnjoj praksi organizacije, trebala krenuti između 8:45 i 9:00 sati. Učesnici će tokom tri dana preći oko 100 kilometara zahtjevne trase kojom su se Srebreničani u julu 1995. godine pokušavali probiti do slobodne teritorije.
Prema posljednjim dostupnim informacijama, za Marš mira 2026 prijavljeno je blizu četiri hiljade učesnika, dok organizatori očekuju da bi ukupan broj mogao biti oko sedam hiljada. Kada se tome dodaju učesnici motomaratona, biciklističkih, ultramaratonskih i drugih memorijalnih aktivnosti, očekuje se da će u programu obilježavanja učestvovati više hiljada ljudi iz Bosne i Hercegovine, dijaspore i brojnih zemalja svijeta.
Zvaničan konačan spisak država iz kojih dolaze učesnici još nije objavljen. Iz dosadašnjih najava poznato je da se očekuje dolazak učesnika iz BiH, evropske dijaspore, među kojima se spominju Holandija i Velika Britanija, kao i dolazak domaćih i međunarodnih delegacija, uključujući predstavnike iz Turske.
Ruta kojom prolazi Marš mira 2026
Marš mira 2026 prolazi trasom Nezuk, Baljkovica, Parlog, Crni Vrh, Snagovo, Liplje, Jošanica, Donja Kamenica, Bakrači, Glodi, Udrč, Cerska, Kaldrmica, Đugum, Mravinjci, Burnice, Kameničko Brdo, Ravni Buljim, Jaglići, Šušnjari, Budak i Potočari, odnosno Memorijalni centar Srebrenica.
Riječ je o brdsko-planinskom terenu, sa šumskim predjelima, usponima i dionicama koje zahtijevaju dobru fizičku pripremu. Posebno zahtjevnim smatra se područje Udrča, kao i pojedini dijelovi trase prema Buljimu, gdje su prethodnih dana vršena dodatna uređenja kako bi put bio sigurniji i prohodniji za učesnike.
Prvo noćenje predviđeno je na području Liplja, dok je drugo noćenje planirano u kampu na području Mravinjaca. Dolazak učesnika u Potočare očekuje se 10. jula, dan prije centralne komemoracije i kolektivne dženaze u Memorijalnom centru Potočari.
Tokom Marša mira predviđeni su historijski časovi na određenim lokalitetima, svjedočenja preživjelih i programi u kampovima. Organizatori najavljuju da će večera u kampovima biti podijeljena u 18 sati, a učesnicima se preporučuje da prate upute vođa grupa i službi koje će biti raspoređene duž trase.
Ko pruža logističku podršku učesnicima?
Logističku podršku za Marš mira 2026 pruža više institucija i službi. Oružane snage Bosne i Hercegovine osiguravaju šatorski smještaj u kampovima, ali učesnici trebaju ponijeti svoje podmetače i pokrivače. Medicinske ekipe, volonteri, gorske službe spašavanja, Federalna uprava civilne zaštite i druge nadležne službe bit će na raspolaganju učesnicima duž trase.
Najavljeno je i prisustvo helikopterske podrške, kao i osvježenje na pojedinim punktovima, uključujući vodu, voće, energetske dodatke i kafu. Organizatori podsjećaju da je važno poštovati obilježenu trasu, upute vodiča i pravila ponašanja, posebno zbog sigurnosti svih učesnika.
Kada je riječ o prijavama, zvanični obrasci za pojedince i organizovane grupe i dalje su dostupni na stranici Marša mira. Ipak, s obzirom na to da pohod počinje za dva dana, oni koji se još nisu prijavili trebaju to učiniti što prije i pratiti obavještenja organizatora ili grupe s kojom planiraju putovati.
Učesnike očekuju ljetni vremenski uslovi. Na području Sapne za 8. juli prognozira se djelimično sunčano vrijeme uz temperaturu do 30 stepeni, dan kasnije oko 29, a 10. jula do 31 stepen. Na području Potočara i Srebrenice očekuju se temperature između 25 i 31 stepen, uz promjenjivu oblačnost, a 10. jula na širem području Srebrenice moguća je i lokalna jutarnja kiša.
Zbog toga se učesnicima preporučuje slojevita odjeća, udobna obuća, zaštita od sunca, kapa ili šešir, kabanica, dovoljno vode i osnovne potrepštine za višesatno pješačenje. Organizatori posebno naglašavaju da je Marš mira memorijalni pohod i čin sjećanja, zbog čega se od svih učesnika očekuje dostojanstveno i odgovorno ponašanje.
SREBRENIK – U organizaciji Udruženja građana „Eko Mreža“, u četvrtak 25. juna 2026. godine uspješno je provedena još jedna ekološka akcija čišćenja i uređenja javnih površina na području grada Srebrenika. Ova aktivnost realizovana je u sklopu projekta „Čišćenje planinarskih ruta i izletišta planine Majevice“ i okupila je više od 30 učesnika različitih generacija, spremnih da svojim doprinosom učine sredinu ljepšom i urednijom.
Akcija je započela okupljanjem na pomoćnom stadionu OFK Gradina Srebrenik, odakle su volonteri raspoređeni na više lokacija. Posebno raduje činjenica da su se odazvali članovi mlađih kategorija OFK Gradina, volonteri Crvenog križa, kao i predstavnici menadžmenta JU Dvorana Srebrenik. Zajednički su očistili i uredili površine oko stadiona, pomoćnog fudbalskog terena i sportsko-rekreativnih zona koje svakodnevno koriste brojni građani.
Pored aktivnosti usmjerenih na očuvanje planinarskih ruta i izletišta na Majevici, akcija je obuhvatila i šire gradske zone od posebnog značaja za lokalnu zajednicu. Osnovni cilj projekta je, kako ističu iz Eko Mreže, unapređenje kvaliteta životne sredine, ali i podizanje ekološke svijesti građana o potrebi zajedničkog djelovanja u zaštiti prirodnih i urbanih prostora.
„Upravo ovakve akcije pokazuju koliko zajednički rad institucija, sportskih kolektiva, organizacija civilnog društva i građana može doprinijeti stvaranju pozitivnih promjena u našoj sredini. Kada vidite djecu i mlade kako s entuzijazmom čiste i uređuju svoj grad, znate da ste na pravom putu,“ poručuju organizatori.
Značajnu ulogu u realizaciji imali su i partneri koji su pružili organizacionu, logističku i finansijsku podršku. Glavni finansijer projekta je Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona. Podršku su pružili i Grad Srebrenik, Sportsko-rekreativni centar Srebrenik, OFK Gradina Srebrenik, te Javno komunalno preduzeće „9. Septembar“ Srebrenik. Svojim doprinosom istakle su se i srebreničke kompanije „Great“ d.o.o. i Hotel Park Srebrenik.
Za sve učesnike organizator je obezbijedio kompletnu zaštitnu opremu, sav potreban radni materijal i osvježenje. Nakon uspješno završene akcije, za volontere je upriličeno zajedničko druženje uz roštilj, kao simboličan znak zahvalnosti za njihov nesebični angažman i uloženi trud.
Tokom akcije prikupljene su značajne količine raznovrsnog otpada, a posebna pažnja posvećena je uređenju zelenih površina. Organizatori posebno ističu važnost uključivanja najmlađih sugrađana u ovakve inicijative, jer se upravo kroz praktične aktivnosti razvija svijest o značaju očuvanja prirode, odgovornom odnosu prema okolišu i vrijednosti volontiranja kao pokretača pozitivnih društvenih promjena.
Ova ekološka akcija još jedna je u nizu uspješno realizovanih aktivnosti UG „Eko Mreža“, koje kontinuirano rade na stvaranju ljepšeg, urednijeg i zdravijeg ambijenta za život svih građana Srebrenika.
U holu Doma kulture u Srebreniku otvorena je izložba Muzeja istočne Bosne iz Tuzle koja kroz fotografije i tekstove svjedoči o jednom od najtežih perioda u historiji ovog kraja — ratnim dešavanjima i genocidu u Srebrenici između 1992. i 1995. godine.
Autorsko djelo višeg kustosa Nermina Ibrića postavljeno je u okviru manifestacije Dani sjećanja na genocid u Srebrenici i prostire se na 17 izložbenih panoa.
Ono što ovu postavku čini posebnom jeste njen dvostruki fokus. S jedne strane, dokumentuje ratna dešavanja na području Srebrenice, a s druge — prikazuje djecu Srebrenice koja su, uprkos svemu, nakon rata postigla zapažene uspjehe u obrazovanju i profesionalnom radu, u različitim sredinama i oblastima. Time izložba, osim sjećanja, šalje i poruku nade i istrajnosti.
Zanimljivo je i da je ovo prva postavka Muzeja istočne Bosne koja se realizuje izvan njegovog matičnog prostora — a domaćin joj je upravo Srebrenik.
Svi zainteresovani izložbu mogu pogledati do 8. jula, a ulaz je slobodan.
Na području Srebrenika započeo je još jedan važan infrastrukturni projekat. Riječ je o rekonstrukciji lokalnog puta Kiseljak – Rapatnica – Luka, jedne od značajnijih putnih dionica koja povezuje više mjesnih zajednica i svakodnevno je važna za veliki broj građana.
Radove izvodi firma GALAX Brčko, a ukupna vrijednost ugovora iznosi 424.730 KM.
Ovim projektom bit će završena kompletna rekonstrukcija duge i zahtjevne dionice od Mjesne zajednice Luka do Mjesne zajednice Kiseljak, koja prolazi kroz naselje Rapatnica. Riječ je o saobraćajnici koja je godinama bila u prilično dotrajalom stanju, zbog čega su njena obnova i unapređenje bili jedan od važnih infrastrukturnih prioriteta na području Srebrenika.
Rekonstrukcija će značajno doprinijeti većoj sigurnosti svih učesnika u saobraćaju, boljoj povezanosti mjesnih zajednica, ali i kvalitetnijim uslovima života stanovnika ovog dijela grada. Nakon završetka radova građani će dobiti kompletnu i funkcionalno uređenu putnu dionicu između Luke, Rapatnice i Kiseljaka.
Nastavak infrastrukturnih ulaganja u Srebreniku
Početak radova na putu Kiseljak – Rapatnica – Luka dolazi u vrijeme pojačanih ulaganja u lokalnu infrastrukturu. Ranije je objavljeno da su potpisani ugovori vrijedni ukupno 1,12 miliona KM za rekonstrukciju više putnih dionica na području Srebrenika, među kojima je i ovaj put. Više detalja dostupno je u tekstu Milion i sto za srebreničke puteve: Potpisani ugovori za dvije ključne dionice.
Dodatni poticaj realizaciji infrastrukturnih projekata u lokalnim zajednicama predstavlja program Vlade Tuzlanskog kantona, kroz koji su za projekte lokalnih zajednica u 2026. godini planirana sredstva u iznosu od tri miliona KM. Detalji su objavljeni u članku Vlada Tuzlanskog kantona: Za projekte lokalnih zajednica namijenjeno 3 miliona KM.
Rekonstrukcija puta Kiseljak – Rapatnica – Luka predstavlja još jedan konkretan korak u modernizaciji putne infrastrukture Srebrenika i unapređenju svakodnevnog života građana.
Nevjerovatan i sablasan prizor možete vidjeti i doživjeti ako se uputite prema Srebreniku. Gradina Srebrenik, odnosno poznata srednjovjekovna kula nikoga neće ostaviti ravnodušnim. Možda će vam se učiniti da je do nje nemoguće doći, ali svega nekoliko kilometara je udaljena od glavnog puta.
U većini perioda u godini otvorena je za turistička obilaženja. Građena je na visokoj stijeni zbog potreba tadašnjeg vremena, kao što su razne borbe, ali danas do nje ipak možete jednostavno stići. Stari grad Srebrenik, mjesto čiji su ostaci danas vezani za tvrđavu Gradina, jedan je od najstarijih srednjovjekovnih bosanskih gradova.
Srebrenička Gradina jedna je od najočuvanijih tvrđava iz srednjeg vijeka u Bosni i Hercegovini, a bila je dom bosanskog bana Stjepana II Kotromanića sve do njegove smrti 1353. godine.
U njoj se nalaze mnoge kule kao i manji dvorac. Krije tragove prošlih vremena i u njoj ćete osjetiti neku posebnu energiju. Rado je posjećeno mjesto, a do nje je omogućen pristup jedino mostom koji je obnovljen i siguran za prelazak.
Tvrđava je u dobrom stanju iako svakako da treba posebna uređenja i održavanje.
„Historijsko područje – Stari grad Srebrenik u Srebreniku”, proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Unutrašnjost kule u Srebreniku će vas posebno oduševiti.
Do Gradine Srebrenik se stiže vrlo jednostavno. Nalazi se u naselju Gornji Srebrenik, općina Srebrenik.
Udaljena je 5 km od magistralnog puta Tuzla-Županja. Od Tuzle do Srebrenika potrebno je oko 45 minuta vožnje, na semaforu u Srebreniku treba skrenuti desno, te se voziti još oko 5 kilometara do tvrđave. Ulaz je u prosjeku 2 KM, ali ta cijena može varirati, što svakako trebate provjeriti.
Gradina Srebrenik je sagrađena na visokoj, strmoj i po mnogima ne baš nepristupačnoj stijeni. Ispod najpristupačnijeg dijela grada napravljen je dubok prokop, iz tog razloga tu je most preko kojeg se dolazilo do glavne utvrde, a i dan danas taj most je jedini dio preko kojeg građani i turisti mogu ući u utvrdu. Sadašnji zidovi Gradine su iz 18. stoljeća.
Stari grad je podignut na stijeni koja se izdiže iznad okolnih sela u visini od oko 50 do 70 metara. Visinska razlika između najniže i najviše tačke na kojoj se nalazi kula je oko 13 metara, što je zanimljiv podatak, posebno za ljubitelje ovakvih značajnih historijskih mjesta.
S druge strane dvorca Gradine možete primjetiti planinu Ozren, a u okviru Majevice smješten je grad Srebrenik. Sa tvrđave se vidi cijeli grad i pruža nevjerovatan pogled.
Stari Grad Srebrenik je sačinjen iz nekoliko dijelova, koji su povezani. Svi dijelovi imaju kule i postoji i manji takozvani dvorac.
Kada dođete pored Gradine primjetit ćete ulaznu kapi-kulu koja je smještena na jugoistočnoj padini. Ispred te kule nalazi se umjetni prokop, tako da je pristup na gradinu jedino moguć preko mosta koji je u funkcionalnom stanju. Dimenzije ove kule su 6,5×5,6 m. Kula se sastoji od dva sprata koje rastavlja zidani lučni svod.
U sklopu gradine Srebrenik nalazi se Donji grad koji je sastavljen i kojeg čine ulazna kvadratna četvorostrana kula-kapija sa pomoćnom zgradom i dvorištem.
Tu je druga kula (kula II) u obliku izdužene potkovice, unutrašnjih dimenzija dužine oko 5 m i širine 3,5 m. Sačuvana je u visini od 4,5 m.
Sa dijela gdje je zaobljena četverostrana kula možete stići do platoa na kome se nalazi kasarna, odakle, pored kvadratne četvorostrane kule vode kamene stepenice do kapije Gornjeg Grada odnosno Srebreničke citadele.
Citadela je ime koje označava najsnažnije utvrđeni, uglavnom središnji dio utvrde, odnosno kule. Najjednostavnije rečeno prostor smješten unutar grada, a opet na neki način izdvojen od svega ostalog.
U citadeli se nalazi manji dvorac, pored koga je na vrhu stijene iznad ulazne gradske kule-kapije smješten veliki okrugli četvorostrani Donžon – a to je najjača kula u tvrđavi, i označava posljednje mjesto odbrane.
Treća kula (kula III) se sjeveroistočnim kutom nastavlja na zapadni zid obora. Bitno je napomenuti da je pravokutne osnove, dimenzija 6,70×7,50 m, a u njoj se nalazi cisterna – odnosno između ulaza u gornji dio grada i kule IV nalazi se cisterna.
Po zauzeću grada Srebrenika ovdje su Osmanlije sagradile džamiju, te postoje podaci da je čak krajem 19. stoljeća ova zgrada bila aktivna.
Četvrta kula IV (glavna kula) nalazi se na najvišem dijelu grada, ima osnovu u obliku nepravilnog kruga, a njena unutrašnjost je veličine 4,8×5,2 m, dok su temelji zidova debljine do 2,85 m.
Osim prizemlja postojala su još dva sprata, razdvojena drvenom konstrukcijom.
U sklopu Gradine je stambena zgrada i zajedno sa glavnom kulom predstavlja središnji objekt grada.
Postoje nagađanja da je u osmanskom periodu služila za smještaj posade. Pregradnjom u 18. stoljeću nestalo je srednjovjekovnih tragova.
Postoji podatak da su bedemi grada i vanjski dijelovi zidova svih kula i obora, koji su zajedno sa bedemima činili obrambeni omotač grada – debeli oko 1,5 m.
Mnogo su nagađanja što se tiče pouzdanog podatka ko je zapravo izgradio Gradinu u Srebreniku. Neka od njih su legende i priče u narodu koje nisu pouzdan izvor. Neki od historičara i istraživača su mišljenja da su Gradinu u Srebreniku izgradili Mađari dok su vladali banovinom Bosnom, a to je bilo u XIII vijeku.
U nekim od historijskih dokumenata postoje bilješke da je ugarski kralj 1464. godine osnovao dvije banovine, u Jajcu i Srebreniku, kako bi zaustavio osvajački pohod Turaka.
Bez obzira na to, nakon 55 godina Gradinu u Srebreniku su osvojili Turci, a današnji izgled je zapravo još iz vremena dok su oni vladali. Turci su Gradinu u Srebreniku koristili 300 godina, od 1519. do 1835. godine.
Gradina Srebrenik prvi put je pomenuta 1333. godine. Bio je to 15. februar 1333. godine, a u to vrijeme grad Srebrenik bio je u vlasti bosanskog bana Stjepana II Kotromanića (1322–1353).
Tada je bosanski vladar, ban Stjepan II Kotromanić potpisao povelju sa Dubrovačkom Republikom o iznajmljivanju Stona, Pelješca, te pojedinih dijelova Dubrovačke Republike. Spomenut je u pisanim izvorima, a postoje razni historijski podaci o tome.
Sve se dešavalo u podgrađu Srebrenika, kada je ban primio poslanike Dubrovačke republike, pa im tom prilikom potvrdio pravo posjeda u Stonskom ratu (Pelješcu), „za sva vremena” – kako on to kaže u svojoj Povelji.
Prema nekim navodima, Stjepanu II Kotromaniću rodio se tada i sin, što je bio dodatni razlog za slavlje.
Prema historijskim podacima Stjepan II Kotromanić rođen je 1295. godine, a preminuo je 1353. u septembru. Poznati su podaci da je Stjepan II Kotromanić najstariji sin Stjepana Kotromanića i srpske princeze Jelisavete Nemanjić, kćerke kralja Dragutina. Za vrijeme vladavine Stjepana II Kotromanića zabilježena je najveća ekspanzija bosanske banovine. Zahvaljujući potezima i vezama njegovog strica Stjepana II, njegov nasljednik Tvrtko I Kotromanić napravio je najjaču samostalnu državu Bosnu.
Gradina Srebrenik je prvi put pomenuta u vrijeme vladavine Stjepana II Kotromanića, u njoj su se odvijali važni događaji, potpisivane povelje, a prema nekim navodima tu se rodio i sin Stjepana II Kotromanića.
Dolaskom Osmanlija u Gradinu Srebrenik smještena je stalna vojna posada koja je sredinom 16. stoljeća imala 48 mustahfiza (posadnika). Posadom kroz osmanski period zapovjedaju dizdari uz pomoć serbuljuka i ćehaja.
Od 16. stoljeća pod Srebrenikom se razvija bitno naselje, Beg Konak, dio gdje je bio upravnik ovog kraja.
Utvrda Srebrenik od 18. stoljeća ulazi u sastav Kapetanije Gradačac. Utvrda je dograđivana nekoliko puta 1756. i 1777. godine. Godine 1833. Srebrenik posjeduje 7 topova, ali ubrzo je i napušten.
Prvi osmanski defteri, knjige, zatiču u Srebreniku, pored varoši grada Srebrenika, još jednu gradsku mahalu, a unutar zidina nalazila se džamija. Sama Gradina je uglavnom orijentalnom ambijentu od 1518./1519. godine kada je i došla pod osmansku vlast.
Za Gradinu u Srebreniku veže se i jedan važan historijski događaj. Mađarski kralj Lajoš je na ovim prostorima doživio jedan težak poraz. Prije toga je izgubio ugarski državni pečat, a to je tada značilo da mora biti obavljena ponovna potvrda svih ugovora koji su ovjereni tim pečatom.
Gradina Srebrenik je pod zaštitom još od 1962. godine, kada je upisan u Registar nepokretnih spomenika kulture Bosne i Hercegovine, a nakon toga su krenule i značajne obnove. Godine 1954. poduzeti su pripremni radovi a 1955. godine izvršeno je uređenje i zaštita stambene zgrade. Od 1975. do 1978. godine izvršena je zaštita svih objekata na Starom gradu i sagrađen novi most za prilaz gradu. Most je obnovljen i uređen 2003.–2004. godine, a prije nekoliko godina izgrađen je najnoviji pristupni most preko kojeg se dolazi do glavne kule. Iako izgleda malo strašno, most je danas siguran za prelazak.
Današnji izgled Gradine Srebrenik zapravo je ostavština Turaka koji su je koristili skoro 300 godina, od 1519. do 1835. godine, a naravno da su je vremenom dorađivali spram svojih potreba.
Gradina Srebrenik predstavlja jedan od najočuvanijih srednjovjekovnih gradova u Bosni, najočuvaniji primjerak arhitekture toga doba, kako pojašnjavaju neki od historičara. Međutim, zanimljiv je podatak da nije bilo arheoloških istraživanja, i da bi ona svakako dala odgovore na to ko je ustvari i kada izgradio Gradinu Srebrenik.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika 2004. godine proglasila je „Historijsko područje – Stari grad Srebrenik u Srebreniku” nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Spomenimo da nacionalni spomenik čine: zidine starog grada, ruševine detaširane kule i most. Spomenik je arheološki neistražen i predstavlja potencijalno nalazište (arheološki rezervat) pokretnog arheološkog materijala, koji će svakako, vjerujemo, biti istražen.
Srebrenik.NET Digitalni glas Srebrenika, već treću deceniju
