Vodosnabdijevanje Srebrenika na ivici: Suša jeste problem, ali izgovor nije strategija

JP Vodovod i kanalizacija „Srebrenik“ d.d. objavilo je upozorenje o ozbiljnom stanju vodosnabdijevanja na području Grada Srebrenika. U saopštenju se navodi da su dugotrajna suša i potpuni izostanak kišnih padavina doveli do presušivanja ili smanjenog kapaciteta brojnih bunara i izvorišta.

Prema navodima preduzeća, bunari na područjima Tinje i Podorašja u potpunosti su presušili. „Kugića vrelo“ u Bjelavama i izvorište „Glib“ u Brdima rade približno polovinom uobičajenog kapaciteta, dok izvorišta „Trešnjevac“ i izvorište u Gornjim Hrgovima rade sa oko 30 posto kapaciteta. Bunari B1 i B3 u Srebreniku, kako se navodi, rade sa svega deset posto kapaciteta.

Posebno su ugroženi lokalni i porodični bunari u Kugama, Likama, Cagama, Lipju, Ljenobudu i drugim naseljima. Sistem se trenutno u velikoj mjeri oslanja na bunare B6 i B7, iz kojih se, prema saopštenju, snabdijeva približno 6.000 domaćinstava. Korisnicima u Tinji i Podorašju voda se doprema cisternama; dnevno se angažuje između osam i deset cisterni i dopremi oko 100 kubnih metara vode.

—

Saopštenje uvjerljivo opisuje hitnost, ali ne nudi kompletnu dijagnozu sistema. Suša može biti neposredni okidač, ali iz samog teksta nije moguće utvrditi koliki dio problema proizlazi iz klimatskog deficita, a koliki iz stanja mreže, upravljanja potrošnjom, gubitaka, održavanja i dugoročnog planiranja. Pozivanje građana da racionalno koriste vodu jeste nužno, ali ne može biti zamjena za javno objavljene pokazatelje o gubicima u mreži, starosti cjevovoda, kvarovima, potrošnji i raspoloživim rezervnim izvorima.

Još je ozbiljnija činjenica da se gotovo cijeli sistem oslanja na ograničen broj bunara, dok se stabilnost pokušava održati cisternama. To jeste krizna mjera, ali nije infrastrukturna strategija. Cisterne mogu premostiti kratkotrajni poremećaj; ne mogu riješiti presušivanje izvorišta, zaštititi vodne resurse niti obezbijediti predvidivu uslugu za domaćinstva. Tvrdnja da ekipe svakodnevno otklanjaju kvarove i vraćaju vodu u sistem važna je, ali bez podataka o ukupnom procentu gubitaka i troškovima tih intervencija ostaje nemoguće ocijeniti stvarni učinak.

Šta nam prećutkuju iz politike i vodovoda ?

1. Koliki su stvarni gubici vode u mreži, izraženi u procentima i kubnim metrima, i kako su se mijenjali tokom posljednjih pet godina? Imate li te podatke ?
2. Koji je precizan plan za alternativna izvorišta, akumulaciju i zaštitu postojećih bunara ako suša potraje i naredne sezone? Ne vidimo nigdje da ste objavili konkretne informacije …
3. Koliko Grad i preduzeće mjesečno troše na cisterne, gorivo, radnu snagu i vanredne intervencije, te ko će dugoročno snositi taj trošak?
4. Postoji li javno dostupan akcioni plan sa rokovima, nosiocima odgovornosti i procjenom ulaganja za stabilizaciju vodosnabdijevanja?
5. Da li su kontrole potrošnje, mjerenje po zonama i suzbijanje nenamjenske potrošnje zasnovani na podacima ili se od građana traži odgovornost bez objavljivanja sistemskih pokazatelja?

Naravno da objavljeno saopštenje treba shvatiti ozbiljno, ali ga ne treba prihvatiti kao potpunu analizu uzroka. Srebreniku su cisterne trenutno potrebne, ali njihovo širenje ne smije postati zamjena za obnovu mreže, smanjenje gubitaka i osiguranje održivih izvorišta. Bez javnih brojki, rokova, troškovnika i odgovornog nosioca plana, građanima se nudi opis krize umjesto rješenja. Presuda je zato jasna: ovo je stvarna vanredna situacija, ali način njenog predstavljanja zasad više liči na krizno opravdanje nego na transparentnu i dugoročno održivu politiku vodosnabdijevanja.

Napomena: Kritički osvrt razdvaja činjenice navedene u saopštenju JP Vodovod i kanalizacija „Srebrenik“ od pitanja na koja originalni tekst ne daje odgovor. Iznesene sumnje nisu tvrdnje o nezakonitosti, već zahtjevi za provjerljivim podacima i javnom odgovornošću.

Izvor: Radio Srebrenik

Više tekstova iz kategorije Aktuelno.