Nakon što je u srijedu navečer nivo Neretve dostigao kritičnu tačku, ovako je danas izgledala rijeka koja prolazi kroz Mostar, a amaterski snimak nastao je sa Lučkog mosta. Voda je narasla do luka Starog mosta i zaprijetila stotinama domova. U naseljima Luka i Carina evakuisano je šest porodica.
Jadransko more nezaustavljivo prodire uzvodno od Neretve u BiH, a slana voda trenutno je doprla u naselja nadomak Čapljine! Tačnije, u Višiće i Čeljevo, prigradska čapljinska naselja, u kojima se pojedini mještani već sada hvataju za glavu, jer im u bušotine za navodnjavanje dopire morska voda koja je neupotrebljiva za uzgoj voća i povrća na ovom području.
Sve slanije
Višićanin Mustafa Šoše na licu mjesta je za "Avaz" ispričao da iz godine u godine Neretva kod Čapljine postaje sve slanija.
- Lani i preklani jedan naš komšija je pored slatkovodnih riba u ribarskoj mreži uhvatio čak i lignje! Nerijetko se desi da ljudi tu i tamo ulove morske ribe, kojih u ovim vodama sve više ima. Ne kažem da se radi o katastrofi, daleko od toga, ali mislim da situacija nija nimalo prijatna - govori nam Šoše.
Univerzitetski profesor u Dubrovniku Branko Glamuzina, koji je jedan od vrhunskih stručnjaka za akvakulturu, izjavio je za "Dnevni avaz" da je more, koje u unutrašnjost BiH prodire i podzemnim vodama, u znatnoj mjeri ugrozilo deltu Neretve.
- More je zaslanilo Neretvu u okolici Metkovića. Vodocrpilište u Doljanima, odakle se vodom napaja i BiH, također je zaslanjeno i ljudi koji žive u okolici već mjesec ne mogu trošiti tu vodu. Može se očekivati da će do pet godina ta slana voda doći i na izvorište u Čapljini i da će potencijalno ugroziti vodovod za Neum - kazao je Glamuzina.
Na pitanje kako objasniti uzroke ovog fenomena, dubrovački profesor istakao je da morskoj vodi u Neretvi umnogome doprinose loša koordinacija rada hidroelektrana na Trebišnjici, zatim nekontrolirano vađenje pijeska i šljunka iz korita Neretve.
Ugroženo jezero
- Naravno, tome doprinose vode koje se usmjeravaju prema Bilećkom jezeru, a s druge strane nema adekvatnog gospodarenja slatkih voda iz jednog sliva u drugi. Već sada postoji opasnost za Hutovo blato, gdje je izmjerena povećana slanost u rijeci Krupi, blizu slatkovodnih jezera ovog prirodnog parka. Ako se ovaj trend nastavi, nestat će slatkovodna fauna i flora - upozorava profesor Glamuzina.
This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.
Strictly Necessary Cookies
Strictly Necessary Cookie should be enabled at all times so that we can save your preferences for cookie settings.
If you disable this cookie, we will not be able to save your preferences. This means that every time you visit this website you will need to enable or disable cookies again.