Arhiva oznaka: Srebrenik.NETwork

Vlada Republike Slovenije odobrila je donaciju od 100.620 doza vakcine kompanije Pfizer/BioNTech našoj zemlji za borbu protiv pandemije virusa COVID-19.

Kako je saopćeno iz Ministarstva zdravlja Republike Slovenije, donacija je odobrena u srijedu na online sjednici Vlade, kao dio humanitarne pomoći Slovenije Bosni i Hercegovini u borbi s pandemijom koronavirusa, prenosi novinska agencija STA.

Podsjećamo, predstavnici Ministarstva civilnih poslova BiH prisustvovali su sredinom jula zvaničnoj primopredaji 48.000 doza AstraZeneca vakcina koje je Slovenija također donirala našoj zemlji.

Bosna i Hercegovina je, prema nedavno objavljenim podacima stranice Worldometers, došla na neslavno prvo mjesto u Europi po smrtnosti od koronavirusa koja se računa na milion stanovnika.

Objava Donacija / Vlada Slovenije odobrila 100.620 doza vakcine Pfizer za Bosnu i Hercegovinu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Njemački ured za statistiku (Destatis) objavio je istraživanje u kojem uspoređuje cijene u 36 evropskih država. Uzete su cijene iz jula ove godine koje pokazuju da je u Evropi najskuplji život u Švicarskoj, dok je najjeftiniji u Turskoj. Prema ovoj analizi, troškovi života u BiH su oko 50% niži u odnosu na Njemačku.

Cijene u Evropi

Da bi podaci o cijenama bili stavljeni u pravi kontekst, treba navesti i koja je prosječna plata u navedenim zemljama. U Njemačkoj je prosječna mjesečna plata oko 2500 eura. U BiH je, barem tako statističari tvrde, prosječna plata 1000 KM, odnosno oko 500 eura. Tako statistika kaže da su cijene u BiH upola niže od onih u Njemačkoj, ali je zato plata pet puta manja. Dakle, građani BiH zapravo imaju mnogo manju kupovnu moć od Nijemaca, jer iako imaju većinom niže cijene proizvoda, imaju i manje novca da ih kupe.

Plate u BiH

Međutim, plata od 1000 KM ogromnom broju bh. radnika nedosanjani je san, piše Večernji list BiH.

Naime, 61 posto zaposlenih u FBiH ima platu manju od 1000 KM, odnosno 260.000 radnika u FBiH živi s manje od 1000 KM mjesečno, podaci su Porezne uprave iz marta. Prema tim podacima, 44% zaposlenih prima platu do 700 KM, a 17% do 1000 KM. Više od 80.000 radnika u RS-u ima 600 KM ili manju platu. Na kraju februara u RS-u bilo je zaposleno ukupno 257.475 radnika, a od tog broja čak 173.806 njih radilo je za platu manju od 1000 KM. Prosječna plata u Republici Srpskoj u februaru iznosila je 984 KM. Podaci Porezne uprave RS-a pokazuju da veliki broj radnika u RS-u, njih čak 53.142, prima platu od 521 do 600 KM. Prema ovim brojkama, gotovo 400 hiljada zaposlenih u BiH prima platu manju od 1000 KM, točnije 433.806.

– Troškovi života bili su najviši u Švicarskoj u julu 2021. godine. Tamo je razina cijena bila za više od polovine (+51 posto) viša nego u Njemačkoj. Nasuprot tome, troškovi života u Turskoj bili su za gotovo dvije trećine (-64 posto) niži nego u Njemačkoj, stoga su bili najniži od svih zemalja u usporedbi – ističe se u priopćenju za medije, prenosi Vecernji.ba.

Osim u Švicarskoj, troškovi života također su bili veći u većini njemačkih susjednih zemalja nego u Njemačkoj. U Danskoj su potrošači morali platiti 28% više za kupnju reprezentativne košarice. U Luksemburgu je razina cijena bila viša za 25%. U Nizozemskoj je razlika u cijeni prema Njemačkoj bila +7%, u Belgiji i Austriji po +5%, a u Francuskoj +4%. Usporedba s drugim evropskim zemljama pokazuje neke ogromne razlike u troškovima života: oni su bili 40% veći na Islandu i 30% veći u Norveškoj nego u Njemačkoj. Nasuprot tome, život je u Poljskoj 46% jeftiniji od onog njemačkog, a u Češkoj 28%. Općenito su cijene niže u istočnoj nego u zapadnoj Europi. U Bugarskoj, Rumunjskoj i BiH troškovi života su oko 50% niži u odnosu na Njemačku. Litva i Hrvatska su za 36% ispod njemačke razine cijena, Španjolska 13 i Italija 9%.

Objava STVARNOST: Više od 400.000 zaposlenih u BiH prima platu manju od 1000 maraka pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Iz Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo naglašavaju da je vakcinacija najbolji način da građani zaštite sebe, svoju porodicu i osobe oko sebe kako bi svi što prije nastavili normalno živjeti, bez ograničenja i mjera koje su zbog epidemije još uvijek na snazi.

Zavod za javno zdravstvo FBiH objavio je izvještaj o broju vakcinisanih u u Federaciji BiH. 

Ukupan broj vakcinisanih u Federaciji BiH po kantonima za period od 8. marta do 19. septembra i od 13. septembra do 19. septembra 2021. godine. 

Vakcinisani prvom dozom za period 8. mart do 19. septembra: 

Unsko-sanski kanton (USK): 30.614

Posavski kanton: 5.715

Tuzlanski kanton: 87.628

Zeničko-dobojski kanton: 65.863

Bosansko-podrinjski kanton: 6.663

Srednjo bosanski kanton: 42.818

Hercegovačkoneretvanski kanton: 39.006

Zapadno hercegovački kanton: 7.704

Kanton Sarajevo: 124.981

Kanton 10: 7.773

Vakcinisani drugom dozom za isti period: 

Unsko-sanski kanton (USK): 19.700

Posavski kanton: 3.873 

Tuzlanski kanton: 52.955

Zeničko-dobojski kanton: 33.669

Bosansko-podrinjski kanton: 3.086

Srednjo bosanski kanton: 24.226

Hercegovačkoneretvanski kanton: 23.081

Zapadno hercegovački kanton: 6.328

Kanton Sarajevo: 71.599

Kanton 10: 6.085

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH aplicirano je 418.765 doza jedne vakcine, dok je aplicirano 244.602 doze druge vakcine.

Više informacija pročitajte OVDJE. 

Objava Objavljeni podaci koliko je vakcinisanih po kantonima u FBiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U posljednja 24 sata u Bosni i Hercegovini je 1.255 osoba (jučer 526) pozitivno na koronavirus.

Testirano je ukupno 4.119 uzorka (jučer 3.417).

U ovom vremenskom periodu od posljedica Covid-19 preminule su 32 osobe (jučer 33), u FBiH 12, u RS 17 i tri u Brčkom.

U Federaciji BiH su zabilježena 742 (jučer 254) pozitivna slučaja, u RS-u 483  (jučer 209), a u Brčkom su evidentirane 30 novozaraženih osoba (jučer 63).

Napomena: Zbog nepotpunog izvještavanja privatnih laboratorija u BiH, podaci nisu kompletirani.

Federacija BiH

U protekla 24h, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je 3.039 uzoraka, od čega su 742 pozitivna na SARS-CoV-2.

Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima/županijama u Federaciji BiH.

Do sada su testirana ukupno 844 674 uzorka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 148.908 osoba.

U protekla 24h u Federaciji BiH preminulo je 12 osoba, i to iz Srednjobosanskog, Zeničko-dobojskog, Zapadnohercegovačkog, Posavskog, Tuzlanskog i Kantona Sarajevo, dok su 4 smrtna ishoda prijavljena retroaktivno.

Ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 5.875.

Objava Epidemiološka slika u BiH: Dupli broj novozaraženih u odnosu na jučer pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Pogoršana epidemiološka situacija u Bosni i Hercegovini, izazvana četvrtim valom koronavirusa, povećala je potrebu zdravstvenih ustanova za medicinskim kisikom neophodnim u borbi protiv COVID-19. U ožujku ove godine, tokom trećeg vala pandemije, situacija s nabavkom medicinskog kisika bila je alarmantna. Što nas čeka ovu jesen? – Osjećamo pritisak potrošnje. Sve bolnice su pojačala potrebe. Radimo izvanredne isporuke. Recimo, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu potroši pet tona kisika za 12 sati.

Potrošnja je povećana i u Tuzli, Bihaću, Mostaru, Tešnju, Zenici… Naša punionica u Zenici radi prekovremeno i vikendom – kaže Suada Hadžalić, šefica logistike u kompaniji Messer Tehnoplin/Messer BH Gas, jedinog proizvođača kisika u BiH. Domaća proizvodnja u ovo pandemijsko doba nije dovoljna da podmiri potrebe bh. tržišta, zbog čega se dodatne količine medicinskog kisika nabavljaju u inozemstvu. – T

renutno je došlo do zastoja u proizvodnji kisika u Sloveniji i Hrvatskoj, pa smo se morali okrenuti Mađarskoj. Nadamo se da će se postrojenja u Sloveniji i Hrvatskoj uskoro pokrenuti. To bi u značajnoj mjeri rasteretilo nabavku kisika u danima i tjednima kada se može očekivati još veći broj bh. građana koji će u borbi za život morati imati podršku medicinskog kisika – ističe Hadžalić.

Objava Bolnice u BiH pojačale potrošnju medicinskog kisika koji se trenutno nabavlja u Mađarskoj pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Kada dijete rođeno prošle godine u Mostaru napuni 50 godina starosti, imat će svega 1,6 miliona sunarodnjaka u Federaciji Bosne i Hercegovine. Prema projekcijama Federalnog zavoda za statistiku, Federacija BiH će s 2,1 milion stanovnika u prošloj godini imati 1,6 miliona njih 2070. godine. Ovo su prognoze statističara utemeljene na demografskim pokazateljima posljednjih godina, piše Večernji list BiH.

Još je poraznija činjenica, barem prema sadašnjem omjeru, da će od tih 1,6 miliona, njih oko 30 posto ili više biti u kategoriji umirovljenika.

Naime, trenutačni pokazatelji govore kako je udio stanovništva starosti od 15 do 64 godine u Bosni i Hercegovini malo ispod 70 posto, s tim da je konstantno u tendenciji opadanja, iz čega proizlazi da će djece i radno sposobnog stanovništva, ako se najavljene projekcije ostvare, biti svega malo iznad miliona. Brojke su porazne, Bosna i Hercegovina svake godine bilježi negativan prirodni prirast. U prvih šest mjeseci ove godine razlika između broja umrlih i rođenih je 13.306 stanovnika, a do kraja godine očekuje se kako će ta brojka premašiti 20 hiljada, što je trostruko više nego prije tri godine. Prema statistikama, žene se u našoj državi najčešće udaju u 26. godini, a muškarci žene u 29., dok žene u prosjeku rode 1,4 djece.

Unatoč zabrinjavajućim podacima, Bosna i Hercegovina nema ni strategiju ni usvojenu pronatalitetnu politiku kojima bi se zaustavio negativni prirodni prirast, upozoravaju stručnjaci. Određeni kantoni, gradovi i općine pokušavaju, sukladno svojim mogućnostima, stvoriti koliko-toliko povoljnu klimu za mlade porodice subvencioniranjem vrtića, kupnjom udžbenika, uvođenjem rodiljskih naknada ili jednokratnih novčanih pomoći. Međutim, sve je to nedovoljno. Potrebno je izraditi strategiju i zakonska rješenja kojima bi se poticao natalitet, odnosno porodice s većim brojem djece, i to na isti način u svim dijelovima zemlje.

Demografski analitičar i otac četvero djece Adnan Ferhatbegović za BHRT je izjavio kako će Bosna i Hercegovina na kraju ove godine oboriti neslavan rekord na osnovi prirodnog prirasta, odnosno da će do 1. januara 2022. imati 20.000 stanovnika manje. Od minusa od 7000 koji je zabilježen 2018. godine, razlika između rođenih i umrlih 2019. godine iznosila je 10.000, a 2020. godine popela se na čak 16.000. – Nema osnove za optimizam ni u idućem razdoblju jer se pitanje negativnog prirodnog prirasta ne može riješiti ad hoc mjerama.

Dosadašnji pokušaji rješavanja daleko su od dovoljnog – naglasio je demograf Aleksandar Čavić. I on podsjeća na činjenicu kako ni na državnoj ni na federalnoj razini ne postoje strategija ni nadležno ministarstvo koji bi se bavili ovom problematikom.

Pad nataliteta

Uz pad nataliteta, do smanjenja broja stanovnika u Bosni i Hercegovini rapidno dolazizbog iseljavanja, koje je u posljednjih deset godina u pojedinim dijelovima zemlje poprimilo mjere egzodusa. Statistički podaci istraživačke publikacije “Utjecaj pandemije COVID-19 na migracije stanovništva u Bosni i Hercegovini” govore kako približno 450.000 državljana Bosne i Hercegovine boravi u zemljama Europske unije. Riječ je uglavnom o mladim i obrazovanim ljudima. Odlaze iz svih krajeva zemlje, a posljednjih mjeseci najviše je na udaru Unsko-sanski kanton. Naime, ukupno gledajući, od januara 2020. do maja 2021. Krajinu je napustilo 11.400 osoba. Glavni razlog odlaska građana je nezaposlenost, a činjenica je da je među osobama koje napuštaju svoju domovinu i visokoobrazovani kadar. Prema neslužbenim procjenama, Unsko-sanski kanton samo u januaru ove godine napustilo je 1000 osoba.

Objava U BiH će na kraju ove godine biti 20 000 više umrlih nego rođenih pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Nakon što je rije sedam dana SIPA uhapsila Behudina Husića, on je danas pušten iz pritvora.

Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Husića su uhapsili 14. septembra po međunarodnoj potjernici koju je za njim raspisao Okružni sud u Bijeljini.

Optužen je kao saizvršioc za ubistvo četiri osobe srpske nacionalnosti u mjestu Krušev Do kod Srebrenice.

– Mi sporimo postojanje osnovane sumnje da je Behudin Husić počinio krivično djelo. Istakli smo navode iz odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (BiH) po apelaciji podnijetoj u predmetu Nedžada Husića, suoptuženika u ovom predmetu. Tada je Ustavni sud utvrdio da osnovna sumnja nije obrazložena, a u toj odluci se kao suoptuženi navodi Behudin Husić, dakle ta odluka se i na njega odnosi – rekla je advokatica Avdibegović.

Husić je preživio genocid u Srebrenici u julu 1995. godine i kolonu smrti, a sve do maja 1996. godine sa još šest Srebreničana krio se po šumama. Nakon što su se predali pripadnicima IFOR-a, oni su ih, umjesto da ih zaštite, izručili zvorničkoj policiji. Tamo nad njima počinje fizička i psihička tortura koja za posljedicu ima da potpisuju priznanja o ubistvima četiri osobe srpske nacionalnosti, a na osnovu tog iznuđenog priznanja, koje je kasnije povučeno, Behudin Husić, Nedžad Hasić i Ahmo Harbaš su osuđeni na ukupno 60 godina zatvora. Vrhovni sud RS-a u junu 1999. godine ukinuo je presudu i postupak vratio na ponovno suđenje. U međuvremenu “srebrenička trojka” je u januaru 1999. godine razmijenjena po protokolu između FBiH i RS-a, a sada ih se ponovno traži za isto krivično djelo ubistva.

FAKTOR.BA

Objava Uhapšeni Srebreničanin pušten na slobodu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Nastojanja međunarodne zajednice, Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije da domaći politički predstavnici intenziviraju dijalog u cilju postizanja dogovora oko izbornoga zakonodavstva, bit će dodatno naglašena u sedmicama koje dolaze, kada se planira niz sastanaka političkih stranaka, a vrhunac ovoga dijela nove diplomatske ofanzive očekuje se krajem mjeseca, piše Večernji list BiH. Tada bi, prema našim saznanjima, u BiH trebale doći dvije političke ličnosti iz SAD-a i EU-a.

Prva je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, čiji je dolazak najavljen za 30.septembra, a drugi je mogući dolazak, kako doznajemo, Matthewa Palmera kojega je SAD odredio za nadgledanje programa izborne reforme u BiH. Novi krugovi razgovora Susretima europskih i američkih dužnosnika s bh. liderima prethodit će nekoliko sastanaka predsjednika političkih stranaka, a nakon što dođu u BiH, za očekivati je nove razgovore s većim brojem aktera kako bi se dodatno naglasila potreba promjene Izbornoga zakona. Značaj ovog događaja dodatno je naglašen činjenicom da su i dosadašnji rezultati u postizanju napretka u reformi Izbornoga zakona, konkretno za Grad Mostar, velikim dijelom posljedica medijacije upravo SAD-a i EU-a, a oni, prema svemu sudeći, žele da se ovaj proces nastavi i dalje u cilju da do kraja godine BiH konačno dobije reformirani Izborni zakon.

Palmer je do sada u više navrata govorio i o reformi Izbornog zakona u BiH. – Pitanje reforme izbornog sustava je hitno, strateški važno za BiH, i stoga je važno da lideri učine kompromis i iskažu političku hrabrost koja će biti potrebna kako bi pokrenuli zemlju – kazao je Palmer nedavno u razgovoru za Hinu za vrijeme održanog Dubrovnik foruma. – Smatram vrlo važnim da se, što god bude dogovoreno, uzmu u obzir presude Europskog suda za ljudska prava kako bi se oslobodio prostor da BiH krene naprijed – dodao je Palmer. Na pitanje o presudi Ustavnog suda u slučaju “Ljubić” 2016., koja od zakonodavaca traži da promijene Izborni zakon kako bi se zajamčilo da politički predstavnici jednog konstitutivnog naroda ne budu birani glasovima drugog naroda, Palmer je odgovorio da to jest određeni problem.

– O presudi u slučaju “Ljubić” strane će morati razgovarati, no ne želim unaprijed zaključiti koja će pitanja biti na stolu na razmatranju. To je na stranama da se s tim stvarima uhvate u koštac, uz potporu, ohrabrenje i pomoć međunarodne zajednice – rekao je Palmer. Optimističan je i uvjeren da je kompromis u BiH “apsolutno moguć”. Nužnost dogovora Istodobno, dolazak predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen valja promatrati u svjetlu pojačanoga angažmana EU-a u BiH, a i u pregovorima oko Izbornog zakona. Podsjećamo kako je Johann Sattler, šef Izaslanstva EU-a u BiH, u više navrata naglašavao potrebu izmjene Izbornog zakona, a s američkim veleposlanikom Ericom Nelsonom, kao i veleposlanikom Velike Britanije Matthewom Fieldom bio je na povijesnom dogovoru HDZ-a BiH i SDA prošle godine u Mostaru. Tom je prilikom potpisan sporazum, čiji drugi dio još nije realiziran, a on govori upravo o potrebi da reformirani Izborni zakon osigura legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim razinama, u Predsjedništvu BiH i domovima naroda.

Objava Fokus SAD i EU na BiH, krajem septembra s liderima, traže rješenja za Izborni zakon pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ministarstvo poljoprivrede u četvrtak je obavijestilo potrošače da je zbog mogućeg prisustva komadića stakla opozvana marokanska konzerva Skuša fileti u suncokretovom ulju 125g.

Proizvod porijeklom iz Maroka je datuma proizvodnje 08.04.2020 s napomenom da ga je najbolje upotrijebiti do 31.12.2024 te oznakom Lot Xal 148M, kao i oznakom Lot Xal 099M datuma proizvodnje 27.05.2020 koji je najbolje upotrijebiti do 31.12/2024, piše Hina.

Ovaj proizvod se prodaje i u tržnim centrima širom Bosne i Hercegovine.Proizvod nije u skladu s Uredbom 178/2002 o utvrđivanju općih načela i usloba zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane.

Dobavljač je Les Grandes Marques et Conserveries Cherifiennes Reunies, Casablanca, Maroko.

Na tržište ga stavlja Narodni trgovački lanac d.o.o., Soblinečka 55, Sesvete, prenosi Radiosarajevo.ba.

Objava Kupci, oprez: Iz trgovina se povlači riba u konzervi, prodaje se i u BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine objavilo je danas kako će u državu sredinom studenog stići 50.400 doza cjepiva Johnson & Johnson.

Cjepiva će u BiH stići putem COVAX mehanizma.

“COVAX je upravo obavijestio MCP BiH da sredinom studenog u Bosnu i Hercegovinu u sedmom kontingentu stiže 50.400 doza cjepiva Johnson & Johnson”, navedeno je na zvaničnom Twitter profilu Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

Objava U BiH stiže 50.400 doza Johnson &Johnson cjepiva pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Istina je da je krompir došao na cijenu od 1 KM, mahune na 7 KM, domaća jaja su i po 5 KM, vreća kukuruza 20, med 20 KM i više, ali neka. Godinama se cijenom ubijalo naše domaće proizvođače, a da se samo njima dalo prilike živjeti od rada svojih ruku i da im se plaća neka normalna cijena od koje će njima, a i kupcima biti dobro, ništa od ovog ne bi bilo, piše Večernji list BiH.

Prednosti i negativnosti

Ovako, iseljavanje je povuklo i te proizvođače hrane, a ostali su rijetki koji ne mogu pripraviti koliko ljudima treba pa se baziramo na uvoz svega i svačega, a ni on više nije jeftin. Ovo možda potakne ljude da se vrate proizvodnji, kako masovnijoj tako i onoj za sebe i svoje ukućane – priča nam prodavač voća i povrća na jednoj tržnici u zapadnoj Hercegovini dok pregledavamo proizvode kojima raspolaže, kao i cijenu koja je daleko od ranijih godina. U BiH je posljednja izračunata potrošačka korpa iznosila 2524,81 KM i najveća je ikad, a Centralna banka BiH prognozira da bi rast prosječnih potrošačkih cijena u četvrtom tromjesečju ove godine u ovoj zemlji mogao biti i do 2,6 posto na godišnjoj razini.

Uz sve negativnosti, prednost je što su upravo trgovina na malo, industrijska proizvodnja te izvoz rasli te je ostvaren povijesno visok rast domaće ekonomije u drugom tromjesečju ove godine, navodi se u izvješću Centralne banke. No, koliko sav taj rast utječe na obične građane koji kupuju osnovne namirnice i nižim ili prosječnim plaćama pokrivaju tu rekordnu potrošačku korpu? Kako stvari stoje, ne uticee previše jer se godinama upozorava na činjenicu da plate ostaju iste, a životni standard je sve veći. Stoga su mnogi ili primorani trbuhom za kruhom napustiti ovu zemlju ili rade uz osnovni i dodatni posao, bez slobodnog dana, da bi kućanstvo moglo funkcionirati. Na sve veći nerazmjer između prihoda i troškova života te da građani BiH sa svojim prosječnim primanjima ne mogu povezati od prvog do prvog, nedavno je upozorio i ombdusman za zaštitu potrošača u BiH Saša Marić.

Jasno je naveo da građani BiH ne mogu preživjeti kad se usporedi prosječna plata s potrošačkom koorpom te da bez bržeg razvoja na putu k Europskoj uniji i veće uključenosti Bruxellesa u napredak BiH stanovništvo neće još godinama vidjeti značajnije promjene i rast vlastitih primanja i prava. – Cilj je BiH dostizanje standarda Unije, kao i priključivanje EU obitelji. No realnost današnjice jesu preživljavanja značajnog broja potrošača i zaduživanja da bi se financirao tekući život – Marićeve su riječi. Činjenica je i da je pandemija razgolitila sve manjkavosti sistema u kojem živimo. Tokom lockdowna u martu i aprilu prošle godine, kada je pandemija počela, u BiH je zavladala panika koja se ne pamti još od rata.

Robne rezerve

Granice su bile zatvorene, uvoz hrane onemogućen, a onda se vidjelo koliko smo ovisni o vanjskim čimbenicima. Iako su iz Direkcije robnih rezervi Federacije BiH na početku pandemije smirivali javnost, ubrzo se uvidjelo da je to bilo smirivanje u pravom smislu riječi jer da je potrajao lockdown još koji mjesec, pitanje je kako bi sve funkcioniralo. I zato je nakon toga pokrenuta neformalna kampanja, ponajviše od medija, da se pokrene proizvodnja hrane za vlastite potrebe, od sjetve do sadnje onog osnovnog kako bi čovjek mogao funkcionirati u svim uvjetima jer vrijeme kada smo voće, povrće, brašno, ulje… plaćali po dosta niskim cijenama očito je dugoročno iza nas.

IZVOR:VECERNJI.BA

Objava Sve se teže živi: cijene neumoljivo rastu, a plate su godinama iste pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Nakon luksuzne jahte, majstori brodogradnje iz Viteza pripremili su novi gotovo 100 posto bh. proizvod kojim su pobrali simpatije kupaca iz Europe i svijeta, objavljeno je u prilogu BHRT-a.

Ova kamp prikolica specifična je po mnogo čemu.

Prva bh. kamp prikolica u konkurenciji od 600 izlagača osvojila je priznanja na gotovo svim sajmovima u svijetu na kojim se pojavila.

-Biti kao što smo mi u Australiji bili proglašeni za najbolju kućicu je velika stvar. I među top pet svih izlagača u svim kategorijama. To smo doživjeli i u drugim zemljama, Švedskoj, Norveškoj, Njemačkoj, svi stručni časopisi, ljudi vezani za tu industriju su dali svoju ocjenu – kaže Denis Kraljević, vlasnik firme „Derubis yachts“

Denisa Kraljevića je u BiH dovela ljubav. Naime, prije nekoliko godina oženio je Vitežanku Lejlu, a sa sobom je u ovaj bh. grad donio vještine koje su bh. majstorima dosad bile nepoznate. Tako je prije kamp prikolice, u Vitezu napravljena i prva bh. jahta.

Vlasnici kažu da posla imaju za čitavu sljedeću godinu. Ugovor su sklopili s 20 poduzeća u svijetu. Proizvodnju namjeravaju povećati na 300 jahti i prikolica godišnje, a za to će im trebati proširenje proizvodnih kapaciteta. Uskoro će, kažu, kamp prikolicu predstaviti u Sarajevu, gdje će bh. građani iz prve ruke moći se uvjeriti kako izgleda luksuz proizveden u BiH.

Objava Kamp prikolica iz Viteza nagrađena na gotovo svim sajmovima, kupci oduševljeni pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vijest o novom proteinskom cjepivu francuske tvrtke Sanofi, koje bi uskoro trebalo stići u Hrvatsku, izazvalo je zanimanje oko toga je li ono bolje, učinkovitije i po čemu se razlikuje od dosadašnjih cjepiva. Zimo.hr donosi odgovore na ta pitanja, ali i na to što kaže struka, kolika je mogućnost da tvrtke u budućnosti stalno razvijaju nova cjepiva protiv sojeva koji se budu pojavljivali.

Po čemu se novo proteinsko cjepivo Sanofija razlikuje od već postojećih vektorskih ili MRN-a cjepiva? Odgovor je dao jedan od najpoznatijih hvatskih imunologa, Zlatko Trobonjača.

– Nema nikakvog genetskog materijala, nije to niti glasnička RNA ni DNK, nego izravno protein koji ulazi u naše tijelo te se odmah ponudi imunosnom sustavu. Ono što je isto tako važno jeste da su ova cjepiva, proteinska, relativno sličnija onim tradicionalnim cjepivima na koja smo mi navikli, dakle cjepivima protiv recimo tetanusa i slično, kazao je. Trobonjača pretpostavlja da će se davati jedna doza i smatra da bi i ta jedna mogla proizvesti dovoljnu količinu antitijela za zaštitu. – Ako Sanofi predvidi na neki način mogućnost da se istovremeno proizvede jedna šira baterija protutijela, koja neće pokrivati samo nekakav izvorni oblik virusa, nego i neke druge sojeve, onda bi to moglo imati i veći značaj u suzbijanju postojećih sojeva, smatra.

No, na tome još treba raditi. Virus stalno mutira pa je pitanje koliko bi kompanijama uopće bilo isplativo proizvoditi i plasirati cjepiva protiv svakog soja koji se pojavi. Ako bi se proizvelo cjepivo isključivo protiv delta-soja moglo bi se dogoditi da prije nego što vi krenete u primjenu tog cjepiva i što ga distribuirate, a za to treba određeno vrijeme, govorimo o milijunima, stotinama, milijardama doza, može se jednostavno dogoditi da taj soj nestane i da se pojavi neki drugi soj koji uopće ne reagira na to cjepivo, istaknuo je svoju zabrinutost.  A nešto malo manje od polovice odraslog stanovništva u Hrvatskoj i dalje ne reagira na pozive za cijepljenje. Pa zahvaljujući njima oko milijun doza stoji. Ujedno propada i novac koji je na cjepivo potrošen. Krajem oktobra nekim cjepivima istječe rok. 

Objava Stiže novo cjepivo protiv korone SANOFI, bit će dovoljna samo jedna doza pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Nakon što je u Repulici Srpskoj prešla granicu od 1.000 KM, i prosječna neto plata na razini Bosne i Hercegovine izdigla se iznad te brojke. Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u BiH u julu iznosila je 1.002 KM i nominalno je viša za 1,5 posto u odnosu na decembar prošle godine, te viša za 3,8 posto u odnosu na isti mjesec lani, prema podacima Agencije za statistiku BiH.

U Federaciji BiH prosječna plata još nije dostigla iznos od 1.000 KM, iako se “vrti” sasvim blizu tog iznosa, piše Indikator.  U junu ove godine iznosila je 999 KM, a mjesec kasnije je nominalno pala za 0,4 posto na 995 KM.

U Republici Srpskoj prosječna plata u julu bila je 1.019 KM. U Republici Srpskoj je prosječna plata počela rasti i nadmašivati platu u Fedraciji BiH nakon što je od 1. septembra 2018. godine počeo obračun neoporezivih dijelova plata u poreznu osnovicu poput toplog obroka, naknade za prijevoz, regresa i dr. U Federaciji BiH neoporezivi dijelovi plate ne ulaze u bruto – neto izračun.

Objava I prosječna plata u BiH prešla granicu od 1.000 KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Svečanim polaganjem cvijeća na spomeniku poginulim policajcima, kao i borcima Armije RBIH iz Srebrenika, na prigodan način u ovom gradu je obilježena trideseta godišnjica mobilizacije rezervnog sastava  milicije RBIH.

Upriličena je i svečana sjednica udruženja „Policajci Srebrenika 1991.-1995.“, a 19. septembar 1991. godine je, kako je istaknuto,  jedan od najznačnijih datuma u novijoj historiji naše zemlje, s obzirom da je  uspješno provedena mobilizacija cjelokupnog sastava milicije, te njena  svrsishodna i blagovremena upotreba, značajno doprinijela ukupnim naporima u odbrani kako Srebrenika, tako i  Bosne i Hercegovine.

Tokom odbrambeno oslobodilačkog rata šestorica policajaca iz Srebrenika su  za odbranu domovine položili svoje živote, dok je 40 policajaca teže ili lakše ranjeno, a veliki značaj srebrenički policajci su imali posebno uoči i na samom početku agresije s obzirom da su tada  bili jedina legitimna i naoružana formacija.

Na svečanoj sjednici udurženja „Srebrenički policajci 1991. – 1995.“ danas su evocirane uspomene na teška vremena i ulogu tadašnjeg sastava policije, a najzalužnijim za razvoj ovog udruženja dodijeljene su prigodne plakete i nagrade.

Objava U Srebreniku obilježena 30. godišnjica mobilizacije rezervnog sastava milicije pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.