Arhiva oznaka: Srebrenik.NETwork

Premijer Tuzlanskog kantona Kadrija Hožić proglasio je otvorenim 48. Sajam poljoprivrede i prehrambene industrije „Dani šljive Gradačac“, koji je okupio 105 izlagača iz BiH i zemalja regiona. Svečanom otvorenju Dana šljive prisustovali su predstavnici diplomatskog kora u BiH, zakonodavne i izvršne vlasti Federacije BiH, Tuzlanskog kantona, Kantona Sarajevo, gradova i općina Tuzlanskog i drugih kantona, predstavnici Vanskotrgovinske komore BiH, privrednih i obrtničkih komora FBiH i TK i dr.

Premijer TK, Kadrija Hodžić u svom obraćaju je naglasio, da su ovakve sajamske manifestacije platforma za razmjenu ideja i poslovnih veza, jer su za privredu direktni susreti, te razmjena iskustava i kontakata okosnica poslovanja. Pohvalio je njegovanje tradicije održavanja ovog gradačačkog sajma, koji je izrastao u jedinstven brend. Njegujući tradiciju očuvanja autohtonih domaćih proizvoda uz raznovrsnost izlagača koji su uzeli učešće, od proizvođača sjemenskog i sadnog materijala, proizvođača i prerađivača voća i povrća, mesa i mesnih prerađevina, alata i mehanizacije iz naše kao i zemalja okruženja, učinilo je ovaj sajam jedinstvenim istaknuo je premijer Hodžić. „Gradačac je danas centar dražave, kada je privredna grana poljoprivreda u pitanju“, poručio je premijer Hodžić, dodavši da je ovaj sajam decenijama generator ruralnog razvoja.

Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva TK, Vahidin Smajlović u svom obraćanju je naglasio da ova gradačačka sajamska manifestacija na najbolji način promoviše poljoprivredno-prehrambenu proizvodnju TK i BiH. „Svjesni značaja i potencijala domaće poljoprivredne proizvodnje kao okosnice razvoja svakog društva, Vlada TK je ove godine izdvojila značajna sredstva za podršku poljoprivrednim proizvođačima, a rebalansom Budžeta TK povećana su sredstva za 2.5 miliona KM u odnosu na planirana sredstva za poljoprivredu. Navodeći da je ova godina bila teška za poljoprivrednike zbog izuzetno nepovoljnih vremenskih prilika, suše, ujedno opterećena i pandemijom Covid 19, ministar Smajlović je pozvao i sve nivoe vlasti da se maksimalno uključe i daju doprinos u rješavanje problema poljoprivrednika, kako bi se održala domaća proizodnja.

Pored premijera Hožića i ministra Smajlovića sajmu Dani šljive Gradačac prisustvovali su ministar finansija, Vedran Lakić, ministar privrede Mevludin Hodžić, ministar trgovine, turizma i saobraćaja Hamza Bešić, ministar obrazovanja i nauke Elvis Baraković, ministar za rad, socijalnu politiku i povratak, Esad Džidić,ministar prostornog uređenja i zaštite okolice Zvjezdan Karažin, ministar za kulturu, sport i mlade Zlatan Muratović, ministar za boračka pitanja Fedahija Ahmetović, te savjetnici premijera TK. Premijer Hodžić zajedno sa gradonačelnikom Gradačca Enesom Dervišagićem i ambasadorom Indonezije u BiH, NJ.E. Roemom Konom presjekao je vrpcu i otvorio 48. Sajam poljoprivrede i prehrambene industrije „Dani šljive Gradačac“, zaželivši organizatorima i izlagačima uspješan i plodonosan rad.

IZVOR:Tuzlanski.ba

Objava Premijer TK Kadrija Hodžić svečano otvorio sajam Dani šljive Gradačac pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Dubravka je ležala čak 117 sati, no borba je bila vrlo neizvjesna. Nikola Bošković je ustao samo pet minuta prije Dubravke, dok je trećeplasirani Marko Vučković u ležećem položaju izdržao 115 sati.

Tradicionalno natjecanje održano je u Etno selu Montenegro u Donjoj Brezini.

Prema pravilima, sudionicima je bilo zabranjeno ustajanje, ali im je dopušteno spavanje, čitanje knjiga, te konzumiranje hrane i pića. U odnosu na prethodne godine uvedeno je i novo pravilo pa je sudionicima sada bilo dopušten odlazak u toalet svakih osam sati. 

Objava Srušila rekord: Crnogorka Dubravka ležala 117 sati i osvojila 300 eura pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Djelotvornost Pfizerove i Modernine vakcine protiv infekcije covidom-19 pala je s 91 na 66 posto otkad delta soj virusa prevladava u Sjedinjenim Državama, pokazuju podaci koje su u utorak objavile američke javnozdravstvene vlasti.

Ovi podaci proizlaze iz istraživanja provedenog na hiljadama zaposlenika domova zdravlja i bolnica u šest američkih saveznih država kako bi se djelotvornost vakcine ispitala u stvarnim uvjetima. Sudionici su ispitivani svake sedmice kako bi se otkrile simptomatske i asimptomatske infekcije. Gotovo svi vakcinisani zdravstveni djelatnici primili su Pfizerovu ili Moderninu vakcinu.

Pad djelotvornosti s 91 na 66 posto

Između decembra 2020. i aprila 2021. djelotvornost vakcine u sprječavanju infekcije bila je 91 posto, pokazuju podaci koje su objavili Centri za suzbijanje i prevenciju bolesti (CDC), glavna savezna agencija za javno zdravstvo u zemlji.

No u sedmicama kada je delta soj prevladao, što znači da je bio odgovoran za više od 50 posto slučajeva, djelotvornost se smanjila na 66 posto. Autori studije upozoravaju ipak da uzrok tom padu nije samo delta soj, nego i činjenica da djelotvornost vakcine slabi s vremenom.

“Premda privremeni podaci govore o umjerenom smanjenju djelotvornosti vakcine za covid-19 u sprječavanju infekcije, činjenica da se infekcije ipak smanjuju za dvije trećine govori o važnosti i koristi vakcinisanja”, pišu autori radova.

Podaci objavljeni u utorak ne prave razliku između Modernine i Pfizerove vakcine. Na smanjenu djelotvornosti u suzbijanju delta soja upućuje više studija, premda se tačni brojevi u studijama razlikuju.

Nevakcinisani imaju 29 posto više izgleda da će završiti u bolnici

Drugo istraživanje koje je CDC objavio u utorak, a provodilo se na pacijentima u Los Angelesu između početka maja i kraja jula, pokazuje da su nevakcinisane osobe imale 29 puta više izgleda za hospitalizaciju od vakcinisanih.

Objava Djelotvornost Pfizerove i Modernine vakcine pada na 66 posto: Stručnjaci otkrili da uzrok tome nije samo delta varijanta pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Bosna i Hercegovina od jučer je bogatija za 602 miliona maraka sredstava od Međunarodnog monetarnog fonda, a koja bi trebala biti utrošena na jačanje ekonomije u vremenu krize, kao i na nabavu medicinske opreme.

Iz Centralne banke BiH ranije su potvrdili kako je MMF doznačio sredstva na račun Centralne banke, a po osnovi alokacije specijalnih prava vučenja (SDR) u iznosu od 254,182.273 SDR, piše Večernji list BiH.  Protuvrijednost U skladu s važećim zakonskim i podzakonskim aktima, CB BiH će, kao fiskalni agent Bosne i Hercegovine, za doznačena sredstva odobriti protuvrijednost u iznosu od 602,540.349,06 KM na depozitni račun po MMF transakcijama – glavni račun Ministarstva financija i riznice BiH.

Centralna banka Bosne i Hercegovine će, potvrdili su, vršiti raspodjelu sredstava na bazi odgovarajuće upute Ministarstva financija i riznice BiH kao vlasnika računa. Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, osvrnuo se u izjavi za Večernji list na odluku MMF-a objasnivši da je alokacija SDR-a u iznosu od 650 milijardi dolara injekcija koja će pomoći svijetu u borbi protiv krize izazvane COVID-19. – Ova injekcija dodatne likvidnosti osnažit će povjerenje i ojačati otpornost globalne ekonomije. Zemlje članice MMF-a dobile su svoje SDR alokacije 23. 8. 2021. Bosna i Hercegovina je od ukupnog iznosa alokacije od 650 milijardi dolara dobila ekvivalent od oko 305 miliona eura – naglasio je Jewell. Pritom je potvrdio kako SDR alokacija nije kredit. Međutim, dodaje, korištenje SDR alokacije nije u potpunosti besplatno.

– Ako Bosna i Hercegovina zamijeni svoje SDR-ove za euro ili neku drugu valutu, morat će platiti tzv. SDR kamatu na konvertirani iznos. Trenutačno ta SDR kamata iznosi 0,05% – zaključio je Jewell. Način raspodjele s obzirom na to da je iznos koji BiH dobiva 602,5 miliona maraka, uvrštavanjem spomenute kamate dolazimo do nešto više od 301 hiljada maraka, koliko će BiH morati platiti. Istodobno, zbog aktuelne političke krize bilo je postavljeno i pitanje na koji će se način podijeliti sredstva u situaciji u kojoj državne institucije ne funkcioniraju.

No, nadležni ističu kako se novac može raspodijeliti sukladno ranijim odlukama. Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik potvrdio je tako jučer kako već postoji odluka o raspodjeli sredstava Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za sanaciju posljedica pandemije. Sukladno njoj, RS bi trebao dobiti 38 posto sredstava, Distrikt Brčko jedan ili dva posto, a ostatak Federacija BiH. – To je osnova na kojoj treba izvršiti raspodjelu ili će to pitanje zapasti u probleme, ali ako se budemo držali dogovora koji smo imali ranije, onda je situacija ovakva jer su sredstva i namijenjena za sanaciju posljedica pandemije – naglasio je Dodik. U kontekstu ove financijske pomoći on je naveo kako su u pitanju sredstva koja se dulji niz godina koncentriraju i ona se doznačavaju kao pripadajuća sredstva BiH, odnosno nije u pitanju kredit, ona se neće vraćati niti će se na njih plaćati kamata, BiH će jedino platiti konverziju iz valute u valutu.•

Objava BiH dobila 602 miliona maraka pomoći MMF-a, ali će morati vratiti samo 301 hiljadu maraka pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Nesvakidašnji slučaj zabilježen je jučer u Laktašima pored Banje Luke kada su policajci prilikom redovne kontrole sudionika u prometu kod jedne osobe izmjerili prisustvo alkohola od 2,92 promila zbog čega je on isključen iz prometa.

Ono što je zanimljivo je da je osoba koja je alkotestirana bila – pješak.

“Policijski službenici Policijske stanice Laktaši, jučer su, vršeći redovne poslove i zadatke legitimirali Ž.L. koji je sudjelovao u prometu u svojstvu pješaka”, kažu iz PU Banja Luka.

Dodali su da je prilikom legitimiranja Ž.L. odavao utisak alkoholiziranosti.

“Izvršenim alkotestiranjem utvrđeno je prisustvo alkohola u količini 2,92 g/kg. Ž. L. je lišen slobode i sproveden u prostorije za zadržavanje osoba lišenih slobode do otrježnjenja”, dodaju iz PU Banja Luka.

Objava NESVAKIDAŠNJA SITUACIJA: Policija zbog pijanstva isključila pješaka iz prometa pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Pred Sudom Bosne i Hercegovine danas je održano ročište Zoranu Mamiću povodom dvije molbe Republike Hrvatske o izručenju, odnosno dva slučaja po osnovu kojih Hrvatska traži njegovo izručenje.

Kako je istakao odvjetnik Zdravko Rajić, odbrana Zorana Mamića je iznijela niz argumenata koji naglašavaju kako nema osnova za izručenja Mamića Hrvatskoj.

“Danas je bilo ročište povodom dvije molbe. Prva molba odnosi se na kazneni postupak pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske. Treba naglasiti da se prvi dio postupka odnosi na ukidni dio presude 3. marta 2021. godine gdje se zahtijeva ponavljanje postupka odnosno ponovno suđenje Zoranu Mamiću. Istakli smo činjenicu da je kazneno djelo počinjeno prije 28. decembra 2012. godine kada je stupio ugovor o izručenje dvije zemlje i po tom osnovu nema osnova za izručenje”, rekao je Rajić.

Kako je istakao odvjetnik odbrane, i u drugom predmetu je objašnjeno kako ne postoji osnova za izručenje.

“Drugi predmet radi se o molbi za izvršenje radi izvršenja kazne zatvora 2018. koja je utvrđena u Županijskom sudu Osijek, a što je potvrđeno 3. marta 2021. Glavni stav odbrane je da nema osnova za izručenje s obzirom na odredbe Sporazuma o međusobnom izvršavanju sudskih presuda u kaznenim stvarima. Radi se o tome da u članu 13 jasno se govori da osuđena osoba ima pravo da bira gdje će da izdržava kaznu koja mu je utvrđena u jednoj državi, ako ima državljanstvo i prebivalište u drugoj državi. Zoran Mamić već odavno ima državljanstvo i prebivalište u BiH i sama ta činjenica ide u prilog tvrdnji da nema osnova za izručenje”, navodi odvjetnik.

Kada je riječ o trećem postupku koji provodi Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, naglašeno je kako ni u ovom slučaju ne postoji osnova za izručenje.

“O postupku istrage koje vodi Državno odvjetništvo RH protiv Mamića. S obzirom na činjenicu da je djelo počinjeno i na djelu BiH, zakon jasno govori da nema osnova za izručenje ako je kazneno djelo djelomično ili u cijelosti izrečeno na teritoriji BiH”, navodi.

Odvjetnik Rajić također je naveo kako nisu ispunjeni uvjeti o izručenju što je također elaborirano na Sudu BiH.

“Nisu ispunjeni uvjeti teritorijalnosti i to smo elaborirali na Sudu i zbog toga nema osnova za izručenje RH. U međunarodnom pravu vrijedi i načelo reciprociteta. Član 9 jasno kaže da država može odbiti izručenje ako nema faktičkog reciprociteta. U ovom slučaju došlo je do debalansa između BiH i Hrvatske i predloženo je od da se formira povjerenstvo koje će sugerirati preciziranje odredbi u ovom slučaju”, rekao je nakon ročišta odvjetnik obrane Zdravko Rajić te je naglasio kako se konačna odluka Suda Bosne i Hercegovine u ovom slučaju očekuje za mjesec dana.

Objava Održano ročište Zoranu Mamiću, odbrana tvrdi kako nema osnova za izručenje Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Nova školska 2021/2022. godina u Tuzlanskom kantonu počinje 1. septembra po standardnom modelu, koji podrazumijeva dolazak učenika na nastavu.

Dakle, nastava će biti izvođena uz prisustvo svih učenika u razredu, ali uz poštivanje epidemioloških mjera, a čas će trajati 45 minuta. Potvrđeno je to iz Ministarstva obrazovanja i nauke TK.

Za djecu od 11 godina, bit će obavezno nošenje maski na nastavi.

Objava Nova školska 2021/2022. godina u Tuzlanskom kantonu počinje 1. septembra pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ženska odbojkaška reprezentacija BiH danas će u okviru 4. kola grupne faze Europskog prvenstva igrati protiv selekcije Belgije i to će biti još jedan težak ispit za naše igračice.Naše najbolje odbojkašice doživjele su poraz od selekcije Francuske rezultatom 3:0 u setovima (25:19, 25:14, 26:24) u susretu 3. kola Evropskog prvenstva. U prvom kolu naše igračice su rezultatom 3:0 izgubile od favorizovane Srbije, dok su u drugom kolu bile bolje od Azerbejdžana rezultatom 3:0.

Što se tiče reprezentacije Belgije, oni su u prva tri kola ostvarili pobjede protiv Azerbejdžana rezultatom 3:0 i Rusije rezultatom 3:2, što je svakako veliko iznenađenje, ali i pokazatelj o kakvoj ekipi se radi, dok su protiv Srbije također izgubili s maksimalnih 3:0.

Podsjetimo, naše odbojkašice igraju u grupi A zajedno s domaćinom Srbijom, Azerbejdžanom, Rusijom, Belgijom i Francuskom, a sve utakmice igraju se u Beogradu.

Objava Odbojkašice BiH danas protiv Belgije na novom teškom ispitu na Europskom prvenstvu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva predložio je na današnjoj sjednici produženje aktuelnih epidemioloških mjera u Federaciji BiH.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, sedmodnevna incidenca i dalje raste, te u Federaciji iznosi 77,2 slučaja na 100.000 stanovnika.

U posljednjih sedam dana zabilježen je porast svih indikatora (broj hospitaliziranih, broj pacijanata na invazivnoj mehaničkoj ventilaciji, te smrtnih slučajeva).

Krizni štab će pratiti epidemiološku situaciju, te u skladu s tim razmotriti uvođenje mjera kojim bi bio zabranjen ulazak u javne objekte bez potvrde o vakcinalnom statusu, negativnom PCR ili antigenskom testu ili potvrde o prebolovanom COVID-19.

Obzirom na pogoršanu epidemiološku situaciju, Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva poziva građane da poštuju sve propisane mjere zaštite, te da se vakcinišu kako bi zaštitili sebe i svoje najmilije, piše BHRT.

Prijedlog produženja mjera upućen je Vladi Federacije BiH na usvajanje.

Objava Krizni štab FBiH predložio mjeru: Evo kome bi mogao biti zabranjen ulaz u javne objekte pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Večeras će se u Beogradu od 20 sati igrati utakmici trećeg kola grupe A Europskog prvenstva za odbojkašice, u kojem će snage odmjeriti reprezentativke Bosne i Hercegovine i Francuske.

Naše Zmajice igraju prvi put u historiji EURO, a nakon dva odigrana kola imaju jednu pobjedu i jedan poraz.

Ekipa BiH je u prvom kolu očekivano poražena od domaćina Srbije sa 0:3, da bi u drugom kolu protiv Azerbejdžana slavila sa 3:0 i stigla do historijskog trijumfa.

Selekcija Francuske u prvom kolu je izgubila od Rusije sa 1:3, dok je u drugom poražena od Srbije 0:3. Za večerašnji meč osiguran je direktan TV prijenos na kanalu Arena Sport.

Sportske kladionice daju ulogu favorita Francuskinjama u ovom meču. U svojoj ponudi za ovaj susret, Kladionica Mozzart tako nudi kvotu 1.40 na pobjedu Francuske, dok za pobjedu ekipe iz naše zemlje kvota iznosi 2.70. 

Inače, plasman u 1/8 finala izborit će četiri najbolje ekipe iz grupe, pa bi eventualna pobjeda našim odbojkašicama otvorila vrata plasmana u narednu fazu.

BiH će do kraja grupne faze odmjeriti snage sa Belgijom i Rusijo

Objava EURO 2021 / Zmajice večeras igraju protiv Francuske, osiguran direktan TV prijenos pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U CRNOJ GORI u tijeku je deseto jubilarno takmicenje u ležanju.

Takmicenje se održava u eko selu Montenegro koje se nalazi nedaleko od Nikšića, a prva nagrada je 300 eura.

“Prva nagrada 300 eura. Pravila su ista: Uživanje, spavanje, čitanje knjiga, hrana, piće sve je dopušteno osim ustajanja”, objavili su organizatori na Facebooku.

Ove su godine, ipak, malo promijenili kriterije pa su tako dopustili takmicarima da svakih osam sati odu na toalet

“Prije je bilo bez toga, ali smo to uveli od ove godine da izaberemo pravog ljenčaroša”, otkrili su u komentarima.

Početkom godine organizatori su saopstili da zbog koronavirusa organiziraju “natjecanje u samoizolaciji umjesto u ležanju”.

Svi sudionici morali su se pridržavati pravila koja predviđaju da sami borave u kolibi i nigdje ne izlaze, da održavaju kolibu čistom te da ne koriste telefon, televizor, alkohol i duhan.

Organizatori su osigurali hranu za sedam dana, a ako netko bude zaista uporan, i duže. Bile su dopuštene knjige, crtanje i “sve što je zdravo za dušu čovjeka”, a pobjednik je i tada dobio nagradu od 300 eura

Objava U Crnoj Gori održava se takmicenje u ležanju, pobjednik osvaja 300 eura pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Cijene nafte na globalnom tržištu prošle sedmice pale su najviše u zadnjih devet mjeseci jer trgovci zbog novog vala širenja covida-19 prodaju terminske ugovore u očekivanju slabljenja potražnje diljem svijeta.

Cijena barela Brenta na londonskoj burzi potonula je protekle sedmice 8 posto, na 65,18 dolara, najnižu razinu od aprila. Na američkom tržištu barel WTI nafte pojeftinio je 9 posto, na 62,32 dolara, najnižu razinu od septembra lani.

Cijene nafte u petak su zabilježile neprekidni pad sedmi trgovinski dan zaredom budući da se sve više država u svijetu suočava s rastućim brojkama zaraženih covidom-19, zbog čega ograničavaju putovanja u nastojanju da suzbiju širenje pandemije.

Kina je uvela strože metode dezinfekcije u svojim lukama, uzrokujući zagušenje protoka roba, te je, kao i i SAD, uvela ograničenja broja putnika na zrakoplovnim letovima. Brojne druge zemlje, među kojima i Australija, ograničile su putovanja građana. Zbog toga je potražnja za avionskim gorivom oslabila, nakon što je cijelog ljeta rasla.

“S takvom vrstom neizvjesnosti, teško je naći uporište cijenama nafte. Vlasti oštro djeluju kako bi minimalizirale izbijanje zaraze, a to izravno prijeti potražnji za naftom”, ističe John Kilduff, partner au Again Capital LLP.

Nadalje, tečaj dolara porastao je protekle sedmice prema košarici šest najvažnijih svjetskih valuta na najvišu razinu u devet mjeseci, jer Fed razmatra smanjenje monetarnih poticaja. Cijene nafte, pak, u obrnutoj su korelaciji s tečajem dolara, pa kad američka valuta poskupljuje, inozemnim kupcima je nafta skuplja.

I dok delta varijanta koronavirusa pritišće potražnju, ponuda nafte i dalje raste. Američka proizvodnja porasla je prosle sedmice na 11,4 miliona barela dnevno, a raste i broj novih bušotinskih postrojenja već treću sedmicu zaredom, podaci su kompanije Baker Hughes. I OPEC povećava svoju ponudu. Stoga padaju cijene terminskih ugovora, odnosno ugovora o isporuci nafte u idućim mjesecima, što sugerira da trgovci očekuju dobru ponudu na naftnim tržištima u idućim mjesecima.

Objava Najoštriji pad cijena nafte u zadnjih devet mjeseci pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Mađarsko neslužbeno vladino glasilo “Magyar Nemzet” pledira za izlazak Mađarske iz Evropske unije, tzv. “Huxit”. Krije li se iza te ideje sam predsjednik vlade Viktor Orban?

Mađarski list Magyar Nemzet (“Mađarska nacija”), neslužbeno glasilo vlade, često ima ulogu svojevrsnog poligona za testiranje. U njemu se lansiraju teme za koje premijer Viktor Orban i članovi njegove vlade žele znati kakvo je raspoloženje javnosti, ali bez da sami direktno pokrenu to pitanje.

Tako je opet bilo i prošlog vikenda. List je nedavno pokrenuo raspravu o temi koja je čak i u mađarskim vladinim krugovima do sada bila tabu – izlazak Mađarske iz Evropske unije.

“Vrijeme je za razgovor o Huxitu”, naslovio je Magyar Nemzet njemačku verziju tog priloga. To je odjeknulo poput bombe: o tome su izvijestili skoro svi veći mediji, opozicioni političari su se zgražali, mnogi komentatori su izrazili zabrinutost. Nije čudo, oko toga da Mađarska spada u EU do sada je vladao, uprkos dubokim političkim podjelama u zemlji, nadstranački i društveni konsenzus. Jedan od rijetkih koji u toj zemlji još uopće postoje.

Sada se izlazak Mađarske iz EU otvoreno i ozbiljno predlaže u najvažnijim vladinim medijima po prvi put nakon 2010., dakle nakon dolaska Orbana na vlast. To je bez presedana, piše Deutsche Welle.

U mađarskoj verziji članka u listu Magyar Nemzet piše: “Sada napokon ozbiljno moramo razmotriti naš mogući izlazak iz saveza država koji krvari iz hiljadu rana, pokazuje imperijalne simptome i ponaša se podcjenjivački i arogantno prema svojim istočnoevropskim članicama.”

Razlog: “Naši putevi su se razdvojili. Dok Zapad već potpuno svjesno raskida s kršćanskim moralom i svjetskim poretkom i umjesto toga najavljuje izgradnju kosmopolitskog, bezličnog svjetskog društva, koje se oslanja na bezgraničnu samodopadnost i samouništenje individue. Mi, Mađari, Poljaci i Srednja Evropa se čvrsto držimo naših hiljadugodišnjih kulturnih i vjerskih temelja.”

Vlada je bila unaprijed informirana?

Članak je napisao politolog Tamas Fricz, koji je poznat po svojim radikalnim pozicijama na desnom rubu. No on nije politički autsajder nego vodeći član važnih organizacija bliskih Orbanu, poput Foruma civilnog udruživanja (CÖF). Taj Forum organizira periodički takozvane “mirovne marševe” – demonstracije moći Orbanove vlade s desecima ili stotinama hiljada sudionika, na kojima se većinom čuju oštri govori protiv EU.

Zbog toga je vjerojatno da su vladajući krugovi bili unaprijed informirani o Friczovom članku ili su ga možda čak s njim dogovorili. Temu Huxit prošlih je sedmica načelo više mađarskih političara iz vladajuće stranke, ali samo indirektno.

Laszlo Köver, predsjednik mađarskog parlamenta, početkom jula je u jednom intervjuu izjavio da bi danas na referendumu o članstvu u EU “posve sigurno glasao protiv”. A ministar finansija Mihaly Varga prošle sedmice je rekao da bi na referendumu, doduše, trenutno glasao s “da”. Ali da bi to pitanje moglo dobiti novo značenje krajem ovog desetljeća, kada Mađarska počne više uplaćivati u budžet EU nego što iz njega dobije.

“Postoji i život izvan EU-a”

I Viktor Orban je u prošlosti povremeno izjavljivao da “naravno, postoji i život izvan EU”, zadnji put 2016. godine u vezi s Brexitom. U ovoj najnovijoj raspravi se do sada nije izjasnio.

No proteklih godina se sve češće i agresivnije sukobljavao s EU, nedavno oko mađarskog zakona kojim se zabranjuje takozvana homoseksualna i transseksualna propaganda kod maloljetnika. U tim sporovima Orban je sve jasnije govorio da odbija EU u njenom sadašnjem obliku.

Mađarski opozicioni političari smatraju da se iza članka u listu Magyar Nemzet kriju Orban i njegovi saradnici.

“Počela je Orbanova kampanja za izlazak naše domovine iz Evropske unije”, napisala je na Facebooku lijevo-zelena političarka Timea Szabo iz stranke Dijalog za Mađarsku. Slično su se izjasnili i skoro svi drugi opozicionari.

Trenutno izlazak iz EU-a još uvijek nije u Orbanovom interesu, kaže mađarski politolog Peter Kreko za DW.

“Ali u njegovom je interesu okretanje javnog mnijenja protiv EU kako bi time protiv Brisela imao ucjenjivački potencijal mogućeg Huxita. Utoliko je njegov cilj povećanje neprijateljstva prema Uniji u Mađarskoj.”

Mađari su još uvijek proevropski orijentirani

Pri tome Orban koristi i tvrdnju da Mađarska iz EU dobiva sve manje novca i zato više ne može imati koristi od članstva, pojašnjava Kreko, koji trenutno radi na Institutu za nauku o čovjeku (IWM) u Beču. Jer, u ispitivanjima javnog mnijenja Mađari kao jednu od najvećih prednosti EU navode upravo evropske fondove.

“No mora se jasno reći da je velika većina Mađara u načelu vrlo stabilno proevropski orijentirana”, ističe Kreko. Zato bi, smatra on, pretjerana propaganda protiv EU s pogledom na parlamentarne izbore idućeg proljeća mogla biti “taktička pogreška”. On predviđa da bi to moglo utjecati na neodlučne proevropski orijentirane birače da se okrenu opoziciji.

(Klix)

Objava Želi li Viktor Orban izlazak Mađarske iz EU – Huxit? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan rekao je u telefonskom razgovoru sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel da njegova zemlja neće moći da se izbori sa dodatnim opterećenjem migranata koji pristižu iz Afganistana.

“Novi talas migracije je neizbježan ukoliko ne preduzmemo neophodne mjere u Afganistanu i Iranu. Turska, gdje je već pet miliona izbjeglica, ne može preuzeti novi teret migranata”, naglasio je Erdogan.

On je slične komentare iznio i krajem prošle sedmice sa grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom.

Turski predsjednik je, optužio Brisel da “izbjegava” zahtjev Ankare za reviziju sporazuma iz 2016. godine, postignutog s ciljem sprječavanja priliva migranata.

Sporazum EU i Turske omogućava da neregularni migranti koji stignu do grčkih ostrva budu vraćeni u Tursku u zamjenu za pomoć. EU je obećala saradnju sa Ankarom na poboljšanju postojeće carinske unije i otvaranju puta ka eventualnom ulasku Turske u blok.

Turska, takođe traži bezvizni režim sa EU i nastavak samita između dvije strane, ali Ankara redovno optužuje Brisel za kršenje dogovora.

federalna.ba/Srna

Objava Erdogan: Ne možemo se izboriti sa novim valom migranata pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Nastava u svim osnovnim i srednjim školama na području Tuzlanskog kantona počinje 1. septembra, a konačna odluka o modelu odvijanja nastave bit će donesena u toku naredne sedmice.

Ono što je poznato i iz godine u godinu potpuno isto jesu dodatni troškovi koje u augustu ima svaka porodica školarca. Roditelji dva školarca u Federaciji Bosne i Hercegovine u prosjeku moraju izdvojiti jednu prosječnu platu za potrebe školskog pribora, udžbenika, odjeće i obuće.

Hasmira Malić je majka učenika prvog i šestog razreda. Njena porodica s pripremama za novu školsku godinu počinje mnogo ranije, kako bi mogli obezbijediti sve što je potrebno.

– Na taj način olakšamo sami sebi jer je poprilično sve skupo da bi se odjednom otišli u kupovinu. Za prvi razred knjige ne kupujemo i to će nam uveliko olakšati, za šesti razred očekujemo da ćemo za knjige trebati izdvojiti do 150 KM. Kada tome dodamo školski pribor, torbe, ispod 400 KM ne očekujem da ćemo proći – izjavila je.

Slična situacija je i u porodici Muratović koja također ima dva školarca.

– Za kupovinu knjiga, školskog pribora i ostale potrebe što se tiče škole izdvojim oko 500 KM, a za odjeću i obuću izdvojim više jer imam dvoje djece koji idu u školu. Tako da 800 KM ide i za odjeću i obuću. To premašuje mogućnosti mojih prosječnih primanja jer jedino mjesečno primanje je invalidnina od muža u iznosu od 360 KM – izjavila je Hasreta Muratović.

Nakon obavljenih priprema za početak školske godine porodici s minimalnim primanjima ne ostaje ništa za plaćanje osnovnih računa.

Hasmira Malić je društvena aktivistkinja koja kroz svoj rad također promovira značaj humanosti u periodu koji nikome nije lagan i kada je potrebno da budemo upućeniji jedni na druge.

– Najhumanije što možemo uraditi da odjeću koja je lijepa i očuvana poklonimo porodicama kojoj će to barem malo olakšati polazak u školu. Također, bilo bi lijepo da knjige naše djece poklonima djeci koja ne mogu kupiti. Da svako od nas učini koliko može kako bi olakšao put obrazovanja naše dječice, omladine, jer snaga naša je u obrazovanju – izjavila je Malić.

Iz socijalno ugroženih porodica često dolaze najbolji i najodgovorniji učenici. Zbog toga ekonomska situacija djeci ne smije biti prepreka za obrazovanje i izgradnju bolje budućnosti. Kako bi lakše prevazišli ovaj period, naše sagovornice smatraju da ono što vašoj djeci više nije potrebno možete pokloniti drugoj koja će koristiti udžbenike vaših mališana.

RTV Slon/ Fena

Objava Priprema dva školarca u porodici za školsku godinu iziskuje prosječnu platu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.