Privredna komora Federacije BiH od samih početaka proaktivno sudjeluje u kampanji “Kupujmo domaće”.
Akcija kupujmo domaće ima za cilj podizanje svijesti o važnosti kupovine ovakvih proizvoda koje dovode do povećanja ukupne konkurentnosti domaćih proizvoda i očuvanja bh. identiteta.
Komora je trenutno u fazi završnih priprema dokumentacije za Projekt vizuelnog označavanja kvalitetnih domaćih proizvoda putem kojeg će se domaćim proizvodima dodjeljivati znakovi “BH kvaliteta” i “Izvorno domaće“.
Ovaj projekt podrazumijeva kompletnu proceduru od zahtjeva tvrtke za korištenje i upotrebu ovih znakova do izdavanja rješenja o korištenju znakova od mjerodavnih tijela Komore.
Vijeće za vizuelno označavanje i tehničke komisije pri Komori provodit će proceduru provjere uvjeta zainteresiranih tvrtki, proizvoda i usluga za korištenje i upotrebu znakova kvalitete i izvornosti te će predlagati rješenja o dodjeli znakova.
Ustanoviti će se i Registar korisnika znakova te grupacija za unapređenje kvalitete i promociju domaćih proizvoda i usluga.
O svim ovim procesima brigu će voditi Tim za kvalitetu Privredne komore FBiH.
Znakovi kvalitete trebali bi jamčiti kvalitetu proizvoda, ulijevati povjerenje kod potrošača i osiguravati tim proizvodima lakši prodor na domaća i ino-tržišta.
Komora je detaljno sa svojim strateškim partnerima i suorganizatorima i razradila koncept ove kampanje i organizirati će deset akcija u svim kantonalnim centrima u vremenu od 9. juna do 7. jula, poštujući sve propisane sigurnosne i epidemiološke mjere.
Prva promotivna akcija organizira se u Tuzli 9. juna u suradnji sa jednim od strateških partnera akcije, tvrtkom Bingo (Bingo City Center – Tuzla).
Namjera je da se ova kampanja provodi svake godine u svim kantonima, ali svake godine u drugim općinama i gradovima.
“U prvoj godini provođenja ove kampanje odlučili smo se za kantonalne centre”, saopćeno je iz Privredne komore FBiH.
akta.ba
Objava Projekt vizuelnog označavanja kvalitetnih domaćih proizvoda u završnoj fazi pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Čini se da je Elon Musk najnovija meta zloglasne skupine hakera.
Hakerski kolektiv objavio je video u kojem se obraća izvršnom direktoru Tesle i SpaceX-a Elonu Musku zbog “neprestanog trolanja” kripto tržišta.
Anonymousi su Musku poručili kako su ga ljudi počeli doživljavati kao “još jednog narcisoidnog bogataša koji očajnički traži pažnju.” Njihova poruka dolazi nakon što je Musk u petak ponovo tvitao o bitcoinu, nakon čega je cijena najveće kriptovalute pala.
Musku su poručili kako su njegovi ovotjedni tvitovi pokazali “očito zanemarivanje prosječnog radnika” koji je ulaganjem u kriptovalute želio poboljšati svoj život.
“Možda misliš da si najpametnija osoba u sobi, no sad si si našao ravnog. Mi smo Anonymous. Mi smo legija. Očekuj nas”, zaključili su u videu.
Musk nije odgovorio direktno na tu prijetnju, no oko 20 minuta nakon što je grupa objavila video i on se oglasio na Twitteru. “Nemojte ubiti ono što mrzite, spasite ono što volite”, poručio je te opet podosta toga ostavio interpretaciji.
Akta.ba
Objava Anonymousi upozorili Muska: Uništavaš živote milijuna ljudi, očekuj nas pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Konačna presuda Ratku Mladiću, bivšem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), koji se tereti za najteže ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini (1992-1995.), uključujući i genocid, bit će izrečena u utorak, 8. juna, a nakon što je prvostepeno osuđen na kaznu doživotnog zatvora.
Drugostepenu i konačnu presudu će, kako je iz Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) najavljeno, izreći sudije Žalbenog vijeća – Prisca Matimba Nyambe, Aminatta Lois Runeni N’gum, Seymour Panton, Elizabeth Ibanda-Nahamya i novoimenovani sudija Mustapha El Baaj.
Optužnica Haškog tužilaštva Ratka Mladića kao jednog od ključnih aktera udruženih zločinačkih poduhvata (UZP) u BiH, između ostalog, tereti za namjeru trajnog uklanjanja/progona Bošnjaka, bosanskih Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva s velikih dijelova Bosne i Hercegovine.
Dugo vremena najtraženiji haški optuženik je, uz genocid, optužen i za progone na političkoj i vjerskoj osnovi, za istrebljenje i ubistva, deportacije, nečovječna djela, napade na civilno stanovništvo i njihovo teroriziranje kao i za uzimanje pripadnika UN za taoce u maju i junu 1995. godine.
Haški tribunal (ICTY) je Mladića u prvostepenom postupku oglasio krivim za kršenje odredbi Međunarodnog humanitarnog prava kao i kršenje zakona i običaja ratovanja.
Pretresno vijeće ICTY-ja je onda zaključilo da je Mladić zločine u BiH počinio sudjelovanjem u četiri udružena zločinačka poduhvata.
Naime, prvostepenom presudom od 22. novembra 2017. godine Ratko Mladić je osuđen na doživotnu kaznu zatvora po deset od ukupno jedanaest tačaka optužnice i to zbog genocida (po jednoj tački), zločina protiv čovječnosti (po pet tačaka) i za ratne zločine (po četiri tačke), ali ne i za genocid u šest bh. općina tokom 1992. godine – Prijedoru, Sanskom Mostu, Ključu, Kotor Varoši, Foči i Vlasenici.
Konkretno, oglašen je krivim i osuđen za genocid u Srebrenici u julu 1995. godine, najteži zločin počinjen na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, kao i za progone Bošnjaka i Hrvata, teroriziranje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
ICTY je u vezi sa genocidom počinjenim u i oko Srebrenice utvrdio da su snage bosanskih Srba poduzele mjere smaknuća na hiljade Bošnjaka iz Srebrenice, neselektivno, kako bi izvršile zločin progona, uz ocjenu da neka od ubistava i smaknuća imaju obilježja istrebljenja.
Utvrđeno je i da određeni broj zločina za koje se Mladić tereti predstavljaju prisilno premještanje, te je zaključeno da su se sve radnje vezane uz Srebrenicu odvijale genocidno.
Vijeće, stoga, utvrđuje da zločin genocida, progona, istrebljenja, ubistva i nečovječnog i prisilnog postupanja jeste počinjen protiv Bošnjaka u i oko Srebrenice.
Pretresno vijeće ICTY-ja potvrdilo je da je u julu 1995. genocid počinjen u Srebrenici, ali ne i u šest drugih općina – Foči, Ključu, Kotor Varoši, Prijedoru, Sanskom Mostu i Vlasenici, gdje su potvrđeni zločini nad nesrpskim stanovništvom (Bošnjacima i Hrvatima). Takve zaključke prvostepeno vijeće donijelo je i u presudi bivšem predsjedniku RS-a Radovanu Karadžiću, koji je, u međuvremenu, osuđen na doživotni zatvor.
U vezi s gotovo četverogodišnjom opsadom glavnog grada Bosne i Hercegovine, Pretresno vijeće je zaključilo da su pripadnici VRS-a (Sarajevsko-romanijskog korpusa – SRK) namjeravali terorizirati stanovništvo Sarajeva te da je teroriziranje bilo primarna svrha snajperskog djelovanja i granatiranja.
Vijeće je razmotrilo prirodu, način, vrijeme, lokacije i trajanje tih snajperskih i artiljerijskih napada i konstatiralo da je namjera izvršilaca, koji su bili pripadnici SRK-a, bila da gađaju civile i da na neselektivan način granatiraju grad.
U vezi s tim, Vijeće je zaključilo da su pripadnici SRK-a počinili ubistvo, protivpravne napade na civile i teroriziranje kao kršenje zakona i običaja ratovanja, te ubistva kao zločin protiv čovječnosti.
Između ostalog, utvrđeno je i da je Mladić lično komandovao granatiranjem Sarajeva, sudjelovao u odabiru ciljeva i naređivao da se vatra preusmjeri prema civilnom nesrpskom stanovništvu o čemu, između ostalog, svjedoči i javnosti poznata Mladićeva komanda: „Velušiće, tuci Velušiće… tamo nema srpskog življa mnogo“, višekratno emitirana putem medija.
Tačka optužnice koja se odnosi na uzimanje talaca opisuje situaciju u kojoj su srpske snage zarobile više od dvije stotine pripadnika mirovnih snaga i vojnih posmatrača UN-a na različitim lokacijama.
U međuvremenu, Tužilaštvo MMKS-a u Hagu je, referirajući se na prvostepenu presudu, predložilo Žalbenom vijeću da usvoje njihovu žalbu i nekadašnjeg komandanta Glavnog štaba VRS-a Ratka Mladića proglase krivim po još jednoj tački optužnice za genocid u općinama – Foča, Kotor Varoš, Ključ, Prijedor, Sanski Most i Vlasenica 1992. godine.
Istovremeno, Mladićevi advokati zatražili su od Žalbenog vijeća da ga oslobodi optužbi, ustvrdivši da je Pretresno vijeće ICTY-a pogriješilo kada je Mladića proglasilo krivim jer nije uzelo u obzir “validne, neposredne dokaze, koji potvrđuju da nije kriv za optužbe za koje se tereti”.
Žalbe na prvostepenu presudu iznesene su u augustu 2020. godine, nakon dva odgađanja – prvi put zbog Mladićeve operacije, a drugi zbog pandemije koronavirusa, jer je bio otežan dolazak nekih sudija u Den Haag, a što je dovelo i do prolongiranja izricanja konačne odluke u ovom predmetu u kojem je suđenje počelo 2012. godine.
Prema utvrđenoj proceduri, Žalbeno vijeće može prvostepenu presudu da potvrdi u cijelosti, da je u nekom dijelu preinači, ili da je ukine i naloži novo suđenje.
Tokom procesa protiv Mladića, koji je počeo 16. maja 2012. i trajao 530 dana, izvedena su 592 svjedoka, te predočeno oko 10.000 dokaznih materijala, a ICTY je u obzir uzeo i 2.000 presuđenih činjenica.
Nakon što je u bijegu proveo gotovo 16 godina, on je uhapšen u Srbiji 26. maja 2011. i prebačen u ICTY, odnosno pritvorsku jedinicu u Scheveningenu 31. maja 2011. godine.
Prvu optužnicu protiv Mladića Haško tužilaštvo je podiglo 24. jula 1995. godine i nakon toga je, dok se on skrivao od suočavanja s pravdom, revidirana četiri puta. Posljednji put 16. decembra 2011. godine, a u svrhu što efikasnijeg suđenja, pa su u njoj (optužnici) zadržani samo najteži ratni zločini, počinjeni u Bosni i Hercegovini.
Objava Izricanje konačne presude Ratku Mladiću zakazano za 8. juni pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
U posljednja 24 sata na nivou TK testirano je 220 uzoraka, od kojih je pet pozitivnih na Covid 19. Svih pet novih slučajeva zaraze virusom korona zabilježeno je u Tuzli. Nije bilo smrtnih ishoda Covid pozitivnih osoba u protekla 24 sata.
Trenutno je u TK aktivno 126 slučajeva, 17 osoba je hospitalizirano i nema pacijenata na mehaničkoj ventilaciji. 109 osoba je pozitivnih u kućnoj izolaciji.
Broj osoba pod zdravstvenim nadzorom je 223.
Objava Dnevni izvještaj o novozaraženima koronavirusom u TK pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Bosna i Hercegovina se, prema zvaničnim podacima o broju osoba zaraženih koronavirusom na milion stanovnika, zaključno sa 5. junom 2021. godine, nalazi na 55. mjestu u svijetu, iza svih zemalja regiona i većine država Evropske unije.
U Bosni i Hercegovini su koronavirusom zaražene 62.633 osobe na milion stanovnika. Srbija je na 28. mjestu sa 81.974 slučaja na milion stanovnika, Hrvatska na 21. mjestu sa 87.561 slučajem, Slovenija na osmom sa 122.748 slučajeva, Sjeverna Makedonija na 38. mjestu sa 74.597 slučajeva, te Crna Gora na drugom mjestu sa 158.867 slučajeva na milion stanovnika.
Poređenja radi, koronavirus se u odnosu na Bosnu i Hercegovinu mnogo brže širio u zemljama poput Češke, Švedske, Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Nizozemske, Belgije, Francuske, Portugala, Mađarske, Švicarske, Španije, Austrije i Italije.
Statistika koja se odnosi na broj smrtnih slučajeva, za razliku od ove statistike, smješta Bosnu i Hercegovinu pri sami vrh svjetske liste.
U odnosu na Bosnu i Hercegovinu, u kojoj su od posljedica koronavirusa preminule 2.874 osobe na milion stanovnika, lošiji su samo Peru sa 5.564 smrtna slučaja na milion stanovnika i Mađarska sa 3.096 slučajeva na milion stanovnika. Visoka smrtnost je zabilježena i u državama poput Češke, Sjeverne Makedonije, Bugarske, Crne Gore, Slovačke, Brazila, Belgije, Slovenije i Italije, u kojima je registrovano više od 2.000 smrtnih slučajeva na milion stanovnika.
Objava BiH pri vrhu liste zemalja sa najvećom smrtnošću od virusa korona pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Fudbalska reprezentacija BiH će svoj drugi prijateljski susret igrati danas od 18 sati, kada gostuju Danskoj kojoj će ovo biti generalna proba pred EURO 2020.
Meč se igra na stadionu Brondby, a glavni sudija na susretu bit će Finac, Petri Viljanen.
Prvu utakmicu BiH i Danska odigrale su 1997. godine i tada je naš tim poražen sa 2:0 u Kopenhagenu. U drugom meču BiH je na Koševu bila bolja sa rezultatom 3:0.
Treći susret je pobjeda Zmajeva protiv Danske na Parkenu rezultatom 2:0. Barbarez i Baljić su pogađali. Još jedna utakmica sa Dancima je ona iz 2003. godine kada smo na Koševu remizirali sa 1:1. Našoj ekipi bila je potrebna pobjeda za plasman na EURO 2004.
Posljednji međusobni susret Danska i BiH su odigrali 2016. godine u okviru Kirin Kupa. U regularnom dijelu bilo je 2:2, a penale su u svoju korist riješili naši reprezentativci. Interesantno da je taj susret polufinala Kirin Kupa odigran na današnji dan.
Objava Danas fudbalska reprezentacija BiH protiv Danske pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Dolaskom ljepšeg vremena biljni i životinjski svijet se budi, a ljudi sve više borave u prirodi. Ovo je i period kad se uređuju bašte, voćnjaci i dvorišta a sve sa sobom nosi mogućnost neželjenih susreta sa zmijama koje baš u ovom peridou izlaze iz svojih skrovišta. Kako bi se zaštitili od eventualnih ugriza zmije, potrebno je da se pridržavamo određenih mjera.Prim. dr. Blaško Topalović, specijalista epidemiologije u ZZJZ TK ističe da je dobro uvijek imati neki štap ko šta već čime se služi upravo da bi pomogao preći preko nekog grma, da prije nego što napravi korak ka tome da može upozoriti zmiju.
Prilikom ugriza zmije na mjestu povrede se primjete dvije male tačke, a onda dolazi do promjena na koži u obliku plavetnila. Međutim, kada dođe do ugriza ljudi vođeni strahom pogriješe u svojoj reakciji.„Najbitnije je u svome tome ostati pribran, ne paničiti na trčati, ali na odgovarajući nalčin osogurati mirovanje povriježenog i što prije d zdratvsvene ustanove“ kaže dr. Topalović
Objava U BiH nema seruma protiv ugriza zmije pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Jučer u poslijepodnevnim satima u 82. godini života preminuo je Fadil Vikalo, prvi komanadant ratnog Štaba općine TO Srebrenik, osnovanog u aprilu 1992. godine.
Na ovoj poziciji Fadil Vikalo dao je veliki doprinos u organizovanju oružanog otpora agresiji na području Srebrenika, s obzirom da je štab TO bio preteča formiranju organizovanih vojnih formacija Armije RBIH na ovom području.
Fadil Vikalo je i prije početka agresije na RBIH radio u Štabu TO Srebrenik,a nakon završetka rata radio je kao šef inspekcijske službe u općinskim organima uprave.
Dženaza Fadilu Vikalu biće obavljena sutra -(subota 05.06. 2020.) u 17.:30 ispred Gradske džamije u Srebreniku, a ukop će se obaviti na mezarju Stublić.
Objava Preminuo Fadil Vikalo – Prvi komandant ratnog Štaba općine Srebrenik pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
U ponedjeljak, 7. juna ove godine, bit će objavljen Konkurs za prvi rok za upis u srednje škole u Tuzlanskom kantonu.Ove godine Planom upisa predviđeno je 5 200 mjesta. U 30 srednjih škola u Tuzlanskom kantonu budućim srednjoškolcima otvoreo je 825 mjesta u gimnazijama, 2 425 mjesta u tehničkim, 1 875 u stručnim i 75 mjesta u umjetničkim školama. To je za oko 1 300 mjesta više u odnosu na 3 891 učenika, koliko ih ove godine u Tuzlanskom kantonu završava osnovnu školu.
„Srednje škole koje su predložile ovaj Plan upisa, kakav je usvojila Vlada Tuzlanskog kantona, su nešto ambicioznije. računale su i na određeni broj djece koja će se upisati sa područja Brčko distrikta, ali sa područja Republike Srpske iz dijelova kao što su Zvornik, Doboj. Jedan broj učenika nam dolazi sa područja Zeničko-dobojskog kantona, sa područja Zavidovića i Vozuće, tako da imamo taj Plan upisa. Ima dovoljno mjesta za sve učenike“ ističe Fikret Vrtagić pomoćnik ministra za obrazovanje i nauku u Vladi Tuzlanskog kantona.
Prvi upisni rok za tehničke, stručne i umjetničke škole trajat će od 7. do 11. a za gimnazije od 7. do 17. juna. Drugi upisni rok bit će raspisan 14. juna, a treći nakon 25. avgusta ove godine.
“Mi sugerišemo i roditeljima i učenicima da oni učenici koji ne namjeravaju nastaviti svoje obrazovanje, poslije završene srednje škole, da se opredijele za ova proizvodna zanimanja, takozvana deficitarna zanimanja, iz razloga što su obezbijeđene stipendije. Ali ne samo to. Većinu tih deficitarnih zanimanja čeka radno mjesto. Naši privrednici sa područja TK ali i privrednici izvan, iz BiH traže deficitarna zanimanja koja se obrazuju u našim srednjim školama” ističe Vrtagić.
Podsjećamo Vlada Tuzlanskog kantona ove godine će stipendirati učenike koji se opredijele za školovanje za električare, stolare-tapetare, bravare, zidare-fasadere-izolatere, keramičare-teracere, krojače, konobare, plinske i vodoinstalatere te rukovaoce rudarske mehanizacije površinskih kopova.
Konkurs za upis u srednje škole u ponedjeljak će biti objavljen na web stranicama Ministarstva za obrazovanje i nauku i Vlade Tuzlanskog kantona i u Dnevnom avazu.
Objava Počinje upis u srednje škole u Tuzlanskom kantonu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Građani i građanke Bosne i Hercegovine čiji se predmeti vode u prvostepenim i drugostepenim sudovima imaju priliku svoj predmet riješiti sudskom nagodbom u skraćenom postupku, u periodu od 7. do 18.juna 2021.godine.
Tim povodom iz Općinskog Suda u Srebreniku upućen je poziv svim zainteresovanim strankama, a čiji se predmeti vode pred ovim Sudom, da u navedenom periodu pristupe sudu te riješe svoj predmet sudskom nagodbom.
Stranke koje su zainteresovane i žele svoje predmete riješiti sudskom nagodbom mogu se samostalno, preko svog zastupnika ili u dogovoru sa suprotnom stranom, obratiti svom sudu ili postupajućem sudiji, te pisanim prijedlogom ili na drugi način predložiti zaključenje sudske nagodbe. Postupajući sudija će, u skladu sa prijedlogom i voljom stranaka i odredbama Zakona o parničnom postupku, tokom cijelog postupka, nastojati da se spor riješi nagodbom.
Objava Sedmica sudske nagodbe pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Povodom 3. Juna, Svjetskog dana bicikla, udruženja iz Bosne i Hercegovine koja se bave zagovaranjem unapređenja biciklističkog saobraćaja, Centar za životnu sredinu i Giro di Sarajevo, ističu da se na polju urbane mobilnosti u BiH, uprkos preporukama koje su prošle godine na današnji dan poslali svim domaćim i međunarodnim institucijama i organizacijama, ništa nije promijenilo.
Zajedničko pismo pod nazivom ,,Budućnost urbane mobilnosti – institucije su na potezu’’ poslano jenakon početka pandemije COVID 19 koja je , uslijed preporuka za ograničenjem fizičkih kontakata, značajno promijenila načine kretanja i svakodnevnih putovanja građana. Saobraćaj privatnim automobilima naglo se smanjio u jednom trenutku, a javni prevoz privremeno je bio obustavljen, dok se sve više ljudi opredjelilo za bicikle i pješačenje.
Saobraćajni stručnjaci iz cijelog svijeta prepoznali su da je hitno potrebna nova preraspodjela prostora na gradskim saobraćajnicama, zasnovana na reciprocitetu učesnika u saobraćaju. Od početka pandemije do danas, metropole zemalja poput Njemačke, Austrije, Italije, Belgije, Kolumbije, Španije i Mađarske implementirale su privremena rješenja biciklističke infrastrukture kao jednu od mjera u suzbijanju pandemije. Ista su, većim dijelom postala stalna. Ponuđena rješenja bila su jednostavna, kreativna i njihova realizacija nije bila vremenski niti finansijski zahtjevna, a podrazumijevala su, kao i danas, više prostora i bolje uslove za kretanje pješaka i biciklista, kao i korisnika mikromobilnosti.
Berlin i Budimpešta pretvarali su dijelove kolovoza u biciklističke trake, dok je Beč proširio zone smirenog saobraćaja i unutar naselja. Brisel je širom centra grada prvobitno uveo ograničenje brzine od 20km/č i dao apsolutnu prednost pješacima, a zatim i uveo ograničenje brzine od 30km/č na području čitavog grada. Češka i Australija uvele su bočni razmak od 1,5m kao obavezan pri zaobilaženju biciklista (Španija, Francuska, Belgija, Portugal, 26 američkih saveznih država i par provincija u Kanadi su uveli ovo pravilo još mnogo prije).
U Bosni i Hercegovini, ponuđenih rješenja u jeku pandemije nije bilo. Postavlja se pitanje da li smo propustili još jednu šansu i još jedan korak za svijetom?
Korišćenje privatnih automobila u gradovima i opštinama u Bosni i Hercegovini, od početka zime bilo je u porastu, te se taj trend nastavlja. Upotreba javnog prevoza u značajnom je padu, a njegovim dugonajavljivanim poboljšanjima nadaju se samo još najoptimističniji građani. Takođe, oporavak međugradskog autobuskog saobraćaja, a pogotovo željezničkog, nije u naznakama. Povratak na dobru staru i isprobanu stramputicu, jači je nego ikad.
S tim u vezi, udruženja Centar za životnu sredinu i Giro di Sarajevo pozivaju domaće institucije, predstavnike međunarodnih organizacija i institucija, Stalni sekretarijat Transportne zajednice Zapadnog Balkana, EU delegaciju, gradove i opštine te ostale aktere koje se bave razvojem saobraćaja da poduzmu:
što hitnije iniciranje aktivnosti čiji bi cilj bio planiranje i realizacija mjera za unapređenje biciklističkog saobraćaja;
stvaranje okvira kojim bi se pristupilo multidisciplinarnom planiranju mjera i aktivnosti na popularizaciji i ekukaciji o biciklističkom saobraćaju;
zagovaranje većeg učešća javnosti u procesima donošenja odluka o prostorno-planskoj i strateškoj dokumentaciji;
provođenje inicijativa pokrenutih na nivou Evropske unije na polju urbane mobilnosti i na prostor zapadnog Balkana;
preuzimanje obaveze da gradovi, opštine i kantoni permanentno počnu raditi na unapređenju biciklističke i pješačke infrastrukture te promovisanju biciklističkog saobraćaja;
da se bicikli i biciklistički saobraćaj ne posmatraju kao smetnja ili vid rekreacije i dokolice, već ravnopravni vid saobraćaja jednako vrijedan ostalim vidovima, a koji već sada ima, a u bliskoj budućnosti će imati i još znaćajniju ulogu, za unapređenje kvaliteta života u gradovima.
“Mi, udruženja, pozivamo navedene institucije da što hitnije reaguju, ne samo tokom tekuće pandemije, već i u budućnosti. Stavljamo se na raspolaganje za razmjenu informacija, ideja i detaljnih prijedloga, za unapređenje biciklističkog saobraćaja u BH gradovima, kojim bi se umanjila opasnost od širenja virusa, smanjilo aerozagađenje i opterećenje već opterećenih saobraćajnica te, ostvario ukupni pozitivni učinak na zdravlje ljudi i priveredu. Vi ste na potezu! Još uvijek!”, poruka je ovih udruženja.
Generalna skupština Organizacije ujedinjenih nacija je u aprilu 2018. godine proglasila 3. jun Svjetskim danom bicikla. Rezolucija Svjetskog dana bicikla ističe ,,originalnost, dugovječnost i višenamjenost bicikla, koji je u upotrebi dva vijeka, a krase ga jednostavnost, pristupačnost, pouzdanost te predstavlja po životnu sredinu prihvatljiv vid prevoza.’’
Objava 3. jun, Svjetski dan bicikla pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Zbog nedonošenja odluke o olakšanom ulasku turista u Bosnu i Hercegovinu na posljednjoj sjednici Vijeća ministara BiH raste nezadovoljstvo širom zemlje, a hotelijeri iz Neuma poručuju da je turizam žrtva onih koji onemogućavaju dolazak evropskih turista.
Predsjednik Udruge hotelijera Općine Neum Branimir Butigan za Klix.ba kaže kako u Neumu posljednjih mjesec dana svakodnevno dobivaju upite o načinu ulaska u BiH i izlaska iz BiH, a ne mogu dati adekvatne odgovore, zbog čega bilježe gubitke. “Ljetna sezona je već započela, osobito nakon što je epidemija diljem EU smanjena, što je rezultiralo otvaranjem granica”, kaže Butigan navodeći da to nije slučaj s BiH. Ističe da turistička sezona u Neumu, kao jedinom gradu u Bosni i Hercegovini na Jadranu, ovisi o dominantno europskim turistima koji trenutačno imaju velike probleme s dolaskom u Bosnu i Hercegovinu i odlaskom iz nje, a najviše zbog zadržavanja ‘”tvrdih” granica, gdje se svjesno zanemaruju turisti koji dolaze s europskog prostora.
Naglašava da su na prostoru općine Neum prije pojave pandemije u 2019. godini najbrojniji gosti bili iz Francuske 17%, Njemačke 16%, Poljske 15%, Slovenije 10%, Južne Koreje 7% i Mađarske 5%. Turista iz trećih zemalja praktično nije ni bilo ili ih je bilo u zanemarivom broju. “Mi u ovom trenutku nemamo naznake koji će biti uvjeti koje će VM BiH propisati kao obavezujuće u ovom periodu kada su epidemiološki uvjeti takvi da je protok ljudi doista moguć, a svakim danom, pa i satom, gdje ne možemo pružiti adekvatan odgovor našim partnerima, bilježimo velike gubitke.
Već su stigli i prvi otkazi cijelih serijala, a šteta koja nam slijedi će se mjeriti u milijunima maraka. Ne razumijemo ministre koji su glasali protiv odluke o ulasku europskih turista na prostor BiH, što je prema našem mišljenju krucijalni dio koji se odnosi na turizam, poglavito u kontekstu Neuma i Hercegovine”, naglašava Butigan. Smatra da je potrebno pokazati snažnu volju da se ove stvari u što hitnijem periodu jasno postave kako bi sektor turizma znao što uopće može očekivati te kakav odgovor dati svojim potencijalnim gostima, jer je broj upita iz dana u dan sve veći.
“Potrebno je što hitnije mijenjanje režima ulaska u BiH za europske državljane zbog opstanka turizma na način da se uvedu 4 uvjeta za ulazak i da je dovoljno ispunjavati jedan od ta 4 uvjeta (PCR test, antigenski test, potvrda o preboljenom Covid-19 ne starija od 6 mjeseci, potvrda o cijepljenju), nešto slično što je uradila i Republika Hrvatska koja još više ovisi o sektoru turizma i koja je prilagodila uvjete ulaska i boravku trenutnom epidemiološkom stanju. Cijela BiH ovisi o tome, ne možemo biti uvjetovani liberalizacijom viznog režima kako bismo olakšali ulazak drugim državama koje su nam prije, a i ubuduće će nositi cijeli turizam ne samo Neuma, nego i cijele Bosne i Hercegovine”, ističe Butigan.
Naglašava da je Neum apsolutno za promjenu uvjeta prelaska granice po uzoru na to kako je sada u Hrvatskoj. Iz Poljske i Francuske imamo svakodnevne upite za aranžmane ovog ljeta, a Nijemci i Slovenci pitaju za jesenske aranžmane. “Osim što jedini u regiji nemamo diferenciranu stopu na turizam, ovakvim odlukama i ultimatumima nas definitivno stavljaju na aparate i ugrožavaju tisuće radnih mjesta, što će se odražavati na sve druge grane gospodarstva”, navodi predsjednik Udruge hotelijera iz Neuma.
Na kraju postavlja pitanje hoće li te dvije ruke koje su bile protiv takve odluke o mijenjanju uvjeta ulaska u BiH za eVropske državljane na sjednici Vijeća ministara odgovarati za sve nastale gubitke i za vrlo izvjestan gubitak radnih mjesta ako ne dođe do promjene?
Objava Iz Neuma traže hitnu promjenu režima ulaska u BiH: “Ugrožene su hiljade radnih mjesta” pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Gotovo svaki Amerikanac danas posjeduje mobitel, a istraživanja pokazuju kako otprilike svaki šesti uz njega koristi i pametni sat.
Već sljedeće godine pametni satovi trebali bi činiti oko dvije trećine prodaje svih nosivih uređaja na tržištu, a s njihovom većom prisutnošću postavlja se i pitanje koje nije dovoljno istraženo – ometaju li pametni satovi, i koliko, vozače prilikom vožnje.
Ovim su se pitanjem pozabavili znanstvenici s kanadske poslovne škole HEC Montréal, i proveli eksperimentalnu studiju u simulatoru vožnje. Ispitanicima su tijekom simulirane vožnje slali notifikacije na pametni sat, mobitel te glasovnim putem korištenjem zvučnika, javlja Zimo.
Pritom su mjerili koliko je pogled vozača ometen takvim notifikacijama i kako to utječe na sigurnost prometa. Istraživači su tražili od ispitanika i da na poruke odgovaraju vokalno i tekstom, u pokušaju da utvrde i koliko je ta radnja opasna.
Nakon istraživanja zaključeno je kako vozači najčešće skreću pogled s ceste kako bi provjerili notifikaciju na pametnom satu, nešto manje kad je riječ o mobitelu, a glasovne su ih poruke najmanje ometale.
Studija pak nije dokazala da su satovi gori od mobitela, ili da su mobiteli gori od glasovnih poruka, kad je riječ isključivo o primanju notifikacija – problemi se javljaju kada na dobivenu poruku treba odgovoriti.
Studija je pokazala da su vozači najmanje fokusirani na promet kada se za odgovor na notifikaciju koriste pametnim satom te da to ima negativni utjecaj na sigurnu vožnju.
Najmanje su bili ometeni u slučajevima kada su na poruke odgovarali glasom, što je i logičan i očekivan zaključak studije.
Mentalni napor ispitanika niti u jednom slučaju primanja ili slanja poruka nije bio značajno promijenjen, pa je negativan utjecaj na sigurnost prometovanja prouzročen isključivo skretanjem pogleda s ceste na uređaj ili tipkanjem po njemu.
Rezultati su, kažu istraživači, u skladu sa studijama provedenima 2014. i 2015. godine, koje također kažu da vozačima koncentraciju više remete pametni satovi nego mobiteli.
Objava Pametni satovi više ometaju vozače nego mobiteli pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.
Strictly Necessary Cookies
Strictly Necessary Cookie should be enabled at all times so that we can save your preferences for cookie settings.
If you disable this cookie, we will not be able to save your preferences. This means that every time you visit this website you will need to enable or disable cookies again.