Arhiva oznaka: Srebrenik.NETwork

Novinarskom kotlićijadom Turistička zajednica TK započela je obilježavanje Svjetskog dana turizma, koji se obilježava danas, a  parola je ove godine stavljena na ruralna područja. Prema riječima dr.Merime Aljić, savjetnice u Turističkoj zajednici TK, ruralna područja svih lokalnih zajednica na području našeg kantona su specifični biseri.

Obzirom na cjelokupnu situaciju u kojoj se svi nalazimo, upravo poenta i jeste da promovišemo i da počnemo obraćati malo više pažnju na ruralna područja, koja su izvor čistog zraka, dobre hrane i starih autentičnosti, istakla je Aljić.

Iz tog razloga je i Turistička zajednica TK Svjetski dan turizma počela obilježavati upravo u ruralnom području Suška rijeka na području Grada Živinice, gdje se nalazi jedna stara arhaična vodenica, koja je još uvijek u funckiji i nalazi se pod zaštitom Grada Živinica.

Uz novinarsku kotlićijadu prisutni su imali priliku da se druže, provedu dan u prirodu, probaju tradicionalnu bh. kuhinju, Bosanski lonac, a ujedno i pogledaju izložene radove žena iz ovog područja. Ono što je privuklo pažnju posjetitelja jeste što su imali priliku vidjeti kako se pravi tradicionalna halva.

Kada je u pitanju sezona jesen / zima Turistička zajednica TK zbog cjelokupne situacije poručuje da se izbjegavaju zatvoreni prostori i da se maksimalno koriste otvorene destinacije, a preporuka je da se posjeti zaštićeni pejzaž Konjuh, Zlaća, Majevicu, Stari Grad Srebrenik, Gradačačka gradina, ali da se ne izostave ni planinarski domovi. Prema riječima dr. Aljić imamo dosta planinarskih domova gdje se može popiti kafa, odmoriti, a koji imaju i dobro obilježene  rute kojim svi bez problema možemoprošetati i na taj način učiniti dobro vlastitom organizmu.

Objava Turistička zajednica TK i ove godine zanimljivim programom obilježava Svjetski dan turizma pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Priliv direktnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu u 2019. godini iznosio je 699 miliona KM, pokazuju podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) koja je objavila statistiku direktnih stranih investicija za 2019. godinu.

U pogledu geografskog rasporeda, najviše priliva investicija tokom 2019. godine je iz Rusije (211 miliona KM), a onda iz Hrvatske (117 miliona KM).

Posmatrano po djelatnostima, najviše investicija je realizovano u oblasti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (202 miliona KM), finansijskih uslužnih djelatnosti (bankarski sektor, 154 miliona KM), i u oblasti trgovine na veliko (92 miliona KM).

Manji prilivi investicija u odnosu na 2018. godinu koji su, prema revidiranim podacima iznosili 952 miliona KM, uzrokovani su, između ostalog, povećanom isplatom dividendi u posljednjem kvartalu 2019. godine, kao i preuzimanjem preduzeća u stranom vlasništvu od strane preduzeća u domaćem vlasništvu.

Na kraju 2019. godine, stanje direktnih stranih investicija je iznosilo 15,02 milijardi KM. Ovaj iznos predstavlja rezultat investiranja u prethodnim godinama, kao i poslovanja preduzeća u stranom vlasništvu. Najveći iznos stanja direktnih investicija se i dalje odnosi na Austriju (2,7 milijardi KM), Hrvatsku (2,4 milijarde KM) i Srbiju (blizu 2,0 milijardi KM). Posmatrano po djelatnostima, najviše stanje direktnih stranih investicija je u oblasti finansijskih usluga (3,7 milijardi KM), zatim u oblastima telekomunikacija (1,7 milijardi KM) i trgovine na veliko (1,2 milijardi KM).

U skladu sa politikom revizije i na osnovu dodatnih podataka, s objavljivanjem podataka za 2019. godinu izvršene su revizije i za prethodne dvije godine.

Objava Koja država je najveći investitor u BiH? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Cijene nafte pale su u petak na međunarodnim tržištima ispod 42 dolara jer se trgovci pribojavaju da će ponovno širenje zaraze koronavirusom pritisnuti potražnju za gorivima, a očekuju i skoru obnovu libijskog izvoza.

Na londonskom je tržištu cijena barela pala 30 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 41,64 dolara. Na američkom se tržištu smanjila 43 centa, na 39,88 dolara.

Septembar nije bio naklonjen tržištima nafte, rekao je Stephen Brennock iz PVM-a,.

“Sve većih broj zaraženih virusom, ponovno uvođenje ograničenja, usporavanje ekonomskog oporavka i zastoj u pregovorima o poticajima u SAD-u zakočili su krhki oporavak potražnje za gorivima”, objasnio je Brennock prenosi Reuters.

SAD, najveći potrošač nafte u svijetu, bilježi najviše smrtnih slučajeva od početka pandemije koronavirusa. Ujedno je prošle sedmice blago porastao broj zahtjeva za isplatom naknada za nezaposlenost, signalizirajući slabljenje ekonomskog oporavka i manju potražnju za gorivima.

Objava Cijene nafte u snažnom padu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vozači u BiH za neplaćene kazne za saobraćajne prekršaje duguju više od 73 miliona KM, a mišljenja stručnjaka iz ove oblasti su da je potrebno uvesti strožije kazne i restriktivnije mjere kako bi se suzbilo nepoštivanje saobraćajne kulture i pravila.

Prema podacima Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), vozači u BiH duguju tačno 73.503.524 KM neplaćenih kazni.

Od toga u Federaciji BiH vozači su dužni 46.876.023 KM za saobraćajne prekršaje, a vozači u RS-u 23.689.398 KM, dok oni iz Brčko distrikta duguju više od 3,3 miliona maraka.

Prekršaji su brojni – od vožnje neispravnog vozila, prekoračenja brzine, nevezanja sigurnosnog pojasa, pogrešnog parkiranja i sl.

Kako su nam kazali iz IDDEEA-e ipak najčešći prekršaji su prekoračenje brzine i nekorištenje sigurnosnog pojasa.

Potrebno je pooštriti kazne i uvesti restriktivne mjere

Saobraćajni inžinjer profesor Igor Marković u razgovoru za Klix.ba je kazao da su kazne za saobraćajne prekršaje u BiH dosta mizerne ukoliko se uporedi naše s evropskim zakonodavstvom. Osim toga, kako je dodao, problem predstavlja i saobraćajna kultura koju vozači u BiH nažalost skoro u pravilu da nemaju.

“Ljudi općenito, a i u saobraćaju prihvaćaju samo svoja prava, a obaveze skoro u potpunosti zanemaruju. Svi mi znamo da imamo pravo na nesmetano korištenje automobila, parkinga, javne saobraćajnice, a zanemarujemo svoje obaveze u vidu plaćanja parkinga, putarine, kazni, registracije i slično. S druge strane, najveći problem je zakonodavstvo, odnosno, nepotpuno provođenje Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH. Dakle, imamo preventivne mjere poput ograničenja brzine, poštivanje saobraćajnih znakova, saobraćajnih pravila, zakona države u kojoj koriste automobil, ali je problem u naplati istih i u tome što ne pooštravamo trenutne kazne i radimo na naplati istih ili čak uvodimo represivne mjere”, kazao nam je Marković.

Kako nam je dalje pojasnio profesor Marković, Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH se provodi u smislu da policija napiše kaznu koja je propisana, međutim, dolazi problem kada se ona treba naplatiti.

“Da bi se sudskim putem riješio jedan saobraćajni prekršaj nekog vozača često zna proći i više od dvije godine. Onda se vozači vode tom logikom gomilanja kazni na način što država smatra da ukoliko je kazna napisana da je tada i završen problem. Međutim, mi nismo toliko uređeno društvo, nemamo toliku ni kućnu ni saobraćajnu kulturu da odmah plaćamo kaznu. Bitno je da se uvežu državne institucije i da postoji bolja komunikacija između njih u izvršenju naplate saobraćajnih kaznenih naloga. Dakle, da sud MUP-u pošalje nakon nekog kritičnog perioda rješenje da se vozaču zaplijeni automobil, vozačka dozvola, isključe komunalije ili zaplijeni određeni dio imovine ukoliko ima nagomilanih neplaćenih kazni, a uredno i dalje vozi i posjeduje automobil i dalje ugrožava sigurnost saobraćaja“, dodao je Marković.

Kako je istakao profesor, u BiH ne postoje represivne mjere za neplaćanje kazni, a koje su uvele mnoge druge zemlje. Dodao je da u represivne mjere u našoj državi spada to da vozač ne može registrovati vozilo ako ima nagomilane kazne, međutim, čak i tu nalaze “druge izlaze”.

“Ukoliko vozač nagomila kazne onda registruje automobil na suprugu, dijete ili nekoga drugog. Ili rješava nagomilane kazne tako što prilikom zaplijene vozačke dozvole umjesto svoje da nečiju drugu vozačku uz izjavu da on nije tada vozio automobil. Tako imamo članova porodice u BiH koji imaju nagomilanih saobraćajnih kazni, a čak da i nisu sjeli u automobil godinama. Dane bi dolazilo do toga postoji način da se trajno oduzme vozačka dozvola što mi također nemamo jer nismo usklađeni s evropskim zakonodavstvom. Osim toga, postoji i opcija da se oduzme automobil, a u razvijenim zemljama i to da se vozaču oduzme vozački ispit i vrati na ponovno polaganje istog. Sve su to mjere koje se mogu provesti da bi se povećala i naplata kazni, a i činjenje prekršaja smanjilo sto bi ujedno i dovelo do povećanja saobraćajne kulture. Dakle, da su represivne mjere ili strožije kazne uvedene u BiH, građani bi plaćali kazne zbog straha od mogućih posljedica jer je naš mentalitet takav, reagujemo kada nas ‘udare po džepu’. Sve se ovo može riješiti ukoliko se sistem uveže jer se nijedna država ne može prevariti pa tako ni naša”, istakao je Marković. KLIX

Objava Vozači u BiH duguju više od 73,5 miliona KM neplaćenih kazni za saobraćajne prekršaje pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Predsjednik Centralne izborne komisije BiH Željko Bakalar ozvaničio je danas u štampariji “Unioninvestplastika” kod Sarajeva početak štampanja i pakovanja glasačkih listića za Loklane izbore 2020.

Bakalar je izjavio da je nakon višemjesečnog kašnjanja usvajanja budžeta institucija BiH, te procedure javnih nabavki uz žalbeni postupak, danas počelo štampanje listića uz neznatano kašnjenje u odnosu na planirane rokove.

– Bit će štampano oko sedam miliona glasčkih listića, a posao vrijedan 805.528 KM dobila je kompanija “Unioninvestplastika” d.d. Sarajevo – istakao je Bakalar.

Dodao je da glasački listići spadaju u osjetljivi izborni materijal zbog čega je štampanju pristupljeno uz posebne sigurnosne mjere, te mjere nadzora svake radnje u tom procesu.

Bakalar je naglasio da je prvi kontingent od 48 paleta papira s vodenim žigom uz policijsku pratnju dopremljen u pomenutu štampariju 12. septembra 2020.

Precizirao je da je današnji proces započet štampanjem glasačkih listića za izbore u Banjoj Luci i Općini Centar Sarajevo.

(RTV Slon/Fena)

Objava Počelo štampanje glasačkih listića za Lokalne izbore 2020 pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U protekla 24 sata u Bosni i Hercegovini je prijavljeno četiri smrtni slučaja i 245 novozaraženih.

Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je 1.415 uzoraka, od kojih je 173 pozitivno. Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima u Federaciji BiH. 

Do sada je testirano ukupno 151.939 uzoraka, a virus je potvrđen kod 17.206 osoba. 

Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH u protekla 24 sata prijavljena su četiri nova smrtna ishoda. U protekla 24h preminule su dvije osobe, muškarac iz Kaknja i žena iz Travnika, dok su dva smrtna ishoda iz proteklog perioda. 

S današnjim danom, ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 491, i to 323 muškarca i 168 žena.

Оd pоsljеdnjеg izvјеštаја о еpidеmiоlоškој situаciјi u Rеpublici Srpskој koronavirus je pоtvrđеn kоd 72 оsоbе, saopćio je Branislav Zeljković, direktor Instituta za javno zdravstvo RS. 

Kako je naveo u pоsljеdnjа 24 sata tеstirаno je 510 lаbоrаtоriјskih uzоrаkа.

U pоsljеdnjа 24 sata, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе priјаvljеna su dva smrtna slučајa.

Kako je rekao Zeljković, najveći problem i dalje predstavljaju privatne zabave.

(Avaz)

Objava U protekla 24 sata u Bosni i Hercegovini prijavljeno četiri smrtna slučaja i 245 novozaraženih pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH na dan 21.09.2020. godine po prebivalištu osiguranika iznosi519.701. Od početka pandemije, u Federaciji BiH je na dan 05.05.2020. godine zabilježen najmanji broj zaposlenih i bio je 507.607.  

Na dan 21.09.2020.godine broj zaposlenih iznosi 519.701 i veći je za 12.094 u odnosu na 05.05.2020.godine. Broj zaposlenih 21.09.2020. godine veći je za 1.164  u odnosu na prethodno objavljeni podatak o broju zaposlenih sa stanjem na dan 14.08.2020. godine.  Povećanje se najvećim dijelom odnosi na prijavu zaposlenih u djetanosti obrazovanja. 

Stanje broja zaposlenih na dan 21.09.2020.godine po prebivalištu zaposlenika i sjedištu poslodavca razvrstanih po kantonima i općinama može se vidjeti na linku http://pufbih.ba/v1/public/upload/files/zaposleni_za_WEB_na_dan_21_09_2020.pdf

Broj zaposlenih prema prebivalištu se bazira na prebivalištu zaposlenika (JMBG) bez obzira gdje je osoba zaposlena (u općini prebivališta ili drugoj općini ili u istom kantonu ili drugom kantonu), a broj zaposlenih prema mjestu rada, odnosno prema mjestu poslodavca (JIB-a).  

Objava Stanje broja zaposlenih radnika u Federaciji BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Oblasti ugostiteljstva, hotelijerstva i turizma najpogođenije su epidemijom koronavirusa. Zbog mjera Kriznog štaba ugostitelji iz cijele Bosne i Hercegovine od vlasti su tražili da im se omogući radno vrijeme u skladu sa načinom registracije, te da, ukoliko im se u potpunosti zabranjuje rad, država preuzme fiksne troškove kirije, plate radnicima i uplate doprinosa. Hoće li se moći udovoljiti njihovim zahtjevima pitali smo Gorana Čerkeza, člana Kriznog štaba FBiH.

U Federaciji Bosne i Hercegovine na snazi je odluka o skraćenom radnom vremenu ugostiteljskih objekata do 23:00 sata. Fedreralno ministarstvo okoliša i turizma nedavno je Kriznom štabu FBiH uputilo zahtjev da razmotri mogućnost da se ugostiteljskim objektima produži rad do 24 sata. Pokretanje inicijative uslijedilo je nakon brojnih kontakata Ministarstva sa ugostiteljskim radnicima i njihovim predstavnicima. Iz Kriznog štaba ističu da razmatraju tu mogućnost.

– I mi bi voljeli da produžimo radno vrijeme, ali to zahtjeva bolji nadzor. Mi do sada nismo imali dobar nadzor. To zahtjeva da inspekcija i policija rade jače na terenu, i da oni objekti koji ne poštuju mjere budu zatvoreni, a oni objekti koji poštuju mjere da rade u okviru propisanog radnog veremena. To ne bi bio nikakav problem. Međutim, mi nemamo podrške koju smo očekivali i ne smijemo da idemo u rizike. Kapaciteti zdravstveni su ograničeni, kazao nam je Goran Čerkez, član Kriznog štaba Ministarstva zdravstva FBiH.

Čerkez naglašava da je i turizam pretrpio velike gubitke zbog uticaja epidemije koronavirusa, ali dodaje, da smo se zatvaranjem granica okrenuli domaćem turizmu. Zahvaljujući tome određene turističke destinacije u BiH su doživljele ekspanziju.

– Neum je imao veći broj turista, nego ranije. Neke planine su bolje radile, i to je činjenica koju ne smijemo zaboraviti ni u budućnosti jer naš turizam može potencijalno biti izvor velikih prihoda. Sa druge strane, taj nedostatak međunaronog turizma je donio probleme. Kongresni turizam je ograničen odlukom o boravku 50 ljudi u zatvorenom prostoru, što je prilično teško, nije održivo. Sigurno je ovaj sektor imao najveći problem. Mi očekujemo od ministarstva turizma da tu oblast podrže, dodao je.

Oblast kulture je, ističe Čerkez, također jako pogođena zbog mjera koje propisuju okupljanje maksimalno 50 ljudi u zatvorenom prostoru.

– Limit 50 ljudi je vrlo težak. Kina ne mogu da rade rentabilno sa 50 ljudi, pozorišta. I tu ćemo pokušati. Mi stalno analiziramo i pokušavamo. Imali smo razgovor sa kolegama iz tuzlanskog pozorišta, pa pokušat ćemo nešto da uradimo da bar malo pomognemo. Da li je rizik produžiti jedan sat rad ugostiteljskih objekata, dopustiti 70 ljudi u zatvorenom prostoru? Razmatramo, pa vidjet ćemo, zaključio je Čerkez.

Ukoliko se rizik škola pokaže kao mali, Krizni štab razmotrit će popuštanje drugih mjera. Da li će to biti ugostitelji, ostaje da se vidi. Ali do tada, ugostitelji i dalje ne znaju šta im to donosi jesen jer će se njihov rad koncipirati u zatvorenom prostoru, gdje su opet ograničeni.

(RTVTK)

Objava Hoće li biti promjena u režimu rada ugostitelja? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Inspektori za strance u saradnji sa policijskim službenicima provode zajedničke aktivnosti kontrole kretanja i boravka stranaca usmjerene na kontrolu mjesta na kojima se okupljaju migranti na području Sarajeva, Bihaća, Velike Kladuše, Tuzle, Kalesije, Donjeg Vakufa i Travnika, navode iz Službe za poslove sa strancima BiH.

Dodaje se da su navedene aktivnosti rezultirale su pronalaskom stranih državljana koji su nezakonito ušli ili nezakonito boravili na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Služba za poslove sa strancima je zbog nezakonitog ulaska ili boravka izrekla  mjeru protjerivanja za 27 stranih državljana sa zabranom ulaska i boravka u BiH, među kojima su državljani Turske, Afganistana, Pakistana, Maroka i Alžira. Navedena lica su stavljena pod nadzor u Imigracioni centar ili im je ograničeno kretanje na određeno mjesto do udaljenja sa teritorije BiH.

Služba za poslove sa strancima realizovala je dobrovoljni povratak za 22 državljana Turske koji su vraćeni u zemlju porijekla, dok je prema sporazumu o readmisiji u Republiku Srbiju vraćeno sedam lica među kojima su državljani Afganistana, Pakistana, Irana, Turske i Srbije.

U okviru mjera i aktivnosti suprotstavljanja nezakonitim migracijama, u saradnji Službe za poslove sa strancima i Međunarodne organizacije za migracije, kroz Program potpomognutog dobrovoljnog povratka, sa teritorije BiH udaljeno je sedam lica u zemlje porijekla. Riječ je o pet državljana Pakistana, jednom državljaninu Tunisa i jednom Egipta. Služba za poslove sa strancima je predmetnim licima izrekla mjeru protjerivanja zbog ilegalnog boravka na teritoriji BiH sa zabranom ulaska i boravka u periodu od jedne godine.

U privremenim prihvatnim centrima trenutno boravi 6.102 migranta. Predmetom rada Službe za poslove sa strancima od početka 2020. godine bilo je 12.991 migranta od kojih je 12.286 iskazalo namjeru podnošenja zahtjeva za azil, od čega je samo u posljednjih sedam dana bilo 470 migranta od kojih su 434 iskazala namjeru podnošenja zahtjeva za azil.

Služba za poslove sa strancima će u skladu sa svojim nadležnostima i kapacitetima nastaviti sa pojačanim operativnim aktivnostima kao odgovor na povećan priliv migranata u BiH.

BHRT

Objava Služba za odnose sa strancima radi na udaljavanju ilegalnih migranata iz BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U okviru projekta “Misli o prirodi!” Centar za promociju civilnog društva u Mostaru je predstavio certifikacijski mehanizam za eko škole čiji je cilj zaštita okoliša kako u samoj školi tako i u lokalnoj zajednici.

Ukupno 36 odabranih osnovnih i srednjih škola u BiH, na javnom pozivu koji će biti raspisan 1. listopada, imat će priliku dobiti certifikat eko škole te će aktivno sudjelovati u različitim aktivnostima i razvijati nastavni program u oblasti zaštite okoliša.

Odabranim školama ponudit će se resursi – znanje kroz sudjelovanje na konferencijama, edukacijama i drugim projektnim aktivnostima, kao i materijalni resursi.

– Certifikacijski mehanizam pruža mogućnost javnim osnovnim i srednjim školama u BiH da se uključe u program eko škola i za to, pored stručne, dobiju i materijalnu podršku koja će iznositi do šest tisuća maraka – kazala je novinarima savjetnica za zaštitu okoliša Centra za promociju civilnog društva Sabina Jukan uoči prezentacije na kojoj je predstavljena metodologija koja definira korake i aktivnosti koje škola treba provesti da bi postala eko škola.

Jukan je istaknula kako je projekt “Misli o prirodi!” trogodišnji projekt koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a financijski podržava Vlada Švedske u iznosu od tri milijuna maraka.

– Osnovni cilj projekta je povećati ulogu civilnog društva u zaštiti okoliša kroz umrežavanje organizacija civilnog društva, institucija, stručnih lica, škola, medija i mladih za zajedničko, sinkronizirano i snažno djelovanje na lokalnoj razini – kazala je Jukan.

Istaknula je kako je predstavljanje u Mostaru drugo po redu, od ukupno deset planiranih širom BiH.

(Vijesti.ba / FENA

Objava Trideset i šest bh. škola dobit će certifikat eko škole pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Memorijalni centar Srebrenica i producentska kuća “Deblokada” potvrdili su da će se bosanskohercegovačka premijera filma “Quo Vadis, Aida” rediteljice Jasmile Žbanić održati 10. oktobra u Potočarima.

Rezultat je to procesa konsultacija sa članovima Upravnog odbora Memorijalnog centra i predstavnicama udruženja porodica žrtava genocida, koji su jednoglasno potvrdili važnost ovog filmskog ostvarenja u širenju istine o genocidu u Srebrenici.

– Izuzetno smo zahvalni rediteljici Žbanić i cijelom timu Deblokade na višegodišnjem vrijednom radu koji je doveo do filma koji imamo danas. Priča filma vuče svoju inspiraciju iz stvarnih događaja, a kroz likove i radnju, rediteljica je omogućila da to bude priča u kojoj svako od nas, ko je u tim julskim danima 1995. godine bio u Potočarima, može pronaći jedan komad svoje priče i dio svog sjećanja – kazao je predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra Srebrenica Šefket Hafizović.

Prva projekcija je planirana za mlade ljude iz Srebrenice i regije s obzirom da je cilj rediteljice uključiti nove generacije u razgovor o lekcijama Srebrenice.

– Film je rađen sa željom da bolne teme naše prošlosti budu povod za više empatije, solidarnosti i razumijevanja. Želimo da film omogući ljudima neku vrstu katarze koja će pomoći boljoj komunikaciji potrebnoj za izgradnju zajedničke budućnosti ovih prostora. Zbog toga smo odlučili da su mladi ljudi iz Srebrenice, BiH i regije naše prve VIP zvanice – rekla je Jasmila Žbanić, rediteljica filma i dodala: “Mladi ljudi nisu krivi za počinjene zločine u BiH. Oni moraju naučiti razgovarati o bolnim stvarima tako da im niko ne stavlja teret zločina prethodnih generacija. Nove generacije moramo osloboditi od zločinaca i zločina.”

Nakon razgovora sa mladima, uslijedit će i zvanična premijera, koja će okupiti prijatelje filma “Quo Vadis, Aida” te partnere Memorijalnog centra.

Svjetska premijera filma “Quo Vadis, Aida2 održana je na 77. Venecija film festivalu, najstarijem i jednom od najznačajnijih filmskih festivala u svijetu. Nakon Venecijanskog festivala prikazan je i u oficijelnom programu 45. Toronto film festivala, najvećeg sjevernoameričkog filmskog festivala.

Projekcije u Srebrenici će biti ograničene u skladu sa važećim pravilima vezanim za okupljanja i javne događaje ovog tipa, a Memorijalni centar Srebrenica će preduzeti sve mjere higijenske i dezinfekcijske zaštite, te mjere fizičke distance, uvažavajući standarde Svjetske zdravstvene organizacije. Nakon premijere u Memorijalnom centru, film će biti prikazan za širi auditorj u Sarajevu, BiH i regiji. Obzirom na mjere vezane za Covid-19, javnost će biti o tome naknadno informisana, saopćio je MC Srebrenica.

(RTVTK/FAKTOR)

Objava Bh. premijera filma “Quo Vadis, Aida” 10. oktobra u MC Srebrenica pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Brutodruštveni proizvod Crne Gore pao je u drugom kvartalu ove godine (april, maj, jun) za 20,2 posto, saopštila je danas Uprava za statistiku Monstat.

Vrijednost ostvarenog BDP-a u ovom kvartalu iznosila je 900,5 miliona eura, dok je u istom periodu lani bila 1,15 milijardi, piše Vijesti.me.

Procjena crnogorske Vlade bila je da će BDP u ovoj godini imati pad od 6,8 posto, a sada je izvjesno da će on biti veći.

Prosječan pad ekonomije u zemljama Evropske unije iznosio je 14 posto.

Na cijelom evropskom kontinentu nijedna zemlja nije imala rast ekonomije, sve su bile u padu. Veći pad BDP-a u ovom kvartalu od Crne Gore imali su samo Velika Britanija sa 22,8 posto i Španija sa 22,1 posto.

Od susjednih zemalja, čiji je BDP izmjeren u ovom periodu, Srbija je imala pad od 6,4 posto, Sjeverna Makedonija 12,7 posto, Slovenija 13 posto i Hrvatska 15,1 posto.

Objava Crnogorska ekonomija od aprila do juna pala za 20,2 posto pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Neto naplata prihoda od indirektnih poreza u BiH u osam mjeseci (januar – august) ove godine pala je za 9,4 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Iz Odjeljenja za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH u mjesečnom biltenu navode da su u augustu znatno produbljeni negativni trendovi u naplati prihoda od indirektnih poreza uzrokovani pojavom koronavirusa

Prema preliminarnom izvještaju UIO o gotovinskom toku, u augustu ove godine naplaćeno je 582,4 miliona KM bruto prihoda, što je za 118,1 milion KM manje nego u istom mjesecu lani. Analiza pokazuje da  mjesečni pad neto naplate u odnosu na august 2019. iznosi čak -20,1 posto.

Nastavak negativnih trendova u augustu doveo je do povećanja kumulativnog deficita u naplati indirektnih poreza na 555,5 miliona KM, dok je deficit neto prihoda, zbog smanjenja isplata povrata od 15,4 posto, iznosio 402,9 miliona KM.

-Glavni faktori negativnog rasta PDV-a u augustu su veliki pad uvoza, te neočekivani rast povrata PDV-a po osnovu međunarodnih projekata. Iako se očekivalo da će u ljetnim mjesecima potrošnja nerezidenata (dijaspora, turisti, u tranzitu, prekogranična potrošnja) doprinijeti oporavku naplate PDV-a i akciza, to se nije desilo zbog zadržavanja restrikcija pri ulasku u BiH, kako od domaćih vlasti tako i od zapadnih zemalja – dodaje se u analizi.

Dodatno, spor oporavak EU negativno djeluje na ekonomiju BiH, zaposlenost i potrošnju građana, a time i na naplatu indirektnih poreza.

Objava Pad naplate prihoda od indirektnih poreza pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Gradska uprava Srebrenika potpisala je ugovor sa predstavnicima Intesa San Paolo banke, koja je po raspisanom međunarodnom tenderu izabrana kao najpovoljniji kreditni ponuđač za rješavanje dugogodišnjeg problema nedostatka pitke vode na mjesnom području Tinje.

Ukupan finansijski iznos ugovora, koji su potpisali gradonačelnik Srebrenika Nihad Omerović i predstavnik Intesa San Paolo banke Edvin Bojagić, iznosi 2.100.000 KM sa rokom otplate od 96 mjeseci, sa uključenim grejs periodom od 12 mjeseci i kamatnom stopom od 2,563 posto.

– Već u petak ćemo na žiro računu imati operativna finansijska sredstva namijenjena za rješavanje problema vodosnabdijevanja prvenstveno mjesnog područja Tinja kao i ostalih naselja u kojima postoji problem snabdijevanja pitkom vodom – kazao je gradonačelnik Omerović.

Zaduženje, kako navodi, ni u kom slučaju neće ugroziti likvidnost i tekuće potrebe gradskog budžeta, niti bitno opteretiti ostale planirane infrastrukturne projekte.

Radovi na terenu počet će za nekoliko dana čime će se dugogodišnji problem sa napajanjem pitkom vodom mještana Tinje i okolnih naselja konačno riješiti, saopćeno je iz Gradske uprave Srebrenika.

Objava Osigurano 2.100.000 KM za projekte vodosnabdijevanja u mjestu Tinja pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Najveći broj prijava za glasanje putem pošte na predstojećim lokalnim izborima, koje ispunjavaju neophodne uslove i koje su obrađene do 21. septembra, odnosi se na glasanje u Banjoj Luci (2.360), Bijeljini (2.571), Brčko distriktu (5.365), Jajcu (2.862) i Tesliću (3.100).

Ministarstvo vanjskih poslova BiH saopćilo je 2. septembra 2020. godine da je, prema tadašnjim informacijama, pristiglo više od 100 hiljada neobrađenih prijava.

Centralna izborna komisija BiH je, nakon upita portala Klix.ba o broju prijava, saopćila da je “iznimno zahtjevna i obimna aktivnost obrade prijava birača za glasanje van Bosne i Hercegovine i dalje u toku”. To znači da broj od 73.165 prijava za glasanje putem pošte, koje ispunjavaju uslove, nije konačan.

Željko Bakalar, predsjednik Centralne izborne komisije BiH, upozorio je ranije za Klix.ba da je najčešći slučaj izbornih prevara da imaju duple ili fiktivne prijave ljudi koji ostvaruju svoja izborna prava, a nemaju veze s izborima. KLIX

Objava Najveći broj prijava za glasanje putem pošte u Banjoj Luci pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.