Arhiva oznaka: Srebrenik.NETwork

Radio Srebrenik kao 16. radio stanica u BiH počeo je emitovati program u 10 sati 29. 11. 1971. godine. Emitovan je petosatni poslijepodnevni program, koji je uključivao informativne emisije i preglede dnevnih događaja u ukupnom trajanju od 60 minuta dnevno. Razlog formiranja radija je bio prvenstveno da pomogne razvoju opštine koja je tada bila u punom razvoju. Bilo je to vrijeme kada se gradio Dom zdravlja, motel, Interplet, tvornica namještaja, Klas itd. Značajan doprinos razvoju dao je sigurno i Radio Srebrenik.

Prvi urednik radija bio je Ešref Berbić zatim su u radiju bili angažovani u prvim godinama rada i Hazim Hodzić, Agan Djedović. Prvi spikeri na radiju bili su : Šaha Salihović, Miodrag Popović.Kasnije su se pridružili Vahdeta Mujedinović,Dara Andrić,Šemsa Okić,Sadeta Zakomac i dr.Prve emisije na radiju bile su: Sa vama u prolazu, Hronika dana, Kratke vijesti, Emisija za poljoprivrednike i Selo na radiju. Pored navedenih emisija zastupljene su bile i ostale oblasti života. Bitno je napomenuti da su u radiju neposredno ili posredno sarađivali sa svojim prilozima i darovima: novinar Dragoljub Maslić,Muhamed Mašić,Emin Tahirović,Uzeir Bukvić,Dana Raković,Zlatko Prlenda i mnogi drugi.Prvi tehničari u radiju bili su Safet Hodžić Buča i Safer Fačić.

Mada je zamišljen kao opšitnski radio po nosti i prostornosti, Radio Srebrenik je imao čujnost u Brčkom, Gradačcu, Bosanskom Šamcu, Tuzli, Gračanici, Modriči Doboju i mnogo šire. Radio je privremeno smješten u prostorije narodnog univerziteta koje su bile neuslovne, improvizovani studio i režija. Tehnički uređaji su se svodili na dva magnetofona, tri uher magnetofona, predajnik 0,5 vati, koji se nalazio u prostorijama radia, a radilo se na srednjem talasu 207 mhz.Tih godina radio kao medij je bio izuzetno popularan, najslušaniji su bili Radio Tuzla, Radio Sarajevo, Radio Beograd itd.

U programu Radio Srebrenika dominirala je narodna muzika,slušane su bile i sevdalinke, imali smo ugovor s Jugotonom, Pgp, Diskotonom Sarajevo itd. Muzika je emitovans s ploča a tek osamdesetih godina upotrebljavaju se kasete.Radio je finansiran iz opštinskog budžeta i od vlastitih prihoda.

Novim prostorijama koje su bile vrlo funkcionalne radio je imao puno bolje uslove za rad, povećan je broj sati emitovanja programa, uvedene nove emisije, obnovljena je tehnika, uspostavljena je saradnja sa Radio Sarajevo, vršena je stalna razmjena sadržaja. 82’ godine je bilo 5 zaposlenih. Danas svojim signalom, u skladu s pravilima RAK-a, pokriva Tuzlansku i Dobojsku regiju, a u toku je realizacija projekta za pokrivanje signalom i područja Brčanske regije za koju posjedujemo dozvolu Regulatorne agencije za komunikacije. Radio Srebrenik emituje program 24 sata dnevno na frekvencijama: 90,8 Mhz za područje općina Srebrenik, Gradačac, Gračanica, Zavidoviće, Tešanj, i dijelove Kakanja i Zenice i 103 Mhz za Tuzlu, Živinice, Kalesiju, Kladanj, Banoviće i Lukavac.

Objava O Nama pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine danas je jednoglasno donijela Odluku o potvrđivanju rezultata posrednih izbora i dodjeli mandata za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH iz Republike Srpske.

Prema ovoj odluci, mandat u Domu naroda PSBiH iz RS dodjeljen je: Snježani Novaković-Bursać, Nikoli Špiriću, Sredoju Noviću i Radovanu Kovačeviću iz SNSD-a te Želimiru Neškoviću iz SDS-a.

Centralna izborna komisija BiH je 5. januara 2023. godine donijela Odluku o utvrđivanju rezultata posrednih izbora i dodjeli mandata delegatima u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH iz RS-a.

Na ovu odluku izjavljena je žalba. Apelaciono odjeljenje Suda BiH je postupilo po navedenoj žalbi i žalba je odbijena kao neosnovana, tako da su se stekli uslovi za donošenje Odluke o potvrđivanju rezultata posrednih izbora i dodjeli mandata za Dom naroda PS BiH iz RS – rečeno je na sjednici CIK-a BiH. (Vijesti.ba)

Objava CIK BiH donio Odluku o potvrđivanju rezultata posrednih izbora za Dom naroda PS BiH iz RS-a pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Košarkaši Real Madrida su savladali Granadu u gostima rezultatom 82:62 u 16. kolu španske Endesa lige.

Real Madrid je dobro otvorio susret i nakon prve četvrtine je imao prednost 19:14, a na poluvrijeme su Kraljevi otišli sa plus osam (32:24).

Granada je na početku treće četvrtine napravila seriju 11:2 i povela sa 35:34, no to je bilo sve što su domaćini uspjeli uraditi.

Ubrzo je Real ponovo preuzeo kontrolu nad utakmicom i u posljednju dionicu ušao s dvocifrenom prednošću (57:46), te je rutinski priveo susret kraju.

Real je do pobjede vodio sjajni Džanan Musa koji je susret završio s 20 poena, 5 skokova i 4 asistencije.

Real Madrid je ovom pobjedom ostao na liderskoj poziciji u Endesa ligi s omjerom od 13 pobjeda i 3 poraza. KLIX

Objava Džanan Musa vodio Real Madrid do pobjede pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Službenik Policijske stanice Kladanj,inicijala A.Š., rođen 1975. godine, utopio se na području Živinica, potvrđeno je za RTV Slon iz MUP-a Tuzlanskog kantona.

Tragedija se dogodila u petak u poslijepodnevnim satima, na lokalitetu Golubinjaka gdje se nalazi manja akumulacije vode omeđena šibljem.

Naređena je obdukcija, a preliminarni rezultati istrage ukazuju da nema tragova nasilja i da utapanje policajca nije posljedica počinjenja krivičnog djela, rečeno je iz MUP-a. RTV SLON

Objava U Živinicama se utopio policajac pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Razdoblje dvojnog opticaja kuna i eura završava večeras u ponoć što znači da se od sutra u Hrvatskoj može plaćati samo u eurima.

Period dvojnog opticaja počeo je s uvođenjem eura 1. januara i traje do 14. januara. Prvih 14 dana nove godine omogućeno je plaćanje i kunama i eurima, a u pravilu se ostatak vraćao samo u eurima. No razdoblje dvojnog opticaja završava večeras u ponoć.

Ako i nakon subote budete imali kuna, zamijeniti ih možete do kraja 2023. u svim bankama, poslovnicama Hrvatske pošte i Fine, a od 1. januara 2024. u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), piše Index.

U skladu sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj banke, Hrvatska pošta i Fina svim potrošačima će u roku od 12 mjeseci od dana uvođenja eura, to jest od 1. januara 2023. do 31. decembra 2023., mijenjati gotov novac kune za gotov novac eura po fiksnom kursu konverzije (1 euro = 7.53450 kuna).

U tom se razdoblju zamjena provodi bez naknade, a u jednoj transakciji može se zamijeniti najviše 100 novčanica i 100 kovanica kuna, napomenuli su iz HNB-a.

HNB počinje mijenjati gotov novac kune za gotov novac eura 1. januara 2024., bez naknade, po fiksnom kursu konverzije, i to kovanice kune, uključujući lipe, do 31. decembra 2025., a novčanice kune bez vremenskog ograničenja.

“Sukladno propisima, HNB prije 1. januara 2024. ne zamjenjuje gotov novac kune za gotov novac eura”, naglasili su iz centralne banke. KLIX

Objava Danas je posljednji dan plaćanja kunama Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U organizaciji škole stranih jezika “Educa” Srebrenik u plavoj sali Doma kulture Srebrenik večeras je upriličena promocija knjige “Lešinari ne lete”, autora dr. Jasmina Dorića, višestruko nagrađivanog pisca, pripovjedača i doktora medicine iz Srebrenika.

Jasmin Dorić dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, a neka od njih su:
-Drugo mjesto za književnu nagradu „Musa Ćazim Ćatić“ na književnom natječaju „Bajramske priče“ za najbolju neobjavljenu bajramsku priču i bajramsku pjesmu 2018. godine u kategoriji bajramske pjesme, za pjesmu „Džeher“.

-Prva nagrada na 6. međunarodnom festivalu „Mihajlo Kovač“ poezije i proze za osnovce, srednjoškolce i mlade do 30 godina u kategoriji mladih do 30 godina sa pjesmama „Atomsko sklonište“, „Biti pjesnik“ i „Pismo iz ludnice“.

Objava U Srebreniku održana promocija knjige dr. Jasmina Dorića “Lešinari ne lete” pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Fudbaler pionirske selekcije FK “Sloboda” Ensar Karić iz Srebrenika, pozvan je u kamp U-15 reprezentacije BiH.

Zimski kamp U-15 nacionalne selekcije održat će se od 16. do 18. januara. Okupljanje reprezentativaca zakazano je za ponedjeljak, 16. januara, najkasnije do 12 sati, u Trening centru NS/FSBiH u Zenici. Ensarove igre u crveno-crnom dresu nisu prošle nezapaženo, te će sredinom januara na nadolazećem zimskom kampu, dati sve od sebe da opravda selektorov poziv.

Ensar je još jedan u nizu reprezentativaca iz našeg omladinskog pogona, što pokazuje da se na Tušnju godinama unazad kvalitetno radi sa našim mladim fudbalerima. Želimo mu mnogo sreće i uspjeha, te da se na Tušanj sa ovog reprezentativnog okupljanja, vrati sa lijepim uspomenama, objavljeno je na portalu ovog kluba.

Objava Ensar Karić pozvan u kamp U-15 reprezentacije BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Prema podacima Centralne banke BiH za cijelu 2021. godinu dijaspora je obitelji i prijateljima poslala 3,043 milijarde maraka, dok su godinu ranije u BiH stigle 2,522 milijarde KM po osnovu novčanih doznaka. 

Ekonomist Marko Đogo kaže da rast doznaka, bez obzira na globalnu krizu, ne treba da čudi, s obzirom na inflaciju i da novac gubi svoju vrijednost. 

– Do kraja četvrtog kvartala 2022. godine taj broj će vjerovatno premašiti tri milijarde maraka, budući da pred kraj godine ciklično stiže najviše tog novca – kazao je Đogo.

 Prekid rasta

On je dodao da bi se trend rasta mogao prekinuti 2023. godine te da je to poprilično pouzdano očekivanje. 

– Ako bude ozbiljna ekonomska kriza, a u najavi jeste i prvi parametri pokazuju da će tako i biti, to će se negativno odraziti na naše ljude koji rade u inostranstvu, tako da će oni slati manje novca – istakao je Đogo.

I ove doznake koje su stigle za tri kvartala 2022. godine manje su od onih koje su dolazile prije deset godina, što je posljedica demografskih kretanja. 

– Sada se u inostranstvo sele čitave obitelji i prosto ne šalju novac više ovamo, za razliku od ranije, kada je na rad u inostranstvo odlazio samo muškarac koji je ovdje izdržavao obitelj – naveo je Đogo. 

Novac važan za građane

Naglasio je da novac koji stiže po osnovu doznaka važan za građane, ali da je i taj značaj sve manji. 

– U jednom trenutku smo imali situaciju da su doznake pristigle iz inostranstva činile 20 posto BDP-a, a u 2022. godini to će biti manje od deset posto, s obzirom na to da je BDP premašio 35 milijardi KM, a doznake teško da će, zaključno sa četvrtim kvartalom dostići 3,5 milijardi maraka – zaključio je Đogo.

Od 2008. godine, kada je izbila svjetska ekonomska kriza, novčane doznake iz inostranstva su počele da padaju i taj trend su imale sve do 2012. godine, od kada počinju postepeno da se oporavljaju, piše Glas Srpske.

Raniji podaci Centralne banke BiH pokazuju da je novčana pomoć iz inostranstva građanima u BiH rasla, te da je tek 2017. uspjela da dostigne nivo iz 2007. godine, odnosno dijaspora je tada poslala 2,51 milijardu KM. 

Avaz

Objava Evo koliko je novca dijaspora poslala u BiH ove godine pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Posmrtni ostaci najmanje jedne žrtve proteklog rata ekshumirani su danas u krugu sarajevskog preduzeća namjenske industrije ‘Zrak’.

– Posmrtne ostatke, koji su se nalazili na površini terena, pronašli su slučajni prolaznici te je odmah potom alarmirana policija kao i Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine – navodi se. 

Prema informacijama Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, najvjerovatnije se radi o žrtvama koje su nestale 1992. godine na području Sarajeva.

Posmrtni ostaci žrtava nakon ekshumacije bit će prebačeni u prostorije JKP ‘Gradska groblja’ Visoko, gdje će uslijediti kriminalističko – tehnička i sudsko-medicinska obrada.

Također će biti izuzeti i koštani uzorci, sa ciljem identifikacije žrtve putem DNK metode.

U narednim danima će, na tom lokalitetu, biti nastavljeno i pretraživanje tog lokaliteta odnosno terena obraslog u šiblje, a u potrazi za posmrtnim ostacima žrtava – saopćeno je iz Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine.

federalna.ba

Objava Ekshumacija ratnih žrtava u krugu sarajevskog preduzeća ‘Zrak’ pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vlada Federacije BiH na današnjoj sjednici je, na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, utvrdila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o doprinosima i uputila ga po skraćenom postupku na usvajanje u parlamentarnu proceduru. Cilj je, kako se navodi, smanjenje stope doprinosa i rasterećenje obaveza poslodavaca.

Predloženom izmjenom mijenja se propisani uslov za primjenu preferencijalne osnovice za obračun doprinosa za radnike u rudnicima uglja, tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće i niskoakumulacijskim djelatnostima tradicionalnih, starih, zanata. Kako je obrazloženo, ovim se ostavlja mogućnost isplate većeg iznosa plaća ovim radnicima (sa sadašnjeg iznosa u visini najniže plaće na iznos od 85 posto prosječne neto plaće). Također, vrši se usklađivanje iznosa preferencijalne mjesečne osnovice za obračun doprinosa za ove radnike, kako bi se zadržao približno isti postotak povlastice (predloženom izmjenom ovaj postotak neznatno je veći).

Razlozi za donošenje ove izmjene su jačanje konkurentnosti na inostranom tržištu, prvenstveno u tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće kao pretežno izvozno orijentiranoj djelatnosti kroz utvrđivanje plaćanja doprinosa na nižu povlaštenu osnovicu ukoliko se zaposleniku isplaćuje mjesečna plaća u visini do 85 posto prosječne mjesečne neto plaće u Federaciji BiH. Na ovaj način postiže se cjenovna konkurentnost proizvoda iz BiH koji su namijenjeni izvozu te se samim tim osiguravaju pretpostavke za značajnija investicijska ulaganja u ovaj sektor. Ovaj zakon po usvajanju bi stupio na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenim novinama FBiH.

Također, Vlada je danas utvrdila amandmane na tekst Prijedloga zakona o doprinosima koji je ranije uputila u parlamentarnu proceduru, čime oni postaju sastavni dio ovog prijedloga zakona.

Amandmanima se, između ostalog, s ciljem dodatnog rasterećenja obaveza poslodavca i stvaranja povoljnijeg poslovnog ambijenta, stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje smanjuje za jedan dodatni indeksni poen, odnosno sa 17,50 posto na 16,50 posto. To predstavlja ukupnu stopu doprinosa od 31,5 posto, odnosno smanjenje za cijelih 10 posto u odnosu na trenutno važeću stopu.

Proširuje se i definicija prosječne mjesečne neto plaće u Federaciji, a u cilju lakšeg razumijevanja i njene primjene. Definira se i pojam roditelja njegovatelja, kao nove kategorije osiguranika u skladu sa posebnim propisima koji su regulirali ovu oblast. Propisuje se obaveza doprinosa za ovu novu kategoriju obveznika u skladu sa Zakonom o roditeljima njegovateljima.

Utvrđenim amandmanima se propisuje i da su lica zaposlena u inostranstvu, ako nisu obavezno osigurana po propisima te države, obveznici doprinosa na osnovicu. Utvrđuje se i dodatno stimuliranje ulaganja u dobrovoljne penzijske fondove na način da se primanja od penzijskog doprinosa, na koja se ne plaćaju doprinosi, povećavaju sa 80 KM na 100 KM mjesečno i vrši usklađivanje sa neoporezivim iznosom iz Prijedloga zakona o porezu na dohodak.

Također, predviđeno je i propisivanje obaveze plaćanja posebnog doprinosa za zdravstveno osiguranje za lica na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa i volontere, samo ukoliko nisu osigurana na zdravstveno osiguranje kako je to utvrđeno propisima za nezaposlena lica.

Prema jednom od utvrđenih amandmana, ovaj zakon primjenjivat će se od 1. januara 2024. godine.

Utvrđeni amandmani: Bez oporezivanja do 1.000 KM

Na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, Vlada FBiH utvrdila je amandmane na Prijedlog zakona o porezu na dohodak. Danas utvrđeni amandmani postaju sastavni dio Prijedloga zakona koji je Vlada ranije uputila u parlamentarnu proceduru po redovnom postupku.

Jednim od amandmana je utvrđeno da dohodak do 1.000 KM neće biti oporezovan. Ovim amandmanom na prijedlog Vladinog zakona u Parlamentu vrši se izmjena ličnog odbitka na mjesečnom nivou s predloženih 800 KM na 1.000 KM kao stavka u izračunu ukupnog dohotka. Naime, intencija ličnog odbitka kod dohotka od nesamostalnog i samostalnog rada jeste zaštita niskih plaća, a koji se kod izračuna reflektuje kao nulta stopa poreza na dohodak do predloženih 1.000 KM. Uvećanje ličnog odbitka sa 800 KM na 1.000 KM predloženo je kao mjera pomoći radno-sposobnom stanovništvu.

Prema obrazloženju drugog utvrđenog amandmana također je predloženo da se za izuzete prihode na ime stipendije, troškova prakse, te obrazovanja i volontiranja, izvrši izmjena načina iskazivanja izuzetog prihoda s fiksnog iznosa kakav je bio, na procentualni iznos u odnosu na prosječnu platu. Prijedlog za ovom izmjenom potakli su budući nepredviđeni inflatorni pritisci, gdje će ovi izuzeti iznosi rasti s rastom prosječne plaće.

Pored toga prijedlog je da se poveća iznos izuzetog prihoda na ime otpremnine prilikom odlaska u penziju sa tri na šest prosječnih plaća. Prijedlog za ovom izmjenom također su potakli budući nepredviđeni inflatorni pritisci i zaštita primanja budućih penzionera.

Zakonom o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom uvedeno je da se troškovi ovog liječenja priznaju na teret budžeta Federacije BiH, te se ova vrsta dohotka inkorporira u kategorije izuzetog prihoda od oporezivanja.

Pored toga, predloženo je da se u izuzete prihode inkorporira i prihod iz isplaćenih osiguranih suma iz životnog osiguranja i dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, kao poticaj stanovnišvu da se iskoristi potencijal sektora osiguranja, a rastereti obavezno zdravstveno osiguranje.

Također, amandmanom je utvrđeno da početak primjene zakona bude 1.1.2024. godine, navode iz Vlade FBiH.

IZVOR: N1

Objava Vlada FBiH predložila smanjenje stope doprinosa, dohodak do 1.000 KM bez poreza pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Franz (Zeleni/EFA, Njemačka) i Rangel (EPP, Portugal) su naveli da je rukovodstvo entiteta Republike Srpske 9. januara još jednom obilježilo “dan RS” uprkos odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kojim su i samoproglašeni praznik i referendum iz 2016. godine proglašeni neustavnim

Predsjedavajući Delegacije Evropskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom Romeo Franz i stalni izvjestilac za Bosnu i Hercegovinu Paulo Rangel su danas u zajedničkoj izjavi osudili neustavno obilježavanje “Dana Republike Srpske” 9. januara te pozvali na uvođenje sankcija predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.

Franz (Zeleni/EFA, Njemačka) i Rangel (EPP, Portugal) su naveli da je rukovodstvo entiteta Republike Srpske 9. januara još jednom obilježilo “dan RS” uprkos odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kojim su i samoproglašeni praznik i referendum iz 2016. godine proglašeni neustavnim.

“Ignoriranje ovih odluka predstavlja krivično djelo”, podcrtali su, te dodali istakli da su proslavama 9. januara prethodile su i nakon njih 8. i 10. januara održane takozvane “svečane akademije” u Banjoj Luci i Distriktu Brčko.

“Odabir Istočnog Sarajeva za mjesto održavanja ovogodišnje proslave 9. januara smatramo dodatnim i posebno ciničnim provokativnim činom. Također bezrezervno osuđujemo prisustvo nekoliko srbijanskih ministara, predsjednika Skupštine Srbije i – po prvi put – dvojice ministara tehničke vlade Crne Gore na ovim nezakonitim događajima.”

Naglasili su da u Evropi nema mjesta za negiranje genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca, “što je nespojivo sa pojmovima istine, pravde i dostojanstva žrtava i preživjelih” te da to sprečavaju sve pokušaje pomirenja i rizikuje održavanje opasnih podjela unutar zemlje.

“U pozadini ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, dodjela najvećeg odlikovanja Republike Srpske Vladimiru Putinu povodom ovogodišnjeg ‘Dana Republike Srpske’ dovoljno govori o ‘osjećaju pripadnosti’ rukovodstva Republike Srpske i njenog prezir prema osnovnim evropskim vrijednostima. Kao i učešće Noćnih vukova u paradi 9. Januara”, podcrtali su, te dodali da je ovaj nacionalistički motociklistički klub sa sjedištem u Rusiji pod sankcijama EU od jula 2022. godine, te da je njegovim čelnicima zabranjen je ulazak u Bosnu i Hercegovinu.

“Pređeno je nekoliko crvenih linija i krajnje je vrijeme da međunarodna zajednica odmakne dalje od snažnih verbalnih izjava i preduzme konkretne, ciljane akcije protiv onih koji i dalje svjesno i sistematski podrivaju ustavni i teritorijalni poredak Bosne i Hercegovine riječima i djelima”, smatraju oni, te ocjenjuju da se Dodik “svojim izjavama i postupcima de facto odrekao političkog sporazuma od 12. juna 2022. godine koji je potpisao”.

Ponovili su poziv Evropskog parlamenta iz rezolucije od 6. jula 2022. godine u kojoj su države članice i međunarodna zajednica pozvane da “slijede primjer Sjedinjenih Država i Ujedinjenog Kraljevstva i koriste sve raspoložive alate, odnosno ciljane sankcije i suspenziju sredstava, protiv destabilizirajućih aktera u zemlji, uključujući i one koji ugrožavaju teritorijalni poredak BiH, posebno Milorada Dodika” te su pozvali na “brzu, opipljivu i kredibilnu kaznenu akciju”, prenosi N1.

Objava Poruka iz Brisela: Dodiku uvesti sankcije, u BiH se prešlo nekoliko crvenih linija pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vlada FBiH danas je donijela Odluku kojom se utvrđuje najniža plata za period od 1. januara do 31. decembra 2023. godine u neto iznosu od 596 KM, što predstavlja povećanje za 9,85 posto u odnosu na najnižu platu utvrđenu za 2022. godinu.

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenim novinama Federacije BiH.

U obrazloženju odluke navodi se da su način utvrđivanja najniže plate, usklađivanje i rok za usklađivanje propisani Uredbom o metodologiji izračuna i usklađivanja najniže plaće. Prema ovoj uredbi usklađivanje se vrši u visini zbira 50 posto porasta potrošačkih cijena i 50 posto porasta bruto domaćeg proizvoda u Federaciji za period januar – septembar, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku. Na osnovu dostavljenih podataka Federalnog zavoda za statistiku potrošačke cijene u FBiH porasle su za 14 posto, a realni rast bruto domaćeg proizvoda iznosi 5,7 posto.

Shodno navedenom, najniža plaća za period od 1. januara do 31. decembra 2023. godine utvrđena je u neto iznosu od 596 KM, što predstavlja povećanje najniže plaće za 9,85 posto u odnosu na najnižu plaću utvrđenu za 2022. godinu, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Objava Vlada FBiH povećala najnižu platu na 596 KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici usvojila je zahtjev Energoinvesta po kojem je plin jeftiniji za 9,6 posto.

Nove cijene će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2023 godine.

Iz Vlade FBiH tvrde da su ispunjeni svi uslovi za smanjenje cijena.

“Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici u Sarajevu, a na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, dala saglasnost na veleprodajnu cijenu prirodnog gasa za distributivna privredna društva na području Federacije BiH, počevši od 1.1.2023. godine, koja iznosi 990 KM/1.000 Sm3 odnosno 0,990 KM/Sm3”, naveli su u saopštenju iz Vlade FBiH.

Zahtjev Energoinvesta došao je nakon što su ispunjeni parametri za pojeftinjenje plina.

“U obrazloženju želimo istaći da smo prodajnu cijenu gasa od strane Gazprom Eksporta dobili zvanično 9. januara 2023. godine i da je ista saglasno obračunu po gasnoj formuli umanjena za iznos od 4,98 posto u odnosu na cijenu iz predhodnog kvartala”,, naveli su tada iz Energoinvesta.

Objava Plin u Federaciji BiH jeftiniji za 9,6 posto pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo naveli su da će prethodna godina ostati upamćena kao godina sjajnih rezultata za najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini, a da rekordne brojke to i dokazuju.

“U 2022. godini na Međunarodnom aerodromu Sarajevo opsluženo 1.377.348 putnika, što je za čak 20% više u odnosu na referentnu 2019. godinu, te je realizovano 15.451. aviooperacija, odnosno 13% više u odnosu na predpandemijsku 2019. godinu”, naveli su iz Aerodroma Sarajevo.

Ukupno je sa Aerodroma Sarajevo operiralo 28 aviokompanija, su povezale Bosnu i Hercegovinu sa 40 svjetskih i evropskih destinacija.

“Da se sarajevski aerodrom vrtoglavo kreće ka svom novom milionu, ukazivali su i rezultati ACI EUROPE koji je prema statistici za septembar 2022. godine svrstao Aerodrom Sarajevo u ‘Top 5’ aerodroma u grupi 4 (aerodromi do 5 miliona putnika) sa prikazanim povećanjem od čak 36% u odnosu na isti period 2019, ali i činjenica da smo već u oktobru mjesecu oborili rekord po broju putnika iz 2019. godine”, saopćili su iz Aerodroma Sarajevo.

Ističu da se nastavak pozitivnog poslovnja očekuje i u 2023. godini uz uspješno okončanje kapitalnih razvojnih projekata i povećanje postojećih kapaciteta kojima se u bitnoj mjeri unaprijeđuje nivo usluge, na sarajevskom aerodromu su već u toku pripreme za ljetnu sezonu, kao i pregovori sa aviokompanijama koje su iskazale interesovanje za pokretanje novih linija iz glavnog grada BiH.

Ovi rezultati bi bili i bolji, da u decembru nije zabilježen pad prometa za blizu 4,5 posto u odnosu na isti mjesec 2021. godine. Naime, sa sarajevskog aerodroma u decembru ove godine opsluženo je okvirno 67 hiljada putnika,, a u decembru 2021. godine taj broj je bio 70.200 putnika.

Jedan od razloga za ovo je što je kompanija Wizz Air, prvog novembra 2021. godine zatvorila svoju bazu na Aerodromu Sarajevo preusmjerivši se na Aerodrom Tuzla. KLIX

Objava Prošla godina rekordna za Aerodrom Sarajevo pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Zbog planiranih radova na elektrodistributivnoj mreži doći će do prekida u snabdijevanju električnom energijom:

Dana 12.01.2023. godine (četvrtak) na području

1. Grada Tuzle u ulici Slatina na brojevima: 17, 19, 21 i 23 u vremenu od 08:30 do 13:00 sati.

2. Grada Srebrenika:

– u naselju Kosica u vremenu od 10:30 do 12:00 sati,

– u dijelu ulice Mehmeda Ibrahimovića i dio naselja Donji Srebrenik kod Bjelića brente u vremenu od 12:00 do 13:30 sati,

– u dijelu ulice Stjepana II Kotromanića i naselje Neum u vremenu od 13:30 do 15:00 sati.

Dana 13.01.2023. godine (petak) na području

1. Grada Živinica u naseljima: Krževići, Dubrave, Kadrići, Husići i Begići u vremenu od 09:00 do 12:00 sati.

Objava Za sutra najavljena planska isključenja električne energije u TK pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.