Arhiva oznaka: Srebrenik.NETwork

Na području grada Srebrenik do 11 sati glasalo je 3.788 birača ili 10,24 posto.

Pravo glasa na Općim izborima 2022 ima 38.777 građana koji glasaju na 68 biračkih mjesta i putem jednog mobilnog tima.

Objava U Srebreniku do 11 sati izlaznost 10,24 posto pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Na području grada Srebrenik pravo glasa na Općim izborima 2022 ima 38.777 građana koji glasaju na 68 biračkih mjesta i putem jednog mobilnog tima.

Na dva biračka mjesta jutros se kasnilo sa otvaranjem birališta i to na biračkom mjestu u Babunovićima jer su se dodatno prebrojavali glasački listići, te na biračkom mjestu Ćojluk gdje je predsjednik Biračkog odbora odustao od te pozicije, pa je došlo do zamjene. Na oba ova biračka mjesta, glasanje će biti produženo poslije 19 sati za onoliko koliko je bilo kašnjenje, navode iz Gradske izborne komisije Srebrenik.

Objava U Srebreniku kašnjenje na dva birališta pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U Bosni i Hercegovini se danas provode Opći izbori, a biračka mjesta otvorena su jutros u 7 sati. Građani će moći glasati sve do 19 sati kada se biračka mjesta zatvaraju, čime će se ujedno okončati ovogodišnja izborna šutnja.

Izborna kampanja zvanično je otpočela 2. septembra i završena je jučer u sedam sati ujutro kada je nastupila predizborna šutnja uoči konačnog izbora novih predstavnika na Općim izborima 2022. godine.

Mjesec dana prije počeo je period predizborne kampanje, u kojoj su politički subjekti imali priliku da upoznaju birače i javnost o vlastitim programima i kandidatima, a bio je to ujedno i početak monitoringa izbornog procesa.

Ove godine, građani širom BiH biraju ukupno 518 članova organa vlasti na državnom, federalnom i kantonalnom nivou. Biraju se nove skupštine kantona, entitetski i državni parlament te vrhovni šef države Predsjedništvo BiH.

Ovjereno je 145 političkih subjekata (90 političkih stranaka, 17 nezavisnih kandidata i 38 koalicija) za učešće na izborima, međutim na glasačkom listiću će se naći ukupno 127 političkih subjekata jer se 8 stranaka pojavljuje na izborima samo u okviru koalicije, a 10 političkih stranaka nemaju ovjerene kandidatske liste. Ovjereno je i na glasačkim listićima se nalaze imena 7.258 kandidata.

Ukupno su 3.368.666 birača upisana u izvode iz Centralnog biračkog spiska za Opće izbore 2022. godine i to: broj redovnih birača je 3.277.490, broj birača sa statusom raseljene osobe koji glasaju u odsustvu je 6.124, broj birača sa statusom raseljene osobe koji glasaju lično je 15.086, broj birača koji glasaju putem pošte je 63.264 i broj birača koji glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH je 6.702.

Veći postotak izlaznosti znači i veće šanse za promjene i eventualno kvalitetniji izbor onih koji će voditi državu u naredne četiri godine. Do sada je prosjek izlaznosti bio između 54 i 56 posto, što je premalo da bi se ostvairle neke značajnije promjene. KLIX

Objava U Bosni i Hercegovini se danas održavaju Opći izbori pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U Bosni i Hercegovini za naredna četiri dana prognozira se umjereno do pretežno oblačno vrijeme.

Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH u nedjelju, 2. oktobra, u jutarnjim satima po kotlinama centralne i istočne Bosne može biti magle ili niske naoblake. U večernjim satima na krajnjem sjeveroistoku Bosne je moguć lokalni pljusak. Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura od 10 do 16, a dnevna od 18 do 23, na jugu do 25 stepeni.

U ponedjeljak, 3. oktobra, jutro i dio prijepodneva u Bosni oblačno s kišom i lokalnim pljuskovima. U ostatku dana prestanak padavina i postepeno razvedravanje. U Hercegovini u jutarnjim satima umjereno, na sjeveru pretežno oblačno vrijeme. U ostatku dana sunčano. Jutarnja temperatura od 9 do 14, na jugu do 16, a dnevna od 15 do 21, na jugu do 26 stepeni.

U utorak, 4. oktobra, u Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini sunčano uz malu oblačnost. Prijepodne lokalno slaba kiša je moguća na krajnjem sjeveroistoku Bosne. Jutarnja temperatura od 7 do 13, na jugu do 15, a dnevna od 15 do 21, na jugu do 24 stepena.

U srijedu, 5. oktobra, sunčano. U jutarnjim satima po kotlinama centralne i istočne Bosne može biti magle. Jutarnja temperatura od 6 do 11, na jugu do 13, a dnevna od 16 do 22, na jugu do 24 stepena.

Objava U narednim danima umjereno do pretežno oblačno vrijeme pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Jutros u 07:00 sati počela je izborna šutnja koja je na snazi do nedjelje, 2. oktobra do 19:00 sati kada se zatvaraju biračka mjesta u Bosni i Hercegovini.

Izborna kampanja počela 2. septembra 2022. godine  i završena je jutro u 07:00 sati, kada je nastupila izborna šutnja uoči konačnog izbora novih predstavnika na Općim izborima 2022.

Pravo glasa na općim izborima u Bosni i Hercegovini imat će 3.368.666 birača koja su upisana u izvode iz Centralnog biračkog spiska. (RTV SLON)

Objava Počela izborna šutnja, sutra možemo glasati od 07:00 sati pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Nastavljena je praksa trgovine biračkim odborima. Zabilježeni su i brojni navodi o kupovini glasova

Koalicija Pod lupom u periodu od 25.7 do 25.9 zabilježila je ukupno 1202 različite izborne nepravilnosti, uoči izbora u Bosni i Hercegovini, javlja BHRT.

Najveći broj nepravilnosti odnosi se na 484 slučaja preuranjene izborne kampanje u 67 općina i gradova od čega se 157 nepravilnosti odnosi na dokazane slučajeva plaćenog oglasavanja na društvenim mrežama.

Nastavljena je praksa trgovine biračkim odborima. Zabilježeni su i brojni navodi o kupovini glasova a raspon cijena kretao se od 50 do 200 KM.

Iz koalicije Pod lupom navode i da je nastavljena praksa nedozvoljenih pritisaka na birače nuđenjem zaposlenja, prijetnjama gubitkom posla i zastrašivanjem.

Za razliku od ranije posmatranih izbornih procesa, nije bilo prijavljenih slučajeva zloupotrebe ličnih podataka za glasanje putem pošte, što je kako kažu iz Kolaocije Pod lupom rezultat uvođenja dodatnih mehanizama osiguranja pri registraciji za glasanje van BiH. Nije bilo ni prijava u vezi ažurnost biračkog spiska, naprimjer umrla lica ba biračkom spisku.

Uočena su i ukupno oko stotinu nepravilnosti u radu lokalnih izbornih komisija za period od 25.7 do 25.9.

Objava Glas na izborima od 50 do 200 KM, zastrašivanja i prijetnje gubitkom posla pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ugovore o dodjeli ukupno 99 stipendija nadarenim učenicima osnovnih škola i studentima sa područja Tuzlanskog kantona (TK) danas je sa učenicima potpisao ministar obrazovanja i nauke Ahmed Omerović.

Ovom svečanom činu prisustvovao je i premijer Irfan Halilagić te je istaknuo da se radi o sasvim novom projektu Vlade TK, a kojom se nastoji uvesti sistemska briga za djecu koja se trude i postižu zavidne rezltate.

– Današnjim svečanim činom finaliziramo jedno od naših 18 obećanja. Današnjim činom šaljemo dvije poruke. Jedna je da se obećanja i data riječ moraju poštovati. To je univerzalni princip koji nas čini ispravnim i čestitim ljudima. Druga poruka je ta da se izvrsnost i postignuti rezultati moraju vrednovati. Neka vas stipendije koje danas dodjeljujemo podsjećaju na to se svako ulaganje i čestitost na kraju uvijek isplate – kazao je premijer Halilagić te učenicima i studentima zaželio zdravlje i još mnogo uspješnih rezultata.

Ove godine Vlada je za ovu namjenu izdvojila 500.000 KM, a premijer Halilagić izrazio je nadu i očekivanje da će u narednim godinama ova poziciju u kantonalnom budžetu svake godine rasti.

Od ukupno 99 stipendija, koliko ih je danas dodijeljeno, njih 76 dodijeljeno je studentima, a pravo na stipendiranje ostvarila su i 23 učenika osnovnih škola. Procedura dodjele stipendija za učenike srednjih škola još uvijek nije završena i ovi ugovore bit će potpisani u narednom periodu.

– Ukupna visina stipendije iznosi 1.500 KM kada je u pitanju konkurs za nadarene redovne studente, a stipendija za učenike osnovnih škola iznosi 1.000 KM. U narednim danima očekujemo da se stvore i sve formalne pretpostavke da ovakve ugovore zaključimo i sa našim stipendistima, učenicima srednjih škola. Za njih je visina stipendije predviđena u iznosu od 1.350 KM – pojasnio je ministar Ahmed Omerović.

FAKTOR.BA

Objava Stipendije od 1.000 i 1.500 KM: Vlada TK nagradila najbolje učenike i studente pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Na ovogodišnjim Općim izborima, prvi put će biti upotrijebljeni posebni sigurnosni ekološki štambilji koji će se koristiti za ovjeru glasačkih listića, a što za cilj ima onemogućavanje izbornih manipulacija i prevara. Sigurnosnim ekološkim štambiljom se utvrđuje autentičnost i sigurnosna ispravnost glasačkog listića koji se koristi na biračkom mjestu na izborima u Bosni i Hercegovini.

Sigurnosni ekološki štambilj će se otiskivati na prednjoj strani glasačkog listića, u donjem lijevom uglu, ispod uputstva za glasanje. Pored sigurnosnog ekološkog štambilja sa desne strane potpisuje se ovlašteno lice, tj. član   biračkog odbora zadužen za izdavanje glasačkih listića.

Centralna izborna komisija BiH je uvela ovu novinu upotrebe sigurnosnog ekološkog štambilja na biračkom mjestu sa ciljem da poboljša postojeći nivo povjerenja javnosti u integritet i pravičnost izbornog procesa.

Glasačka kabina / paravan je okrenuta prema biračkom odboru i posmatračima kako bi se spriječila mogućnost slikanja ili zamjene listića, što je takođe novina na ovim izborima.

Objava Novine koje trebate znati za dan izbora pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

“Bosanski saz kao dio evropskog naslijeđa” naziv je manifestacije kojom Ministarstvo za kulturu, sport i mlade Tuzlanskog kantona, zajedno sa osam institucija kulture, obilježava Dane evropskog naslijeđa.

JU Centar za kulturu i informiranje Srebrenik i ove godine je dio ove manifestacije, a u okviru programa će, u utorak 4. oktobra 2022. godine,uz podršku BZK “Preporod” Srebrenik prirediti Izložbu slika i fotografija, te promociju monografije “Hašim deset godina poslije”.

Izložba i promocija u čast velikana saza dr. Hašima Muharemovića održaće se u Domu kulture Srebrenik s početkom u 18 sati. Pokrovitelj je Vlada TK, Ministarstvo za kulturu, sport i mlade TK.

-“Raduje me što smo dio jednog zajedničkog i velikog projekta koji nam temom kojom se bavi daje priliku da pružimo malo duha našoj teškoj svakodnevnici. Mi smo ponosni na lik i djelo našeg dr. Hašima Muharemovića, koji je proslavio saz i proslavio Srebrenik, ova izložba je naš doprinos i poruka narednim generacijama da naši velikani ne smiju i neće biti zaboravljeni” – rekao je Mirza Ibrišimović, direktor JU Centar za kulturu i informiranje Srebrenik na press konferenciji upriličenoj povodom najave manifestacije.

Objava Izložba slika i promocija monografije “Hašim, 10 godina poslije” pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Elektroprivreda BiH će svojim zaposlenicima isplatiti po 750 KM jednokratne pomoći, što je izrevoltiralo rudare jer nisu obuhvaćeni odlukom. Direktor Elektroprivrede BiH Admir Andelija poručuje da su se rudari već izborili za pomoć u šestomjesečnom iznosu od ukupno 1.380 KM.

Elektroprivreda BiH je na osnovu uredbe Vlade Federacije BiH donijela odluku o jednokratnoj novčanoj pomoći za zaposlenike tog javnog preduzeća, a iznos od 750 KM će im biti isplaćen u oktobru, uz septembarsku platu. Činjenica da nisu obuhvaćeni odlukom izazvala je revolt kod rudara.

Međutim, direktor Elektroprivrede BiH Admir Andelija u razgovoru za Klix.ba kaže da je takav stav rudara neopravdan jer im to državno preduzeće ne može isplatiti pomoć, s obzirom da nisu njeni, već uposlenici rudnika.

Dodaje i da su se rudari izborili za pomoć još u maju ove godine, koja u konačnici iznosi znatno više od one koju će dobiti zaposlenici Elektroprivrede BiH.

“Rudari su se za pomoć izborili u maju i već četiri mjeseca dobijaju 230 KM neto mjesečno, što je bruto 350 KM. Do kraja godine će dobiti 1.380 KM neto. I veoma je važno da je pomoć radnicima Elektroprivrede BiH jednokratna, a mjesečna pomoć rudarima je trajna kategorija. Naravno, oni su nezadovoljni sa bilo čime i uvijek traže više”, kaže Andelija.

Andelija je pozvao uprave rudnika da isplate jednokratne pomoći rudarima, ukoliko imaju novčana sredstva.

“Mi jesmo vlasnici rudnika, ali kako Vlada FBiH kao vlasnik Elektroprivrede BiH nije donijela odluku, već dala preporuku da isplatimo pomoć, isto tako i mi kao vlasnici rudnika jedino možemo dati preporuku direktorima rudnika da isplate pomoć u skladu sa važećim zakonima i ovlaštenjima”, nastavlja Andelija.

On je kazao da prosječna plata u sedam rudnika u koncernu iznosi skoro 1.400 KM, uz 300 maraka toplog obroka, dok uposlenici Elektroprivrede BiH imaju 1.600 KM platu i isto 300 maraka toplog obroka.

“Uposlenici rudnika su zadnjim povećanjem plate dobili još 230 KM. Mi nemamo ništa protiv, neka imaju plate i 10 hiljada KM, samo neka ih zarade”, naglašava Andelija, koji je stava da rudari ne daju svoj maksimum u radu.

To opravdava podatkom da su rudnici iz koncerna Elektroprivrede BiH dosad isporučili 600 hiljada tona manje uglja od predviđenog plana, naglasivši da su rudari RMU Banovići, koji nije u koncernu, isporučili 100 hiljada tona manje tog energenta.

Kada je riječ o štrajku upozorenja kojeg su rudari održali proteklog ponedjeljka, direktor Elektroprivrede BiH je kazao da nema ništa protiv, istaknuvši da je to stvar Vlade FBiH i Federalnog ministarstva energetike i industrije.

Klix

Objava Andelija rudarima poručio da su već dobili trajnu pomoć: Uvijek su nezadovoljni, neka počnu raditi pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Iz Ministarstva finansija TK su obavijestili korisnike socijalnih davanja da su danas isplaćene određene novčane pomoći.

“Obavještavamo zainteresovane korisnike da će Ministarstvo finansija Tuzlanskog kantona dana 29.09.2022. godine (četvrtak) u 12.00 sati izvršiti isplatu sljedećih oblika socijalnih davanja:

•  stalna novčana pomoć
• privremena novčana pomoć
• jednokratna novčana pomoć
• dječiji dodatak
• uvećani dječiji dodatak
• hraniteljstvo
• podrška pronatalitetnoj politici Tuzlanskog kantona
• jednokratna novčana pomoć za opremu novorođenog djeteta
• novčana pomoć prehrani djeteta do 6 mjeseci.

Isplata prethodno navedenih oblika socijalnih davanja odnosi se na mjesec septembar 2022. godine, čime Ministarstvo finansija kao i Vlada Tuzlanskog kantona iskazuju svoje opredjeljenje za redovnom isplatom pomoći najugroženijih kategorija društva – korisnika oblika socijalnih davanja.

Isplata ostalih oblika socijalnih davanja će biti izvršena nakon što nadležno Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak Tuzlanskog kantona dostavi neophodnu dokumentaciju Ministarstvu finansija, a o čemu će korisnici biti blagovremeno obavješteni” – saopćeno je iz Ministarstva finansija TK.

RTV Slon

Objava Ministarstvo finansija TK: Isplaćene određene socijalne naknade pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine odbacuje svaku vrstu dezinformacija o navodnim “pripremama za izbornu krađu”, izjavio je danas u Sarajevu Suad Arnautović, predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

“U nedjelju se bira ukupno 518 članova sljedećih organa vlasti. Za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine tri člana, Parlament BiH 42 člana Predstavničkog doma, iz Federacije BiH 28, Republike Srpske 14. Za Parlament Federacije BiH 98 članova”, kazao je Arnautović.

Kako je kazao, u Kantonu 1 (Unsko-sanski kanton) bira se 30 zastupnika, Kantonu 2 (Posavski kanton) 21, Kantonu 3 (Tuzlanski kanton) 35, Kantonu 4 (Zeničko-dobojski kanton) 35, Kantonu 5 (Bosanskopodrinjski kanton-Goražde) 25, Kantonu 6 (Srednjobosanski Kanton) 30, Kantonu 7 (Hercegovačko-neretvanski kanton) 30, Kantonu 8 (Zapadnohercegovački kanton) 23, Kantonu 9 (Kanton Sarajevo) 35 i Kantonu 10 (Livanjski) 25.

Na ukupno 5.903 biračkih mjesta u Bosni i Hercegovini u nedjelju, 2. oktobra, mogućnost glasanja na Općim izborima imat će 3.368.666 birača.

U nedjelju, 2. oktobra, na izborni dan u Bosni Hercegovini biračka mjesta će biti otvorena za glasanje od sedam do 19 sati, a birači, pored ostalih mogućnosti, lokaciju svog biračkog mjesta mogu provjeriti i slanjem SMS poruke na broj 091 12 12 12.

“Ovjereno je 145 političkih subjekata (90 političkih stranaka, 17 nezavisnih kandidata i 38 koalicija) za učešće na Općim izborima 2022. godine. Međutim, na glasačkom listiću će se naći ukupno 127 političkih subjekata jer se osam stranaka pojavljuje na izborima samo u okviru koalicije, a deset političkih stranaka nemaju ovjerene kandidatske liste. Dakle, ukupno 127 političkih subjekata (72 političke stranke, 38 koalicija i 17 neovisnih kandidata) će se naći na glasačkim listićima na Općim izborima u BiH zakazanim za 02. oktobar 2022. godine. Ovjereno je i na glasačkim listićima se nalaze imena 7.258 kandidata, po organima vlasti”, kazao je Arnautović.

Prema njegovim riječima, za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ovjereno je ukupno 10 kandidata, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 752 kandidata, Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 1.230 kandidata, Narodna skupštinu Republike Srpske 1.429 kandidata, predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske 31 kandidata, a skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine 3.806 kandidata.

Kako je kazao, 3.368.666 birača su upisana u izvode iz Centralnog biračkog spiska za Opće izbore 2022. godine.

“Broj redovnih birača je 3.277.490, broj birača koji glasaju putem pošte je 63.264, broj birača sa statusom raseljene osobe koji glasaju lično je 15.086, broj birača koji glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH je 6.702, a broj birača sa statusom raseljene osobe koji glasaju u odsustvu je 6.124. Od ukupnog broja birača 3.368.666, njih 14.222 se nalazi na izvodu i Centralnog biračkog spiska za glasanje putem mobilnog tima”, izjavio je Arnautović.

Inače, glasanje će se obavljati na 5.418 redovnih biračkih mjesta, putem 352 mobilna tima, bit će organizovano 105 biračkih mjesta za glasanje na nepotvrđenim glasačkim listićima, 21 biračko mjesto bit će u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine u 15 država, te sedam biračkih mjesta u odsustvu/lično (raseljeni unutar BiH).

“Rad izborne administracije, proces glasanja i brojanja glasova nadzirat će oko 60.000 akreditiranih posmatrača. Najveći broj su posmatrači političkih subjekata koje akreditiraju općinske/gradske izborne komisije u Bosni i Hercegovini. Očekuje se da će ih biti akreditirano više od 50.000”, kazao je Arnautović.

Prema njegovim riječima, Centralna izborna komisija BiH akreditira posmatrače udruženja građana iz BiH, međunarodnih vladinih i nevladinih organizacija i dijelom posmatrače političkih subjekata (samo one koji posmatraju rad CIK BiH i GCB).

“U zadnjih deset dana CIK je obavio, putem Zoom platforme, razgovore i edukaciju sa 143 općinske, gradske izborne komisije u BiH. Na osnovu obavljenih razgovora možemo saopćiti da na terenu ne postoji niti jedan značajniji problem koji bi mogao utjecati na izborni proces u BiH. Centralna izborna komisija BiH odbacuje svaku vrstu dezinformacija o navodnoj pripremi za izbornu krađu”, istakao je Arnautović.

Na Općim izborima 2022. godine angažovano je više od 50.000 redovnog i vanrednog osoblja izborne administracije.

“Pored sedam članova Centralne izborne komisije BiH, tu je 58 stalnih i 37 privremenih službenika u Sekretarijatu Centralne izborne komisije BiH, 571 član u 143 općinske/gradske izborne komisije, 217 službenika u općinskim/gradskim centrima za birački spisak, te oko 50.000 članova i zamjenika članova biračkih odbora, kao i oko 450 angažiranih službenika u Glavnom centru za brojanje”, pojasnio je Arnautović.

U Operativnom štabu akcije “Opći izbori 2022” su predstavnici Ministarstva sigurnosti BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA-e), Granične policije BiH, Centralne izborne komisije BiH, entitetskih i kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova Policije Brčko distrikta BiH.

U periodu od 48 sati prije otvaranja biračkih mjesta pa do zatvaranja biračkih mjesta zabranjeno je objavljivati rezultate istraživanja javnog mijenja u vezi s glasanjem i izborima. Ta zabrana traje od petka, 30. septembra od sedam sati i traje do zatvaranja biračkih mjesta.

Izborna šutnja počinje 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta i traje do njihovog zatvaranja odnosno traje od 1. oktobra u sedam sati ujutro i traje do 19 sati 2. oktobra.

U tom periodu političkim subjektima zabranjeno je učestvovanje u javnim političkim aktivnostima, a zabranjeno je i medijsko izvještavanje o bilo kakvoj aktivnosti koja se odnosi na političku i izbornu kampanju.

Zabranjena je svaka aktivnost kojom se ometa ili opstruira izborni proces.

“Procjena je da će Opći izbori u Bosni i Hercegovini koštati 12.528.000 KM. Od toga su najveći izdaci za naknade članovima i zamjenicima članova biračkih odbora u iznosu od oko 6.795.000 KM, za nabavku papira i štampanje glasačkih listića 1.500.000 KM i poštanski troškovi slanja glasačkih paketa u inostranstvo u iznosu od 1.270.000 KM”, izjavio je Arnautović.

Na inicijativu Centralne izborne komisije BiH i Radne grupe za praćenje realizacije zadataka iz nadležnosti institucija i policijskih agencija u Bosni i Hercegovini vezanih za provođenje Općih izbora 2022. godine, koja je formirana od strane Ministarstva sigurnosti BiH, direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH donio je 10. augusta odluku o formiranju Operativnog štaba akcije “Opći izbori 2022” zaduženo za sigurnosni aspekt izbornog procesa u BiH.

“U Operativnom štabu akcije ‘Opći izbori 2022’ su predstavnici Ministarstva sigurnosti BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA-e), Granične policije BiH, Centralne izborne komisije BiH, entitetskih i kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova Policije Brčko distrikta BiH”, pojasnio je Arnautović.

Istakao je da su novosti na ovim izborima bitne za javnost, prije svega, za birače, da je uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva izrađeno 6.090 sigurnosnih ekoloških štambilja, za svako biračko mjesto po jedan.

“Sigurnosnim štambiljom se utvrđuje autentičnost i sigurnosna ispravnost glasačkog listića. Štambilj će se otiskivati na prednjoj strani glasačkog listića, u donjem lijevom uglu, ispod uputstva za glasanje. Pored sigurnosnog štambilja s desne strane potpisuje se ovlašteno lice, odnosno član biračkog odbora zadužen za izdavanje glasačkih listića.Precizirane su odredbe koje se odnose na pomoć drugog lica. Da bi ostvario pravo pomoći drugog lica, birač mora dokazati predsjedniku biračkog odbora dokumentom izdatim od nadležnog organa da je slijep ili fizički nesposoban, dok nepismenost dokazuje upisanim XX ili praznom rubrikom u polju za potpis na identifikacionom dokumentu”, istakao je Arnautović.

Prema njegovim riječima, glasačka kabina/paravan je okrenuta prema biračkom odboru i posmatračima kako bi se spriječila mogućnost slikanja ili zamjene listića.

“U periodu od 48 sati prije otvaranja biračkih mjesta pa do zatvaranja biračkih mjesta zabranjeno je objavljivati rezultate istraživanja javnog mijenja u vezi s glasanjem i izborima. Ta zabrana traje od petka, 30. septembra od 07:00 sati i traje do zatvaranja biračkih mjesta. Izborna šutnja počinje 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta i traje do njihovog zatvaranja odnosno traje od 1. oktobra u sedam sati ujutro i traje do 19 sati 2. oktobra. U tom periodu političkim subjektima zabranjeno je učestvovanje u javnim političkim aktivnostima, a zabranjeno je i medijsko izvještavanje o bilo kakvoj aktivnosti koja se odnosi na političku i izbornu kampanju. Zabranjena je svaka aktivnost kojom se ometa ili opstruira izborni proces”, naglasio je Arnautović.

Dodao je da će prvi put u historiji BiH, na dan izbora biti aktiviran 24-satni TV kanal Centralne izborne komisije BiH.

federalna.ba/AA

Objava CIK BiH odbacio svaku vrstu dezinformacija o “pripremama za izbornu krađu” pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U toku današnje sjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća nakon što je Podvijeće povuklo odluku o tome da ne predloži nikoga od kandidata, odlučeno je da je Milanko Kajganić jedini kandidat koji ide u dalju proceduru izbora glavnog tužioca Tužilaštva BiH. Konkurs tako neće biti ponovljen, a na sljedećoj sjednici VSTV-a v.d. glavnog tužioca predstavit će svoj program. Predsjednik vijeća Halil Lagumdžija je rekao da je njegov lični stav da nije dobro što se ide sa samo jednim kandidatom jer može podsjećati na “totalitarni režim”.

Podsjećamo, nešto ranije Miroslav Janjić je odustao od kandidature za glavnog tužioca Tužilaštva BiH, dok se kandidatura Seida Marušića zbog manjeg broja bodova neće uzimati u razmatranje. 

Prije dva dana Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele su sankcije Diani Kajmaković, državnoj tužiteljici i kandidatkinji za poziciju glavnog tužioca, uz objašnjenje da je smatraju odgovornom za korupciju ili saučesništvo u korupciji, te potkopavanje demokratskih procesa ili institucija na zapadnom Balkanu.

Kako je navedeno u saopćenju objavljenom na stranici Ministarstva finansija SAD-a, ove sankcije dio su strategije za pozivanje na odgovornost onih koji provode destabilizirajuće aktivnosti na zapadnom Balkanu. Navodi se i da se takve aktivnosti odvijaju u pozadini najozbiljnije političke krize u BiH od 1995. godine, dok etnonacionalistički političari i njima pridružene pokroviteljske mreže nastavljaju potkopavati zemlju, javlja Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine – BIRN BiH.

federalna.ba

Objava VSTV: Kajganić jedini ide u dalju proceduru izbora glavnog tužioca pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Iz Agencije za bankarstvo Federacije BiH tvrde da su donijeli mjere za ublažavanje rizika izazvanog mogućim rastom referentnih kamatnih stopa, inflatornim pritiscima i drugim poremećajima koji mogu imati negativne efekte na tržište BiH.

Kako su rekli, Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije BiH, na sjednici održanoj danas, usvojio je Odluku o privremenim mjerama za ublažavanje rizika rasta kamatnih stopa.

Kako navode, primarni ciljevi odluke su izbjegavanje naglog rasta kamatnih stopa u Federaciji BiH, odnosno zaštita korisnika finansijskih usluga, stabilnost bankarskog sistema u smislu utjecaja efekata odluke na kvalitet kreditnog portfolija banaka, te postizanje makroekonomske ravnoteže.

Kamatni rizik

“Usljed povećanog utjecaja kamatnog rizika, a cijeneći institucionalni i regulatorni okvir koji ne omogućava upravljanje inflacijom putem kamatnih stopa i stvarne uzroke inflatornih pritisaka koji se prenose na naše tržište, Agencija je smatrala potrebnim djelovati na moguće negativne efekte na finansijski sistem, korisnike finansijskih usluga i ekonomiju BiH. Imajući u vidu nadzornu i regulatornu funkciju u okviru svojih nadležnosti propisanih Zakonom o Agenciji za bankarstvo Federacije BiH, kao i analizu potencijalnih šokova usljed rasta kamatne stope, ova odluka ima za cilj pravovremeno upravljanje kreditnim rizikom, formiranje dodatnih rezervi za očekivane kreditne gubitke i ublažavanje posljedica potencijalno značajnog porasta iznosa otplate duga. Dodatno, primjenom ove odluke od banaka se zahtijeva jačanje procesa i kontrola u cilju planiranja, analiziranja i praćenja efekata poremećaja koji su vezani za rast kamatnih stopa i druge makroekonomske poremećaje. Očekuje se da će donesene mjere Agencije ograničiti postupke banaka koji bi mogli nepovoljno uticati na građane i privredu, te u konačnici i na rast sistemskih rizika”, navode iz Agencije.

Odluka, dodaju iz Agencije, predviđa povećanje minimalnih stopa koje su banke u obavezi primjenjivati za očekivane kreditne gubitke u slučaju značajnijeg rasta kamatnih stopa.

Zaštita korisnika

“Odredbe odluke naročito utiču na zaštitu korisnika finansijskih usluga, a što podrazumijeva da banka neće povećati kamatnu stopu iznad nivoa koji se smatra značajnim, ukoliko procijeni da će navedeno povećanje kamatne stope imati utjecaja na kreditnu sposobnost korisnika finansijske usluge, te bi isto dovelo korisnika finansijske usluge u status neizmirenja obaveza. U skladu sa navedenim, banka može takvom korisniku finansijske usluge ponuditi mogućnost modifikacije kreditne izloženosti. Također, odluka ima za cilj dodatno stimulisati banke da iznađu način zadržavanja kamatnih stopa na razumnim nivoima, kako bi se izbjegli negativni efekti na privredu i stanovništvo, što direktno utiče na izbjegavanje rizika gubitka banke usljed nemogućnosti izmirenja obaveza prema banci”, dodaju iz Agencije.

Istakli su da je potrebno da banke planiraju adekvatno upravljanje kamatnom induciranim kreditnim rizikom, što podrazumijeva, između ostalog, poređenje aktuelnog nivoa kamatnih stopa u odnosu na nivoe kamatnih stopa na referentni datum, projekcije rasta kamatnih stopa i efekte povećanog kreditnog rizika.

“Na osnovu navedenog, banka će poduzimati mjere za umanjenje kreditnog rizika i posljedice za korisnike kredita. Kroz preventivno i plansko djelovanje koje predviđa ova odluka, ekonomski poremećaji, usljed rasta kamatnih stopa, za bankarski sistem Federacije BiH biti će umanjeni, a potencijalne dugoročne štete koje bi nastale kroz rast udjela nekvalitetne aktive u bilansima banaka biti će izbjegnute”, ističu iz Agencije za bankarstvo FBiH.

Donesena odluka, zaključuju, predstavlja prvu privremenu reakciju na očekivane ekonomske prilike.

“U skladu sa ranijim iskustvima iz perioda elementarnih nepogoda 2014. godine, pandemije virusnog oboljenja COVID-19, Agencija će sprovoditi pojačane supervizorske mjere, naročito u prvom kvartalu 2023. godine, u cilju praćenja primjene i efekata donesene odluke. Agencija iskazuje posebnu spremnost za dodatno djelovanje u skladu sa svojim ciljevima, i u slučaju dodatnih okolnosti koje nisu bile predviđene u momentu donošenja ove odluke, a u svrhu zaštite građana, privrede i stabilnosti finansijskog sistema”, zaključuju iz Agencije za bankarstvo FBiH.

Klix

Objava Agencija za bankarstvo FBiH ublažava rast kamatnih stopa, evo koje su mjere donijeli pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Istraživanje Transparency Internationala u BiH u vezi s  primjenom Zakona o slobodi pristupa infrormacijama u BiH i ove godine je pokazalo da nema dovoljno napredka u transparentnosti institucija i da i dalje tek oko 50 posto javnih organa dostavlja informacije u onim rokovima koji su propisani zakonom.

Rezultate istraživanja TIBiH je predstavio danas u Sarajevu na konferenciju povodom Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama koji se obilježava 28. septembra.

– To je jedna od aktivnosti kojom nastojimo ukazati na značaj toga da informacije od javnog značaja zaista budu javne i dostupne, da javne institucije i organi dostavljaju i na zahtjev i objavljuju sve one informacije koje su važne građanima počevši od toga na koji način se troše javna sredstva, na koji način postupaju institucije i na koji način se donose odluke, što uključuje veliki broj informacija koje se mogu smatrati da su od javnog značaja – izjavila je izvršna direktorica TIBiH Ivana Korajlić.

Analiza, kako je dodala, pokazuje i da postoji problem sa proaktivnom transparentnošću.

– Institucije ne objavljuju same informacije koje bi trebale biti dostupne, a mehanizmi zaštite prava građana na pristup informacijama su nedovoljni i kada govorimo o osiguranju primjene od nadležnih institucija i sudskoj zaštiti gdje smo i mi često primorani pokretati sporove protiv institucija koje krše Zakon o slobodi pristupa informacijama i da ti postupci traju jako dugo i da zapravo nemamo pravovremenu zaštitu prava kada je riječ o pristupu informacijama – dodala je Korajlić.

Po njenim riječima, postoje i neki negativni trendovi posebno kada je riječ o izuzimanju određenih informacija korištenjem izgovora iz zakona da se ne bi vrlo važne stvari objavljivale. Prije svega, kako je rekla Korajlić, tu govorimo o ugovorima koji su od velikog značaja, počevši od koncesija i infrastrukturnih projekata gdje sve češće imamo pozivanje na nekakve komercijalne interese treće strane.

Tokom konferencije je predstavljena i online baza sudske prakse u predmetima vezanim za slobodu pristupa informacijama.

– U narednom periodu bi se moralo raditi i na unapređenju zakonskog okvira, ne samo da se osigura odgovornost javnih institucija za dostavljanje informacija i za transparentnost, već i da se uvedu obaveze samim institucijama da objavljuju sve one informacije na svojim web stranicama i proaktivno objavljuju sve one informacije koje su od javnog značaja – dodala je Korajlić.

federalna.ba/Fena

Objava TIBiH – Nedovoljno napretka u transparentnosti institucija pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.