Stanovnici BiH imaju isti državni IQ kao Armenija, Irak, Kazakhstan, Uzbekistan i Tajland. U najnovijem istraživanju svjetske inteligencije, BiH ima državni prosjek od 89 IQ i dijeli 60. mjesto (od 203 države) s nekoliko zemalja izvan Evrope.Na vrhu ljestvice su Japan, Tajvan i Singapur, s IQ od 106 bodova, što je malo ispred Kine (104).
Zbog promjene u metodologiji i nedostatka rezultata iz standardiziranih međunarodnih školskih ispita, iznenadni novi evropski prvak je Bjelorusija (102), no odmah za njom slijedi očekivana skupina država (Finska, Holandija, Njemačka, Estonia i Lihtenštajn) s IQ od 101.
Najoštrija zona tranzicije IQ u Evropi je istočni Jadran; počevši od Slovenije (99) do Hrvatske (96), BiH (89), Crne Gore (86) i Albanije (82). Sjeverna Makedonija ima isti skor kao Albanija, dok Srbija se našla sa skromnim IQ od 90.
Interesantno je da najveći samoproglašeni pojedinački IQ pripada srbijanskom političaru dr. Vojislavu Šešelju, koji je pred haškim sudom ustvrdio da su mu stručnjaci procijenili IQ od oko 240 – što bi bilo čak ispred Terencea Taoa, Alberta Einsteina i Stevena Hawkinga.
Na dnu svjetske IQ ljestvice se nalazi 14 zemalja, većinom iz Afrike, kojima je nametnut arbitrarni IQ od 60 – što zbog nedostatka rigoroznih podataka, što zbog statističke nestalnosti algoritma na nižoj margini.
U analizi su sarađivali najpoznatiji istraživač inteligencije Richard Lynn i politički istraživač David Becker s Tehnološkog univerziteta u Chemnitzu, a sve kalkulacije za harmoniziranje podataka raznih izvora su zabilježili u knjizi “The Intelligence of Nations” (London: Ulster Institute for Social Research, 2019).
DK
Objava Stanovnici BiH na 60. mjestu na svijetu po kvocijentu inteligencije pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Mikro, mala i srednja preduzeća (MMSP) u BiH od danas mogu imati koristi od bespovratnih sredstava u okviru Poziva za dostavljanje prijedloga projekata za partnerstva u oblasti izvozno orijentisanih sektora, zahvaljujući EU4Business projektu.
Ukupno tri miliona eura bit će dostupno za projkete koji razvijaju inovativnost, saradnju, digitalizaciju i poslovno okruženje, rečeno je danas u Sarajevu prilikom predstavljanja ovog poziva.
Šef Sekcije Operacija za pravosuđe, unutrašnje poslove i reformu javne uprave pri Delegaciji EU u BiH Nicolas Bizel kazao je da se radi o četvrtom pozivu za dostavljanje prijedloga projekata, te podsjetio da su ranije objavljeni pozivi koji su se odnosili na poljoprivredno-prehrambeni sektor i ruralni razvoj, sektor turizma i sektor poduzetništva.
– Bosna i Hercegovina kaska za državama regiona kada je riječ o izvozu i prisustvu na vanjskim tržištima, odnosno integraciji BiH u međunarodne lance vrijednosti. Iako mala i srednja preduzeća preovladavaju u bh. ekonomiji i čine ukupno 90 posto od ukupnog broja preduzeća, njihova zastupljenost u izvozu je niska, pa i dalje u izvozu dominiraju veća poduzeća – kazao je Bizel.
Bosna i Hercegovina bi, kako je naglasio, trebala raditi na povećanju izvoza proizvoda sa visokom dodanom vrijednošću, ali i na digitalizaciji poduzeća koja nije dovoljno razvijena, kao i na razvijanju inovacija i praćenju najnovijih tehnologija.
Projektni menadžer EU4Business projekta (GIZ) Nils Wetzel naglasio je značaj razvoja izvoznih sektora za rast zapošljavanja.
– EU4Business projekt podržava inovacije u izvozno orjentiranim poduzećima, a koje su ključne za razvoj proizvoda sa visokom dodanom vrijednošću. Očekujemo da će projekt doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta, povećanju izvoza, te stvaranju novih usluga poslovnog razvoja – naveo je Wetzel.
Projektne ideje koje će biti podržane ovim pozivom odnose se na metaloprerađivačku i mašinsku industriju, drvopreradu, te informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT). Mikro, mala i srednja poduzeća registrirana u sektorima plastike i elektroindustrije također se mogu prijaviti na ovaj poziv ukoliko implementiraju projekte u metaloprerađivačkoj i mašinskoj industriji.
Kandidati mogu biti partnerstva između najmanje tri partnera od kojih je najmanje jedan partner predstavnik privatnog sektora, a iznos bespovratnih sredstava po projektu je od 100.000 do 300.000 eura.
Vrijeme trajanja poziva je od 2. jula do 30. augusta ove godine.
Projekat EU4Business jača kapacitet BiH za ekonomski rast i zapošljavanje razvojem konkurentnosti i inovacija u odabranim sektorima. Za ovu svrhu namijenjeno je ukupno 10 miliona eura bespovratnih sredstava. Inače, ukupna vrijednost projekta je 16,1 miliona eura, a zajednički ga finansiraju Evropska unija (15 miliona eura) i Savezna Republika Njemačka (1,1 milion eura). Projekt zajedno provode GIZ, ILO i UNDP, od aprila 2018. godine do marta 2022. godine.
DK
Objava Tri miliona eura za mikro, mala i srednja preduzeća u BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Na evidenciji JU Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona Tuzla na kraju maja 2019. godine evidentirane su 74.242 nezaposlene osobe. Stručne osobe učestvuju sa 48.832 ili 65,77 %, a nestručne sa 25.410 ili 34,23%.
Prema podacima Porezne uprave FBiH, u maju 2019. godine broj zaposlenih na području Tuzlanskog kantona je 102.046.
Putem JU Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona, Tuzla – tražnja za radnom snagom u mjesecu maju 2019. godine iznosila je 1.008, što je za 876 osoba manje u prethodnom mjesecu ili 53,50 %.
Sa evidencije JU Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona Tuzla, a na osnovu dosadašnje tražnje za radnom snagom, u maju je zaposleno 1.312 osoba, što je za 585 osobe manje nego u aprilu 2019. godine ili 69,16%.
U maju 2019. godine biroima za zapošljavanje poslodavci-organizacije su podnijeli 1.116 prijava o prestanku radnog odnosa po svim osnovama utvrđenim Zakonom o radu.
U ukupnom broju osoba koje traže zaposlenje u maju su 45.181 žene.
(RTV SLON)
MC
Objava Služba za zapošljavanje TK: Na biroima više od 74 hiljade osoba pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Danas je na Univerzitetu u Tuzli održan prijemni ispit za upis na fakultete/Akademiju UNTZ. Ispitu je pristupilo oko 1600 studenata, kazala je za RTV Slon prof. dr. Nermina Hadžigrahić, rektorica Univerziteta u Tuzli.
Već ranije su saopćili iz uprave da je ove godine planiran upis za 2045 studenata, od čega je za 1095 planirano da se finansiraju iz Budžeta TK.
(RTV SLON)
MC
Objava Održan prijemni ispit na Univerzitetu u Tuzli: Ispitu pristupilo oko 1600 studenata pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Porezna uprava Federacije BiH – Kantonalni porezni ured Sarajevo 5.7.2019. godine u 11,00 sati organizira javnu prodaju zaplijenjenih predmeta – nakita od plemenitih metala, zbog naplate javnih prihoda. Javna prodaja zaplijenjenih predmeta će se održati u prostorijama Središnjeg ureda u ulici Husrefa Redžića 4 Sarajevo.
Putem
javne aukcije na prodaji su različite vrste zlatnih prstenova, ogrlica,
narukvica, lančića, naušnica, privjesaka i drugih predmeta od zlata.
Pravo
učešća na prvoj javnoj aukciji imaju sva registrovana lica – samostalni
poduzetnici – zlatari.
Sve informacije u vezi prodaje zaplijenjene imovine
mogu se pronaću na web stranici www.pufbih.ba
u dijelu javne prodaje ili na broj telefona 033 246-241.
O rezultatima izvršene prodaje zaplijenjene
imovine Porezna uprava Federacije BiH će obavijestiti javnost.
Porezna uprava
Federacije BiH
M.O.
Objava Porezna uprava Federacije BiH prodaje zaplijenjeni nakit od plemenitih metala pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Uprkos tome što se u javnom zdravstvu u BiH troši ogroman novac, većina građana nezadovoljna je tretmanom i uslugom koje dobivaju za svoje pare.
Ukupni izdaci u zdravstvu u BiH u 2017. godini iznosili su 2 milijarde i 802 miliona KM. Podaci su ovo Agencije za statistiku BiH obuhvaćeni u ”Nacionalnom zdravstvenom računu”.
U studiji se navodi da se javno zdravstvo u BiH finansira uglavnom iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, dok je udio budžetskih sredstava u javnom zdravstvu veoma nizak (općinskih, kantonalnih, entitetskih te državnog budžeta).
U 2017. godini udio zdravstvene potrošnje u bruto domaćem proizvodu BiH je bio 8,9 posto. Gotovo sva privatna potrošnja, i to oko 99 posto, otpada na direktne izdatke domaćinstva, dok samo mali dio privatne potrošnje, odnosno jedan posto, ide na dobrovoljno plaćanje zdravstvene zaštite.
U direktne izdatke domaćinstva, odnosno plaćanje „iz džepa“ spadaju formalna i neformalna plaćanja. Formalna plaćanja obuhvataju participaciju u javnim zdravstvenim uslugama i participaciju za lijekove, druga direktna plaćanja kod privatnih zdravstvenih radnika (zubari, specijalisti, dijagnostika, kupovina naočala i sl.) i plaćanje za lijekove bez recepta i druga terapeutska pomagala.
Porast troškova
U BiH potrošnja u zdravstvu kontinuirano raste. U 2013. godini ukupna potrošnja u zdravstvu je iznosila 2 milijarde i 525 miliona KM, što je za oko 280 miliona manje nego u 2017. godini. Usluge dugotrajne njege, preventivne zdravstvene zaštite i zdravstvene administracije se gotovo isključivo finansiraju iz javnih izdataka, dok se medicinska sredstva za vanbolničke pacijente u većoj mjeri finansiraju iz privatnih izdataka, odnosno iz direktnih izdataka domaćinstava.
U 2017. godini u BiH je više od polovine ukupne potrošnje za zdravstvo utrošeno na usluge liječenja i rehabilitacije, dok je jedna četvrtina sredstava utrošena na medicinska sredstva. Na preventivnu njegu, u koju su uključeni programi informiranja, edukacije i savjetovanja, programi imunizacije, ranog otkrivanja bolesti, praćenja zdravstvenog stanja stanovništva, epidemiološko praćenje i kontrola rizika od bolesti te programi pripreme za odgovor na katastrofe u 2017. godini utrošeno je 1,9 posto ukupnih sredstava za zdravstvo. (AVAZ)
MC
Objava Godišnji izdaci za zdravstvo u BiH 2,8 milijardi maraka pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Na evidenciji JU Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona Tuzla na kraju maja 2019. godine evidentirane su 74.242 nezaposlene osobe. Stručne osobe učestvuju sa 48.832 ili 65,77 %, a nestručne sa 25.410 ili 34,23%.
Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, u
maju 2019. godine broj zaposlenih na području Tuzlanskog kantona je 102.046.
Putem JU Služba za zapošljavanje Tuzlanskog
kantona, tražnja za radnom snagom u
mjesecu maju 2019. godine iznosila je 1.008, što je za 876 osoba manje nego u
prethodnom mjesecu. S evidencije JU Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona,
a na osnovu dosadašnje tražnje za radnom snagom, u maju je zaposleno 1.312
osoba, što je za 585 osobe manje nego u aprilu 2019. godine. U maju 2019.
godine biroima za zapošljavanje poslodavci su podnijeli 1.116 prijava o
prestanku radnog odnosa po svim osnovama utvrđenim Zakonom o radu.
M.O.
Objava Služba za zapošljavanje TK – Na evidenciji 74.242 osobe pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
U Bosni i Hercegovini, vrijeme, novac i energija još se troše na to da se vlastima dokaže da zagađenje ima štetan utjecaj na okolinu i zdravlje ljudi, a ne na to kako zaista smanjiti posljedice ovog problema i zaštiti građane.
S ovim se, kažu stručnjaci, svakodnevno suočavaju jer, dodaju, nadležne vlasti na njihova upozorenja uvijek odgovaraju isto – ‘nije to baš tako’.
“Volio bih čuti jednom od naših političara i eksperata njihovu stranu priče, odnosno šta za njih predstavlja to ‘nije baš tako’ – da neće umrijeti 100 nego 10 ljudi?”, pita se Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle, koji je prije nekoliko dana objavio rezultate nove studije.
Oni pokazuju da je zagađenje uzrokovalo 136 preuranjenih smrti odraslih osoba u Tuzli u 2018. godini te da je onečišćenje zraka u Tuzli premašilo dnevna zakonska ograničenja tokom tri od pet mjeseci.
“Ovdje je suština problema da se puno energije, znanja, novca i vremena troši na dokazivanje da nešto nije tačno, umjesto da se to sve usmjeri ka nalaženju rješenja za probleme za koje svi znaju da su prisutni”, dodaje Žiško.
Nekoliko studija objavljeno je u posljednjih mjesec dana koje iznose alarmantne podatke o zagađenju u BiH te govore o tome da nadležne vlasti ne pristupaju ozbiljno ovom problemu.
Analiza Odjela Ujedinjenih naroda za okoliš objavljena u junu pokazuje da je zagađenje zraka direktno odgovorno za jednu od pet preranih smrti u gradovima Zapadnog Balkana te da godišnje u gradovima ove regije 5.000 ljudi umre zbog zagađenog zraka. U prosjeku, ljudi koji žive na zapadnom Balkanu gube 1.3 godine života zbog zagađenja.
U BiH ovome značajno doprinosi industrijsko zagađenje, međutim, doći do zvaničnih podataka o tome nije lako. Prema podacima nadležnih vlasti u bh. entitetu Federaciji BiH, među najvećim zagađivačima našla se i jedna štamparija i mesna industrija, što, kažu stručnjaci, govori o tome koliko je ovaj registar netačan. S druge strane, u registru u RS-u podataka uopće nema.
Najveći zagađivači termoelektrane i ArcelorMittal Zenica
“Da bi se govorilo o tome ko su najveći zagađivači, trebalo bi da funkcionira registar zagađenja, ali je on još uvijek u ranoj fazi. Federalno ministarstvo okoliša prikuplja podatke o zagađenju od industrije, ali se godišnji izvještaji ne objavljuju, a podaci iz registra su dostupni samo na zahtjev”, objašnjava univerzitetski profesor Samir Lemeš iz Eko foruma Zenica.
Ova organizacija, dodaje Lemeš, na osnovu podataka koje je uspjela dobiti od ministarstva, saznala je da su podaci u registru nepotpuni, često pogrešni i netačni.
“Zato je nezahvalno izdvojiti najveće zagađivače. Prema podacima iz registra za 2017. godinu, najveći industrijski zagađivači su termoelektrane u Kaknju i u Tuzli, ArcelorMittal Zenica, te koksara i hemijska industrija u Lukavcu. Zanimljivo je da su se među njima, vjerovatno zbog pogrešno očitanih podataka, našle i jedna štamparija i mesna industrija iz Mostara, što je indikator neuređenog sistema provjere podataka.”
U bh. entitetu Republici Srpskoj, ističe Lemeš, zvanično postoji registar i vodi ga republički hidrometeorološki zavod, ali podataka u tom registru nema.
‘BiH rijetko razmišlja o budućnosti’
Opredjeljenje većine razvijenih zemalja je da više ne grade nova postrojenja na ugalj, nego da se umjesto toga investiraju u obnovljive izvore energije, objašnjava Samir Lemeš.
Dodaje da su brojne studije pokazale da termoelektrane na ugalj, pored toga što spaljivanjem fosilnih goriva doprinose efektu staklenika, emituju i znatne količine prašine i sumpor dioksida.
“Međutim, zbog nedostatka strateških opredjeljenja u BiH, fragmentiranosti sistema političkog odlučivanja i podložnosti utjecajima stranog kapitala, Bosna i Hercegovina je Eldorado za sve prljave investicije koje inače ne mogu proći u Evropi.”
“Oni koji planiraju izgradnju novih termoblokova na ugalj ne vode računa o tome da će energija iz prljavih izvora biti dodatno oprezovana, da je nećemo moći izvoziti jer će biti preskupa i zato što ne ispunjavamo obaveze iz ugovora o energetskoj zajednici, da nema ponuđenih rješenja za zbrinjavanje pepela i šljake, i da će posljedice sagorijevanja uglja osjetiti buduće generacije, jer je negativan utjecaj na zdravlje kumulativan – oboljenja nastaju nakon dugotrajne izloženosti prekomjernom zagađenju”, kaže Lemeš.
Zaključuje da BiH rijetko razmišlja o budućnosti, te da bh. politika živi u prošlosti i od prošlosti.
“Stoga možemo samo nagađati da bi najveći zagađivači mogle biti termoelektrane i rafinerija. Eko forum Zenica i češka organizacija Arnika, na osnovu raspoloživih podataka napravili su alternativni registar zagađenja, ali se moramo ograditi da on nije potpun i tačan jer su zvanični podaci nepotpuni i nepouzdani. Objavili smo ga javno s namjerom da animiramo javnost da vrši pritisak na nadležne da popravi kvalitet tih podataka.”
Više od 130 preuranjenih smrti u Tuzli 2018.
Ovaj mjesec objavljen je i izvještaj Greenpeacea u kojem se navodi da je BiH među zemljama u Evropi koje su najviše pogođene onečišćenjem iz termoelektrana na ugalj, što će se dodatno pogoršati planiranim termoelektranama Tuzla blok 7 i Banovići.
“Ukoliko bi došlo do njihove izgradnje i rada, emisije iz ovih postrojenja bi nanijele znatnu štetu javnom zdravlju, uključujući procijenjenih 30 preuranjenih smrti godišnje, kao i 7.600 dana bolovanja, 470 astmatičnih napada kod djece i 25 hospitalizacija godišnje te 40 djece koja bi bolovala od bronhitisa. Ukoliko ova postrojenja budu radila 30 godina, procijenjeni kumulirani zdravstveni utjecaj, za taj period, bi bio 960 preuranjenih smrti”, navodi se u izvještaju.
Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle, koji je učestvovao u izradi izvještaja Greenpeacea, također dodaje da će zagađenje pogoditi i druge zemlje. Žiško objašnjava da je BiH time prekršila konvencije koje je potpisala.
“To je nepoštivanje obaveza koje smo preuzeli kroz Espoo konvenciju, po kojoj smo bili dužni obavijestiti susjedne države o projektu, o procesu javne rasprave za okolišnu dozvolu, konkretno smo bili dužni obavijestiti Hrvatsku i Srbiju, najbliže susjede o projektu koji će imati prekogranični utjecaj, u ovom slučaju zagađenje, na njihove građane.”
Centar za ekologiju i energiju također je zajedno sa CEE Bankwatch Network posljednjih dana završio još jedan projekat koji govori o zagađenju u BiH. Oni su proveli nezavisni monitoring čestica prašine poznate kao PM10 koji je pokazao da je u 2018. godini, za period od 144 dana ili skoro pet mjeseci u toku ljeta, jeseni i zime, prosječni nivo PM10 bio dvostruko veći od zakonom dozvoljenog godišnjeg prosjeka.
Zakonski, ovu graničnu vrijednost je dozvoljeno prekoračiti najviše 35 dana u godini. Drugim riječima, onečišćenje zraka u Tuzli premašilo je dnevna zakonska ograničenja tokom tri od pet mjeseci.
Studija procjenjuje da je zagađenje uzrokovalo 136 preuranjenih smrti odraslih u Tuzli 2018. godine.
“To je studija koju smo uradili sa podacima koje smo mi prikupljali sa neovisnim mjerenjem. Ja sam okolo posuđivao tu opremu od poljskih organizacija, gdje smo vršili paralelno mjerenje sa zvaničnim sistemom mjerenja. Baždarenje smo radili u saradnji sa Federalnim hidrometeorološkim zavodom, dakle naša oprema je baždarena u zvaničnoj instituciji koja vrši mjerenja. To je pokazalo da i ovakvi kakvi jesu, frizirani zvanični podaci ukazuju na katastrofalne posljedice zagađenja”, objašnjava Žiško.
Puno više oboljenja
I pored zabrinjavajućih podataka, grade se novi energetski objekti koji će doprinijeti zagađenju. Pored samog zagađenja zraka koje će biti emitovano iz tih novih blokova, daleko će veći problem biti odlagališta šljake.
Prema riječima Žiška, u tuzlanskom slučaju ta se odlagališta sada nalaze na nekih pet kilometara od centra grada, ona se ne održavaju na propisan način, a teški metali i hemikalije zbog načina na koji se transportuju na odlagalište, prodiru u podzemne vode i zagađuju bunare.
“Kada govorimo o projektu Blok 7, planirano je smanjenje zagađenja zrakom filterima koji bi trebali da budu ugrađeni u to postrojenje, ali bi produžili vijek trajanja bloka na 30, 40 godina. Tako ako bi se to sve sabralo to dođe na isto. Deponovanje šljake i pepela će se vršiti na isti način, što znači tu nema nikakvog smanjenja zagađenja, a još je planirano da odlagalište bude kod jednog izuzetnog važnog i bogatog resursa vode. Praktično će uništiti taj izvor”, upozorava Žiško.
Koliko je ovo opasno po zdravlje građana pokazuju i studije koje je centar iz Tuzle radio na terenu sa medicinskim stručnjacima. Kako kaže Žiško, tada je dokazano da su pojedine bolesti, neke vrste karcinoma, koje se povezuju sa teškim metalima koji se mogu naći u šljaci i pepelu – pet do sedam puta prisutnije u području odlagališta šljake nego na drugim mjestima.
“U pitanju je zdravlje i život građana koji su birali te predstavnike u vlasti i očekuju da ih oni zaštite”, zaključuje Žiško.
(TIP/Izvor: Al Jazeera
MC
Objava Alarmantni podaci o zagađenju pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Gospodarski subjekti, udruge i poslodavci traže recept kako bi nastavili uspješno poslovanje i u budućnosti, a uz profit imali i zadovoljne radnike koji neće tražiti budućnost u inozemstvu. Ovih dana održana je panel-rasprava “Tržište rada – stanje i izazovi” u organizaciji Unije udruge poslodavaca. Dragutin Škrebić, čovjek koji stoji iza Udruge i organizacije događaja ističe da ljudi ne idu samo zbog plaća iz ove zemlje, piše Večernji list BiH.
Poduzeti mjere
„Plaća je važan čimbenik, ali se i postojeće političko ozračje mora podignuti na višu razinu, a tu je puno veća odgovornost na političarima nego na gospodarstvenicima“, stava je Škrebić. Ističe da je on još prije tri godine napravio analizu o odlascima zajedno s drugim ljudima iz Udruge.
„Ako poduzmemo određene mjere, koje su poslodavci i ranije tražili, ali nisu bili baš dobronamjerno shvaćeni, sigurno da se na neki način mogu ublažiti posljedice ovakvih kretanja“, rekao je Škrebić.
I njegovo razmišljanje ide u smjeru dualnog obrazovanja koje sve više uvode škole u BiH, primjenjujući primjere iz Švicarske i Njemačke koje dulje vremena idu prema tome. Jasno, još dugo BiH neće dosegnuti razinu tih država, pogotovo zato što škole nemaju uvjete kakve imaju takve zemlje, ali se nešto mora činiti. Škrebić je naveo da na zavodima za zapošljavanje ima nezaposlenih osoba, ali je problem u tome što njihova obrazovna struktura nije u skladu s potrebama tržišta rada. Profesor banjolučkog Ekonomskog fakulteta Stevo Pucar rekao je da se gospodarstvo, u njegovu slučaju, RS-a, koje je posljednjih pet godina u ekspanziji, suočava s problemom depopulacije, odnosno smanjenjem prirodnog prirasta stanovništva i migracijom radne snage.
Prekvalifikacija radnika
„To su problemi koje je teško preokrenuti, ali postoji mogućnost da se oni uspore“, naveo je Pucar.
Prema njegovim riječima, sadašnje prognoze govore da se proces iseljavanja radne snage s područja cijele BiH ubrzava, ali da Republika Srpska, kao i Federacija BiH, imaju spremnik radne snage u takozvanoj kategoriji ekonomsko neaktivnog stanovništva te da i dalje ima prostora za kreiranjem politika koje stimuliraju novo zapošljavanje i prekvalifikaciju osoba koje trenutačno ne rade i nalaze se na zavodu za zapošljavanje.
„Našem gospodarstvu raste produktivnost koja otvara mogućnosti za povećanjima plaća i time u određenoj mjeri može se pokušati umanjiti proces migracije radne snage“, zaključio je Pucar.
Kako stvari stoje, uz povećanje plaća, potrebno je provoditi i druge mjere poput prekvalifikacije ili školovanja potrebnog kadra kako bismo u BiH imali kvalitetne radnike na koje se dugoročno može računati.
(RTV Slon/Akta)
MC
Objava Nedostatak radnika u BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Prusac će danas posjetiti mnogi vjernici iz naše zemlje i inozemstva, kako bi prisustvovali centralnom događaju na platou Ajvatovice, u okviru vjersko-kulturne manifestacije ”Dani Ajvatovice”.
Iz Muftijstva Travnik obavijestili su sve zainteresirane da je u funkciju stavljena nova putna komunikacija, kojom se autobusima i autima iz pravca Donjeg Vakufa i Bugojna može nesmetano doći do lokacije Hanovi, nedaleko od Ajvatovice.
Legenda kaže da je čuveni prusački alim i učenjak Ajvaz-dedo u šumi na planini Šuljagi pronašao izvor pitke vode, koja je bila prijeko potrebna mještanima.
U blizini izvora nalazila se stijena visoka trideset i duga 74 metra, koja se ispriječila njegovom naumu da postavi cijevi, kojima bi proveo vodu u šest kilometara udaljeni Prusac.
Odlučio je klanjati četrdeset sabah-namaza i molitvom zatražiti od Allaha dž.š. da rastavi stijenu.
Četrdeseto jutro je zaspao i usnio da su se sudarila dva ovna i da se od siline njihovog sudara stijena razdvojila.
Kada se probudio, ugledao je raspuklu stijenu iz koje je potekla voda.
U znak sjećanja na Ajvaz-dedu i njegovu molitvu, hiljade muslimana iz cijelog svijeta svake godine u junu posjećuju Ajvatovicu.
MC
Objava Danas će biti održana centralna manifestacija 509. ”Dani Ajvatovice” pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Demografski slom Bosne i Hercegovine, nažalost, je činjenica. Radno sposobni u velikom dijelu napustili su zemlju u potrazi za boljim životom, većom platom i svim drugim uvjetima koje ovdje nisu mogli dobiti.
Odlazak kadra
Iako se u posljednje vrijeme privrednici trude nešto većim platama zadržati preostale u zemlji, i dalje se radi o mizernim brojkama da bi nekog “prikovali” za radna mjesta i da bi osjetili sigurnost. Ekonomski makroanalitičar Faruk Hadžić priopćio je da je u posljednje dvije godine FBiH napustilo čak 620 doktora, prosječne starosti 57,8 godina, što praktički znači da gubimo one najiskusnije.
„Broj bi mogao biti i veći jer određeni broj doktora po okončanju fakulteta odmah odlazi iz države, bez da se prijavi u Liječničku komoru“, kaže Hadžić i ističe da odlazi i onaj kadar koji bi za 10 – 15 godina treba preuzeti zdravstveni sistem.
Kao najčešći razlog za odlazak iz BiH doktori navode prvenstveno niske plate i loš socijalno-statusni položaj doktora medicine u bh. društvu.
„Niko, nažalost, ne govori koliko je koštalo školovanje stručnjaka koji sad odlaze u potrazi za boljim životom“, ističe Haždić i donosi brojke koje je analitičar Adnan Fehratbegović izračunao, a to je da se 200 hiljada KM po osobi potroši do završetka studija.
„Pomnožite i izračunajte koliko smo vrijednosti ljudskog kapitala bespovratno izvezli iz BiH. Ove godine već 30.000 osoba“, ističe Hadžić.
Ovih dana HMS objavio je analizu o demografskom slomu BiH, a sagovornik je bio dr. Žarko Dugandžić, docent na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Mostaru koji, između ostalog, predaje Demogeografiju i Demogeografsku analizu malih područja.
Dr. Dugandžić kaže da se može iščitati kako se u posljednjih pet godina iz BiH iselilo više od 170.000 osoba. Tako da bi najkraća dijagnoza trenutačnog stanja u BiH, prema njegovoj ocjeni, glasila: rađa se „Radi se o klasičnom demografskom slomu koji podrazumijeva: ukupnu depopulaciju, prirodnu depopulaciju, negativnu migracijsku bilancu, demografsko starenje te prostornu populacijsku polarizaciju“, upozorava za HMS dr. Dugandžić.
Odgovorio je i na pitanje šta bi pokazao novi popis stanovništva.
Odlazak 170 hiljada osoba
„Još kad bi se tokom popisa koristila koncepcija de facto ili prisutnog stanovništva, pokazalo bi se da nijednog naroda nema u onom broju kao što je bio prikazan 2013., a niti bi Bošnjaka bilo 50,11%, kao što je ispalo tokom posljednjeg službenog popisa“, kaže dr. Dugandžić, naglašavajući da je sigurno da u BiH danas nema više od 2,5 mil. stanovnika.
Recimo, na popisu iz 2013. bilo ih je nešto više od 3,5 mil. Kad je u pitanju državna statistika, vjerojatno bi, kaže, bile vjerodostojnije brojke ilegalnih migranata u BiH kojih je već blizu 9000 nego li saznanja o vlastitom stanovništvu.
Ističe da će “zbog selektivnog propuštanja u zapadnu Europu veliki broj migranata ostati zaglavljen na prostoru BiH”.
(RTV Slon/Akta)
MC
Objava Federacija BiH izgubila 620 doktora pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Svi učenici prvih razreda osnovnih škola na području TK u školskoj 2019/2020. godini dobiće besplatne udžbenike. Vlada TK je provela tendersku proceduru nabavke udžbenika i već su distribuirani u škole.
Osim toga, Ministarstvo obrazovanja i nauke TK je u saradnji sa Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke obezbijedilo sredstva i za socijalno ugrožene učenike drugog razreda.
Očekuje se da će u narednoj školskoj godini u osnovnim školama na području TK biti upisano oko 4000 prvačića.
Dok su za prvačiće i socijalno ugrožene učenike drugog razreda obezbijeđeni besplatni udžbenici, za nabavku udžbenika za starije učenike zaduženi su roditelji. (RTV SLON)
MC
Objava Besplatni udžbenici za prvačiće u školskoj 2019/2020. godini pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
U Bosni i Hercegovini sve je popularnije obrazovanje odraslih, a posebno prekvalifikacije i dokvalifikacije. Za mnoge to je jedini način da se dođe do posla. Ovim poslom se bavi veliki broj škola, kako javnih tako i privatnih, a kontrola nad ovim procesom je slaba, što dovodi ponekad i do zloupotreba, upozoravaju stručnjaci.
Stopa registrovane nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini u martu 2019. godine iznosila je 34 posto. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, na kraju aprila u Bosni i Hercegovini je bilo 413.826 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja. Najveći broj evidentirane nezaposlenosti, 60 posto, čine osobe sa trećim stepenom obrazovanja KV radnici (32 posto), te radnici sa SSS (28 posto).
Jedan od načina da ovi radnici brže dođu do posla je prekvalifikacija i dokvalifikacija.
Direktor Zavoda za obrazovanje odraslih Republike Srpske Goran Zmijanjac kaže da ovaj zavod prednjači u BiH u procesu obrazovanja odraslih i da je u devet godina rada više od 11.000 ljudi prošlo kroz proces prekvalifikacije, dokvalifikacije i sticanja zanimanja.
“Specifičnost obrazovanja odraslih u BiH, a time i u RS, je u tome što su to javno važeći programi. Isti programi koji važe za sva zanimanja i struke koje se stiču u redovnom obrazovanju su i za odrasle. Rade se samo u nešto kraćem vremenu, a otprilike zastupljenost teorijskog dijela i praktičnog rada kod budućih poslodavaca je 50 posto. Čak ima zanimanja i struku gdje je praktični rad više zastupljen”, objašnjava Zmijanjac.
Prema riječima Zmijanjca, u bh. entitetu Republika Srpska ima više od 70 javnih i privatnih ustanova sa kojima ovaj Zavod sarađuje u procesu obrazovanja odraslih. Prosječna starost osoba koje se najviše odlučuju za prekvalifikaciju je oko 30 godina. Kako u BiH nema jedinstvenog sistema obrazovanje, jer je ova oblast u nadležnosti entiteta, odnosno kantona u Federaciji BiH, do tačnih podataka koliko odraslih ljudi je došlo do sticanja zvanja ili prošlo proces prekvalifikacije i dokvalifikacije teško je doći.
U drugom bh. entitetu, Federaciji BiH, u većim centrima kao što su Sarajevu, Tuzla, Bihać, Travnik i Široki Brijeg djeluju Centri za obrazovanje odraslih.
Direktor Njemačkog instituta za obrazovanje odraslih (DVV International ) u BiH Emir Avdagić smatra da obrazovanje u našoj zemlji nije dovoljno usklađeno sa potrebama tržišta rada.
“Za sada, formalni sistem obrazovanja, nažalost, ne nudi adekvatnu radnu snagu. Zato obrazovanje odraslih mora biti korektivni faktor koji može brže odgovoriti na potrebe tržišta rada”, kaže Avdagić.
Najčešći razlozi prekvalifikacije su dugoročna nezaposlenost ili ostvarenje napretka na poslu. Direktor Zanatsko preduzetničke komore RS Jovica Bratić kaže da su na sajmovima zapošljavanja najtraženiji zanatski i radnici građevinske struke, jer su ove djelatnosti deficitarne ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u Evropi.
“Prekvalifikacijom pokrivamo propuste koje smo napravili u školstvu i na taj način pokušavamo da obezbijedimo barem onaj minimum da privreda može da egzistira. Zanatsko preduzetnička komora je za radikalne reforme u školstvu. Mislimo da bi čak u petom razredu osnovne škole djeca trebala da se opredijele za zanatstvo i da to radi škola a ne roditelji”, ističe Bratić.
Bivša načelnica odjela za obrazovanje odraslih u Vladi Unsko-sanskog kantona Dika Bejdić smatra da u ovoj oblasti ima dosta propusta zbog velikog broja ustanova koji se bavi obrazovanjem odraslih i loših zakonskih rješenja.
“Kriteriji za osnivanje škole za obrazovanje odraslih su jako niski jer je dovoljno da platite 500 maraka i napravite elaborat o potrebama za neku prekvalifikaciju. Kontrola nad radom tih škola nije određena jer inspekcija za obrazovanje odraslih ne postoji. Zbog toga su se često javljale neke nelegalne radnje zapravo izdavanje diploma bez pokrića, odnosno prodavanje diploma, kao što je bilo u Sanskom Mostu”, objašnjava Bejdić.
Navodi kako je bilo i pozitivnih primjera prekvalifikacija i dokvalifikacija sa nekim firmama kojima je trebao deficitaran kadar.
“Takav slučaj imali smo sa jednom firmom, koja radi poslove širom svijeta, a bili su joj potrebni limari”, pojašnjava Bejdić.
Velika zainteresovanost posljednjih godina u Bosni i Hercegovini je za prekvalifikacije za medicinska i zanatska zanimanja. Za veliki broj poslodavaca u BiH to je postao jedini način da dođu do radnika, a nezaposlenima da pronađu posao.
(TIP/Izvor: RSE
MC
Objava Hiljade ljudi u BiH promijenile zanimanje da dođu do posla pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.
Strictly Necessary Cookies
Strictly Necessary Cookie should be enabled at all times so that we can save your preferences for cookie settings.
If you disable this cookie, we will not be able to save your preferences. This means that every time you visit this website you will need to enable or disable cookies again.