Arhiva oznaka: Srebrenik.NETwork

The post Prosječna neto plata u BiH u augustu viša za 3,5 posto appeared first on Radio Srebrenik.

Na putnoj komunikaciji Foča – Sarajevo, u mjestu Trnovo ovlaštena službena lica Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u saradnji s pripadnicima MUP-a RS,  PS Trnovo, pronašli su i u skladu s instrukcijama i uputama Tužilaštva i Suda BiH privremeno oduzeli 9.100 paklica cigareta, koje nisu u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima bile obilježene akciznim markicama. Ukupna  tržišna vrijednosti cigareta koje su bile namijenjene crnom tržištu u Bosni i Herecegovini procjenjuje se na iznos od 41.000 KM.

U suradnji sa Grupom za istrage RC Sarajevo, protiv počinioca bit će podnesen Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu Tužilaštvu BiH zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo nedozvoljen promet akciznih proizvoda.

U svojim dnevnim aktivnostima Grupe za sprečavanje krijumčarenja i prekršaja Uprave za indirektno oporezivanje koriste vozila i specijalističku opremu doniranu od Vlade SAD-a putem programa  EXBS. Uspješnom radu službenika doprinose u velikoj mjeri  znanja, vještine i iskustva stečena tokom pohađanja brojnih specijističkih obuka i treninga pod pokroviteljstvom EXBS programa.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH poziva sve građane da na otvorenu liniju 080 02 06 07 prijave svaki oblik utaje carine ili PDV-a. Također, pozivaju sve građane, kao i sve porezne obveznike koji su imali bilo kakve neprijatnosti s carinskim službenicima ili poreznim inspektorima, da to prijave na otvorenu liniju. Svi pozivi su besplatni i potpuno anonimni.

The post Inspektori UIO BiH u Trnovu oduzeli 9.100 paklica cigareta appeared first on Radio Srebrenik.

Guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) Senad Softić u periodu od 12. do 14. oktobra 2018. godine prisustvuje Godišnjoj skupštini Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke (SB), koja se ove godine održava u Nusa Dui, Indonezija. U svojstvu guvernera, u Svjetskoj banci za vrijeme trajanja Godišnje skupštine, a po ovlaštenju predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denisa Zvizdića, guverner Softić prisustvuje većem broju sastanaka  sa zvaničnicima MMF-a, SB i drugih međunarodnih finansijskih institucija.

Od niza sastanaka, treba izdvojiti plenarnu sjednicu Godišnje skupštine MMF-a i SB koja je bila fokusirana na potrebu unapređenja saradnje na globalnom nivou i uspostave novog oblika multilateralizma u cilju efikasnije borbe s globalnim problemima, poput siromaštva, globalnog zagrijavanja i drugih problema s kojima se nijedna zemlja sama za sebe efikasno ne može boriti. Ključna poruka je ta da je došlo krajnje vrijeme da se zaustavi rivalstvo i konkurencija i da se pažnja usmjeri na ulaganje u ljudske resurse, obrazovanje, sticanje vještina te jačanje sistema zdravstvene i socijalne zaštite.

Pored plenarne sjednice, guverner Softić prisustvuje i redovnom sastanku holandsko-belgijske Konstituence MMF-a i SB kojoj pripada i Bosna i Hercegovina, a na kojoj su obrađene teme iznesene na plenarnom zasjedanju s osvrtom na regionalne specifičnosti. Ovi sastanci su također i prilika da se razgovara o temama o kojima Konstituenca treba imati formiran stav na sastancima MMF-a i SB.

Tokom svog boravka u Indoneziji, guverner Softić će održati sastanak s direktorom Odjela MMF-a za Evropu Paulom Thomsenom, potpredsjednikom SB za ECA regiju Cyrilom Mullerom, izvršnim direktorom u MMF-u Anthonyem de Lannoyem i izvršnim direktorom u SB Frankom Heemskerkom. Na ovim sastancima biće riječi o ekonomskim kretanjima, monetarnoj politici, bankarskom i finansijskom sektoru te o aktuelnostima u vezi s programom Bosne i Hercegovine s MMF-om.

Na poziv guvernera Banke Indonezije, guverner Softić će prisustvovati konferenciji na visokom nivou organiziranoj u cilju poticanja rasprave o temi podrške investicionim aktivnostima vezano za održavanje ekonomskog razvoja, kao i redovnoj prezentaciji stanja regionalne ekonomije, tokom koje će visoki zvaničnici centralnih banaka i međunarodnih finansijskih institucija razgovarati o ekonomskim indikatorima.

The post Održana Godišnja skupština MMF-a i Svjetske banke appeared first on Radio Srebrenik.

Povrće iz Italije, Egipta i Bugarske, junetina iz Nizozemske i Poljske, čokolada iz Srbije i Hrvatske, još uvijek su na bh. trpezama zastupljeniji nego domaća hrana.

Zabrinjavajući je podatak kako oko 75 posto hrane za potrebe građana BiH dolazi iz uvoza, a što je najlošije, u najvećoj mjeri uvozimo meso i prerađevine od mesa, žitarice te mlijeko i mliječne proizvode. Iako je u posljednjih pet godina izvoz hrane u porastu, pa su neki artikli stigli čak do Australije, još uvijek se u BiH uvozi dvostruko više hrane nego što se izveze.

Povrće iz Italije, Egipta i Bugarske, junetina iz Nizozemske i Poljske, čokolada iz Srbije i Hrvatske, još uvijek su na bh. trpezama zastupljeniji nego domaća hrana.

U BiH se najviše uvoze jestiva ulja, čokolada, pšenica, voda, razna pića, alkohol i ocat, masnoće i ulja te goveđe meso.

Top pet zemalja iz kojih se uvoze prehrambeni proizvodi u BiH su Srbija, Hrvatska, Slovenija, Mađarska i Bugarska. Veliki prehrambeni proizvođači iz regije i Europe na vodećim su pozicijama u BiH kada su zastupljenost i udio tržišta u pitanju. To je potvrdilo i istraživanje “Euromonitor”, kompanije za istraživanje tržišta.

U kategoriji juha, umaka, preljeva i začina dominira jedna hrvatska kompanija, koja na domaćem tržištu juha ima udio od čak 50 posto u prošloj godini, što pokazuje i visoku razinu lojalnosti potrošača tom brendu. Još jedna hrvatska kompanija daleko je ispred ostalih kada su u pitanju pakiranja prerađenoga voća i povrća u BiH, s udjelom od 46 posto. U uvozu hrane u BiH značajno mjesto zauzima čokolada i drugi kakao slatkiši.

U protekle tri godine za čokoladne poslastice iz inozemstva potrošili smo skoro pola milijarde maraka. Uvoz čokolade je u stalnom porastu, pa je tako 2015. godine uvezeno oko 17,5 tisuća tona, 2016. oko 17,7 tisuća tona, a lani više od 18 tisuća tona. Najomiljeniji su brendovi s područja bivše Jugoslavije.

Najviše čokolade, vrijedne više od 70 milijuna KM godišnje, uvozimo iz Hrvatske, slijedi Srbija, koja nam proda u prosjeku 30 milijuna KM čokolade godišnje. Značajan udio u uvozu čokolade posljednjih godina ima i Poljska. Mljekarska industrija posljednjih godina je jedna od uspješnijih izvoznika, a najviše mlijeka i kiseloga vrhnja izvozimo u Crnu Goru i Hrvatsku. Ukupna vrijednost izvoza u ovoj oblasti lani je bila 76 milijuna maraka.

Ipak, uvezeno je skoro dvostruko više mlijeka i mliječnih proizvoda, vrijednih 142 milijuna KM. Uvozimo najviše sireva, a prednjače edamer i gauda, te maslaca, i to najviše iz Njemačke. Nekada zemlja razvijene poljoprivrede, BiH danas potrebe za voćem i povrćem zadovoljava uglavnom uvozom. Prošlogodišnji uvoz hrane i živih životinja dva i pol puta je veći od izvoza – uvoz je bio oko 731,4 milijuna KM, a izvoz oko 296 milijuna KM, prenosi Akta.

Jedina svijetla točka u ovoj vanjskotrgovinskoj razmjeni su proizvođači mlijeka i jaja jer upravo na tim proizvodima BiH ostvaruje suficit.

Tako je 2017. mliječnih proizvoda i jaja izvezeno u vrijednosti od oko 28,4 milijuna KM, a uvezeno oko 16,6 milijuna KM. Najveći deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni hrane na stavci meso i prerađevine od mesa – uvoz oko 130,7 milijuna KM, a izvoz tek 19,4 milijuna KM.

The post Bh. građani i dalje više vjeruju uvezenim supama, čokoladama, mliječnim proizvodima… appeared first on Radio Srebrenik.

The post Ovo su najbogatije zemlje na svijetu na osnovu godišnje zarade pojedinca appeared first on Radio Srebrenik.

Kadetska reprezentacija Bosne i Hercegovine odigrala je danas u Zenici neriješeno 1:1 sa Islandom u susretu drugog kola grupe 2 kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2019.

Prvi dobar pokušaj imali su Islandžani u 8. minuti. David Snaer Johannsson je izveo slobodan udarac sa dvadesetak metara, ali je lopta otišla pored gola.

Samo minutu poslije Nemanja Jović se sam izborio za loptu, ušao u protivnički kazneni prostor i iskosa sa desne strane šutirao pored gola. Dobro je pokušao i Amar Dedić u 12. minuti sa ivice šesnaesterca, ali je lopta prošla tik pored desne stative gola Islanđana.

Johannsson je još jednom dobro pokušao sa distance u 21. minuti, ali lopta je ponovo otišla pored gola Nikole Ćetkovića. Kapiten bh. selekcije Faruk Duraković je u 36. minuti sa 16 metara poslao loptu iznad prečke. Uzvratio je Johannsson minutu poslije, ali je Ćetković dobro intervenisao.

U 42. minuti bh. tim ostaje sa deset igrača na terenu jer je David Pisar dobio crveni karton nakon prekršaja nad Andri Fannar Baldurssonom. Faruk Duraković je u 44. minuti izveo slobodan udaraca sa preko 25 metara sa lijeve strane i pogodio mrežu Islanđana za 1:0.

Iz slične pozicije Duraković je pokušao i u 64. minuti, ali ovaj put nije bio precizan. U 67. minuti, nakon duela golmana Ćetkovića sa Johannssonom u petercu bh. tima sudija je pokazao na bijelu tačku. Penal je izveo Isak Bergman Johannesson i izjednačio rezultat.

Ajdin Jusupović je u 70. minuti dobro pokušao, ali je Olafur Kristofer Helgason izbacio loptu u korner. Brzonogi Mikael Egill Ellertsson u 73. minuti odlično prolazi po lijevoj strani i izlazi sam na gol bh. tima, a Ćetković dobro interveniše.

Do kraja susreta više nije bilo prilika i ostalo je 1:1.

U drugom susretu grupe Ukrajina je sa 11:0 u Doboj Kaknju pobijedila Gibraltar.

Na tabeli nakon dva kola Ukrajina i BiH imaju po 4 boda, Island 2, dok je posljednjeplasirani Gibraltar bez bodova.

Posljednje, treće kolo na programu je u utorak 16. oktobra u 15:00 sati kada će se sastati Ukrajina-BiH (Stadion FK Mladost, Doboj Kakanj) i Gibraltar-Island (Trening centar NS BiH u Zenici).

The post Remi kadetskih selekcija BiH i Islanda: Duraković postigao lijep gol iz slobodnog udarca appeared first on Radio Srebrenik.

U Evropskoj uniji u 2017. godini proizvedeno je više od 41 milijardi litara piva, pokazuju podaci Eurostata, što je za 2,5 milijardi litara više u odnosu na 2016. godinu.

Svaki stanovnik Unije je, prema ovim podacima, ispio gotovo 81 litar. Dodatno, u EU je proizvedeno oko 900 miliona litara ili dva odsto bezalkoholnog piva, odnosno piva sa manje od 0,5 procenata alkohola ili bez alkohola.

U Bosni i Hercegovini je svaki stanovnik prosječno godišnje popio 58,4 litara piva, što je manje nego u drugim zemljama okruženja.

U Srbiji je prosjek 60,3 litra, u Crnoj Gori 60,7 litara, u Hrvatskoj 78,7 litara, a u Sloveniji 80,3 litra.

U svijetu, najveće pivopije su Česi, koji su su pili 143,3 litara po osobi, a slijede Austrijanci i Nijemci na trećem i četvrtom mjestu, a nakon njih su se pozicionirali Poljaci na petom i Irci na šestom mjestu.

Bosna i Hercegovina je poznata kao veliki uvoznik piva, a najviše ga kupujemo iz Srbije, zemlje u kojoj su se smjestile gotovo sve velike multinacionalne pivarske gupacije, i zemlje koja godišnje izveze čak 130 miliona litara piva, od čega samo u Evropsku uniju 47 miliona litara.

BiH nikako ne uspijeva da popravi bilans u trgovinskoj razmjeni piva, te uvoz iz godine u godinu raste. U 2017. godini uvezeno je više od 1.531 hiljada hl piva u vrijednosti većoj od 121 milion KM. U odnosu na 2013. godinu, uvoz je povećan za 170 hiljada hektolitara.

Istovremeno, izvoz piva iz BiH u periodu od 2013.-2017. godine skromno se povećavao za oko 3 hiljade hektrolitara, i u 2017. godini je količinski iznosio 29 hiljada hektrolitara u vrijednosti od oko 2,8 milona KM.

Bosanskohercegovački pivari, a posjedujemo šest pivara, upozoravaju na nerealno niske uvozne cijene piva, posebno iz Srbije.
Dok smo iz Hrvatske uvezli 57,5 miliona kg piva, u vrijednosti 59,1 mil KM, od srpskih proizvođača smo kupili više od 65 miliona kg piva koje je gotovo dvostruko manje plaćeno nego hrvatsko – oko 31 milion KM.

Cijena piva po hektrolitru iz Srbije pala je u 2017. godini na 47,47 KM (manje za 55,5% u odnosu na 2013.), a iz Hrvatske na 102,94 KM (manje za 8,6% u odnosu na 2013.).

Višemilionska sredstva BiH je potrošila i na uvoz piva iz Slovenije, Crne Gore i Holandija, a ovo popularno piće kupovali smo i iz Njemačke, Španje, Poljske, Bugarske, Češke, Velika Britanije, Austrije, Mađarske, Rumunije i Moldavije.

Šest domaćih pivara Sarajevska, Bihaćka, Banjalučka, Tuzlanska, Grudska i Mostarska, u protekloj godini zabilježile su blago povećanje prodaje.
U 2017. godini ovih šest pivara ostvarilo je 187,7 miliona KM prihoda ukupno te 13,5 mil. KM dobiti.

Strani pivari dominiraju bh tržištem piva, a lider je StarBev, regionalna podružnica tvrtke Molson Coors, pokazalo je istraživanje analitičke kuće Euromonitor.

“Dok međunarodni pivari često imaju vrlo raznolike portfelje proizvoda, domaći igrači suočavaju se s poteškoćama na ovom području. Jedna od strategija kojoj su domaći igrači pribjegli je potpisivanje sporazuma o licenciranju koji im omogućavaju proizvodnju brandova manjih međunarodnih pivara”, konstatuje Euromonitor.

Domaće premium lager pivo opet je imalo najbolju izvedbu u kategoriji piva u 2017, bilježeći dvocifreni rast ukupnog volumena.

“Sarajevska pivara i dalje nastavlja da dominira ovom kategorijom, značajno poboljšavajući dostupnost svog premium piva Sarajevsko”, navodi Euromonitor.

Privatne robne marke prisutne su u Bosni i Hercegovini, ali su zanemarive.

Na globalnom nivou u 2016. godini u svijetu je bilo više od 19.000 pivara, prema istraživanju Altecha, od kojih je 17.732 ili 94 procenata definisano kao craft-pivare ili mini pivare.

Prema Euromonitoru craft pivo drži tempo u Bosni i Hercegovini te privlači pažnju i proizvođača i potrošača.

“Broj domaćih craft pivara eskalirao je na kraju 2017. godine, a prve prave obrtničke pivare savladale su zakonske prepreke i probleme organizacije kako bi dobile svoje proizvode u maloprodajnim mjestima i u barovima i restoranima”, navodi Euromonitor.

The post U BiH svaki stanovnik prosječno godišnje popio 58,4 litara piva appeared first on Radio Srebrenik.

Podaci  gotovo 30 miliona korisničkih računa ukradeni su u najvećem hakerskom napadu na Facebook u povijesti ove društvene mreže, potvrdila je tvrtka Marka Zuckerberga.

Iz Facebooka nisu imenovali počinitelja, ali su izjavili da FBI “aktivno istražuje tko je počinio napad” te da su apelirali na njih da ne raspravljaju o tome tko bi mogao biti iza ovog napada.

Tvrtka je već ranije objavila da su podaci oko 50 miliona korisnika bili izloženi zbog sigurnosne rupe zahvaljujući kojoj su hakeri ukrali lozinke pomoću kojih su mogli pristupiti njihovim profilima, javlja Index.hr.

No dosad nije bilo jasno koliki broj podataka je iskorišten, a nakon što su na službenom blogu objavili kako su hakeri imali pristup brojevima telefona i mailovima više od 29 miliona korisnika, svjetski mediji nazvali su to najvećim hakerskim napadom na Facebook ikad.

Hakeri su pristupili imenima, email adresama i telefonskim brojevima 29 miliona korisnika. Od tih 29, hakeri su se domogli i dodatnih podataka: spola, grada u kojem žive, rođendana, podataka o uređaju s kojeg pristupaju Facebooku, zadnjih 10 mjesta na kojima su se “prijavili” na Facebooku i zadnjih 15 pretraga. Za još milijun korisnika hakeri su pokušali, ali nisu uspjeli doći ni do kakvih podataka.

Tvrtka je u priopćenju obećala da će obavijestiti svih 30 miliona korisnika kroz svoj Centar za pomoć u sljedećih nekoliko dana.

Facebook je također prvi put otkrio kako je hakerski napad izveden. Naime, napadači su prethodno upali u oko 400 hiljada profila, a onda su preko njih, a zahvaljujući sigurnosnoj rupi u kodu ove društvene mreže, uspjeli ukrasti “tokene za pristup” njihovih prijatelja. Nakon što su upali u profile njihovih prijatelja, na isti način su upali u profile prijatelja od prijatelja, i tako metodom snježne grude upali u desetke milijuna računa.

Facebook tvrdi da napad nije utjecao na druge njihove društvene mreže, odnosno mobilne aplikacije: Messenger, WhatsApp i Instagram.

The post Facebook potvrdio najveći napad ikad: Hakeri upali u profile 30 miliona ljudi appeared first on Radio Srebrenik.

The post Određen pritvor migrantima osumnjičenim za krijumčarenje drugih migranata appeared first on Radio Srebrenik.

Služba za civilnu zaštitu općine Srebrenik skreće pažnju građanima i pravnim licima na dolazak zimskog perioda, odnosno početka sezone grijanja. S tim u vezi, upozorava građane i pravne subjekte da, kao posljedica nebrige, odnosno nečišćenja dimnjaka, svake godine nastaju požari unutar stambenih, poslovnih i drugih objekata, što ima za posljedicu velike materijalne štete. Služba za civilnu zaštitu općine Srebrenik poziva građane, upravitelje zgrada, menadžere obrazovnih, kulturnih, privrednih, zdravstvenih i svih drugih ustanova, da u skladu sa zakonskim obavezama, poduzmu sve mjere preventivne zaštite od požara, uključujući i čišćenje dimnjaka, kako bi se mogućnost izbijanja požara svela na najmanju moguću mjeru.

The post Upozorenje CZ Srebrenik –Poduzeti preventivne mjere na sprečavanju požara appeared first on Radio Srebrenik.

Na osnovu člana 8. Odluke Vlade Tuzlanskog kantona o utvrđivanju uslova, kriterija, postupka i načina isplate za dodjelu stipendija redovnim učenicima prvih razreda srednjih škola koji upišu zanimanje sa Liste deficitarnih zanimanja za školsku 2018/2019., broj: 02/1-14-22413/18 od 26.09.2018. godine, Ministarstvo obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona, raspisuje Konkurs za dodjelu stipendija redovnim učenicima prvih razreda srednjih škola koji su upisali zanimanja sa Liste deficitarnih zanimanja za školsku 2018/2019. godinu.

Prijavni obrazac možete pronaći OVDJE.

The post Raspisan Konkurs za dodjelu stipendija učenicima sa liste deficitarnih zanimanja appeared first on Radio Srebrenik.

Tužilac Posebnog odjela za ratne zločine podigao je optužnicu protiv Atifa Dudakovića i još 16 pripadnika i komandanata 5. korpusa Armije RBiH koji se terete za zločine protiv čovječnosti počinjene na području općina Bosanski Petrovac, Ključ, Bosanska Krupa, Sanski Most  i ratni zločin protiv civilnog stanovništva  na području općina Bihać i Cazin.

Optuženi su: Atif Dudaković, rođen 1953. godine; Ekrem Dedić, rođen 1953. godine; Sanel Šabić, rođen 1976. godine; Ibrahim Šiljedić zv. „Šiljo“, rođen 1973. godine; Safet Salihagić, rođen 1973. godine; Adis Zjakić, rođen 1975. godine; Hasan Ružnić, rođen 1973. godine; Redžep Zlojić, rođen 1966. godine; Samir Solaković, rođen 1972. godine; Fatmir Muratović, rođen 1972. godine; Muharem Alešević,  rođen 1973. godine; Husein Balagić, rođen 1954. godine; Ale Hodžić, zv. „Pumparica“, rođen 1970. godine; Edin Domazet, rođen 1970. godine; Ejub Koženjić, zv.“Ejko“ i „Šeširdžija“, rođen 1961. godine, Ibrahim Nadarević, rođen 1965. godine i Said Mujić, rođen 1960. godine.

Optuženi se terete za ubistva više od 300 osoba srpske nacionalnosti, među kojima najviše civila, uglavnom starije životne dobi, kao i vojnika koji su se predali ili bili zarobljeni i na taj način onesposobljeni za borbu.

Tijela jednog dijela žrtava pronađena su nakon rata i ekshumirana iz više pojedinačnih i masovnih grobnica, a za dijelom ubijenih se još uvijek traga.

Dio optužnice za Atifa Dudakovića se odnosi na ratne zločine počinjene nad žrtavama bošnjačke nacionalnosti, pripadnicima i pristalicama NO AP Zapadna Bosna, za vrijeme sukoba u Cazinskoj Krajini, na području općina Bihać i Cazin.

Tužilaštvo će navode optužbe dokazivati pozivanjem 447 svjedoka i šest stručnih vještaka te prilaganjem više od 1.100 dokaznih materijala.

Optuženi se terete za krivično djelo zločina protiv čovječnosti, a Atif Dudaković i za ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

Optužnica je proslijeđena Sudu BiH na potvrđivanje, saopćeno je iz Tužilaštva BiH.

The post Optužnica protiv Dudakovića i 16 komandanata i pripadnika 5. korpusa ARBiH appeared first on Radio Srebrenik.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika 2005. godine, proglasila je „Historijsku građevinu – Donja džamija u selu Lukavica, zaseok Delići, općina Gračanica“, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Naselje Lukavica u dolini istoimene rijeke, koja se uliva u Bosnu je srednjovjekovne starosti. Sa istim imenom i položajem traje i kroz cijeli osmanski period.

Jedna od starijih mahala naselja Lukavica je i mahala Delići. Ona ima staru džamiju još iz osmanskog perioda. Samo stotinjak metara ispod ove stare osmanske džamije u Delićima je na razmeđu 19/20. stoljeće napravljena još jedna džamija.

Ova džamija podignuta je za potrebe dijela stanovništva mahale Delići, iako je u blizini smještena starija džamija, a koja još uvijek postoji i koju korište mještani. Ne zna se točna godina izgradnje Donje džamije, ali je u narodu ostala poznata kao „Inat džamija“. Prema podacima Medžlisa IZ objekt je nastao u vrijeme austrougarske uprave u BiH, oko 1900. godine.

Džamija pripada tipu pravokutnih džamija sa unutrašnjim mahvilom, četverostrešnim krovom i drvenim minaretom. Dimenzije objekta su 8,13 x 5,30 m. Ulaz se nalazi sa sjeverozapadne strane, gdje se nalazi drveni trijem širine 1,56 m i čija konstrukcija je oslonjena na drvenu gredu – podvlaku i šest drvenih stupova kvadratnog presjeka. Sa sjeverozapadne strane se nalaze dvokrilna drvena vrata kroz koja se ulazi u pretprostor džamije i gdje se sa jugozapadne strane nalazi stubište koje vodi na mahfil i munaru.

Džamija ima ukupno 9 prozorskih otvora raspoređenih u dvije razine, od čega su četiri u donjoj i pet u gornjoj zoni. Konstruktivni sustav objekta je bondruk, gdje je ispuna urađena od ćerpića i cigle. Zidovi su debljine 20 cm i sa vanjske i unutrašnje strane su ožbukani i obijeljeni vapnom.

Džamija ima vrlo jednostavan enterijer. Mihrab je bez dekoracije i, osim drvenog rama i zakrivljene mihrabske niše, ni po čemu drugom se ne izdvaja od ostatka zidne mase.Konstrukcija mahvila je oslonjena na četiri drvena stupa sa ukrašenim kapitelima i jastucima. U sredini mahvila nalazi se prostor za mujezina. Donja strana mahvila je sa čela ukrašena drvenom dekoriranom daskom (ćenarkom ili kanarkom).

Džamija je pokrivena čevterostrešnim krovom sa crijepom kao krovnim pokrivačem. Donja strana strehe je ukrašena drvenom dekoriranom daskom. Munara džamije je drvena i ima osam stranica. Na cca 2/3 visine nalazi se šerefe sa željeznom ogradom. Sa vanjske strane minareta je obložena limom, koji je kasnije obojen bijelom masnom bojom.

Oko džamije se nalazi manji harem gdje su mezari novijeg datuma. Najstariji natpis na nišanu koji je moguće pročitati potječe iz 1914. godine.

Projekat „Predstavljanja i afirmacije nacionalnih spomenika Tuzlanskog kantona u elektronskim i drugim aktuelnim medijima“,tokom 2018. godine, izvodi Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, uz saglasnost i podršku nadležnog Ministarstva za kulturu, sport i mlade TK.

The post Donja džamija u selu Lukavica kod Gračanice appeared first on Radio Srebrenik.

The post Objavljena lista 100 najvećih firmi JI Evrope appeared first on Radio Srebrenik.

The post Mentalne bolesti među građanima BiH: Psihičkim poremećajima podložnije žene appeared first on Radio Srebrenik.