Arhiva oznaka: Srebrenik.NETwork

Enorman rast cijena goriva posljednjih mjeseci podstakao je crno tržište u Republici Srpskoj na kojem se dizel i benzin trenutno mogu kupiti za jednu marku jeftinije nego na benzinskim pumpama, saznaje CAPITAL.

Cijene goriva na benzinskim pumpama u Srpskoj kreću se od 3,49 do 3,70 KM po litru, a sve su glasnije prognoze da će one ići i na četiri KM.

Međutim, prema informacijama CAPITAL-a, litar dizela se na crnom tržištu, može kupiti i za 2,6 KM, a na pojedinim mjestima i ako znate „prave ljude“, čak i jeftinije.

Naši sagovornici objašnjavaju da se crno tržište snabdijeva gorivom iz nelegalnog uvoza tako što nisu plaćene ekstremno visoke dažbine državi ili zahvaljujući krađi goriva, najčešće iz javnih preduzeća i građevinskih mašina.

U Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH nemaju saznanja o nelegalnom uvozu, a isto kažu i u Inspektoratu RS koji je svoje snage skoncentrisao na kontrole zvaničnih prodajnih mjesta.

„Inspektorat RS od početka godine pa do danas nema saznanja niti bilo kakvih dojava o nelegalnoj prodaji goriva od strane fizičkih i pravnih lica u Srpskoj. Naše kontrole uglavnom se odvijaju po redovnom rasporedu, a samim tim praćenjem rasta cijena svakodnevno se kontrolišu benzinske pumpne stanice“, kazali su u Inspektoratu.

Dodali su da svakodnevno dobijaju određeni broj predstavki, a koje se uglavnom odnose na primjedbe, nedostatke i određene usluge koje se isključivo odnose na zaštitu prava potrošača.

Visoke cijene stimulišu crno tržište

Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže da ga informacije CAPITAL-a ne iznenađuju jer smo slično već doživjeli na tržištu cigareta.

„Kada su cijene cigareta premašile nivo prihvatljiv većini kupaca došlo je do ekspanzije crnog tržišta. Naravno, mnogo je lakše trgovati tako cigaretama nego gorivom, ali imali smo nekada situaciju da se na nekim pumpama ili mimo zvaničnih pumpnih stanica lož ulje prodavalo i sipalo direktno u rezervoare vozila po drastično nižim cijenama u odnosu na dizel gorivo“, ističe Gavran.

Kaže da, ukoliko se zaista raširi, možda ova pojava makar skrene pažnju vlasti da su neophodne mjere kako bi se zaštitili građani i privreda.

„Ako su već pokazali da ih zanima jedino budžet i da ih nije briga za potrebe građana i privrede onda bi ovakva pojava, koja znači izbjegavanje u potpunosti plaćanja poreza i akciza, možda mogla podstaknuti vlasti da je onemoguće suspenzijom akciza i smanjenjem PDV-a, pa bi u legalnim tokovima gorivo bilo jeftinije, a određeni prihodi, ipak, bi išli i u budžete“, zaključuje Gavran.

Prema podacima UIO BiH samo prihodi od akciza na naftu i naftne derivate u prvih pet mjeseci ove godine iznosili su 201,6 miliona KM, što je 8,4 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine.

Ukoliko se tome dodaju prihodi od PDV-a koji iznosi 17 odsto po litru goriva, a koje je danas za oko 80 odsto skuplje nego godinu ranije, jasno je da država i te kako ima prostora da reaguje i odrekne se dijela prihoda, ali i da će, ukoliko dođe do značajnijeg rasta crnog tržišta, budžeti to sigurno osjetiti.

Inače, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH danas nije prihvatio prijedlog poslanika Saše Magazinovića (SDP) i Branislava Borenovića (PDP) da se na dnevni red sjednice uvrsti inicijativa koja se odnosi na poziv Domu naroda BiH na ukidanje akciza na naftu i naftne derivate na period od šest mjeseci.

Objava Buknulo crno tržište nafte u BiH: Može se kupiti čak za 1 KM jeftinije pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U Memorijalnom centru Potočari-Srebrenica danas je održan četvrti sastanak Organizacionog odbora za obilježavanje 11. jula 1995. godine, 27. godišnjice genocida nad Bošnjacima “SZ UN-a“ Srebrenica.

Na sastanku su razmatrani izvještaji predsjednika pododbora o aktivnostima između dvije sjednice i Programa obilježavanja 27. godišnjice genocida.

Predsjednik Organizacionog odbora Hamdija Fejzić kazao je da pripreme za obilježavanje 27. godišnjice genocida teku po planu, navodeći da su u ovom trenutku spremni posmrtni ostaci 49 identifikovanih žrtava koji će biti ukopani 11. jula u Potočarima.

“Već je sve spremno za obilježavanje 27. godišnjice genocida, ove godine program obilježavanja sadrži dosta aktivnosti u odnosu na prethodne dvije godine. Ove godine će biti organizovan javni prevoz za građane koji žele da prisustvuju dženazi i komemoraciji 11. jula. Kada je u pitanju sigurnosna situacija, imamo informaciju Pododbora za bjezbjednost da će sve proteći u najboljem redu”, rekao je Fejzić.

Naglašava da će posmrtni ostaci sa tabutima iz Visokog do Potočara biti prevezeni 8. jula.

“Prvi dan kurban Bajram je 9. jula i iz tog razloga dan ranije će tabuti iz Visokog biti prevezeni za Potočare. Inače, drugi dan pohoda ‘Marša mira 2022’ je Kurban bajram i bajram-namaz će se klanjati u Liplju. Vjerski namaz će predvoditi muftija tuzlanski Vahid efendija Fazlović. Svi učesnici i oni koji žele mogu klanjati bajram-namaz u Liplju”, kazao je Fejzić.

U sklopu obilježavanja 27. godišnjice genocida ove godine po prvi put će biti održana konferencija “Majkina marama“ u organizaciji Udruženja “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa”.

Predsjednica Udruženja “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa” Munira Subašić kaže da konferencijom žele pokazati jačinu majke i borbu za istinu i pravdu od 1995. godine.

“Prijavilo se blizu pet hiljada važnih žena iz cijelog svijeta, čak ćemo imati učesnice iz Afrike, kao iz Amerike, Austrije i ostalih zemalja. Pokušali smo da spojimo žene koje se bave ljudskim pravima u Haškom tribunalu, žene koje se političarke, historičarke, glumice itd. Ove godine konferencija se održava u Potočarima, a iduće godine će biti održana u New Yorku ispred Ujedinjenih nacija“, najavila je Subašić.

Prema njenim riječima na osnovu evidencije Udruženja, dosad je 580 majki umrlo, a da nisu dočekale da ukopaju jednu kost svojih najmilijih.

Objava U Potočarima će ove godine biti ukopano 49 žrtava pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Iako Bosna i Hercegovina sve više čini na poboljšanju uslova za uvoz električnih automobila, infrastruktura i nedostatak punionica širom države otežavaju korištenje ovih vozila.

Naime, Komisija za spoljnu trgovinu i carine Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH podržala je prije nekoliko dana poslaničku inicijativu Edite Ðapo, Saše Magazinovića i Jasmina Emrića kojom se Savjet ministara BiH obavezuje da u roku od 15 dana usvoji Odluku kojom se suspenduje carinska stopa na uvoz električnih i značajno umanjuje carinska stopa na uvoz hibridnih automobila.

Takođe, Vlada Federacije BiH je nedavno usvojila Program utroška sredstava tekućih transfera pojedincima, čime je pojedincima omogućeno dobijanje ukupno milion KM na ime podsticaja pri kupovini električnih automobila.

“Namjena ovog programa je dodjela subvencija u FBiH od 1. januara do 12. decembra ove godine, za električne i hibridne automobile”, saopšteno je ranije iz Kancelarije Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Dodali su da visina iznosa koja se dodjeljuje kao finansijski podsticaj pojedincima za električna vozila iznosi 10.000 KM, a za hibridna električna plugin i hibridna full hybrid vozila po 5.000 KM.

Međutim, Haris Muratović, predsjednik Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori FBiH, naveo je za “Nezavisne” da je infrastruktura veoma bitan faktor i da je potrebno više punionica.

“Mi trenutno imamo 180 punionica, od toga je nekih pedesetak javnog karaktera, a ostalo su polujavne ili privatne punionice. Mora se osmisliti strategija instalacije punionica širom BiH i to najčešće gdje su brze ceste i auto-putevi po uzoru na države okruženja. U Hrvatskoj i Srbiji imamo svakih 30-40 kilometara električne brze punionice plus unutar gradova imaju i spore punionice”, objasnio je Muratović.

Prema njegovim riječima, infrastruktura i više punionica su veoma bitni za razvoj turizma u Bosni i Hercegovini.

“U mojoj firmi imamo svakodnevne upite od strane turista da napune svoje automobile i mi im, naravno, dajemo tu mogućnost. Postoji veliki interes da svoje putovanje usmjere ka BiH, a sprečava ih nedostatak infrastrukture punionica. Brze punionice uglavnom se instaliraju uz brze ceste, auto-puteve i magistrale. U Hrvatskoj na svakih 30 kilometara imaju dva brza punjača, a unutar većih gradova imaju takođe brze punionice. Po mojoj procjeni, nekih tridesetak brzih punionica već sada nedostaje u BiH, a minimalno 200 sporih punionica. Potrebno je ukidanje i cestarine na auto-putevima, mogućnost parkiranja tih automobila unutar užeg jezgra gradova, besplatno punjenje unutar urbanih jezgra gradova, ukidanje poreza na imovinu i bespotrebne eko-takse koje se plaćaju u FBiH i RS, i naravno, očekujem subvencije i u Republici Srpskoj na uvoz ovih automobila. Ovo su sve prakse u Evropskoj Uniji”, naglasio je Muratović.

Iz jedne auto-kuće u Banjaluci koja prodaje polovne automobile rekli su da trenutno nema dovoljno interesa za električne automobile, ali da kupci nekada znaju pitati za hibridna vozila.

“Trenutno nemamo dovoljno interesa za tim da uvozimo i prodajemo električne i hibridne automobile pa to nismo uveli, ali to ne znači da se to ne bi moglo promijeniti u budućnosti”, naveli su iz ove auto-kuće.

Objava Slaba infrastruktura otežava korištenje e-vozila u BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Foto: Ilustracija

Reforma zdravstvenog sistema Tuzlanskog kantona je započela izdavanjem eISKAZNICA osiguranicima Tuzlanskog kantona. Građani više neće morati ovjeravati zdravstvene knjižice. Svaki zdravstveni osiguranik ovog kantona će imati dnevni status osiguranja koji će biti dostupan u zdravstvenoj mreži na teritoriji Tuzlanskog kantona bez obzira da li se osiguranik javio primarnom, sekundarnom, tercijarnom nivou zdravstvene zaštite ili u apoteci koja je na području ovog kantona. Sa eISKAZNICAMA nema čekanja na recepte jer informacija iz ordinacije odmah stiže u apoteku gdje pacijent može na licu mjesta podići svoje lijekove.

Uspostavom „Online statusa zdravstvenog osiguranja u Tuzlanskom Kantonu“ Tuzlanski kanton pokazuje organizacijsku i stručnu osposobljenost pri uvođenju elektronskog poslovanja i omogućuje povećanje kvalitete zdravstvene zaštite u ovom kantonu. Uspostava ovog sistema koja ima prednosti kako za korisnike tako i za cjelokupan zdravstveni sistem će dovesti do značajnih ušteda u oblasti zdravstva.

Objava Počelo je izdavanje eISKAZNICA u Tuzlanskom kantonu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Insistirajući na anticivilizacijskim političkim smjernicama, Milorad Dodik se pretvara u najnepoželjniju političku ličnost regije, dok paralelno sa tim, entitet “rs” vodi u pravcu da postane najizolovaniji prostor cijele Evrope, pa i šire, piše doktor pravnih nauka Nermin Tursić u analizi koju prenosimo integralno.

Bez obzira na promjene u sferi geopolitike koje mogu iznjedriti i “najnoviji svjetski poredak”, vlasti entiteta “rs” ostaju dosljedne sebi i ne mijenjaju svoj secesionistički diskurs. Takav stav su potvrdili tokom rasprave i usvajanja zaključaka na Posebnoj sjednici Narodne skupštine “rs-a”. U toku rasprave čula se namjera da se izradi “Strategija za spoljnopolitičko djelovanje rs-a”, dok se u sadržaju usvojenih zaključaka jasno definiše njen aktivan vanjskopolitički status. On se ogleda u navodima da je “rs” zvanično iskazala neutralan stav u rusko-ukrajinskom sukobu, da nije uvela sankcije Ruskoj Federaciji u skladu sa “zaštitom entitetskog interesa”, kao i namjerom da se izbjegne “dodatno usložnjavanje spoljnopolitičke pozicije “rs-a” u složenim geopolitičkim pitanjima”.

Osim pokušaja pripisivanja vanjskopolitičkog subjektiviteta “rs-u”, entitetske vlasti nisu osudile rusku invaziju na Ukrajinu, niti su je pojmovno odredile kao agresiju, kao što nisu iskazali empatiju prema ratnim stradanjima koje proživljava Ukrajina i ukrajinski građani. Naprotiv, “zabranom” uvođenja sankcija su pokazale pristrasnost i direktno se svrstale na stranu ruske agresorske politike, i to, kao jedini javno proklomovani dio savremene Evrope. Jasno da ovakav entitetski diskurs nanosi vanjskopolitičku štetu državi BiH i predstavlja daljnju politiku suprotstavljanja ostatku demokratskog svijeta koji se nasuprot “rs-u” distancira od ruske imperijalističke politike.

Osim toga, na pomenutoj sjednici su ponovo potvrđeni i pozitivni efekti secesionističke politike. Ogledaju se u činjenici što nisu odbačeni ranije usvojeni zaključci koji podrazumijevaju usvajanje skupa zakona o “povratku nadležnosti” i osnivanju entitetskih institucija sa državnim prerogativima, već se samo definiše odlaganje njihove primjene na period od šest mjeseci. To znači da su još uvijek “živi” i nalaze se u stanju “pravne hibernacije”, spremni za aktivaciju u “pogodnom trenutku”. Insistirajući na ovakvim, anticivilizacijskim političkim smjernicama, Milorad Dodik, se pretvara u najnepoželjniju političku ličnost regije, dok paralelno sa tim, entitet “rs” vodi u pravcu da postane najizolovaniji prostor cijele Evrope, pa i šire.

Ipak, postoji paradoks u njegovoj namjeri i proizašlim političkim efektima. Politika secesionizma, institucionalizirane rusofilije i cjelokupnog odnosa prema paralizi rada državnih institucija BiH, te održani sastanak (i najavljeni novi) sa Vladimirom Putinom u Sankt Peterburgu, imao je (i imati će) svoje “pozitivne efekte”. Naime, nakon ruske agresije na Ukrajinu aktuelna politika “rs-a” je prepoznata kao otvorena prijetnja za mir i političku stabilnost Balkana i Evrope, čime je vratila državu BiH u centar interesovanja međunarodne zajednice (prije svega UK, SAD, država članica EU i NATO saveza), dok je s druge strane pokušaj blokade rada institucija FBiH, usvajanja budžeta BiH, kao i pokušaj opstrukcije općih izbora od strane HDZ BiH, probudio i uspavanu funkciju “nelegalnog” Visokog predstavnika u BiH, Christiana Schmidta, koji je legalno nametnuo obavezujuću Odluku o finasiranju izbora 2022. godine. Štaviše, pokrenule su se značajne aktivnosti u BiH i oko BiH. Primjera radi, otkazana (ili bolje rečeno spriječena) je planirana posjeta Srbiji od strane ministra vanjskih poslova Ruske Federacije, Sergeja Lavrova, a time i pompezno najavljivan sastanka sa Miloradom Dodikom, dok je u Briselu postignuta saglasnost na sporazum o načelima funkcionalne BiH. Njome su se lideri političkih partija zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH iskazali predanost očuvanju mirne, stabilne, suverene i nezavisne države BiH, čije je opredjeljenje usmjereno ka evropskim integracijama, sprovedbi ograničenih ustavnih reformami usklađenim sa evropskim i domaćim sudskim presudama, onemogućavanje daljnih blokada državnih institucija, i još mnogo toga. U suštini, takav sporazum djeluje optimistično, bez obzira što se mogu čuti oprečna, ali u svakom slučaju slavodobitna objašnjenja od strane političkih učesnika (uz napomenu, da nisu preuzete sporazumne obaveze od strane svih učesnika sastanka ili su pak uvjetno prihvaćene).

Može li ovakav sporazum uliti optimizam građanima BiH, ukoliko isti u svojoj koncepciji predstavlja klasični “džentlemenski” sporazum čije izvršenje ne podliježe sankciji, nego se esencijalno oslanja na koncept časti sporazumnih strana (u ovom slučaju na čast BH političkih elita), dok se u isto vrijeme pokušava ozakoniti izborni proces na principu “legitimnog predstavljanja” u institucijama države BiH, kao potpuno antidržavnog defekta stranog demokratskim principima, a određeni čelnici opozicionih političkih partija iz “rs-a” i dalje permanentno zagovaraju politički stav o očuvanju statusa “rs-a” unutar ustavnopravnog poretka BiH zasnovanog na “izvornom Dejtonu”?

Da bi se razumjeli ovakvi stavovi, neophodno je u najkraćem iznijeti i nekoliko činjenica o aktuelnoj ustavnoj organizaciji BiH i mogućnosti (neophodnosti) njene reforme. Naime, u svojoj koncepciji Ustav BiH je zagarantirao teritorijalni integritet i državni suverenitet BiH, ali je odredio entitete i narode kao predominantne kategorije. Uspostavio je princip visokog stepena političke autonomije i ekskluzivno odredio pravo na etnički i entitetski subjektivitet, i to na uštrb građanskog. Ta činjenica je poslužila kao preduslov za instalaciju unutrašnje etno-teritorijalne podijeljenosti države i društva, koja uz postojeću “ustavnu hermetizaciju” ostaje skoro pa tri decenije nepromijenjena. Tačnije, ustavni etno-politički projekt u Bosni i Hercegovini nužno je diskriminirajući po svome određenju, koji ugrožava i ograničava osnovna građanska prava. Kao takav se uporno suprotstavlja demokratskoj tranziciji društva i transformaciji BiH iz postojeće etničke u savremenu građansku državu u kojoj bi se naglašavala uloga građanina, državljanina kao nosioca suverenosti. U duhu toga je svaki dosadašnji pokušaj ustavnih reformi bio opterećen etno-političkim koncepcijama koje su se zasnivale na principu ostanka instalirane etničke “konstitutivnosti”, koja se konstantno potvrđuje formulacijom: “dva – protiv jednog”. Zbog toga imamo situaciju da se u entitetu FBiH sukobljavaju dvije različite političke vizije i koncepcije oko izmjene izbornog zakona i teritorijalne reorganizacije, dok se “rs” kao etno-homogen entitet manifestira kao ekskluzivitet srpskog naroda u BiH, sa izraženim elementima “političke samodovoljnosti”. U vlastitim političkim projekcijama se predstavlja kao izraz srpskog naroda i garancija “narodnog suvereniteta”, koji se nalazi u službi prelaznog rješenja ka konačnom osamostaljenju ili teritorijalnoj fuziji sa drugom državnom zajednicom, konkretno sa Srbijom. S toga, ne treba da čudi što je razvijena politička praksa suprotstavljanja entitetskih/etničkih interesa državi BiH i njenim građanima kao cjelini.

Stoga, navedeni diskriminirajući problemi i “teret” ustavnih odredbi čija je reforma uslovljena etničkom političkom voljom, mogu samo da proizvedu nadu kod BH građana da će na političkoj sceni “proraditi” koncept časti kod parlamentarnih predstavnika vlasti u BiH. To bi u osnovi podrazumijevalo implementaciju prihvaćenih obaveza pomenutog “džentlemenskog” sporazuma, koji bi mogao da poslužiti kao prvi korak u izgradnji države koja bi se zasnivala na građanskim principima savremene demokratije, i to one, istinske pune demokratije, koja bi trebala da etnički ekskluzivizam zamijeni sa građanskom inkluzivnošću i time stekne predispoziciju za eliminaciju svakog oblika “ozakonjene diskriminacije” nametnutog dejtonskog Ustava u Anexu IV. Ukoliko se pak desi da “sporazum” posluži kao mehanizam predizborne kampanje ili da u postizbornom periodu “zataji” čast političkih elita i ne održe datu riječ, za očekivati je da će naredni sporazum biti sa definiranim sankcijama. U svakom slučaju, izvjestan je povratak isprobanog “modela štapa i šargarepe”.

Objava ANALIZA DOKTORA PRAVNIH NAUKA NERMINA TURSIĆA: Aktuelna politika u RS-u je prepoznata kao otvorena prijetnja za mir i političku stabilnost Balkana i Evrope! pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Doma predložio je privremenu suspenziju carinskih stopa kod uvoza goriva, a Saša Magazinović i Branislav Borenović ukidanje akciza

Poslanici SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH na današnjoj sjednici u Sarajevu spriječili su usvajanje mjere koje bi dovele do smanjenja cijena goriva u BiH. Naime, Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH zatražio je da se u dnevni red današnje sjednice uvrsti inicijativa kojom se trebalo zadužiti Vijeće ministara da donese odluku o privremenoj suspenziji carinskih stopa kod uvoza euro dizela, lož ulja i benzina, a što bi imalo pozitivnu posljedicu u vidu smanjenja cijene goriva i općenito smanjenja negativnih efekata inflacije.

Iako su 23 poslanika bila za to da se ova tačka uvrsti u dnevni red sjednice, zbog četiri glasa protiv i tri suzdržana kako su glasali poslanici iz SNSD-a i njihovi partneri iz Kluba poslanika Srpski klub, ova inicijativa nije dobila podršku u prvom krugu glasanja. Iako bi u drugom krugu glasanja ova inicijativa vjerovatno prošla, predsjedavajući Doma Nebojša Radmanović (SNSD) nije htio da se Kolegij odmah usaglašava o ovom pitanju, a što je preduvjet za drugi krug glasanja.

Podršku iz istog razloga nije dobio ni prijedlog poslanika Borislava Borenovića (PDP) i Saše Magazinovića (SDP ) da se razmatra Prijedlog zakona o izmjenama zakona o akcizama. Borenović je podsjetio da se cijene goriva na benzinskim pumpama primiču iznosu od četiri KM , te da je ono što se može uraditi je da se ukinu akcize što je Predstavnički dom već uradio .

– Ovo je formalni apel Predstavničkog prema Domu naroda PS BiH koji odugovlači i stopira ukidanje akciza na gorivo i koliko toliko olakša građanima i privredi, kazao je Borenović, podsjetivši da su delegate SNSD-a u Domu naroda bili protiv ukidanja akciza.

Zastupnica Snježana Novaković-Bursać (SNSD) nazvala je ove prijedloge predizbornima, te je u raspravi kazala da SNSD nije siguran da li bi ove mjere i pomogle građanima, kao i da će “SNSD pomoći direktno građanima” kroz povećanje plata.

Zastupnici SNSD-a replicirao je poslanik Saša Magazinović.

– Dogovorite sa sobom, jeste li za ukidanje ili niste, kažete da ste za, pa ispričate neku drugu priču. Informišite nas kad ćete biti sigurni. Imali ste 110 dana da odlučite. Kada ćete biti sigurni u efekat ukidanja akciza? Koji su to stručnjaci, vanzemaljci koji to analiziraju i kada će shvatiti da kad se ukinu akcize da dolazi do pojeftinjenja goriva. Kažete najbolji odgovor je direktna pomoć, zar nije ovo direktna pomoć? Živite li u istom svijetu sa vašim glasačima ili u nekom paralelnom? U ovoj priči nema entiteta, nema Srba, Bošnjaka, Hrvata i ostalih, možete pomoći građanima ali vi 110 dana razmišljate da li ste sigurni da će gorivo pojeftiniti za 30 ili 40 feninga ako se ukinu akcize, kazao je Magazinović.

Objava Poslanici SNSD-a spriječili uvođenje mjera za smanjenje cijena goriva pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Policijski službenici Policijske uprave Prijedor su danas Okružnom javnom tužilaštvu Prijedor podnijeli su izvještaj protiv lica M.Đ. iz Prijedora zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo “Nesavjestan rad u službi”.

Kako “Nezavisne” nezvanično saznaju, izvještaj je podnesen protiv Milenka Đakovića, bivšeg gradonačelnika Prijedora.

Naime, on se tereti da je kao odgovorno lice Gradske uprave Grada Prijedora u februaru 2018. godine, kršenjem propisa, nesavjesno postupao u službi.

“M.Đ. je osumnjičen da je jednostrano raskinuo Okvirni sporazum i Ugovor o zimskom održavanju puteva u Prijedoru koji je sklopljen sa akcionarskim društvom iz Prijedora, iako je izvođač radova od momenta stupanja na snagu Okvirnog sporazuma i Ugovora izvršavalo ugovorne obaveze”, navodi se u saopštenju Policijske uprave Prijedor.

Dodaje se da je izvršenjem ovog krivičnog djela nastupila materijalna šteta za grad Prijedor u iznosu od 54.985,32 KM koliko je prinudnom naplatom grad isplatio akcionarskom društvu po osnovu naknade štete za neosnovano raskidanje ugovora.

Objava Bivši gradonačelnik Prijedora osumnjičen da je oštetio budžet grada pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Najmlađi književnik iz oblasti historije Tarik Šabić iz Srebrenika uskoro predstavlja svoje prvo autorsko djelo. Knjiga pod nazivom “Srebrenik kroz vremena”, je plod mukotrpnog i ustrajnog istraživanja historije našeg grada od najdavnijih vremena do perioda 1995. godine. Istražujući bogatu historiju Srebrenika Tarik se, kako kaže, oduševio širinom historijskog spektra koji je ispisan o našem gradu, kako u domaćoj , tako i u stranoj literaturi.  Tarik Šabić, inače, ima 18 godina. Četvrti je razred srednje elektrotehničke škole u Tuzli, te od ovog mladog, ali plodonosnog i ambicioznog autora u budućnosti možemo očekivati još značajnih djela.

Promocija će se održati 26. jula u utorak, u Plavoj sali Doma kulture u Srebreniku s početkom u 19 sati. Između ostalog, promotori će biti Merima Ibrić i prof. Šaha Dedić.

• “Knjiga je posvećena mom rahmetli djedu Hajrudinu Šabiću – Poštaru, nadaleko poznatom velikanu grada Srebrenika. Svaki put kada se treba spomenuti ko me najviše inspirisao, prvo se sjetim djeda. Bio je to čovjek sa srebrenom u kosi, a zlatom u srcu. Kada pomislim na sva blagostanja u svom životu, djede, ti si i tamo na samom vrhu popisa.”, kaže Tarik Šabić

Objava Tarik Šabić iz Srebrenika priprema promociju knjige “Srebrenik kroz vremena” pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Nakibe Peštalić (65) iz Lopara zbog poreske utaje u iznosu od gotovog 76.000 KM, saopćeno je iz ove pravosudne institucije.Peštalić je optužena da je, kao direktor u pravnom licu “Top-gradnja” Gradačac, u poreskoj prijavi za poreski period nije iskazala ukupan ostvareni promet prilikom prenosa vlasništva nad novosagrađenim nekretninama u stambeno-poslovnom objektu, prema kojem se prenos prava raspolaganja u okviru tih objekata smatra prometom i podliježe oporezivanju porezom na dodatnu vrijednost.

Ona je na taj način, s ciljem izbjegavanja plaćanja PDV-a, oštetila budžet BiH u ukupnom iznosu od 75.949 KM.

Optužena je, u namjeri da izbjegne plaćanja davanja propisanih poreskim zakonodavstvom BiH, pružila lažne podatke o svojim stečenim oporezivim prihodima, koji su od uticaja na utvrđivanje iznosa obaveza, čime je počinila krivično djelo poreska utaja ili prevara.

Optužnica, koju je podigao tužilac Posebnog odjeljenja za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju, proslijeđena je na potvrđivanje Sudu BiH.

Objava Podignuta optužnica za poresku utaju od gotovo 76.000 KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Aviosaobraćaj u cijelom svijetu pogođen je velikim problemima, a to je posebno izraženo u Evropi. Jedan od uzroka je pandemija koronavirusa, a zbog toga najviše ispaštaju putnici.

Na aerodromima se stvaraju velike gužve i otkazuju letovi. Poslovni list Financial Times (FT) piše da su hiljade ljudi u avioindustriji tokom pandemije ostali bez posla. Sada kada se povećava broj letova nedostaje veliki broj radnika.

Aerodromi su u utrci za radnicima, od kojih su mnogi u međuvremenu pronašli bolje plaćene poslove. Koliko je situacija ozbiljna govori tvrdnja putnika da su svjedočili da pilot napušta pilotsku kabinu kako bi pomogao u utovaru prtljaga.

Da je situacija ozbiljna ukazuje i to da je njemačka aviokompanija Lufthansa za juli otkazala nekoliko stotina letova zbog toga što nema dovoljno radne snage.

Kako piše Deutsche Welle (DW), na evropskim aerodromima nedostaju radnici na osiguranju, šalterima ili za otpremanje prtljaga. Razlog zbog kojeg aerodromi i aviokompanije teško dolaze do radnika jeste što teško mogu ponuditi bolje uslove rada. To je posljedica toga što su primorani na štednju. KLIX

Objava Aviosaobraćaj u haosu zbog nedostatka radnika pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Američki predsjednik Joe Biden i njegove kolege iz G7 dogovorit će se o zabrani uvoza novog zlata iz Rusije dok proširuju sankcije Moskvi zbog njezina rata protiv Ukrajine, saznao je Reuters iz svojih izvora.

Sjedinjene Američke Države okupile su svijet u nametanju brzih i značajnih ekonomskih sankcija Rusiji kako bi Vladimiru Putinu uskratili sredstva za vođenje rata protiv Ukrajine.

Prema izvoru, Ministarstvo financija SAD-a izdat će odluku o zabrani uvoza novog zlata u SAD u utorak, u potezu koji ima za cilj daljnju izolaciju Rusije od globalne ekonomije sprječavanjem njenog sudjelovanja na tržištu zlata.

Zapadne sankcije Rusiji nisu bile direktno usmjerene na komercijalne pošiljke zlata, ali mnoge banke, špediteri i rafinerije prestali su trgovati ruskim metalima nakon što je počeo rat u Ukrajini.

Zlato je ključna imovina ruske središnje banke, koja se zbog zapadnih sankcija suočila s ograničenjima u pristupu nekima dijelovima svoje imovine koje drži u inostranstvu. Dionice ruskih rud zlata kojima se trguje u inozemstvu pale su ove godine zbog poteškoća, uključujući prodaju zlata i otplatu zajmova bankama pod sankcijama.

Rusija proizvodi oko 10% zlata iskopanog u svijetu na godišnjem nivou, a njeni zlatni fondovi utrostručili su se otkako je pripojila Krim 2014. godine.

Grupu 7 najrazvijenijih demokratskih država svijeta čine SAD, Velika Britanija, Francuska, Italija, Njemačka, Japan i Kanada. Ovo su države koje i predvode slobodni svijet u sankcijama prema Rusiji nakon invazije na Ukrajinu. KLIX

Objava Najmoćnije zemlje svijeta zabranit će uvoz zlata iz Rusije pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Države članice su pozvale Evropsku komisiju da izradi novi izvještaj o reformskom procesu u ovoj zapadnobalkanskoj državi, nakon čega bi EU bila spremna da razmotri mogućnost dodjeljivanja statusa kandidata, javlja Radio Slobodna Evropa.

“EU je spremna da BiH dodijeli status zemlje kandidata i u tom cilju poziva (Evropsku) Komisiju da bez odlaganja izvijesti Savjet EU o implementaciji 14 ključnih prioriteta navedenih u njenom mišljenju sa posebnom pažnjom na one koji predstavljaju značajan skup reformi kako bi se Evropski savjet vratio da odlučuje o ovom pitanju”, stoji u usvojenim zaključcima šefova država i vlada EU.

Oni su se okupili 23. juna u Briselu, a pitanje proširenja je centralno tokom ovog samita. Tokom samita donijeta je odluka o dodjeljivanju statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji. Dok iskorak u pitanju Sjeverne Makedonije i Albanije, nije postignut.

Na potezu Češka

Diplomatski izvori u Briselu su potvrdili da će se sarajevskom kandidaturom pozabaviti češko predsjedništvo koje će imati mandat od 1. jula do 31. decembra ove godine.

Ovi izvori su takođe potvrdili da očekuju relativno brzu reakciju Evropske komisije kako bi se pitanjem kandidatskog statusa za BiH, evropski lideri pozabavili i po mogućnosti odlučivali najranije na redovnom samitu koji će biti održan u oktobru, a najkasnije na decembarskom okupljanju šefova država i vlada EU.

Objava EU o kandidatskom statusu BiH u oktobru ili decembru 2022 pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Sve su učestalije saobraćajne nesreće u kojima učestvuju električni romobili. Nadležni tvrde da su pokrenuli aktivnosti u svrhu regulacije korištenja ovog prijevoznog sredstva, ali da pri tom ne žele demotivisati njihovo korištenje.

Električni romobili su praktični i isplativi, a to je sve više izraženo usljed poskupljenja goriva, poskupljenja automobila i saobraćajnih gužvi.

Problem je što korištenje nije zakonski regulisano, što nerijetko nesavjesni pojedinci na romobilima ugrožavaju druge učesnike u saobraćaju te što ne postoji odgovarajuća infrastruktura. To je posebno slučaj u Sarajevu, ali i drugim većim gradovima u zemlji, u kojima se koriste za vožnju do radnog mjesta, do škole ili za rekreaciju.

Romobile koriste i djeca, često bez nadzora roditelja, i to u dijelovima grada u kojima je saobraćaj vrlo gust. U takvim okolnostima dešavaju se nesreće koje imaju i fatalne posljedice.

Koliko su opasni za korištenje pokazala je i nedavno sprovedena studija u Finskoj, a kojom je utvrđeno da je više izgledno da će neko zadobiti povrede tokom vožnje električnog romobila, nego tokom vožnje motocikla ili bicikla.

Pomoćnik ministra komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Zoran Andrić je u izjavi za Klix.ba istakao da je formirana radna grupa koja bi trebala razmatrati pitanje regulacije.

“Formirana je radna grupa i postupku su imenovanja članova grupe. Svjesni smo problema i pratimo šta se dešava u drugim državama. Ti propisi se razlikuju od države do države. Nama su najbliže zemlje u okruženju, ono što one rade”, ukazao je.

Prema Andrićevim riječima, postoje različiti pristupi urbanoj mobilnosti.

“Jedni su za regulaciju, drugi su protiv regulacije, jer smatraju da se time sprečava da se koristi ovakav oblik prijevoza”, istakao je.

Međutim, smatra da je suština ovog pitanja na lokalnim zajednicama.

“One trebaju osigurati odgovarajući infrastrukturu, a to je u nadležnosti nižih nivoa vlasti. Zakonom o sigurnosti u saobraćaju se tretira ponašanje u saobraćaju. Mi ćemo nametnuti pravila, ali je suština u infrastrukturi”, obrazložio je i konstatovao da je problem komplikovan.

Napomenuo je da pravno tretiranje ovih vozila podrazumijeva i tretiranje same vrste vozila (primjera radi, da li ima sjedište), da li treba biti određena minimalna starosna dob za korištenje, da li treba nositi zaštitnu kacigu, na kojim površinama se može kretati. Andrić je istakao da bi neki gradovi imali problema da implementiraju pravila koja bi se odnosila na električne romobile.

Smatra da je utemeljena bojazan da bi se pretjeranim regulacijama demotivisalo korištenje u trenutku kada se insistira na razvoju urbane mobilnosti.

KLIX.BA

Objava Sve je viša nesreća u kojima učestvuju električni romobili: Treba ih regulisati, ali kako? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Predsjednik Zoran Milanović je nakon svečane promocije na vojnom učilištu ponovno kazao kako je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini dužan provesti odluku Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić.

– Ja sam to rekao tim ništarijama. A Plenković je izdajnik – poručio je Milanović te dodao kako se radi o hladnoj, ciničnoj i sadističkoj izdaji, javlja Dnevnik.hr.

– Gordan Grlić Radman se poručio BiH da ne mogu biti kandidat za EU, rekao je Milanović.

Ministra vanjskih poslova Milanović je nazvao princem od kafilerije iz Sesvetskog Kraljevca. Da ga Milanović nije poslao u Budimpeštu, radio bi u kotlovnici, kazao je predsjednik.

Ukrajini odobren status

Ponovio je da BiH nikada neće ispuniti kriterije za ulazak u EU koje je ispunila Hrvatska, a koji su jako strogi. Treba im progledati kroz prste, budući da je i Ukrajini odobren status kandidata.

Milanović se zapitao šta je napravio Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora.

– Okrenuo se, otišao doma i poručio da će potpisati izmjene koje naravno, ne dolaze u obzir – odgovorio je.

Ovo sramoti Hrvatsku

Milanović je kazao kako poštuje ono što je napravio ministar Davor Božinović, kao i ljudi iz policije vezano za ulazak u Šengen, ali i kazao kako je njegova Vlada je iskoristila 94 posto sredstava iz Schengen Facility Funda.

Ponovno je podsjetio na izjavu Gordana Grlića Radmana da BiH ne može postati kandidat, i to odmah nakon što je Ukrajini odobren status kandidata.

Milanović je rekao kako ga je sram, a ne bi trebalo biti, jer se slovenski premijer kazao da će sam probati boriti za status kandidata BiH. Taj potez Milanović je nazvao džentlmenskim.

– Netko je u DORH-o donio odluku da se te ljude angažira i da će sve propasti. Netko je odgovoran za tu minus inteligentnu katastrofu – rekao je Milanović o događajima vezanim za povlačenje i ponovno podizanje optužnice u slučaju Agrokor. 

Pitao je i gdje je optužnica protiv Dragana Kovačevića zbog Janafa.

– Ako nema materijalne osnove za optužnicu, ko je odgovoran za to – zapitao se predsjednik te istaknuo kako tužiteljstvo uživa ogromnu moć, a ne postoji sistem kontrole.

AVAZ

Objava Milanović: BiH nikada neće ispuniti kriterije za ulazak u EU, treba im progledati kroz prste pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Pljačka poslovnice ASA banke u Gračanici izvršena je noćas, a tom prilikom ukradena je kasa s 20 hiljada konvertibilnih maraka, potvrđeno je za Klix.ba.

Glasnogovornica Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona Amra Kapdižić za Klix.ba je izjavila da su njihove kolege u Gračanici noćas, jedan sat iza ponoći dobili prijavu da se u banci lociranoj u tom gradu aktivirao alarm.

“U prijavi je navedeno i da je izvršena provala u banku, a tom prilikom je otuđena manja metalna kasa u kojoj se nalazila određena količina novca”, dodala je Kapidžić.

Prema informacijama koje su nezvanično potvrđene za Klix.ba, u metalnoj kasi se nalazilo 20 hiljada KM.

O događaju je obavješten dežurni tužilac, a uviđaj je u toku.

Objava Opljačkana ASA banka u Gračanici pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.