Arhiva oznaka: Srebrenik.NETwork

U Srebreniku će se, u ponedjeljak 06. juna održati debatni turnir “Dokaži svoj argument” Organizatori turnira su Škole debate “KING&QUEENS” i Gradske biblioteke Srebrenik. U Debatnom turniru učestvuju:
Elektrotehnička školu Tuzla, Mješovita škola Srebrenik, Gimnazija Gradačac i Debatni klub “Agora Zenica”. Tutrnir će se održati u Plavoj sali Doma kulture Srebrenik s početkom u 12 sati.

Ovo je još jedan od načina da se u našem gradu promoviše kultura govora i što mladi žele da uče, kako i na koji način mogu argumentovano braniti svoj stav. Naravno, lijepo govoriti ne možemo ukoliko ne čitamo, zato je ovo druženje organizovano zajedno s Gradskom bibliotekom Srebrenik.

Objava U Srebreniku debatni turnir ” Dokaži svoj argument” pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Foto: Ilustracija

U nekim evropskim zemljama, poput Francuske, Belgije i Velike Britanije, nepoznati počinioci napadaju ljude špricama čiji sadržaj još nije utvrđen.

Širom Francuske više od 300 ljudi prijavilo je da su ubodeni iglama u noćnim klubovima ili na koncertima. Ljekari i više tužilaca rade na ovim slučajevima, ali niko ne zna ko su napadači i zašto žrtvama ubrizgavaju neke supstance.

Francuska nacionalna policijska agencija kaže da su 302 osobe podnijele službene žalbe zbog takvih uboda iglom.

U toku je nekoliko policijskih istraga u različitim regijama, ali nijedan osumnjičeni još nije uhapšen, igle nisu pronađene, a motiv je i dalje nejasan.

Kako navode agencije, osamnaestogodišnji Tomas Laux bio je na rep koncertu u Lilleu na sjeveru Francuske. Priznao je da je konzumirao marihuanu, te popio nešto alkohola.

Kada je došao kući počeo se osjećati sve gore, vrtjelo mu se i imao je glavobolju, a onda je uočio ranicu i masnicu na svom ramenu.

Kako i idućeg dana simptomi nisu prestajali, odlučio je da se obrati ljekaru, koji mu je potvrdio da je uboden, te je testiran na HIV i hepatitis. Rezultati su bili negativni, kao i kod ostalih žrtava koje su zasad prijavile “ubode iglom”.

U Bordeauxu se slično dogodilo Leanne Desnos, koja se drugog dana nakon posjete klubu srušila, a imala je i groznicu. Kada je došla sebi, primijetila je ubod na ramenu.

Na društvenim mrežama vidjela je informacije o misterioznim ubodima na koncertima i u klubovima, te je otišla da se testira. Uz ove, počelo se dešavati sve više sličnih slučajeva.

Iz policije navode da nijedna žrtva nije seksualno zlostavljana, pa se ne može govoriti o “drogi za silovanje”.

Samo jedna žrtva prijavila je da je prilikom napada i opljačkana.

federalna.ba/Srna

Objava Misteriozni ubodi iglama – Napadači i motiv nisu poznati pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Edin Džeko je bez dileme jedan od najboljih, a po mnogima i najbolji fudbaler koje je naša domovina ikada imala.

O njegovoj bogatoj karijeri je sve već poznato. Sa blatnjavih terena Grbavice vinuo se u same visine evropskog i svjetskog nogometa.

Okitio se titulama prvaka Njemačke i Engleske, a malo je nedostajalo da ove sezone dođe do istog uspjeha u Italiji sa Interom.

Osim toga, osvojio je Kup i Superkup Italije, FA Kup, Superkup i Ligakup Engleske, a bio je i najbolji strijelac Bundeslige, Serije A i Lige Evrope.

U fudbalskoj reprezentaciji BiH ostavio je neizbrisiv trag. U 120 zvaničnih utakmica postigao je 61 pogodak što ga čini najboljim strijelcem nacionalnog tima.

Na današnji dan 2007. godine popularni Dijamant upisao je debi u dresu sa državnim grbom.

Bio je to meč kvalifikacija za EP protiv Turske u kojem smo slavili rezultatom 3:2, a upravo Džeko je bio strijelac gola u 45. minutu.

Sve ostalo je historija…

RADIOSARAJEVO

Objava Džeko je na današnji dan debitovao za reprezentaciju BiH: Sve ostalo je historija pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Sarajevskom Kantonalnom sudu, kao i Vrhovnom sudu Federacije BiH, jutros su upućene dojave da su u njihovim prostorijama postavljene eksplozivne naprave.

Svi uposlenici i stranke su evakuirani, a policija će obaviti KDZ pregled.

Kako je za Faktor potvrdio portparol Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo Mirza Hadžiabdić, poruke su upućene u 8.59 sati, putem telefona.

Podsjetimo, prošle sedmice su dojave o navodno postavljenim bombama upućene u više škola, kao i u zgradi MUP-a Kantona Sarajevo i zgradi Općine Centar.

Sve dojave su se ispostavile kao lažne.

Objava Dojavljene bombe i u sarajevskom Kantonalnom sudu i Vrhovnom sudu FBiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je nakon polaganja zakletve u Skupštini Srbije najavio da će nova Vlada, čije formiranje očekuje u julu, morati da se bavi sankcijama, piše Nova.rs.

Pretpostavka je da je Vučić mislio na sankcije protiv Rusije, koje do njega u ovom trenutku zahtijevaju gotovo svi zapadni zvaničnici. Ostaje pitanje da li će ukoliko se odluči na ovaj potez Vučić moći da balansira i izabere samo neke od šest paketa sankcija i na taj način zadovolji Brisel, a previše ne naljuti Moskvu. Sagovornici portala Nova.rs smatraju da Briselu neće biti moguće “zamazati oči” na onaj način na koji je to urađeno u slučaju Belorusije.

Sankcije i čuda

U govoru nakon polaganja zakletve, predsjednik Srbije Aleksandar Vučič rekao je da je formiranje nove Vlade od presudnog značaja i da očekuje da će ona biti formirana do kraja jula.

Zatim je, govoreći o sukobu Rusije i Ukrajine, dodao:

“Moramo da se bavimo novim sankcijama i čudima, u kojima opet možemo da budemo oštećeni, pa ćemo moliti naše evropske partnere da nam pomognu“, rekao je Vučić.

Da se uvođenje sankcija Rusiji na Zapadu očekuje nakon formiranja nove Vlade, rekao je i specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar.

“Skoro sve države Zapadnog Balkana su se usaglasile na način da učine da Rusija plati cenu za to (invaziju) kroz sankcije, kroz podršku Ukrajini i njenom narodu. Nadam se da će se Srbija pridružiti toj grupi i da će se uskladiti sa sankcijama kada formira Vladu“, rekao je Eskobar, a slične poruke pre nekoliko dana uputila je i poslanica u Evropskom parlamentu Viola fon Kramon.

Ostaje pitanje da li će ukoliko se odluči na ovaj korak, Srbija moći da balansira i uvede samo neki od šest paketa sankcija koje su do sada uvedene Rusiji.

Viši istraživač beogradskog Centra za bezbednosnu politiku i saradnik Londonske škole ekonomije Vuk Vuksanović kaže da je moguće da Srbija prihvati samo dio sankcija koje su do sada uvedene Rusiji.

“Sve zavisi od toga kakvim je pritiscima Aleksandar Vučić izložen iza zatvorenih vrata. On najverovatnije i teži takvom rešenju, da se pridruži sankcijama, ali u onoj meri da zadovolji Brisel, a da previše ne ošteti Moskvu. Da li će to i uspeti, videćemo. Potencijalno možda može da se pridruži sankcijama protiv nekih ljudi iz Putinovog okruženja, a da to ne bude sam Putin. Sve je u igri, a Vučić je trenutno u nebranom grožđu”, kaže Vuksanović za Nova.rs.

Rusija nije Belorusija

Diplomata i bivši ambasador Srbije u Belorusiji Srećko Đukić, međutim, smatra da Brisel neće biti zadovoljan nekim simboličnim rješenjima.

“Moguće je da se prihvati jedan deo sankcija, a drugi ne, moguće je izvršiti takvu selekciju. Na kraju krajeva, Vlada Srbije je to radila kad je u pitanju bila Belorusija. Sankcionisali smo Minsk za neke stvari, a za neke ne. Međutim, Belorusija nije Rusija i mislim da zahtevi Brisela mogu u ovom slučaju biti sasvim druge prirode. Tako da mislim da u takvoj selekciji između šest paketa sankcija, ako je i bude, Brisel neće biti zadovoljan ako Beograd uvede samo neke personalne sankcije nekim NN licima, političarima koji nemaju nikakav značaj ili u vezi ekonomskih sankcija koje se odnose samo na svojinu ruskih kompanija u Srbiji. Bez obzira na to što je Briselu važno da se Beograd prikloni sankcijama protiv Rusije, makar i simbolično, mislim da će ipak postojati neki njihov minimum”, kaže Đukić.

Kako dodaje, evidentno je i da postoje smetnje na vezama između Beograda i Moskve.

“To smo mogli da vidimo kad se pre razgovora Vučića i Putina, Moskva pravila nevešta i rekla da taj razgovor nije ni planiran. Onda je preko noći došlo do obrta, razgovor se desio, kao i dogovor oko snabdevanja naftom i gasom, a onda samo dva dana kasnije novi obrt i Vučić pominje sankcije. E sad o čemu se pričalo u toku tog razgovora ne znamo, da li je bilo obećanja da sankcija neće biti ili možda naftna formula za gas neće biti onakva kako nam je saopšteno. Odavno sam upozoravao da ti odnosi između Srbije i Rusije nisu transparentni i mi ne znamo li tu ima nekakvog kamenja na putu, koji se za sada ne vide”, zaključuje Đukić.

Objava ZAPAD MIJENJA PLOČU: Nema više gledanja Vučiću kroz prste, Brisel neće biti zadovoljan simboličnim rješenjima pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U Sarajevu je danas održana 317. sjednica Vlade FBiH na kojoj su utvrđeni nacrti Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata, Zakona o električnoj energijin u FBiH i Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti.

Vlada FBiH je na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike utvrdila je Nacrt zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u FBiH koji će uputiti Parlemantu FBiH na razmatranje i usvajanje.

Predloženim Nacrtom utvrđuju se prava koja ostvaruju civilne žrtve rata kao što su lična invalidnina, mjesečno lično novčano primanje, dodatak za njegu i pomoć od druge osobe, ortopedski dodatak i pravo na porodičnu invalidninu. Navedena prava koja se ostvaruju po ovom zakonu, finansiraju se iz federalnog i kantonalnih budžeta, u omjeru 70 posto iz federalnog i 30 posto iz kantonalnih budžeta.

Također, ovim Nacrtom zakona je predviđeno da civilne žrtve rata mogu, u skladu sa propisima kantona, ostvariti prava na pomoć u troškovima liječenja i nabavci ortopedskih pomagala, osposobljavanje za rad (profesionalna rehabilitacija, prekvalifikacija i dokvalifikacija), prioritetno zapošljavanje, prioritetno stambeno zbrinjavanje, psihološku i pravnu pomoć.

Također, Vlada FBiH je na održanoj sjednici utvrdila Nacrt zakona o električnoj energiji FBiH kojim se uređuju se elektroenergetska politika i planiranje, elektroenergetske djelatnosti i dozvola za njihovo obavljanje, te regulisanje elektroenergetske djelatnosti.

Zakonom su obuhvaćeni i proizvodnja električne energije, izgradnja elektrana, zatim distribucija, snabdijevanje i trgovina električnom energijom, skladištenje energije, krajnji kupci, agregacija distribuiranih resursa, elektromobilnost, sigurnost snabdijevanja, izgradnja, rekonstrukcija, korištenje i održavanje elektroenergetskih objekata, upravni nadzor i regulatorno nadgledanje i kaznene odredbe, kao i druga pitanja od značaja za uredivanje sektora električne energije u FBiH.

Ovim zakonom su kao opšti interesi Federacije BiH precizirani sigurno snabdijevanje električnom energijom i obezbjeđenje i isporuka dovoljnih količina električne energije potrebne za život i rad građana, te poslovanje i razvoj privrednih i društvenih subjekata, na siguran, pouzdan i kvalitetan način.

“S ciljem ostvarivanja ovih opšteg interesa, elektroenergetski subjekti su dužni prvenstveno obezbijediti dovoljne količine električne energije koja je potrebna za život i rad građana, te poslovanje i razvoj privrednih i drugih subjekata, zadovoljavajući pri tome kriterije ekonomičnosti isporuke”, piše u sapćenju Vlade FBiH.

Nacrtom zakona je propisano da Vlada FBiH, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, do kraja oktobra tekuće godine donosi godišnji i trogodišnji bilans električne energije. Ovim dokumentima planirani su ukupna proizvodnja i potrošnja, te način snabdijevanja električnom energijom, struktura proizvodnje i potrošnje, kao viškovi ilui nedostajuće količine električne energije.

Vlada FBiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Nacrt zakona o energiji i regulaciji energetskih djelatnoati. Ovim zakonom uređuju se način utvrđivanja i provođenja energetske politike i planiranja razvoja, akti kojima se utvrđuje i na osnovu kojih se provodi energetska politika i planiranje energetskog razvoja.

Također, utvrđuje se opredjeljenje za korištenje obnovljivih izvora energije i ostvarivanje energetske efikasnosti, organizacija i funkcionisanje regulatornog tijela te osnovna pitanja obavljanja i regulisanja energetskih djelatnosti u FBiH.

Prema obrazloženju federalnog ministra, novina je što su u ovaj zakon uvrštene odredbe o osnivanju FERK-a, koje više nisu u Zakonu o električnoj energiji u FBiH, te što se u predmetni zakon uvodi sistem zaštite krajnjih kupaca.

Riječ je o ugroženim kupcima iz kategorije domaćinstava koja se takav stetus utvrđuje na osnovu stanja socijalne potrebe i koji imaju pravo na subvenciju dijela traškova za utrošenu električnuenergiju. Također, riječ je i o zaštićenim kupcima iz kategorije domaćinstava kojima se takav status utvrđuje po osnovu potreba zaštite života i zdravlja, zbog čega ne smiju biti isključeni sa ektroenergetske mreže.

Riječ je i o unapređenju pravnog okvira za regulaciju obavljanja djelatnosti u energetskom sektoru.

Klix.ba

Objava Vlada FBiH utvrdila nacrt zakona o zaštiti civilnih žrtava rata pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U protekle tri godine, tržište rada u Bosni i Hercegovini doživjelo je velike promjene, od oscilacija u ponudi i potražnji do promjene strukture traženih zanimanja i radnog okruženja.

Za osobe koje traže posao ili moraju izabrati u kojem pravcu nastaviti školovanje, te se pitaju kako izabrati zanimanje, posao, ali i karijeru bitno je da se upoznaju sa promjenama na tržištu rada te da redovno prate trendove, navodi MojPosao.ba.

U prvom kvartalu 2022. godine na ovom portalu objavljeno je više od 3.700 oglasa za posao i preko 8.600 radnih mjesta, što predstavlja znatan porast u odnosu na isti period prošle godine.

“Ako se ovi podaci uporede sa istim periodom 2020. i 2019. godine, možemo zaključiti da se tržište rada oporavilo i da se potražnja za radnicima vratila na pretpandemijski nivo”, ističe se u saopštenju portala.

Na tih 8.600 pozicija ove se godine prijavilo više od 100.000 kandidata što također predstavlja rast u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu. Osim što je zabilježen rast oglasa za posao, podaci govore i o izmjenama strukture najpopularnijih zanimanja u Bosni i Hercegovini.

Operateri u call centrima, trgovci u maloprodaji i veleprodaji, komercijalisti, konobari te radnici u proizvodnji se nalaze u samom vrhu najtraženijih zanimanja, a odmah iza njih na ljestvici su kuvari, vozači, finansijski službenici te zanatska zanimanja kao što su bravari, zavarivači, ali i električari.

“Situacija na tržištu rada se znatno izmijenila u periodu nakon pandemije. Neka zanimanja kao što su operateri u call centrima doživjela su veliku ekspanziju jer je porasla potreba građana da što više stvari obavljaju online i putem telefonskih poziva pa je tako i potreba za podrškom te vrste znatno veća. Ono što je zanimljivo za spomenuti je činjenica da su zanimanja iz oblasti turizma i ugostiteljstva postali traženi i popularni tokom cijele godine, a ne samo sezonski kao što je to prije bio slučaj”, izjavila je Nermana Ajanović-Hajdarpašić, direktorica operacija Kolektiva (MojPosao.ba).

Na listi 10 najtraženijih u prvom kvartalu nema zanimanja vezanih za IT industriju jer su početkom godine neka druga zanimanja došla u prvi plan, ali potražnja za IT stručnjacima je i dalje velika i do kraja godine se očekuje da će potisnuti druga zanimanja sa ove liste.

“Potreba za zanatskim poslovima postoji, ali je u isto vrijeme upravo taj kadar u deficitu jer je smanjen interes onih koji žele da budu zanatlije, ali i zbog odlaska tog kadra u inostranstvo”, saopšteno je iz MojPosao.ba.

Objava Koja su najtraženija zanimanja u BiH? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U protekle tri godine, tržište rada u Bosni i Hercegovini doživjelo je velike promjene, od oscilacija u ponudi i potražnji do promjene strukture traženih zanimanja i radnog okruženja.

Za osobe koje traže posao ili moraju izabrati u kojem pravcu nastaviti školovanje, te se pitaju kako izabrati zanimanje, posao, ali i karijeru bitno je da se upoznaju sa promjenama na tržištu rada te da redovno prate trendove, navodi MojPosao.ba.

U prvom kvartalu 2022. godine na ovom portalu objavljeno je više od 3.700 oglasa za posao i preko 8.600 radnih mjesta, što predstavlja znatan porast u odnosu na isti period prošle godine.

“Ako se ovi podaci uporede sa istim periodom 2020. i 2019. godine, možemo zaključiti da se tržište rada oporavilo i da se potražnja za radnicima vratila na pretpandemijski nivo”, ističe se u saopštenju portala.

Na tih 8.600 pozicija ove se godine prijavilo više od 100.000 kandidata što također predstavlja rast u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu. Osim što je zabilježen rast oglasa za posao, podaci govore i o izmjenama strukture najpopularnijih zanimanja u Bosni i Hercegovini.

Operateri u call centrima, trgovci u maloprodaji i veleprodaji, komercijalisti, konobari te radnici u proizvodnji se nalaze u samom vrhu najtraženijih zanimanja, a odmah iza njih na ljestvici su kuvari, vozači, finansijski službenici te zanatska zanimanja kao što su bravari, zavarivači, ali i električari.

“Situacija na tržištu rada se znatno izmijenila u periodu nakon pandemije. Neka zanimanja kao što su operateri u call centrima doživjela su veliku ekspanziju jer je porasla potreba građana da što više stvari obavljaju online i putem telefonskih poziva pa je tako i potreba za podrškom te vrste znatno veća. Ono što je zanimljivo za spomenuti je činjenica da su zanimanja iz oblasti turizma i ugostiteljstva postali traženi i popularni tokom cijele godine, a ne samo sezonski kao što je to prije bio slučaj”, izjavila je Nermana Ajanović-Hajdarpašić, direktorica operacija Kolektiva (MojPosao.ba).

Na listi 10 najtraženijih u prvom kvartalu nema zanimanja vezanih za IT industriju jer su početkom godine neka druga zanimanja došla u prvi plan, ali potražnja za IT stručnjacima je i dalje velika i do kraja godine se očekuje da će potisnuti druga zanimanja sa ove liste.

“Potreba za zanatskim poslovima postoji, ali je u isto vrijeme upravo taj kadar u deficitu jer je smanjen interes onih koji žele da budu zanatlije, ali i zbog odlaska tog kadra u inostranstvo”, saopšteno je iz MojPosao.ba.

Objava Koja su najtraženija zanimanja u BiH? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Nakon što je u minuloj sezoni postigao 33 gola, bio uvjerljivo najbolji nogometaš državnog prvaka Zrinjskog i Premijer lige Bosne i Hercegovine, napokon, poziv u reprezentaciju Bosne i Hercegovine dobio je i Nemanja Bilbija.

Kako je istaknuo za oficijelnu Internet stranicu Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine (NS BiH), zadovoljan je prvim utiscima na priprema nacionalnog tima Bosne i Hercegovine za junske utakmice u UEFA-inoj Ligi nacija. ”Utisci su veoma dobri. Ovdje su naša najveća imena i veoma sam ponosan što sam dio ove ekipe za juni, za ove utakmice”, rekao je Bilbija, kako prenosi Anadolu Agency (AA) dodavši:

”Veoma dobro se radi. Izbornik (Bugarin Ivaylo Petev, op.a.) ima neke svoje zahtjeve i svi ih redom ispunjavamo”. Bilbija smatra i da Bosne i Hercegovina ima dobru reprezentaciju bez obzira što posljednjih godina bilježi loše rezultate. ”Mislim da imamo jednu jako dobru reprezentaciju. Treba vjerovati u pozitivan rezultat i jedva čekamo utakmice”, kazao je Bilbija, napomenuvši da u premijernom meču s Fincima najveća opasnost prijeti od njihovog napadača i najboljeg igrača Teemu Pukkija.

Bosna i Hercegovina igrat će u grupi ”3” u Ligi ”B” UEFA-ine Lige nacija, gdje će za protivnike, osim Finske, imati i Rumuniju te Crnu Goru. ”Grupa je izjednačena, tu su i Rumunija i Crna Gora. Potreban nam je pozitivan rezultat na početku u Finskoj za ubuduće. Trebamo vjerovati u pozitivan rezultat”, rekao je Bilbija. Bosna i Hercegovina će 4. juna gostovati u Finskoj pa tri dana poslije biti domaćin Rumuniji. Regionalni derbi s Crnom Gorom u Podgorici igrat će 11. juna, dok će tri dana kasnije Bosna i Hercegovina dočekati Finsku.

Objava Nemanja Bilbija: Veoma sam ponosan što sam dio tima BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Prof. Dr. Šekib Umihanić, poslanik u Skupštini Tuzlanskog kantona, danas je u prostorijama Skupštine Tuzlanskog kantona, prezentirao nacrt Zakona o upotrebi znakovnog jezika u Tuzlanskom kantonu, čiji je predlagač.

Prema podacima Svjetske federaciji gluhih, u svijetu danas živi oko 72 miliona gluhih osoba. Nažalost, u našoj državi pa i u Tuzlanskom kantonu nema preciznih podataka o broju gluhih osoba.

Od prije dvadestak godina u Klinici za bolesti uha, grla i nosa UKC-a Tuzla je započeto snimanje sluha bebama („Screening sluha“) u cilju što ranijeg utvrđivanja nagluhosti i gluhoće, kako bi se moglo pravovremenom hirurškom intervencijom, ugradnjom kohlearnog implantata, pomoći gluhoj djeci. Do sada smo uradili 59 operacija kohlearne implantacije i rehabilitacija sluha u tih pacijenata je dala dobre rezultate. To znači da su ti pacijenti, iz stanja sa znatnim stepenom invalidnosti i radnog ograničenja, osposobljeni i uključeni u normalan život koji podrazumijeva uobičajenu komunikaciju, obrazovanje, izbor profesije itd.

Međutim, kvalitetno zakonsko rješenje svakodnevnih komunikacijskih problema gluhih osoba u našem Kantonu do sada nije urađeno. S obzirom na moju profesionalnu orijentaciju otorinolaringologa, obavio sam brojne konsultacije sa pacijentima, zatim sa članovima Udruženja nagluhih i gluhih osoba, općina, gradova i TK, kao i sa kolegama sa Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta, u pogledu izrade Zakona o upotrebi znakovnog jezika na Tuzlanskom kantonu. Navedeni zakon je u 2009. usvojen u Paralamentarnoj skupštini BiH, a od 2011. je u primjeni u Kantonu Sarajevo.

Zakonom o upotrebi znakovnog jezika koji ću uskoro uputiti u redovnu proceduru usvajanja u Skupštini TK, će se definisati i propisati pravo gluhih lica na upotrebu znakovnog jezika pred organima i institucijama Tuzlanskog kantona, gradova i općina na teritoriji TK, i to: a) procedure i način sticanja statusa gluhog lica b) evidencija i iskaznice za gluha lica; c) pravo na korištenje znakovnog jezika pred organima i institucijama d) posebna prava na tumača znakovnog jezika za đake i studente; e) evidencija i iskaznice za tumače znakovnog jezika i f) druga pitanja vezana za prava gluhih i nagluhih lica.

Između ostalih odredbi Zakona koje su važne za svakodnevni život i aktivnosti gluhih osoba, Zakonom o upotrebi znakovnog jezika će regulisati pomoć gluhim osobama u hitnim situacijama. U cilju obezbjeđivanja pomoći u tim situacijama, organi i institucije Kantona koji obavljaju poslove hitne pomoći, policije, vatrogastva, hitne intervencije u oblasti komunalnih djelatnosti i slično, dužni su obezbijediti i javno objaviti odgovarajuće brojeve za primanje SMS poruka za hitne pozive gluhih lica.  Organi i intitucije Kantona koji u svom radu koriste zvučna obavještenja za korisnike usluga, dužni su obezbijediti istovremeno prikazivanje tih obavještenja i na displeju.

Pored prof. dr. Šekiba Umihanića, dašanjoj prezentaciji su prisustvovali i predsjednik Skupštine Tuzlanskog kantona, Žarko Vujović i predstavnici udruženja gluhih u nagluhih osoba Tuzlanskog kantona, Grada Živinice i općine Banovići.

Naglašena je višestruka dobrobit koju će građani oštećenog sluha osjetiti primjenom ovog Zakona, čije se usvajanje očekuje nakon sprovođenja redovne skupštinske procedure.

RTVTK

Objava Prezentiran nacrt Zakona o upotrebi znakovnog jezika u Tuzlanskom kantonu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Sportski avion Cessna 182 koji je jučer prije podne nestao s radara Hrvatske kontrole zračne plovidbe pronađen je, prenose hrvatski mediji.

“Imamo pronalazak”, javio je jedan tim letača koji dronom pretražuje šire područje Broćanca. Javljeno je to preko radio veze u bazu, a tome su svjedočili reporteri Jutarnjeg lista koji su na tom terenu s drugom ekipom letača.

U bazu su javljene i tačne koordinate lokacije. Avion je pronađen u 10:50 sati na brdovitom i šumovitom području Bročanca, na 10 minuta hoda od zadnjih kuća.

“Vidim dijelove repa, krila i kabine”, rekao je letač koji je našao avion.

Više informacija bit će poznato uskoro.

Podsjećamo, avion je letio iz pravca Splita prema Njemačkoj. U avionu su bile četiri osobe. Pilot je Švicarac, dvoje putnika ima njemačko državljanstvo, a jedan hrvatsko.

Odmah po dojavi u pretragu područja se uključio velik broj policajaca, među kojima su i pripadnici specijalne i interventne policije, te pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja koji su u pretrazi koristili dronove.

Klix.ba

Objava Pronađen avion koji je jučer nestao u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Dana, 29.5.2022.godine oko 20,10 sati u mjestu Donji Potpeć, grad Srebrenik, na magistralnom putu M 1.8, dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovali M.K., rođen 2002.godine iz Brezja koji je upravljao pmv. „BMW“ i E.G., rođen 1990.godine iz Lika koji je upravljao autobusom „Man”.

U ovoj saobraćajnoj nezgodi vozač M.K. je zadobio teške tjelesne povrede, konstatovane od strane ljekara UKC-a Tuzla gdje je zadržan na daljem liječenju, dok je suvozač u njegovom vozilu M.S., rođen 2001.godine zadobio lake tjelesne povrede.

U vremenskom periodu od 20,15 do 21,50 sati saobraćaj se odvijao jednom saobraćajnom trakom. Potrebne mjere i radnje poduzeli su policijski službenici PS Srebrenik i OKP PU Srebrenik.

Objava U saobraćajnoj nezgodi u D. potpeću vozač zadobio teške povrede pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Na 3. kolu kantonalne lige Tuzlanske regije, održanom 29.05.2022. god. u Gračanici, učestovao je 21 klub sa 426 prijava po kategorijama. Karate klub ”1. Mart” Srebrenik je učestvovao sa 19 takmičara i osvojio 12 medalja i to – 8 zlatnih, 3 srebrene i 1 bronzanu medalju.

ZLATNE MEDALJE  OSVOJILI SU:

Hodžić Kenan- BORBE – Dječaci 11 g. -40kg

Karić Amina- KATE – Djevojčice 11 g.

Kišić Larisa- BORBE – Djevojčice 11 g. +44kg

Lipjankić Azra- BORBE – Kadetkinje -54kg

KATE – Ekipno djevojčice 10/11 g. u sastavu (Karić Amina, Husrić Samra, Babajić Ajla)

Ibrić Arif- KATE – Dječaci – Oranž pojas (-7 g)

Suljić Imad- KATE – Dječaci – Žuti pojas (11+ g)

Babajić Ajla- KATE – Djevojčice – Oranž pojas (11+ g)

SREBRENE MEDALJE OSVOJILI SU:

Džambić Adna- BORBE – Djevojčice 12 g. -45kg

KATE – Ekipno djevojčice 12/13 g. u sastavu (Kavgić Ines, Mahmutović Nejra, Džambić Adna)

Smajlović Lamija- KATE – Djevojčice – Žuti pojas (11+ g)

BRONZANU MEDALJU OSVOJILA JE:

Husarić Samra- KATE – Djevojčice – Žuti pojas (11+ g)

Objava Nove medalje za članove KK”1. Mart” Srebrenik pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Proces migracija prisutan je kroz cijelu historiju čovječanstva. Ljudi svoje domove napuštaju zbog ratova, gladi, potrage za poslom, većom sigurnošću. Radna snaga iz drugih država dolazi i u BiH, a u prošloj godini izdato je skoro 3.000 radnih dozvola.

Prema zvaničnim podacima Svjetske banke, BiH je po pitanju migracija ispred Srbije, Hrvatske, te Albanije koja je godinama bila vodeća država u Evropi po stopi migracije na ukupan broj stanovnika. Takva demografska kretanja posljedično rezultiraju i smanjenjem radne snage.

Pred takvim izazovima, poslodavci u BiH će se u budućnosti vjerovatno morati okrenuti uvozu radnika iz drugih država.

U BiH godišnje kvote za izdavanje radnih dozvola predlaže Ministarstvo civilnih poslova. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine utvrđuje djelatnosti i zanimanja u kojima se dopušta zapošljavanje stranaca i broj radnih dozvola za svaku od djelatnosti, te utvrđuje teritorijalnu raspodjelu radnih dozvola prema izraženim potrebama.

Posljednji dostupan je izvještaj koji obuhvata radne dozvole izdate stranim radnicima u BIH u 2021. godini. Ukupno izdatih važećih radnih dozvola u Bosni i Hercegovini u 2021. godini bilo je 2.775 i to 955 radnih dozvola koje se računaju u kvotu i 1.820 radnih dozvola izdatih nezavisno od utvrđene kvote.

Od ukupno izdatih važećih radnih dozvola 408 radnih dozvola je izdato ženama, a 2.367 muškarcima.

Najviše radnih dozvola izdato je unutar sektora trgovine i popravke motornih vozila. Slijede djelatnosti poslovanja nekretninama (343), građevinarstva sa 286 izdatih radnih dozvola, umjetnosti i zabave sa 281 radnom dozvolom te prerađivačka industrija sa 233 dozvole za rad stranaca.

Radne dozvole uglavnom su izdate državljanima Srbije (115), Hrvatske (46), Crne Gore (36), Kine (30), i SAD-a (22).

Zapošljavanje stranaca u BiH

Za pojašnjenje zapošljavanja stranaca u BiH, pitali smo Agenciju za rad i zapošljavanje BiH, instituciju nadležnu za problematiku zapošljavanja.

Procedure zapošljavanja stranaca u BiH su regulirane Zakonom o strancima. One podrazumijevaju da poslodavac podnosi zahtjev za radnu dozvolu pripadajućoj kantonalnoj službi u FBiH, odnosno filijali Zavoda za zapošljavanje RS, ili Zavodu za zapošljavanje Brčko distrikta.

“U FBiH Federalni zavod za zapošljavanje daje saglasnost za radnu dozvolu, a istu izdaje kantonalna služba zapošljavanja, dok za RS i Brčko distrikt BiH radne dozvole izdaju tamošnji zavodi za zapošljavanje. Sve ove institucije su nadležne za zapošljavanje stranaca, a Agencija za rad i zapošljavanje BiH nema nadležnosti u ovim radnjama”, kazali su nam iz Agencije.

Agencija je nadležna u smislu člana 69. Zakona o strancima koji se odnosi na sezonski rad kao organ kome se podnose ovakvi zahtjevi, a radne dozvolu izdaju Zavodi za zapošljavanje.

“U smislu sezonskog zapošljavanja u prošloj godini smo imali svega dva zahtjeva za dvije osobe (kuhari), ali procedura nije provedena jer su poslodavci odustali od zapošljavanja”, istakli su.

Agencija je zadužena za izradu godišnjeg izvještaj o broju izdatih radnih dozvola strancima, na osnovu podataka koje im dostave institucije nadležne za izdavanje radnih dozvola.

“Jedna od obaveza Agencije za rad i zapošljavanje BiH jeste da izradi prijedlog dokumenta ‘Prijedlog godišnje kvote radnih dozvola u BiH’ za svaku godinu. Prijedlog dokumenta se radi na način da nam nadležne institucije (zavodi za zapošljavanje entiteta i Brčo Distrikta) dostave podatke o godišnjoj potrebi za zapošljavanje stranaca, a oni opet te podatke dobijaju nakon ispitivanja poslodavaca”, naveli su iz Agencije.

Nakon toga Agencija za rad i zapošljavanje BiH kreira dokument i daje ga u dalju proceduru putem Ministarstva civilnih poslova BiH, koje dokument predlaže Vijeću ministara BiH na usvajanje.

“Tek kada ga Vijeće ministara BiH usvoji, dokument stupa na snagu i mi ga objavljujemo na web stranici. Nažalost, posljednji takav dokument je usvojen za 2020. godinu i nakon toga Vijeće ministara BiH nije usvojilo niti jedan naredni, iako smo svake godine mi uradili prijedlog dokumenta. Istina, ove godine dokument još uvijek nije upućen prema Vijeću ministara BiH jer su poslodavci tražili povećanje kvote za zapošljavanje stranaca u FBiH”, istakli su.

Federalni zavod za zapošljavanje pristao je na povećanje kvota i sada je dokument ponovno u fazi izrade.

“Konkretno, Agencija za rad i zapošljavanje BiH čeka da dobije finalni prijedlog kvota od nadležnih institucija kako bi mogli uraditi novu verziju dokumenta. Kvote postoje, ali tek od onog momenta kada dokument o kvotama usvoji Vijeće ministara BiH”, objasnili su iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH. KLIX

Objava Kvalificirane radne snage sve je manje pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Područje grada Srebrenika sinoć je zahvatilo jako nevrijeme, praćeno gradom i veoma jakom kišom.

Posebna karakteristika sinoćnjih vremenskih prilika bili su niski i teški gradonosni oblaci koji su prijetili da nanesu velike štete poljoprivrednim usjevima na području naše gradske zajednice.

Zahvaljujući djelovanju protivgradne odbrane koju je Grad Srebrenik uspostavio u toku 2021. godine spriječene su veće štete. Lansirne rampe su postavljene na šest lokacija koje su tokom prethodne noći prvi puta upotrijebljene u svrhu zaštite poljoprivrednih i drugih materijalnih dobara. Obzirom da sistem nije u mogućnosti pružiti stopostotnu zaštitu, samo su dijelovi mjesnog područja Sladna djelimično pretrpili štetu od grada. Na drugim područjima nije zabilježena značajnija šteta što je direktna posljedica pravovremenog djelovanja protivgradne odbrane.

Operativci na sistemu protivgradne odbrane su tokom noći ispalili ukupno 11 protivgradnih raketa u gradonosne oblake i to sa sljedećih pozicija: Vrela (Špionica Gornja) – 3 rakete, Čekanići – 2 rakete, Gornji Srebrenik – 2 rakete, Cage – 2 rakete i Brezik – 2 rakete.

Osnovne koordinate i vrijeme ispaljenja protivgradnih raketa usmjeravao je Centar protivgradne zaštite za Bosnu i Hercegovinu iz Bosanske Gradiške, sa kojim je Grad Srebrenik od prošle godine zaključio Ugovor o provođenju mjera protivgradne zaštite, te blagovremeno djelovanje u situacijama kada se procijeni da grad/led može izazvati velike štete na poljoprivredi i drugim materijalnim sredstvima u vlasništvu građana.

Imajući u vidu umanjenje šteta, odnosno blagovremeno i funkcionalno djelovanje protivgradne odbrane, pokazalo se da je investicija uspostave protivgradne odbrane u svrhu zaštite pojoprivredne proizvodnje sasvim opravdana, što je bio i osnovni cilj gradske uprave, naveo je gradonačelnik Srebrenika Nihad Omerović.

Objava Po prvi put u Srebreniku djelovala protivgradna zaštita pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.