Arhiva oznaka: Srebrenik.NETwork

“Više desetaka Čečena nalazi se nedaleko od granice i kane zatražiti azil u Hrvatskoj nakon što su u BiH došli zlorabeći bezvizni režim s Rusijom”, tvrdi savjetnik ravnatelja Granične policije BiH Svevlad Hoffman i upozorava da bi među pristiglima mogli biti borci Putinova suradnika Ramzana Kadirova.

Posljednjih nekoliko sedmica više stotina državljana Ruske Federacije iz Čečenije i Dagestana slijeću u Sarajevo navodeći kao razlog posjeta turizam. Umjesto da odsjednu u hotelima u Sarajevu za koje imaju vaučere upućuju se prema granici Hrvatske kako bi tamo zatražili azil.

“Ovim oni očito zlouporabljuju ukazano gostoprimstvo naše države koju koriste kao odskočnu dasku za ulazak u EU”, rekao je Hoffmann za portal Hrvatski medijski servis (HMS) iz Mostara.

Dio migranata iz Čečenije po njegovim riječima već se nalazi na području zapadne Bosne gdje pokušavaju ući u Hrvatsku i zatražiti azil.

Po njegovim navodima ‘dio pristiglih Čečena pripada tzv. Kadirovcima koji ne samo da su obmanuli granične policajce BiH prilikom ulaska u BiH, nego je i motiv njihovog ulaska u EU daleko od ostvarivanja azilantskog statusa’.

“Ova situacija predstavlja potencijalnu ozbiljnu ugrozu po sigurnost kako BiH tako i EU, upravo u svjetlu ratnog sukoba u Ukrajini”, istaknuo je Hoffmann.

On se zauzeo za ukidanje bezviznoga režima s Rusijom kako bi se otklonili ovi sigurnosni problemi, a BiH uskladila svoju vanjsku politiku s Europskom unijom.

Objava “Čečeni stigli u BiH zloupotrebom bezviznog režima, dio njih su ‘Kadirovci'” pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

​Dvije iranske šahistkinje su se takmičile na međunarodnom šahovskom turniru bez hidžaba, prema medijskim izvještajima.

To je najnoviji od nekoliko slučajeva kada su iranske sportistkinje pojavile na takmičenjima bez hidžaba od početka protivvladinih protesta.

Iran je bio preplavljen demonstracijama protiv klerikalnog vođstva zemlje od sredine septembra, kada je 22-godišnja iranska Kurdkinja Mahsa Amini umrla u pritvoru policije za moral koja ju je zatvorila zbog “neprikladnog oblačenja”.

Iranian Chess masters Atousa Pourkashyan and Sara Khadem appeared in the FIDE championship today without the compulsory hijab.

Iranian women are forced to wear hijabs even in international settings if they are representing the country.#IranRevoIution#WomanLifeFreedom pic.twitter.com/0nrWU3Me3x

— Mo 💚🤍💔 (@MozFrame) December 26, 2022

Iranske novinske kuće “Kabarvarzeši” i “Etemad”, u izvještajima od ponedjeljka, rekle su da su se Sara Kadem i Atusa Pourkasian takmičile na FIDE Svjetskom prvenstvu u brzopoteznom i blic šahu u Almatiju u Kazahstanu, bez hidžaba – marame na glavi koje je obavezno prema iranskim strogim pravilima oblačenja.

Fotografije koje su objavile obje novinske kuće pokazuju ih bez marama tokom turnira. “Kabarvarzeši” je takođe objavila fotografiju na kojoj takmičarka nosi maramu, ali nije rekla je li snimljena na istom događaju, prenosi “New Arab“.

Objava Iranke se takmiče na šahovskom turniru bez hidžaba pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Jesenja sjetva prema dostavljenim podacima na području Tuzlanskog kantona realizovana je na površini od 6.626,50 ha, poljoprivrednog zemljišta, navodi se u danas usvojenom Izvještaju o realizaciji plana jesenje sjetve u 2022. godini za područje Tuzlanskog kantona na sjednici Vlade TK.

Planom jesenje sjetve u 2022. godini na području Tuzlanskog kantona planirana je sjetva žitarica, povrtnog bilja, industrijskog i krmnog bilja na površini od 7.317 ha, što ukazuje da sve planirane površine nisu zasijane, odnosno da je sjetva izvršena na oko 90% planiranih površina. Najveće površine zasijane su pšenicom i to 3.004 ha, odnosno 87,55 % od planiranih površina. Pšenica je zastupljena u procentu od 45,33 od ukupno ostvarenog plana jesenje sjetve svih kultura. Ostala strna žita su zasijana na površinama od 1.772,50 ha, što čini 93,06 % od planiranih površina za sjetvu tim kulturama. Industrijsko bilje zasijano je na površini od 10 ha što je 200 % u odnosu na plan. Povrtnim biljem zasijano je 497 ha, a što je 92,38 % u odnosu na plan. Od planiranih 1.482 ha za krmno bilje zasijano je 1.393 ha odnosno 93,99% u odnosu na plan.

Iako je sjetva izvršena na površini manjoj od planirane, ohrabruje uporedni podatak da je jesenja sjetva ove godine je ostvarena na površini koja je za 881,20 ha, odnosno 15,34% veća u odnosu na sjetvu u 2021. godini. Površina zasijana pšenicom kao najvažnijom strnom žitaricom je 3.004 ha, što je za 517 ha, odnosno 20,79% više u odnosu na prošlu godinu. Površina zasijana industrijskim biljem je ista kao i u prethodnoj godini. Sjetva povrtnih kultura veća je za 497,00 ha odnosno za 27,70% dok je sjetva krmnih kultura u odnosu na prošlu godinu veća za 100 ha odnosno za 15,34% .

Stepen realizacije jesenje sjetve po općinama/gradovima je različit i kreće se od 61,06% na području općine Teočak do 101,69 % na području općine Kalesija.

Iz prethodne tabele se vidi da je u 2022. godini u odnosu na 2021. godinu skoro u svim općinama i gradovima došlo do povećanja sjetvenih površina i to od 1,72% na području grada Gračanica, do 75,86 % na području općine Sapna. Samo u općinama Doboj Istok i Kladanj došlo je do neznatnog smanjenja sjetvenih površina dok su u općini Banovići zasijane površine na nivou prošle godine.

Objava Jesenja sjetva u TK izvršena na većim površinama nego 2021. godine pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Predsjednik NSRS Nenad Stevandić je rekao kako to više neće tolerisati

Zastupnik u Narodnoj skupštini RS Nebojša Vukanović udaljen je sa današnje posebne sjednice, nakon čega je objavljena kratka pauza od pet minuta.

Predsjednik NSRS Nenad Stevandić je rekao kako je Vukanović pričao 13 do 15 minuta mimo teme, te da to više neće tolerisati. Vukanović će se moći vratiti na sjednicu kada se bude raspravljalo o sljedećoj tački dnevnog reda. Vukanović je kritikovao prijedloge zakona, a u svojoj diskusiji dotaknuo se različitih tema. Vukanović je objavio i video, te tvrdi da su Stevandić i Ana Ljubojević likovali zbog njegovog izbacivanja.

Nakon što je Stevandić proglasio pauzu, Vukanović se obratio novinarima na press konferenciji, rekavši da se u svojoj raspravi osvrnuo na netačne podatke o cijenama koje su iznijeli poslanici vladajuće koalicije.

– Ovo je pokušaj gušenja naših prava i sloboda, a nisam upotrijebio nijednu tešku ni ružnu riječ. Ovo je apsolutizam kao u vrijeme kralja Čarlsa u Engleskoj – rekao je on.

Inače, na današnjoj, petoj posebnoj sjednici NSRS ponovo glasa o Zakonu o nepokretnoj imovini koji je poništio Ustavni sud.

Zbog čega je Vukanović izačen pogledajte u videu:https:

Objava Nebojša Vukanović udaljen sa sjednice NSRS pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

ETIAS sistem, kojim su se trebali kontrolirati državljani BiH i trećih zemalja prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku, odgođen je do daljnjega, navodno do kraja 2023. godine.

Zbog ovakve odluke Europske komisije najsretniji su građani iz BiH koji i dalje mogu preko granice u Hrvatsku besplatno. Najviše kontroverzi koje je ETIAS izazvao nisu bile dodatne kontrole i sigurnosne provjere putnika, već taksa od sedam eura, koliko je svaki državljanin, BIH, Srbije ili neke druge treće zemlje morao platiti na graničnom prijelazu.

Međutim, prema schengenskim pravilima državljani trećih zemalja, dakle i BiH, u Hrvatskoj mogu boraviti kratkotrajno, ako ispunjavaju sve propisane uslove, u trajanju najviše do 90 dana unutar razdoblja od 180 dana.

Ako je osoba na schengenskom prostoru boravila 90 dana, mora napustiti taj prostor, a dužina prethodnog boravka računa se za razdoblje 180 dana koje prethodi svakom danu boravka. Tako na primjer, ako je osoba u proteklih kalendarskih 180 dana boravila 45 dana na schengenskom prostoru, ona može na području bilo koje države EU-a boraviti još 45 dana – pojašnjavaju iz MUP-a RH, piše Slobodna Dalmacija.

Vrijeme boravka se računa pomoću takozvanog schengenskog kalkulatora. U schengenski kalkulator se upisuju svi datumi ulaska i izlaska iz Republike Hrvatske prema graničnim štambiljima otisnutim u putovnici u prethodnih 180 dana.

Za vrijeme kratkotrajnog boravka državljanin treće zemlje mora imati prijavljen smještaj. Međutim, brojni BH državljani imaju vikendice na moru na makarskom i pelješkom području. Često putuju preko granice pa im nova schengenska pravila nisu najbolje sjela.

Za razliku od ETIASA koji je za sada ostao samo na papiru, schengenska pravila prometa robe i putnika su puno stroža i zasigurno će se primjenjivati na međunarodnim graničnim prijelazima.

Šta se mijenja na ovim prijelazima od prvog dana Nove godine i što građani koji svakodnevno prelaze granicu između Hrvatske i BiH, bilo da idu u školu, na posao ili liječniku mogu očekivati od novih pravila?

Generalno gledano kontrole putnika koji dolaze iz trećih zemalja će biti detaljnije. Međutim, većinu tih dnevnih migracija čine hrvatski državljani koji žive s druge strane granice u BiH pa za njih ne bi trebalo biti značajnijih promjena prilikom prelaska državne granice i ulaska u RH.

Naime, svi hrvatski državljani koji prebivaju izvan EU-ova prostora tretiraju se kao državljani Europske unije i prema njima se primjenjuju “blaža” pravila kontrole. Osim toga, svi prijelazi za pogranični promet s BiH ostaju i dalje u funkciji i na njihov status ne utječu schengenska pravila. To je veliko olakšanje za lokalne stanovnike u pograničnom pojasu od pet kilometara koji za ulazak u RH koriste pogranične propusnice.

to se tiče unosa u RH različitih roba i hrane iz primjerice BiH tu se ništa nije promijenilo sa ulaskom u Schengen. I dalje su zabranjeni meso i mliječni proizvodi. Međutim, može se unijeti ograničena količina voća i povrća te jaja, proizvoda od jaja i meda. Dopuštene su i ograničene količine ribe i ribljih proizvoda.

Tako se preko granice bez ikakvih problema možete prenijeti do 20 kilograma, svježe, osoljene, očišćene, sušene ili kuhane ribe, kozica, rakova, dagnji i kamenica, 125 grama kavijara dok je zabranjeno unijeti jednu paštetu ili 10 dekagrama salame, mlijeko u tetrapaku ili jogurt. I ostali mliječni proizvodi, sir, vrhnje, maslac su na strogoj zabrani.

Dopušteno je legalno unijeti u RH tek do dva kilograma mlijeka u prahu ili hrane za dojenčad, isto toliko hrane za kućne ljubimce, meda ili jaja.

Što se tiče bilja, biljnih proizvoda, voća i povrća u RH se za osobnu potrošnju mogu unijeti samo tropsko voće: banane, ananas, datulje, durian i kokos. Unos zemlje i supstrata za sadnju kao i sadnica vinove loze, citrusa i sjemenskog krumpira je zabranjeno.

Krompir, rezano cvijeće, lukovice i gomolji, mrkva, cikla, celer rotkvica, kupus, cvjetača, kelj, zelena salata, radič, endivija, đumbir, šafran, kurkuma, rajčice, jabuke, kruške, dinje i lubenice mogu se unijeti u RH iz trećih zemalja samo uz podnošenje fitosanitarnog certifikata kojega je izdalo nadležno tijelo zemlje iz koje se povrće uvozi.

U RH se može legalno unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 50 grama duhana, 10 mililitara e tekućine, četiri litra vina, 16 litara piva, 10 litara goriva u prenosivom spremniku te dva litra alkoholnog pića.

Osim toga putnici koji u svojoj prtljazi nose gotovinu u iznosu od 10.000 eura ili više obavezni su to prijaviti carinskom službeniku. Također su dužni prijaviti i kućnog ljubimca koji mora imati veterinarski certifikat ili pasoš.

Objava Kontrole na granicama od 1. januara biće strožije pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike obavještava javnost da je Zakonom o praznicima (“Službeni list SFRJ”, broj: 6/73), koji se na osnovu Uredbe sa zakonskom snagom o preuzimanju i primjenjivanju saveznih zakona (“Službeni list RBiH”, broj: 2/92), odnosno Zakona o potvrđivanju uredbi sa zakonskom snagom (“Službeni list RBiH”, broj: 13/94), primjenjuje kao federalni zakon, propisano da je Nova godina praznik i da se obilježava dva dana, 1. i  2. januara/siječnja. Istim Zakonom je propisano da ukoliko jedan od dana u koje se slavi Nova godina padaju u nedjelju, praznikom se smatra prvi naredni dan poslije ta dva dana.

S obzirom da 1. januar/siječanj 2022. godine pada u nedjelju, obavještavamo javnost da su neradni dani u Federaciji Bosne i Hercegovine nedjelja 1. januar/siječanj, ponedjeljak 2. januar/siječanj i utorak 3. januar/siječanj 2022. godine.

Na dane praznika poslodavci, ustanove, organi uprave i druge pravne osobe ne rade.

Objava Evo koji dani su neradni zbog proslave Nove godine pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U okviru manifestacije “Zima u kraljevskom gradu” večeras će se, na gradskom trgu u Srebreniku održati “Kolačijada”, u organizaciji Udruženja žena “Diva” Srebrenik, kojima će se pridružiti članice udruženja iz Lisovića, Tinje i Dubokog Potoka.

Uz bogatu izložbu kolača, koja će biti prodajnog karaktera, sugrađani i gosti Srebrenika će, istovremeno biti u prilici uživati uz Acoustic performance – Mahe i Mirza.

Početak je u 19 sati.

Objava Večeras “Kolačijada” i Acoustic performance pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Brzom reakcijom Profesionalne vatrogasne jedinice (PVJ) Srebrenik ugašen je požar koji je sinoć izbio u pogonu firme “Corn Flips” u Srebreniku. 

Požar je dojavljen u 18.15 sati. Na intervenciju su izašla jedna vatrogasna kola sa tri vatrogasca. 

– Blagovremenom dojavom portira i brzom intervencijom dežurnih vatrogasaca spriječena je veća materijalna šteta u ovom preduzeću. Vatrom zahvaćena mašina za pakiranje gotovih proizvoda. Požar je ugašen u 18:30 sati – saopćili su iz PVJ Srebrenik. 

Objava Požar u pogonu firme “Corn flips” u Srebreniku: Vatra zahvatila mašinu za pakiranje pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Predstavnici poljoprivrednih udruženja pozvali su na hitno usvajanje budžeta Federacije BiH za 2023. godinu, kako bi što prije stupio na snagu federalni program podrške poljoprivrednoj proizvodnji. Na sastanku, koji je održan sredinom ove sedmice u Livnu, istaknuta je i potreba osnivanja agencije za plaćanja u poljoprivredi.

Tokom sastanka, predstavnici Seljačkog saveza, Udruženja poljoprivrednika FBiH i Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kantona 10, razmatrali su izvještaj o realizaciji utroška sredstva federalnog programa poticaja za ovu godinu, nacrt tog programa za 2023., te aktivnosti kantonalnog ministarstva poljoprivrede.

Navedeno je kako bi se osnivanjem agencije za plaćanja u poljoprivredi ubrzao proces isplate poticaja u poljoprivredi od strane FMPVŠ.

“Naime, zbog propisa i procedura koje su trenutno važeće, poljoprivredni proizvođači čekaju minimalno dva mjeseca na isplatu poticaja nakon odobrenja. Navedena agencija uspješno radi u entitetu RS kao i u Hrvatskoj, te njihovi poljoprivrednici znatno ranije dobiju sredstva te posluju uspješnije”, stoji u saopćenju.

Ministar poljoprivrede Kantona 10, Božo Perić, predstavio je programa podrške za tekuću godinu. Posebno je naglasio one za proljetnu i jesenju sjetvu putem kojih je poljoprivrednim proizvođačima omogućeno ostvarivanje prava na poticaje na površinama kod kojih nisu riješeni imovinsko pravni odnosi.

Predstavnici udruženja smatraju da se isti princip treba uvesti i u ostatku Federacije BiH.

Na kraju sastanka usvojeni su zaključci koji će biti upućeni prema Federalnom ministarstvu poljoprivrede u cilju donošenja što kvalitetnijeg budućeg programa poticaja. RtV SLON

Objava Poljoprivrednici u FBiH traže hitno usvajanje Budžeta i osnivanje agencije za plaćanja u poljoprivredi pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Lionel Messi je osvajanjem Svjetskog prvenstva osvojio sve najvažnije klupske i reprezentativne nagrade koje je mogao, a sada bi mogao dobiti jedinu individualnu nagradu koja mu nedostaje.

Messiju je pehar svjetskog prvaka bio 41. trofej i kruna legendarne karijere, a skoro sigurno će dobiti osmu Zlatnu loptu, no vodstvo France Footballa mu možda bude dodijelilo još veću nagradu.

Radi se o Super Zlatnoj lopti, nagradi koju je do sada osvojio jedino njegov sunarodnjak Alfredo Di Stefano 1989. godine.

Legendarni golgeter Real Madrida tu je nagradu dobio povodom 30. godišnjice France Footballa, lista koji dodjeljuje najprestižniju individualnu nagradu u nogometu, a odlučeno je da razmak između dodjele Super Zlatnih lopti bude najmanje 30 godina, i to ako uopće postoji dostojan kandidat.

Već su prošle 33 godine otkako je Di Stefano dobio nagradu, a mnogi smatraju kako je Messi osvajanjem SP-a ispunio sve uslove da je dobije, što i neće biti nikakvo iznenađenje ako se to desi. KLIX

Objava Messi bi mogao dobiti jedinu nagradu koja mu nedostaje pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U povodu katoličkog praznika Božića, v.d. gradonačelnik grada Srebrenika dr. sc. Nermin Tursić uputio je čestitku u kojoj stoji:

“Poštovani sugrađani katoličke vjeroispovijesti, povodom najradosnijeg kršćanskog blagdana Božića upućujem vam najiskrenije čestitke uz želje da ove blagdanske dane proslavite u miru, blagostanju i dobrom zdravlju u krugu svoje porodice, prijatelja i komšija.
Svim građanima katoličke vjeroispovijesti u BiH i svijetu želim čestit i blagoslovljen Božić.”

Objava Božićna čestitka v.d. gradonačelnika Srebrenika Nermina Tursića pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Katolici, protestanti i drugi koji se pridržavaju gregorijanskog kalendara, danas obilježavaju najradosniji blagdan i dan koji slavi rođenje Isusa Krista – Božić.

Blagdan Božić, koji slavi rođenje Isusa Krista, ujedno je i dan ljubavi, ali i okupljanja na kojima svoje mjesto nalaze porodica, prijatelji i komšije koji zajedno proslavljaju ovaj važan dan.

Kao što to nalažu običaji, predviđeno je da se ovaj dan provede sa članovima porodice i u zajedničkoj molitvi. Rano ujutro vjernici odlaze na misu, a zatim slijedi zajednički ručak.

Prema Bibliji, Isusa je rodila Djevica Marija koja je začela bezgrešno, a u porodu joj je pomogao njen suprug Josip. Isus se rodio u štali u gradu Betlehemu prije više od 2.000 godina, okružen domaćim životinjama, zbog čega vjernici na Božić ispod bora imaju jaslice i figure ovaca.

Domovi vjernika posebno su okićeni na Božić i uglavnom se u svakom nalazi jelka ispod koje se ostavljaju pokloni za najmlađe ukućane. KLIX

Objava Katolici širom svijeta danas slave Božić pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Najveći košarkaški klub u Evropi Real Madrid posvetio je posebnu vijest izboru Džanana Muse za najboljeg sportistu BiH u 2022. godina, a Kraljevi su se na zvaičnoj stranici pohvalili tim podatkom.

Musa je izabran za sportistu godine na manifestaciji Izbora najboljeg sportiste BiH u organizaciji “Nezavisnih novina” i Radio-televizije BiH, a odluka žirija bila je jednoglasna.

Musa se ove godine vratio na velika vrata. Fenomenalnu sezonu u dresu Breogana krunisao je nagradom za najkorisnijeg igrača španske ACB košarkaške lige, najkvalitetnije lige u Evropi. Odigrao je fenomenalno u dresu BiH na Evropskom prvenstvu na kojem je prosječno bilježio 21,4 poena po utakmici.

Zatim je uslijedila kruna karijere i potpis za slavni Real s kojim je već osvojio prvi trofej, Superkup Španije. Već u dva navrata proglašen je za MVP kola u elitnoj Euroligi i trenutno je jedan od najboljih košarkaša Eurolige. KLIX

Objava Real Madrid se pohvalio izborom Džanana Muse za najboljeg sportistu BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Na Sonom trgu u Tuzli održani su protesti Koordinacije sindikata radnika koji plaće i naknade primaju iz budžeta Tuzlanskog kantona.

Razlozi za nezadovolstvo radnika je kako navode iz sindikata je odbijanje Vlade TK da ispuni sindikalne zahtjeve, koji se odnose na to da im se plaaće u 2023. godini usklade s rastom indeksa potrošačkih cijena, te da im se im se isplati jednokratna novčana pomoć, kako je to omogućeno uredbom Vlade FBiH.

Na zahtjev sidikata iz Vlade TK su odgovorili da je uposlenicima u oblastima obrazovanja, pravosuđa i uprave plaća ove godine dva puta povećana i, u odnosu na visinu plaće iz 2021. godine, ona je danas veća za 19,5%, što rezultira potrebom za planiranjem 28 miliona KM više na poziciji plaća i naknada uposlenika u Budžetu za 2023. godinu, u odnosu na ovogodišnji Budžet.

– Činjenica jeste da smo mi ove godine dobili kroz povećanja plata 19,5 posto. Međutim, svi su svjesni da u ovom momentu imamo inflaciju koja je već blizu 20 posto. Ono što je najgore od svega da osnovne životne namirnice poput hrane su već na 30 posto, a u okviru tih namirnica imate ove koje najviše koristimo – ulje, šećer, so, mlijeko su otišli po 100 posto. Tako da je inflacija anulirala to povećanje koje smo mi dobili. Mi smo krajem septembra mjeseca uputili prema Vladi zahtjev da se usklađuju plate sa troškovima života, jer mi to imamo i u kolektivnom ugovoru, izjavio je nedavno Sumedin Kulović, predsjednik Sindikata osnovnog odgoja i obrazovanja Tuzlanskog kantona. RTV SLON

Objava Protesti budžetskih korisnika u Tuzli pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Na 24. decembar 1906. godine emitovan je prvi radio-program u svijetu. Sa svoje eksperimentalne radio-stanice u Brent Rock-u, u američkoj državi Massachusetts, američki fizičar, inženjer i pronalazač u oblasti radio-tehnike Reginald Aubrey Fassenden emitovao je program koji su pratili brodski radio-operateri u prečniku od oko 25 kilometara.

Objava Prije 116 godina emitovan prvi radio program u svijetu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.