Arhiva oznaka: Srebrenik.NETwork

Prvi krug predsjedničkih izbora počinje u Francuskoj u nedjelju, a oko 48.7 miliona registriranih birača može glasati od 8 sati ujutro.

Sadašnji predsjednik Emmanuel Macron nada se drugom mandatu. Njegovim najvećim rivalom smatra se kandidatkinja desnice Marine Le Pen. Lijevi populist Jean-Luc Melenchon također se nada da će ući u drugi krug izbora 24. aprila. U prvom krugu učestvuje ukupno 12 kandidata.

Rat zasjenio kampanju

Francuska izborna kampanja bila je zasjenjena ratom u Ukrajini. Gotovo nijedna poruka u kampanji nije odjeknula među glasačima, a mnogi su kandidati percipirani kao slabi, što povećava strah od slabog odaziva birača.

Prema nedavnim istraživanjima, do 30 posto građana moglo bi ostati podalje od birališta. Francuski predsjednik ima dalekosežne ovlasti i obnaša dužnost pet godina. On je moćniji od premijera kojeg imenuje i ima odlučujući utjecaj na sudbinu zemlje.

Ishod izbora također je važan za Evropu u cjelini.

Liberalni centrist Macron smatra se daleko lakšim i pouzdanijim partnerom od Le Pen ili Melenchona, s kojima je mnogima blisku suradnju teško zamisliti zbog njihovih ponekad radikalnih stavova.

Biračka mjesta u Francuskoj otvorena su do 19 sati, a ponegdje i do 20 sati. Zbog vremenske razlike na nekim se francuskim prekomorskim teritorijima, primjerice na Karibima, glasalo već u subotu.

(Vijesti.ba / Hina)

Objava Izbori u Francuskoj: Favoriti Macron i Le Pen pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Njemačka je počela raditi na povećavanju broja svojih javnih skloništa, kao i na popunjavanju kriznih zaliha u slučaju rata.

To je objavila federalna ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser, prenosi Reuters pozivajući se na izvještaj lista Welt am Sonntag.

Vlada razmatra poboljšanje sistema javnih skloništa i povećat će izdatke za civilnu zaštitu, rekla je ministrica za njemački list.

“U Njemačkoj trenutno postoji 599 javnih skloništa. Provjerit ćemo možemo li naći još nekoliko sličnih. U svakom slučaju, njihova demontaža je zaustavljena”, rekla je Feaser.

Podzemne stanice postaju potencijalna skloništa

Pojasnila je da vlada radi na novim konceptima, unapređuje podzemne parkinge, stanice podzemne željeznice i podrume, kako bi postali potencijalna skloništa, te da je saveznim državama dala 88 miliona eura za postavljanje sirena.

Ministrica je također najavila da će zemlja raditi i na popunjavanju kriznih zaliha koje uključuju medicinsku opremu, zaštitnu odjeću, maske i lijekove.

Njemački kancelar Olaf Scholz ranije je obećao da će povećati sredstva za odbranu i izdvojiti 100 milijardi eura za vojsku, navodi Reuters. N1

Objava Reuters: Njemačka se sprema za rat? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Američko ministarstvo poljoprivrede (USDA) objavilo je prognozu cijena hrane za 2022. godinu i otkrilo da će niz namirnica, od slatkiša do voća, vjerovatno veoma poskupjeti.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu, SAD su uvele niz sankcija Rusiji i poremetile isporuke ruskog gnojiva, na koje se farmeri uveliko oslanjaju. To je uzrokovalo rast cijena uporedo sa pogoršanjem klimatske krize.

Prema USDA, cijene hrane u februaru 2022. bile su 7,9% više nego u februaru 2021., a kao primarni uzrok povećanja cijena navodi se sukob u Ukrajini, piše Business Insider.

Sjedinjene Američke Države nisu jedina zemlja koja osjeća utjecaj poremećaja u lancu snabdijevanja. Svjetski program za hranu utvrdio je prošlog mjeseca da su zemlje Bliskog istoka veoma zavisne od pšenice iz Ukrajine, pri čemu Liban uvozi 60 posto pšenice iz te zemlje, a generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres upozorio je da ukrajinski lanac snabdijevanja hranom “raspada”, a utjecaj će se osjetiti globalno.

Čak i prije ruske invazije, klimatske promjene su otežavale opskrbu hranom. U članku UN-a navodi se da će u naredne tri decenije “snabdijevanje hranom i sigurnost hrane biti ozbiljno ugroženi ako se malo ili nimalo ne preduzmu mjere za rješavanje klimatskih promjena i osjetljivosti prehrambenog sistema na klimatske promjene”.

Nepredvidivi vremenski obrasci mogu naštetiti proizvodnji hrane, kao što se vidi kod opskrbe ribom i jastogom kako temperatura okeana raste, a stručnjaci za klimu su naglasili važnost poduzimanja mjera sada kako bi se smanjile emisije ugljika i prelazak na čistu energiju prije nego što bude prekasno.

Zbog poremećaja lanca snabdijevanja i klimatskih promjena, evo svih namirnica koje su već poskupile, a kojima će sigurno i dalje rasti cijena:

• Masti i ulja: 6-7% skuplje
• Svježe voće: 5-6% skuplje

• Svježe povrće: 1-2% skuplje
• Prerađeno voće i povrće: 4,5 – 5,5% skuplje
• Šećer i slatkiši: 3-4% skuplji
• Žitarice i pekarski proizvodi: 3-4% skuplje
• Bezalkoholna pića: 3,5-4,5% skuplja

klix

Objava Sedam namirnica koje su ove godine poskupjele i čija cijena će i dalje rasti pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Zbog ratnog stanja u Ukrajini, ali i poremećaja na svjetskom tržištu, velika je potražnja za ugljem iz Bosne i Hercegovine te bi u narednom periodu moglo doći i do povećanja cijena, i to zbog visokih cijena proizvodnje.

Elvir Salihović, direktor Rudnika mrkog uglja Banovići, naveo je za “Nezavisne” da je veća potražnja za ugljem evidentna i to ne samo zbog rata u Ukrajini, nego i zbog poremećaja na svjetskom tržištu.

“Početkom godine izvršili smo usklađivanje svojih cijena prema potražnji koju smo imali u tom periodu i povećali smo za 10 do 20 odsto cijene u zavisnosti od kupaca i oni su to prihvatili, jer su svjesni da uglja nedostaje. Uglja je sve manje na tržištu Srbije i veoma blizu smo tome da napravimo jedan veći ugovor sa “Elektroprivredom Srbije“, naglasio je Salihović.

Prema njegovim riječima, rudnici su osjetili veliki teret poskupljenja.

“Na mjesečnom nivou u odnosu na 2021. godinu imamo za milion KM veće troškove zbog cijena nafte. Tada su troškovi bili milion KM, a sada su 2,1 milion KM. Cijena struje je povećana 20 odsto, eksploziva 50-60 odsto, tako da u ovoj godini možemo očekivati dodatno povećanje cijene uglja i to možda u narednih mjesec dana”, istakao je Salihović.

Ibrahim Husić, direktor “Cargo transa” iz Banovića, koji se bavi izvozom uglja, potvrdio je da u posljednje vrijeme ima više upita za ugalj, a i da su povećane cijene.

“Očekuju se i više cijene uglja zbog visokih cijena nafte, vjerojatno da će u toku aprila cijena uglja ići gore. Više ne sklapamo ugovore fiksno, već koliko poskupi nafta, toliko se poveća i ugovor”, naveo je Husić.

Dodao je da je potražnja za ugljem drastično povećana, i to od kraja prošle godine, te da nikako ne jenjava.

“Svi traže ugalj, a mi nemamo dovoljne količine da zadovoljimo sve potrebe”, naglasio je Husić.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prva tri mjeseca ove godine iz BiH je izvezen mrki ugalj u vrijednosti od 6.356.995 KM.

“Najviše je izvezeno u Srbiju i to za iznos od 6.232.426 KM, dok je još nešto izvezeno u Hrvatsku i Mađarsku”, navodi se u ovim podacima.

U istom periodu prošle godine je izvezeno mrkog uglja u iznosu od 4.240.994 KM, a takođe se izvozilo u Srbiju, Hrvatsku i Mađarsku.

Cijene uglja u Evropi su prešle 300 dolara po toni, nakon što je Evropska komisija objavila zabranu uvoza ruskog uglja.

Prema nekim istraživanjima, ruski ugalj je 2020. godine činio 54 odsto ukupnog uvoza uglja Evropske unije.

RTV Slon/Biznis Info

Objava Zbog ratnog stanja u Ukrajini velika potražnja za ugljem iz BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Globalne cijene hrane rastu najbržim tempom ikad jer rat u Ukrajini guši zalihe usjeva, stvarajući još više inflacije za potrošače i pogoršavajući svjetsku krizu gladi.

Rat je izazvao pustoš u lancima snabdijevanja u ključnom regionu Crnog mora, ometajući globalne trgovinske tokove i raspirujući paniku zbog nestašice osnovnih namirnica kao što su pšenica i jestivo ulje. To je dovelo do rekordnih cijena hrane koje su već rasle prije nego što je sukob i počeo, s indeksom troškova koji su po procjeni UN-a prošlog mjeseca skočili za još 13 posto.

Ukrajinske luke su zatvorene i mnoga trgovačka plovila izbjegavaju ovu regiju koja čini oko četvrtinu ukupne svjetske trgovine žitaricama.

Očekuje se da će farmeri u Ukrajini, najvećem izvozniku suncokretovog ulja, drastično smanjiti zasad usjeva, a nacija se bori i sa izvozom već postojećih zaliha. Drugdje u svijetu visoke cijene energije i đubriva podižu troškove proizvodnje hrane, što dovodi do većih računa za namirnice ili ugrožava proizvodnju.

Rast cijena hrane najviše se osjeća u siromašnim zemljama u kojima namirnice čine veliki dio potrošačkih budžeta a posljedice ruske invazije dovele su do porasta cijena osnovnih namirnica poput hljeba. Iz UN-ovog svjetskog programa za hranu nedavno su izjavili da skupe osnovne namirnice u zemljama Bliskog istoka i sjeverne Afrike zavisne od uvoza dovode ljudi na prelomnu tačku. KLIX

Objava Rekordne cijene hrane pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Prva tri mjeseca 2022. godine obilježio je drastičan rast cijena osnovnih životnih namirnica. Poskupljenje nije zaobišlo ni meso i mesne prerađevine, a glavni uzrok je porast cijena goriva i žitarica.Komponentne za hranu su poskupile više od 100 posto i nemoguće je da se to ne prenese na krajnji proizvod.

Cijena kilograma junetine prije nekoliko mjeseci bila je oko 9 KM, a sada je 13 KM i više. Kilogram teletine mogao se kupiti za 18 KM, a sada se kreće oko 24 KM.

Posljednih dana je došlo do porasta cijene piletine. U prvim mjesecima 2021. godine, kilogram pilećeg filea koštao je oko osam KM, sredinom godine cijena je išla i do 10 KM u zavisnosti od marketa. Kilogram piletine se danas u nekim trgovinama u Sarajevu kreće od oko 12,35 KM do čak 15,65 KM.

Peradari i živinari su suočeni sa abnormalnim rastom cijena u proizvodnji stočne hrane, od kukuruza i sojine sačme, uz dodatni rast cijena nafte, struje i plina.

Ovogodišnji budžet za poljoprivredu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva iznosi rekordnih 106 miliona KM, dok za peradarstvo i živinarstvo kao granu stočarstva nije predviđen nikakav iznos.

Iz tog razloga, a ukoliko im Vlada FBiH ne odobri poticaje, peradari i živinari najavljuju proteste. KLIX

Objava Cijene mesa u BiH drastično skočile pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U povodu međunarodnog Dana dječije knjige Gradsku biblioteku Srebrenik posjetili su učenici prvih razreda Druge osnovne škole sa učiteljicama Amira Delić i Hrusmira Hasić,kao i učenici iz područnih škola Gornji Srebrenik i Ćehaje od I do IV razreda sa učiteljicama Eldina Ibrić, Mersiha Ibrišimović i školska bibliotekarka Mina Adrović sa učenicama Emina Fazlić i Azra Spahić koje su članovi bibliotekarske sekcije Druge osnovne škole.

Prilikom posjete učenici su obišli sva odjeljenja Biblioteke i imali su priliku upoznati se sa načinom rada biblioteke, sa pravilama korištenja usluga biblioteke i ovo je bila prilika da se najmlađi upoznaju sa čarobnim svijetom knjige i kako iskoristiti slobodno vrijeme za čitanje djela za djecu.

Družnje je proteklo u lijepoj atmosferi, sa naglaskom na važnost knjige i čitanja. Učenici koji su posjetili Biblioteku priredili su recitacije poznatih bosanskohercegovačkih književnika za djecu.
Ovom prilikom su podijeljene besplatne članske karte za sve učenike koji nisu bili članovi Biblioteke.

Objava Dan dječije knjige i Gradskoj biblioteci Srebrenik pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ministrica turizma, trgovine i telekomunikacija Srbije Tatjana Matić i turski ambasador u Srbiji Hami Askoj otvorili su danas u Beogradu međunarodnu konferenciju “Uzakrota Balkan Samit” i tom prilikom najavili da će do kraja godine državljani Srbije u Tursku putovati samo s ličnom kartom.

Matić je ocijenila da je jedna od boljih stvari – vijest koju je donio ambasador Turske, a odnosi se na to da će uskoro ulazak u Tursku i Srbiju biti moguć samo uz ličnu kartu.

“To je proizvod zajedničke incijative koja će biti realizovana sporazumom između Ministarstava unutrašnjih poslova dve zemlje”, rekla je Matić.

Prema njenim riječima, rast turizma u Srbiji je očigledan i trend je perspektivan i u narednom periodu, piše Blic.

“Analize nam govore da će se većina putovanja kretati u regionu i da su primarne destinacije – autodestinacije”, rekla je Matić na Samitu koji će, kako je rekla odrediti pravce u kojima će se kretati ljetnja sezona.

“Nadamo se izuzetno uspešnoj sezoni i da će 2022. biti godina prosperiteta”, navela je srbijanska ministrica.

Podsjetila da na dobre bilateralne odnose Srbije i Turske i to da je prije pandemije zabilježen značajan porast broja turista iz Turske.

Objava Dogovor / Do kraja godine: U Tursku iz Srbije samo s jednim dokumentom pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Na sajtu Ministarstva trgovine Srbije objavljeno je da će nove cijene goriva biti u upotrebi na benzinskim pumpama od petka, 8. aprila, u 15 sati.

Kada je u pitanju gorivo na pumpama doći de do pojeftinjenja u odnosu na prošlu sedmicu. Tako da litar Euodizela sada košta 196,40 dinara (3,25 KM), a BMB premijum 95 174,20 dinara (2,89 KM).

Prošle sedmice zabilježeno je poskupljenje, pošto je litar Eurodizela koštao 197 dinara (3,27 KM), a BMB 95 premijum imao je cijenu od 175 dinara za litar (2,90 KM).

Benzinske pumpe, kako je predviđeno uredbom, dužne su da maloprodajne cijene goriva Euodizel i Euro premijum BMB 95 nezavisno od toga da li su poskupjele ili pojeftinile, i koje ne smiju da budu više od najviših maloprodajnih cijena utvrđenih od strane Ministarstva trgovine Srbije, primjene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva trgovine Srbije.

Ove će cijene goriva u Srbiji važiti do 30. aprila.

S druge strane, u Bosni i Hercegovini od nedjelje, 3. aprila, nema pojeftinjenja goriva. Tada je došla informacija da je gorivo jeftinije za pet feninga.

Zanimljivo, početkom aprila samo na jednoj pumpi u Sarajevu je litar dizela bila ispod 3 marke, i iznosio je 2,96 KM. 

Cijene litre dizela se i dalje visoko drže, pa je najveća danas – 3,36 KM.

Super 98 se i danas kreće od 2,66 KM do 3,26 KM

RADIOSARAJEVO

Objava Tržište / U Srbiji i danas cijena goriva smanjena, samo ne u BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

FOTO: ILUSTRACIJA

Općinski sud u Visokom osudio je supružnike S. H. i S. A. na godinu dana zatvora zbog nasilja nad šestogodišnjim djetetom koje je zgrozilo bh. javnost.Postupajući po optužnici Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona, Općinski sud u Visokom 30. marta 2022. godine, donio je osuđujuću, prvostepenu i nepravosnažnu presudu protiv S.H. i S. A. zbog produženog krivičnog djela Nasilje u porodici u sticaju sa produženim krivičnim djelom Zapuštanje ili zlostavljanje djeteta ili maloljetnika.

“Za krivično djelo Nasilja u porodici utvrdio je kazne zatvora u trajanju od po 11 mjeseci, a za krivično djelo Zapuštanja ili zlostavljanja djeteta ili maloljetnika utvrdio im je kazne zatvora od po 3 mjeseca te optuženima izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od po jednu godinu zatvora”, stoji u objavi Tužilaštva ZDK.

Dodaju da su optuženi na glavnom pretresu priznali krivicu za djela koja im se stavljaju na teret navodeći da su krivična djela učinjena u vremenskom periodu od marta 2020. godine do 08. septembra 2021. godine.

Supružnici S. su dječaka fizički zlostavljali, a bio je smješten u sobi koja je bila dodatno osigurana metalnim lancem, gdje nije mogao obavljati ni fiziološke potrebe, osim u tutu, koju nije imao gdje istresti. U optužnici se navodi da se u sobi zbog toga osjećao nesnosan smrad, zagušljivost, a dječak je bio iscrpljen, gladan, žedan i umoran.

Ovaj slučaj zgrozio je bh. javnost, a dječak je nakon prijave NN osoba i dolaska socijalnog radnika smješten na sigurno mjesto.

Klix

Objava Supružnici iz Visokog koji su dijete (6) držali kao roba dobili po jednu godinu zatvora pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera Federacije BiH Redžo Mehić izrazio je zadovoljstvo što je Vlada Federacije BiH dala saglasnost Federalnom zavodu Penzijsko-invalidskog osiguranja za usklađivanje vrijednosti općeg boda za ovu godinu u iznosu od 4,8 posto.

– Dosadašnji je bio 15,60 KM, tako će za ovu godinu vrijednost općeg boda iznositi 16,35 KM i on se odnosi samo na nove penzionere koji ove godine idu u penziju , a na osnovu istog i broja bodova obračunavat će im se penzija. Konkretno ako je osoba koja ispunjava uslove za penziju prikupila 40 bodova u toku radnog vijeka isti će biti pomnožen sa 16,35 KM i dobiti iznos penzije od 654 KM.– rekao je za Fenu Mehić.

Podsjeća da se vrijednost općeg boda usklađuje svake godine 15. aprila prema procentu porasta prosječne bruto plaće u FBiH u prethodnoj godini.

– Zato penzije ostvarene u toku ove godine neće biti redovno usklađivane – dodao je Mehić.

Savez udruženja penzionera FBiH sugeriše uposlenicima budućim penzionerima da se izbore za što veći broj bodova i podsjeća da će uposlenik za godinu rada imati jedan bod pod uslovom da mu je plaća u toj godini bila u visini prosječne plaće u FBiH.

Objava Savez penzionera FBiH zadovoljan što će novi penzioneri povećanjem boda imati veću penziju pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Odabrani Kinder proizvodi, proizvodeni u Belgiji, dobrovoljno se povlače iz prodaje u Bosni i Hercegovini, saopćeno je danas iz Ferrero kompanije.

Podsjetimo, nedavno je u nekoliko zemalja u Evropi otkriveno desetine slučajeva salmonele povezane s Kinder proizvodima.

Tim povodom, kompanija je, dobrovoljno, odlučila povući nekoliko proizvoda s tržišta te saopćila:

“Ferrero surađuje s nadležnim tijelima za sigurnost hrane zbog moguće povezanosti s pojedinim prijavljenim slučajevima salmonele van teritorija Bosne i Hercegovine.

Iako prilikom stavljanja Kinder proizvoda na tržište, niti jedan proizvod nije bio pozitivan na salmonelu i nismo zaprimili niti jednu pritužbu potrošača, ovu stvar shvaćamo vrlo ozbiljno jer nam je zaštita potrošača uvijek na prvom mjestu.”

Ferrero je kao mjeru opreza odlučio sam dobrovoljno povući iz prodaje u Bosni i Hercegovini proizvod Kinder Schoko-Bons sa sljedećim lot brojevima proizvedene u Belgiji:

“Svi ostali Ferrero proizvodi, uključujući Kinder proizvode, nisu zahvaćeni ovim dobrovoljnim povlačenjem iz prodaje. Surađujemo s našim distributerom kako bismo osigurali da navedeni Kinder proizvodi više ne
budu u prodaji. Ako imate neki od navedenih Kinder proizvoda, savjetujemo vam da ih ne konzumirate.

Zadržite Kinder proizvod i kontaktirajte Ferrero Odjel za odnose s potrošačima koji će Vam rado pomoći na [email protected]. Sigurnost hrane shvaćamo vrlo ozbiljno i unaprijed se ispričavamo zbog nastale situacije”, zaključuje se u poruci koja je medijima dostavljena iz ove kompanije.

Objava Saopćenje / Stigla obavijest iz Ferrera: Ovi Kinder proizvodi se povlače s tržišta BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg upravo održava konferenciju za novinare nakon današnjeg sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Bruxellesu.

Kako je na početku istaknuo, saveznici su se suglasili da moraju pojačati podršku za Ukrajinu, ali i i podržati napore za međunarodnu istragu prijavljenih zločina u Ukrajini.

Ono što se posebno, pak, istaknulo za našu zemlju, jeste najava NATO-a da poveća podršku Bosni i Hercegovini.

Uz našu zemlju, više podrške je najavljeno i za Gruziju.

Kako je rekao, cilj je da ove dvije zemlje postanu “otpornije i da se mogu odbraniti”.

Stoltenberg je potom naveo kako bi za Bosnu i Hercegovinu mogli razviti “novi paket jačanja odbrambenih kapaciteta”.

Dodao je kako bi se paketi u potpuno razvili prema potrebama i u saradnji s dvjema državama. 

Objava Odluka / Važna poruka glavnog sekretara NATO-a: Planiramo ojačati odbranu BiH! pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Zastupnici također zahtijevaju zapljenu „sve imovine ruskih dužnosnika ili oligarha povezanih s Putinovim režimom, njihovih predstavnika i posrednika, kao i imovine u Bjelorusiji povezane s Lukašenkovim režimom”

Evropski parlament je zatražio još snažnije sankcije EU protiv Rusije, uključujući i potpuni prestanak uvoz energenata iz te zemlje, te da obuhvate i saveznicu Kremlja, Bjelorusiju.

U rezoluciji usvojenoj u četvrtak s 513 glasova za, 22 protiv i 19 suzdržanih, eurozastupnici su pozvali na uvođenje dodatnih sankcija za Rusiju uključujući „hitno uvođenje potpunog embarga na uvoz ruske nafte, ugljena, nuklearnog goriva i plina što je prije moguće”, izvijestio je Evropski parlament.

To bi trebalo biti popraćeno planom za garancije sigurnosti opskrbe energijom u EU, kao i strategijom za „zaustavljanje sankcija u slučaju da Rusija poduzme korake prema ponovnoj uspostavi nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica i potpuno ukloni svoje jedinice s državnog područja Ukrajine”.

Isključivanje iz G20 i drugih multilateralnih organizacija

Postojeće sankcije sada moraju biti u potpunosti i učinkovito provedene diljem EU i međunarodnih saveznika EU kao prioritet, traže zastupnici. Pozivaju čelnike EU da isključe Rusiju iz grupe G20 i drugih multilateralnih organizacija, kao što su UNHRC, Interpol, Svjetska trgovinska organizacija, UNESCO i druge, „što bi bio važan znak da se međunarodna zajednica neće vratiti na staro s državom agresorom”.

Kako bi sankcije bile učinkovitije, Parlament poziva na isključivanje ruskih banaka iz sistema SWIFT, zabranu ulaska svih plovila povezanih s Rusijom u teritorijalne vode EU i pristajanja u lukama EU te zabranu cestovnog prijevoza tereta iz Rusije i Bjelorusije. Zastupnici također zahtijevaju zapljenu „sve imovine ruskih dužnosnika ili oligarha povezanih s Putinovim režimom, njihovih predstavnika i posrednika, kao i imovine u Bjelorusiji povezane s Lukašenkovim režimom”.

Ukazujući na učešće Bjelorusije u ratu u Ukrajini, u rezoluciji se zahtijeva da sankcije protiv Bjelorusije slijede sankcije uvedene Rusiji kako bi se uklonile sve rupe u zakonu kojima se Putinu omogućuje da upotrijebi Lukašenkovu pomoć za zaobilaženje sankcija, navodi Evropski parlament.

Isporuka oružja nastaviti i pojačati

Zastupnici upućuju na šokantne zločine „koji se nedvojbeno smatraju ratnim zločinima”, koje su počinile ruske jedinice u Ukrajini, a posebno u Buči, i na potpuno ili gotovo potpuno uništene Mariupolj, Volnovaku i druge gradove i sela.
Naglašavaju da počinitelji ratnih zločina moraju odgovarati i pozivaju na uspostavu posebnog suda UN-a za zločine u Ukrajini.

Parlament ponavlja da se isporuka oružja mora nastaviti i pojačati kako bi se Ukrajina mogla učinkovito braniti. Zastupnici podupiru daljnju pomoć za odbranu ukrajinskim oružanim snagama koju pružaju pojedinačne države članice EU, odnosno osiguravaju zajednički u okviru Evropskog instrumenta mirovne pomoći.

Napominjući da je gotovo 6.5 miliona ukrajinskih građana interno raseljeno i da je više od 4 miliona ljudi pobjeglo iz zemlje zbog rata, zastupnici pozivaju na uspostavu sigurnih humanitarnih koridora za evakuaciju civila koji bježe od bombardiranja te na jačanje mreža humanitarne pomoći EU u Ukrajini.

Osuđuju rusku retoriku navodeći da bi mogli pribjeći upotrebi oružja za masovno uništenje i naglašavaju da bi se na svaki takav pokušaj odgovorilo uz najteže posljedice.

Objava Evropski parlament s 513 glasova “za” zatražio potpuni embargo na ruski plin, naftu, ugalj i nuklearna goriva pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ministrica prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona Anela Ajšić i ministar obrazovanja i nauke TK Ahmed Omerović održali su radni sastanak sa projekt menadžerom Caritasa Švicarske Fuadom Imamovićem. Sastanku je prisustvovao i sekretar Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice Emir Softić.

Nakon rezimiranja dosadašnjih aktivnosti kada su u pitanju projekti energijske efikasnosti u školama na području TK izneseni su planovi za naredni period.

Interesorna saradnja dva kantonalna ministarstva i švicarskog Caritasa u ovoj godini bi trebala polučiti prelaskom sa kotlova na toplotne pume i svim mjerama energijske efikasnosti u nekoliko škola na području TK, rečeno je ovom prilikom.

Dogovoreno je da će izbor škola na kojima će biti uređen projekat energijske efikasnosti uslijediti putem resornog ministarstva.

Prema riječima rukovodioca projekta Imamovića, švicarski Caritas ima strateški cilj da radi projekte koji će smanjiti emisije ugljen-dioksida i  stakleničkih gasova uvođenjem čistih tehnologija a procjena je da su za to najbolji objekti obrazovne namjene, jer će se dalje prenositi znanja o energijskoj efikasnosti.

U proteklom periodu na ovaj je način u Gornjoj Maoči zamijenjen trošni azbestni krov, rekonstruisana unutrašnjost a u područnoj školi Priluk instalirana geotermalna toplotna pumpa.

Među danas prezentovanim budućim projektima je i postavljanje  fotonaponskih panela na krovove škola te ideja o uvođenju novog zanimanja u škole – profilisanog kadra za montažu i planiranje solarnih panela.

Švicarski Caritas posljednjih 15 godina u Bosni i Hercegovini podržava projekte u sektoru energetske efikasnosti i korištenja obnovljivih izvora.

RTVTK

Objava Nastavak saradnje na projektima energijske efikasnosti u školama TK pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.