Arhiva oznaka: Srebrenik.NETwork

Dan žena predstavlja podsjetnik na sve ono što su žene do sada postigle, te podršku za sve što se još može učiniti kako bismo živjeli u ravnopravnom društvu bez predrasuda i diskriminacija.

 Kako bi skrenuli pažnju na ideološku osnovu obilježavanja ovog dana, učenice i učenici Prve O.Š. Srebrenik, članovi novinarsko – literarne sekcije koju vodi profesorica bosanskog jezika Alma Kišić, danas su posjetili Radio Srebrenik gdje su snimili emisiju posvećenu obilježavanju Međunarodnog dana žena.

Podsjetili su da je ovaj dan proistekao iz radničkog pokreta, te da je ideja da se ustanovi međunarodni dan potekla od žene poi menu Klara Cetkin davne 1910. godine. Poseban akcenat su stavili na ženu – majku riječima da je majka imenica koja nema zamjenicu, te da je to jedina osoba koja nema radnog vremena, dostupna je dok je smo živi i dok je živa. 

Podsjetili su, takođe na činjenicu da Međunarodni dan žena, koji se obilježava 8. marta ima svoje simbolične boje.

 Koje su to boje, kada je prvi put obilježen ovaj dan, kakav je položaj žena u kulturama trećeg svijeta, saznajte u programu Radio Srebrenika 8. marta od 13 sati.

Na posebno zanimljiv način kroz emisiju će vas voditi:

Lejna Sarajlić

Sumeja Hamidović

Adna Avdić

Sarah Jusufović

Amina Delić

Amar Bašić i

Kenan Hodžić.

Objava Učenici Prve O.Š. Srebrenik pripremili prigodnu emisiju povodom Dana žena pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a pozvao je predsjednika Rusije Vladimira Putina da zaustavi rat u Ukrajini i to odmah. Istakao je kao su bili jasni da će “Rusija platiti visoku cijenu za agresiju protiv Ukrajine i da je već plaća”.

Poručio je i kako NATO mora podržati Gruziju i Bosnu i Hercegovinu kao “zemlje koje su pod rizikom”.

“Ovo je rat predsjednika Putina. Onaj koji je odabrao, isplanirao i vodi rat protiv mirne zemlje. Pozivamo ga zaustavi ovaj rat iz ovih stopa, povuče sve svoje snage iz Ukrajine bez uvjeta i upusti se u iskrene diplomatske napore. Sada”, naveo je Stoltenberg.

Naveo je kako su ministri su razgovarali o odgovoru na krizu i dugoročne posljedice na sigurnost.

“Osnažili smo svoje snage na moru, kopnu i u zraku. Saveznici su poslali još hiljade trupa na istočne granice i prvi put aktiviramo NATO snage za brzo djelovanje. Imamo više od 130 aviona u stanju visoke pripravnosti kao i 200 brodova od sjevera do Sredozemlja. Nastojat ćemo zaštititi svaki pedalj svog teritorija”, rekao je Stoltenberg.

Istakao je kako NATO radi na sprečavanju širenja sukoba van Ukrajine, prenosi N1.

“NATO ne želi rat s Rusijom. Ambicija Kremlja je ponovno uspostaviti sferu interesa i uskratiti pravo drugim zemljama na odabir vlastitog puta. S toga, NATO mora podržati Gruziju i BiH, zemlje koje su pod rizikom. Ovaj rat je uspostavio novo normalno za našu sigurnost. Moramo izbjeći sukob u budućim godinama. Puno je toga na kocki. Da li će prevladati demokratija ili autoritativni režim i pitanje je u kakvom svijetu želimo živjeti”, naveo je generalni sekretar NATO-a.

Rekao je kako se sigurnosna struktura promijenila iz temelja, ali da su spremni na razgovore kako bi izbjegli eskalaciju i krive razgovore i nesporazume. Eskalacija sukoba bi, naveo je, dovela do novih patnji i žrtava. Ponovio je kako NATO neće ući na prostor Ukrajine.

“Shvatamo očaj, ali vjerujemo kada bismo ovo učinili, moglo bi doći do sveobuhvatnog rata u Evropi i većeg nivoa ljudske patnje. Zato smo donijeli bolnu odluku da uvedemo stroge sankcije i pojačamo podršku, a ne uključujemo NATO snage direktno ni na kopnu ni u zraku”, rekao je Stoltenberg.

Ipak, nastavit će pomagati Ukrajini u borbi da zaštiti svoju zemlju, prema Povelji UN-a.

Stoltenberg je rekao i to kako su se danas sastali sa EU, Finskom i Švedskom, te je dogovoreno da od danas ove dvije zemlje budu uključene u sve konsultacije NATO-a i dijeljenje informacija.

Objava Generalni sekretar / Stoltenberg: NATO mora podržati BiH i Gruziju, moramo izbjeći sukob pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Njemački mediji javljaju da stručnjaci Federalne obavještajne službe (BND) i Bundeswehra svakodnevno analiziraju kretanje ruskih trupa i otpor ukrajinskih oružanih snaga. Prognoze njemačke tajne službe o mogućem daljnjem toku rata nisu baš optimistične, navodi ARD.

Prema njemačkim sigurnosnim krugovima, Moskva namjerava preuzeti kontrolu nad istočnom Ukrajinom što je prije moguće, a još uvijek postoje i planovi za preuzimanje grada Kijeva. Najkrvavija faza rata možda tek dolazi. Putinova vojska još nije upotrijebila neke od oružanih sustava u njihovom arsenalu, a neke jedinice koje su spremne na granici još nisu iskorištene, prenosi Index.hr.

Ljudi oko Putina su i dalje potpuno lojalni

Trenutno nema dokaza da bi ruski agresijski rat ugrozio Putinovu moć i utjecaj. Naprotiv: ljudi oko njega i dalje su vjerni predsjedniku, kažu izvori iz BND-a. Nagađanja o Putinovom zdravstvenom stanju, prema sigurnosnim krugovima, ne pomažu, a nema ni konkretnih dokaza o bolesti.

Međutim, postoje dokazi da se ruski vladar posljednjih mjeseci sve više povlači, kaže se da je prvenstveno čitao povijesne i ideološke spise te pisao i vlastite traktate. Gotovo da se više nije bavio pitanjima unutarnje i ekonomske politike.

Prema njemačkim sigurnosnim krugovima, nakon sedam dana rata, ruski gubici su sigurno daleko veći od službenih podataka o oko 500 mrtvih i 1600 ranjenih vojnika. Frustracija je velika u ruskoj vojsci, napravljene su logističke pogreške, a opskrba hranom, benzinom i streljivom ne ide glatko. Prema njemačkim sigurnosnim izvorima, izvještaji o napuštenom i razočaranom vojnom osoblju smatraju se vjerodostojnima.

Putin je namjerno poslao neiskusne vojnike u prvom valu?

U prvim valovima napada uglavnom su bili raspoređeni neiskusni, mladi vojnici koji su često bili na odsluženju vojnog roka. Vjerojatno sasvim namjerno, smatraju njemački stručnjaci za sigurnost.

Taktika bi mogla biti da bi te jedinice mogle biti čak i žrtvovane kako bi se u početku angažirala i iscrpila ukrajinska vojska u iscrpljujućoj borbi. Nakon toga bi se rasporedile nove, bolje opremljene i puno iskusnije postrojbe, primjerice za postavljanje opsadnih prstenova oko gradova, a za očekivati je, kažu iz BND-a, da će u konačnici biti zauzet i glavni grad Kijev. Kada će se to dogoditi, nejasno je. Tome bi moglo prethoditi dulje vojno opkoljavanje i opsada grada, s katastrofalnim posljedicama po stanovništvo i kolapsom u opskrbi pitkom vodom, hranom i strujom.

Kijev očekuje sudbina Groznog

U takvom scenariju ruska vojska bi tada mogla stvoriti humanitarni koridor, zajedno s ponudom da civili mogu sigurno napustiti grad.

U najgorem slučaju, moskovske trupe bi preostale ljude tada promatrale kao neprijateljske borce i borile se u skladu s tim.

Slično prvom čečenskom ratu sredinom 1990-ih, u kojem je glavni grad Grozni bio u velikoj mjeri uništen.

Šef BND-a je na prvi dan ruskog napada bio u Kijevu

Kad su znakovi već upućivali na rat, predsjednik BND-a Bruno Kahl otputovao je prošle sedmice u ukrajinski glavni grad Kijev. Na rubu Münchenske sigurnosne konferencije, njegove ukrajinske kolege su ga zamolile da ne otkaže dugo planirani posjet.

No, odlazak šefa BND-a pokazao se puno težim od planiranog. Kahl je u srijedu, 23. februara, s malom delegacijom doletio u Kijev avionom. Avion je odmah poletio i odletio u susjednu državu. Nisu htjeli riskirati da bude uništen u raketnom napadu ili čak da padne u ruke ruske vojske.

Ruski napad se potom dogodio u ranim jutarnjim satima sljedećeg dana, u četvrtak, 24. februara. Kahl je krenuo na put nazad u Njemačku. No, to više nije bilo moguće avionom pa je konvoj od nekoliko vozila krenuo prema Poljskoj, što se pokazalo teškim i dugotrajnim, jer su brojni Ukrajinci već bili u bijegu. Šef BND-a se vratio u Berlin tek u petak, 25. februara.

Objava Njemačka tajna služba: ‘Putin je spreman na opsadu Kijeva, uništit će grad’ pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U organizaciji Instituta za razvoj i unapređenje poljoprivrede – IRUP Brčko i kompanije BIMAL održan je Dan uljarica na temu „Značaj domaće proizvodnje i zaliha hrane u vrijeme krize“. Poljoprivredni proizvođači su posle skoro dvije godine imali priliku da se na jednom mjestu sastanu i da razgovaraju sa predstavnicima resornih institucija o stanju u poljoprivredi.

„Na snagu i značaj domaće proizvodnje u najvećoj mjeri do sada podsjetila nas je kriza izazvana COVID-om. Samo sopstvena proizvodnja hrane može obezbijediti sigurnost za BiH, a jaka poljoprivredna proizvodnja i povećanje sirovinske baze je osnova za stabilnu prehrambenu proizvodnju“ rekao je izvršni direktor za ekonomska pitanja kompanije BIMAL Ševal Suljkanović.

Poljoprivredna proizvodnja u Bosni i Hercegovini, naročito kada je riječ o industrijskom bilju i kulturama uljarica ima prostora za razvoj. Za to je potreban skup mjera i podsticaja koji će ohrabriti proizvođače da uđu u sjetvu i povećaju zasijane površine, kažu poljoprivrednici.

„Dan uljarica postoji kako bi pružio priliku poljoprivrednim proizvođačima uljarica da dobiju informacije o zagarantovanom otkupu koji osigurava jedina domaća fabrika jestivog ulja BIMAL. Povećanjem sirovinske baze sjemena uljarica u BiH mi ćemo zajedno zaustaviti zavisnost od uvoza sirovine i pozitivno uticati na domaći agrar i zaštitu domaćih proizvođača“ dodao je Suljkanović.

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske i Federacije BiH, Odjeljenje za poljoprivredu Brčko distrikta, te Ministarstvo poljoprivrede Županije Posavske govorili su o aktivnostima koje resorne institucije sprovode kako bi unaprijedili stanje domaće poljoprivrede i stimulisali proizvodnju u trenutku poskupljenja repromaterijala.

Zaključak Dana uljarica je da se domaća poljoprivredna proizvodnja može razviti i tako osigurati adekvatnu sirovinsku bazu i zalihu hrane u krizama. Uz zajednički trud svih aktera koji učestvuju u ovom procesu, poljoprivrednici imaju veće šanse da se okrenu ka proizvodnji i jačanju domaće konkurentnosti. Za kraj, istaknuto je da domaća proizvodnja bez svijesti o kupovini domaćih proizvoda ne može sama izazvati bitne promjene u zemlji. 

RTVTK

Objava Domaća proizvodnja, prioritet u vrijeme krize pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U toku je sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na kojoj delegati diskutuju o zabrani pušenja u zatvorenom javnom prostoru.

Tokom rasprave o Prijedlogu zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, samostalni delegat Damir Marjanović je rekao da treba iskoristiti pozitivna, ali i negativna iskustva drugih zemalja u vezi tog pitanja. Naveo je da ovim zakonom i svojim pristupom Vlada FBiH ide ka tome da zaštiti zdravlje građana bili oni pušači ili ne.

Predloženi zakon je, kako je rekao delegat Igor Stojanović, rigidan, kakav treba i da bude, dodajući da bi uz javno zdravlje koje je na prvom mjestu, trebao doprinjeti i smanjenju troškova zdravstvenog sistema.

Delegat Aner Žuljević, jedan od onih koji su uložili amandmane na taj zakon, rekao je da oni idu u smjeru dobijanja zakona koji je sistemski moguće implementirati i koji će otvoriti uspješan sistemski proces smanjivanja broja aktivnih pušača.

Naglasio je da je ‘98 godine donesen zakon o upotrebi duhana koji je zabranio pušenje u svim javnim objektima.

“Nismo bili u stanju 23 godine da se pomaknemo jedan procenat naprijed u implementaciji zakona koji smo imali na snazi. Ne postoji vjerovatno niko u sali ko je protiv činjenice da konačno dobijemo i implementiramo zakon o upotrebi duhana gdje će se znati nosioci i rokovi realizacije ciljeva koji su njime postavljeni”, istakao je Žuljević.

Delegat Ivo Tadić je naveo da smo svi svjesni koliko je važno donijeti ovakav zakon i da politika javnog zdravlja treba biti ispred svega. Postavio je pitanje dosljedne provedbe, odnodno vremena prilagodbe u vezi tog zakonskog prijedloga.

Delegat Ilija Nakić je izrazio podršku donošenju ovog zakona dodajući da ga shvata ne kao zabranu, već element odvraćanja od duhana i duhanskih prerađevina.

Podršku ovom prijedlogu zakona izrazio je i delegat Zvonko Marić podsjećajući da je takav zakon međunarodna obaveza od 2009. godine, kada je preuzeta obaveza da u narednih pet godina usvoji i implementira.

Dom naroda Parlamenta FBiH odgodio je za prvu narednu sjednicu izjašnjavanje o Prijedlogu zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje.

Ovaj zaključak je usvojen nakon što je predsjedavajući Doma naroda Tomislav Martinović obavio konsultacije sa šefovima klubova delegata u ovom domu.

RADIOSARAJEVO.BA

Objava FBiH / Odgođeno: U Domu naroda se ne mogu dogovoriti ni oko zabrane pušenja pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Najmanje devet osoba je poginulo, a četvero je ranjeno nakon što su u ruskom zračnom napadu pogođene dvije škole i privatne kuće u ukrajinskoj regiji Černjihiv. Guverner jedne od najvećih ukrajinskih regija Viacheslav Chaus objavio je prvi informacije o napadu i naveo da je akcija spašavanja u tijeku, prenosi The Guardian. Portal The Kyiv Independent objavio je fotografije ruševina na Twitteru.

–  Ruske snage gađaju stambene zgrade u centru Černjihiva. Prema Sjevernim teritorijalnim obrambenim snagama, u tom području nema vojne infrastukture, već nekoliko škola, vrtića i bolnica – navode.

Objava U ruskom napadu pogođene dvije škole u Černjihivu: Najmanje devet poginulih i četvero ranjenih pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Na lokalitetu Baljkovica kod Zvornika danas su ekshumirani nekompletni posmrtni ostaci najmanje dvije žrtve proteklog rata.

Posmrtni ostaci će, nakon ekshumacije, biti prebačeni u prostorije Komemorativnog centra u Tuzli gdje će uslijediti kriminalističko – tehnička i sudsko – medicinska obrada te izuzimanje koštanih uzoraka sa ciljem utvrđivanja identiteta žrtava uz pomoć DNK metode.

Istovremeno, već drugi dan je u toku ekshumacija na lokalitetu Šekovići, na lokalnoj deponiji smeća. Na ovom lokalitetu se, prema informacijama sa kojima raspolaže Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine, traga za posmrtnim ostacima više žrtava.

Za sada posmrtni ostaci nisu pronađeni te će se ekshumacija na ovom lokalitetu nastaviti i u narednim danima.

Ekshumacijama rukovodi Tužilaštvo BiH, a po naredbi Suda BiH.

RTV Slon

Objava Baljkovica kod Zvornika: Ekshumirani posmrtni ostaci najmanje dvije žrtve proteklog rata pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Foto: Slobodna-bosna.ba

CNN-ova reporterka Christiane Amanpour, koja je iz Sarajeva izvještavala tokom rata u našoj zemlji, govorila je jučer u programu ove televizijske kuće o agresiji Rusije na Ukrajinu i šansama Ukrajinaca da zaustave napredovanje ruske vojske.

Amanpour se u jednom dijelu razgovora osvrnula na brojčanu i oružanu nadmoć ruske vojske, usporedivši tu situaciju s agresijom na Bosnu i Hercegovinu.

Na tvrdnju novinara da su Ukrajinci brojčano i oružano nadjačani i pitanje je “da li možda precjenjujemo njihovu mogućnost da zadrže ruske snage u napredovanju”, Amanpour je odgovorila da je svjedočila da je to moguće.

“Svjedočila sam ovome u Sarajevu 90-ih. Svi su otpisali Sarajevo. Bili su brojčano i oružano nadjačani. Čak su imali UN-ov embargo na oružje. Vezali su im ruke iza leđa. Dok su srpskim separatistima oružje dostavljali Srbija i Rusija i svi ostali koji su ih podržavali. Uprkos svemu tome, Sarajevo nije palo, a ništa nije dobilo od Zapada”, kazala je Amanpour.

Na kraju je ustvrdila da je sve bilo do “onoga što je u srcu ljudi i onoga što su u stanju uraditi”, prenosi Klix.ba

Objava Amanpour Ukrajinu uporedila s braniteljima Sarajeva: Nisu pali, a ništa nisu dobili od Zapada pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Satelitske snimke pokazale su veliki ruski konvoj koji je prije nekoliko dana zaglavio na cesti za Kijev i koji su kasnije napale ukrajinske snage. Vojni stručnjaci kažu da se radilo o koloni oklopnih vozila dugoj 27 kilometara koja je postala laka meta za ukrajinsku vojsku.

Fotografije snimljene u gradiću Buchi, 24 kilometra sjeverozapadno od Kijeva, pokazuju krvave posljedice jedne od najbrutalnijih zasjeda u ovom sedam dana starom ratu, piše Telegraph.

Na videosnimkama koje su zabilježene mobitelima vide se olupine tenkova i drugih oklopnih vozila. Na području grada Buche uništeno je oko 15 tenkova, ali i velik dio ulica. Drveće i kuće uz cestu nestali su u eksplozijama. Na nekim snimkama se vide mrtva tijela ruskih vojnika.

“Pogledajte što su učinili s mojom kućom, ali mi smo im tako uzvratili i sada su od njih ostali samo rezervni dijelovi”, rekao je stanovnik, prenosi Index.

Anatolij Fedoruk, gradonačelnik Buche, slavio je ovu pobjedu iako je pritom došlo i do razaranja mjesta.

“Oružane snage Ukrajine zaustavile su neprijateljsku kolonu. Ovo su rezultati njihove invazije i odgovora naših oružanih snaga. Nažalost, oštećene su i kuće, ali ćemo ih obnoviti. Želimo sve najbolje našim oružanim snagama koje su jako dobro odradile svoj posao. Sve će biti Ukrajina”, rekao je Fedoruk.

Niz cestu od Buche ukrajinske snage su protutenkovskim projektilima koje im je isporučio Zapad na mostu prema Kijevu uništile još jedan ruski konvoj. Ruska kolona vozila je uništena, a uz cestu se vide leševi.

Ruski konvoj koji je zaglavio na putu prema Kijevu prevozio je vojnike i opremu. Američka tehnološka kompanija je bila prva koja ga je snimila putem satelita. U nedjelju se konvoj protezao na oko 6 kilometara, a ubrzo je narastao na 27. Bio je tako dugačak da ga sateliti nisu mogli uhvatiti na jednoj snimci.

Objava Ukrajinci brutalno uzvratili udarac: Pogledajte šta je ostalo od ruskih tenkova pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov izjavio je u srijedu da je zemlja spremna primiti rakete Stinger i Javelin iz inostranstva, kao i još jednu pošiljku turskih dronova.

Nekoliko zapadnih zemalja se obavezalo da će snabdjeti Ukrajinu oružjem kako bi se odbranila od ruske invazije.

Međutim, glasnogovornik predsjednika Turske Ibrahim Kalin izjavio je u utorak da se Turska ne namjerava pridružiti zapadnim zemljama u uvođenju sankcija Ruskoj Federaciji.

On je dodao kako Ankara ne namjerava donositi mjere koje bi naštetile i samoj Turskoj, prenosi Reuters.

“Održavamo bliske odnose s Rusijom u oblastima kao što su turizam, snabdijevanje prirodnim gasom i poljoprivreda”, ističe Kalin.

Objava Turska Ukrajini šalje dronove “Bayraktar TB2” kako bi se odbranila od Rusije pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U skladu sa Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju, penzije za februar bit će isplaćene u subotu, 5. marta, preko Jedinstvenog računa riznice Federacije BiH.

Penziju za februar primit će ukupno 429.834 korisnika.

Prosječna samostalna penzija iznosi 490,05 maraka, a nju će primiti 353.896 korisnika, objavio je Federalni zavod (FZ) MIO/PIO.

Najniža penzija iznosi 382,18, zajamčena 478,91, a najviša 2.174,48 maraka.

Potrebna sredstva za isplatu mirovina s uračunatim troškovima za februar iznose oko 195 miliona maraka.

Objava Evo kada su u FBiH isplate penzija za februar pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Milorad Dodik napustio je sjednicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine nakon čega se obratio okupljenim novinarima. On je prije nego je napustio sjednicu tražio izmjenu dnevnog reda oko zauzimanja stava Predsjedništva BiH u vezi sa situacijom u Ukrajini.

Neizvjesno je na koji će se način moći nastaviti dalje.

– Jedino Predsjedništvo može zauzeti određene stavove. To nije ministarstvo, a pogotovo nisu ambasadori, to je podvala koju pokušavaju muslimani ovdje u Sarajevu da podvale – rekao je Dodik.

Radi se o ciničnom pokušaju da se obezvrijede, ponize stavovi i čitav srpski narod. Dakle, apsolutno smiješno izgleda da se pozivanje na jednu izjavu iz 2014. godine, odnosno saopćenje koje nije ni odluka, Predsjedništva koje kaže da se poštuje teritorijalni integritet Ukrajine zloupotrebljava se do mjere da se poziva na tu odluku u današnjoj situaciji – rekao je Dodik.

Apsolutno je “nemoguće, neodrživo, nelogički, politički i zdravorazumski da to bude ta vrsta povezivanja”.

– Niko ne spori, pa ni ja, kao što ne sporim ni teritorijalni integritet Srbije a spore ostala dva člana Predsjedništva, pogotovo Komšić, kao što ne sporim teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine ili ne sporim teritorijalni integritet bilo koje članice Ujedinjenih nacija, tako ne sporim ni teritorijalni integritet Ukrajine. Ja sam to rekao i ranije i u tom pogledu nema nijednog razloga da se poziva na to da ima neko ko bi urušio teritorijalni integritet. Ali, ovdje je situacija savim drugačija – utvrdio je Dodik.

Traži neutralan stav BiH po pitanju Ukrajine

On je poručio da smiješno pozivanje na jednu izjavu iz 2014. godine, odnosno saopćenje koje nije ni odluka Predsjedništva koji kaže da se poštuje teritorijalni integritet Ukrajine.

– Nespojiv je teritorijalni integritet i Ukrajine. Ja sam to rekao i ranije na tu temu i u tom pogledu nema nijednog razloga na to da neko ima ko bi porušio teritorijalni integritet. Nije bilo priznanja 2014. godine dvije republike od strane Rusije. Nije bilo rata na prostoru Ukrajine, nije bilo ovakve histerične reakcije jednog dijela svijeta, apsolutnog traženja da se podvrgnu svi samo njihovim stavovima i to je tražilo jedan neutralan stav BiH i bježanje od toga da se BiH uvuče u bilo kakvim primjesama sa situacijama u Ukrajini. Vidim da nema rečenice koja se desila u Ukrajini, a da se ne upoređuje sa Sarajevom, BiH – kazao je Dodik.

Gospoda odlučila da sruše Ustav

On je, naime, tražio da Bosna i Hercegovina bude neutralna po pitanju Ukrajine, odnosno ruske agresije.

– Mislim da je ovo krah ukupnog sistema. Ako pada Ustav pada i država. Gospoda se odlučila da sruše Ustav – poručio je Dodik.

– Dakle ovdje se radi o činjenici da, prvo nametanje zakona od strane neovlaštenog stranca, koji nema pravo ni da predlaže, a kamoli da nameće zakone ranije, kao i danas da se ignoriše ustavna nadležnost Predsjedništva i činjenica da se mora usaglasiti i konsenzusom donijeti bilo koje spoljno-političko pitanje.

Gospoda misle da je dovoljno samo što oni misle u svojim kabinetima, potapšani od strane ovdje nekoliko ljudi i da na taj način ruše ustavni poredak, procedure, da ruše poslovnik o radu, da ruše zakon o spoljnoj politici.

Iz tog razloga smatram da je potpuno neprimjerno nastaviti rad u ovakvim okolnostima i zato sam napustio današnju sjednicu Predsjedništva s napomenom da sam protiv sve ijedne tačke dnevnog reda koji su kasnije na dnevnom redu – poručio je Dodik.

Pozivao na odgovornost

– Trebaju da se pozovu na odgovornost svi oni koji su mimo stavova Predsjedništva BiH na nakaradan način da prodaju javnosti u BiH, glasaju ili se uključe u strukturama glasanja u Ujedinjenim narodima i da tamo prenose stavove BiH, koji ovdje ne postoje. 

Treba pozvati na odgovornost i ambasadora u Briselu. Vrlo dobro je poznato da to nisu stavovi Predsjedništva BiH, nego njihovih neposrednih šefova. Mogu da razumijem histeriju od strane zapadnih partnera po ovim pitanjima – dodao je on.

AVAZ

Objava Dodik napustio sjednicu Predsjedništva BiH: Ako pada Ustav pada i država! pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je danas u Kragujevcu kako je nakon napada Rusije na Ukrajinu izložen velikom pritisku te da su protekli dani za njega noćna mora.

“Ja to nisam u ovih 10 godina nikada doživio. Čak ni u Bruxellesu 2013. godine kada je bilo veoma, veoma teško, nije bilo tako teško kao sada“, kazao je Vučić, prenosi Radiotelevizija Srbije.

Odgovarajući na novinarski upit očekuje li pritiske nakon izjava pojedinih dužnosnika da je Srbija zaključcima o Ukrajini diskvalificirala sebe iz procesa pristupanja EU, Vučić je kazao kako je najveći teret prihvatio na sebe i da mu je drago što drugi ljudi ne osjećaju sve te pritiske i primjedbe.

“Dan mi je kao godina dug. Prethodna tri, četiri dana trajali su mi kao pola života. Ostario sam u prethodna tri dana kao prethodnih deset godina. Mi imamo poziciju naše države, i koliko god i kako god mogli čuvat ćemo je”, kazao je Vučić, a koji je nazočio početku radova na gradnji nove tvornice kompanije Wacker Neuson u Kragujevcu.

Objava Vučić otkrio da je izložen velikom pritisku: Ostario sam za tri dana pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Kosovo se, podsjeća Reuters, pridružilo ostalim zemljama Zapada u uvođenju sankcija Rusiji zbog Putinovog napada na Ukrajinu. Mehaj je rekao da je vlada Kosova spremna pomoći “za bilo kakvu vojnu operaciju u Ukrajini ako to od nas zatraži Washington”

Kosovo je od Sjedinjenih Američkih Država zatražilo da uspostavi trajnu bazu američke vojske u toj zemlji te da ubrza primanje u NATO nakon invazije Rusije na Ukrajinu, javlja Reuters.

Sjedinjene Države trenutno na Kosovu imaju 635 vojnika koji rade na očuvanju krhkog mira u sklopu mirovne misije NATO-a, podsjeća Reuters.

“Ubrzavanje postupka primanja Kosova u NATO i trajna baza američkih snaga hitno su potrebni kako bi jamčili mir, sigurnost i stabilnost na Zapadnom Balkanu”, objavio je kosovski ministar obrane Armend Mehaj na Facebooku.

Kosovo se, podsjeća Reuters, pridružilo ostalim zemljama Zapada u uvođenju sankcija Rusiji zbog Putinovog napada na Ukrajinu. Mehaj je rekao da je vlada Kosova spremna pomoći “za bilo kakvu vojnu operaciju u Ukrajini ako to od nas zatraži Washington”.

Podsjetimo, nezavisnost Kosova je priznalo više od 110 zemalja, mahom zapadnih. Srbija to nije učinila, baš kao ni Rusija. Među zemljama koje odbijaju priznati nezavisnost Kosova su i četiri članice NATO-a. Zbog ruskih prigovora Kosovo i dalje nije zemlja članica UN-a.

Objava Kosovo traži hitno primanje u NATO i stalnu bazu američke vojske pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, kazao je danas da podržava teritorijalni integritet Srbije, BiH, pa tako i Ukrajine.

Na pitanje novinara, da li će Predsjedništvo BiH imati jedinstven stav po pitanju Ukrajine, rekao je:

“Uvijek i uobičajeno nećemo imati jedinstven stav.”

Rekao je i da će “ostati neutralni, te se neće pridruživati sankcijama EU.”

“Kao što podržavam teritorijalni integritet Srbije, kao što podržavam teritorijalni integritet BiH i neželeći da ga mijenjam, naravno da podržavam i teritorijalni integritet članica UN, ovaj put riječ je i o Ukrajini”, naveo je Dodik.

Finansijska pomoć

Naime, Dodik je danas prisustvovao press konferenciji povodom Svjetskog dana borbe protiv rijetke bolesti, gdje je obećao finansijsku pomoć Fondu kako bi mogli da nabave neometano sve lijekove.

“Došao sam danas da se upoznam sa svim aktivnostima. Za razliku od njih koji žive sa tim, ono što sam ja čuo me duboko emotivno dodirnulo i još uvijek sam pod snažnim utiskom. Drago mi je da smo kao društvo uspjeli da uradimo važan korak i da formiramo Fond solidarnosti i taj Fond je ostvario svoju ulogu i ostao je potpuno čist u smislu svih aktivnosti koji vodi”, kazao je Dodik.

“Budimo malo ljudi”

Obećao je i da će se ostvariti nabavka lijekova, na način tako što će se izvršiti izmjene i dopune zakona, kako bi Fond mogao da nabavi neometano sve lijekove.

“Sredstva će se obezbijediti putem Fonda. Na ovaj način pratiti će se njihovo liječenje do kraja života, to neće biti na neki period, nego svo vrijeme dok je to neophodno”, rekao je Dodik.

Novinarima je poručio da je Svjetski dan borbe protiv rijetke bolesti, glavna vijest.

“Stanimo malo budimo ljudi, ostavimo Ukrajinu i Rusiju”, kazao je.

Objava Dodik: Nećemo se pridružiti sankcijama Rusiji pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.