Arhiva oznaka: Srebrenik.NETwork

Katolici, protestanti i drugi koji se pridržavaju gregorijanskog kalendara, danas obilježavaju jedan od najradosnijih blagdana i dan koji slavi rođenje Isusa Krista – Božić.

Božić ujedno predstavlja i dan ljubavi, ali i okupljanja na kojima svoje mjesto nalaze porodica, prijatelji i komšije koji zajedno proslavljaju ovaj važan dan.

Kolektiv Srebrenog radija svim pripadnicima katoličke vjeroispovijesti želi sretan Božić, najradosniji kršćanski blagdan. Nadamo se da ćete Božić provesti u porodičnoj harmoniji, molitvi i dobrom raspoloženju, što vam od srca želimo.

Objava Sretan Božić svim katolicima pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Pripadnici jedne od spasilačkih službi iz Slovenije, prerušeni u Djeda Mrazove, spustili su se sa krova mariborske pedijatrijske klinike i kroz prozore pozdravili djecu u bolničkim sobama. Dan ranije uljepšali su boravak djece u bolnici na ljubljanskoj pedijatrijskoj klinici.

Zbog epidemiološke situacije, ovogodišnja akcija bila je malo drugačija od prethodnih godina, kada je nakon spusta Deda Mraz, zajedno sa brojnim poznatim Slovencima i radijskim voditeljima, krenuo na odjeljenja gdje su se darivala djeca. Ovoga puta su se putem video zapisa obratili najmlađim pacijentima.

Vojko Berce, zamjenik načelnika Klinike za pedijatriju UKC Maribor, pozdravlja inicijativu.

“To je ono što se događa. Ove godine smo već mislili da će neke mjere to spriječiti, ali Djed Mraz ne odustaje. A ni mi ne odustajemo”, rekao je.

On je objasnio da je ovo ugodno iskustvo za djecu i njihove roditelje, ali i zdravstvene radnike.

“Neki trenutno ne žele da napuste bolnicu. Ali oni će otići, svi će biti kući za Božić, to će im donijeti malo zdravlja”, dodao je Berce.

Jedan od Djeda Mrazova, Robert Anžič iz spasilačke službe, rekao je da se svake godine rado odazivaju pozivu i na taj način “uveseljavaju mališane u bolnicama”.

“Ovo je najmanje što možemo učiniti”, dodao je.

N1

Objava Djeda mrazovi se spustili sa krova pedijatrijske klinike u Mariboru pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U kratkoj kolumni meteorolog Nedim Sladić pojašnjava zanimljivu pojavu iridiscencije ili irizacije. Ona se danas pojavila na nebu iznad centralnog dijela Bosne i Hercegovine.

Na nebeskom horizontu pojavio se tzv. proces iridiscencije ili irizacije – od grčke riječi Iris, što znači duga.

Iako se ne radi o pravoj dugi, iridiscentni oblaci nastaju usljed pojave difrakcije – od latinske riječi treće deklinacije fractio, onis, f. (otuda nam potječe i fraktura – lom), odnosno lomljenja svjetlosti.

Naime ovi oblaci su obično tanki, a kako se nalaze na velikim visinama gdje preovladavaju vrlo niske temperature, sastavljeni su od ledenih kristalića. Snop svjetlosti koji prelazi preko ledenih kristalića, prelama slične veličine valnoj dužini svjetla, te se savija oko njih – na sličan način kao što svjetlost prolazi preko prizme, kreirajući ovakve “oblake duginih boja”.

N1

Objava Nedim Sladić: Zanimljiva pojava dešava se upravo iznad centralnog dijela Bosne pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Bosanskohercegovačka književnica, oboljela od celebralne paralize, Fikreta Karić Hodžić prošle godine stupila je u bračne vode, a sada je sa suprugom u slatkom iščekivanju prvog djeteta.

Da joj trudnoća itekako prija dokaz su i objave kojima nerijetko obraduje pratitelje. Fikreta je podijelila emotivni status i otkrila koliko je sretna i radosna.

Inače, književnica Fikreta Karić, odnedavno i Hodžić, rodom iz Kalesije, s trenutnom adresom u Gračanici, rođena je s cerebralnom paralizom, koja joj u djetinjstvu nije dozvolila kao ostaloj djeci da se igra napolju, pa je već u tom dobu svoju kreativu i misli počela pretvarati u pisanu riječ. Mnogo toga se sakupilo u njenoj svesci poezije, te je na nagovor prijateljice ličnu zbirku pretvorila u knjigu.

“Moj voljeni suprug je tu za sve što mi je potrebno. On je moja desna i lijeva ruka, a dok je on na poslu, pri ruci su mi svekrva, svekar ili djever.”

“Ljubavne priče su svima najljepše i najzanimljivije i kao takve same po sebi privlače pažnju, a pažnja je time još veća kada je jedno od parova osoba s invaliditetom. Moj izabranik i ja upoznali smo se sasvim slučajno preko društvene mreže Facebook, mada slučajnost ne postoji, prije bih rekla da je to, zapravo, odgovor na moju dovu, jer sam otprilike posljednjih deset godina zbog prijatelja u Kalesiji imala želju da tamo živim. Sjećam se, bio je decembar, vani hladno, a i u mojoj duši ništa bolje. U tom periodu sam bila prekinula jednu vezu i osjećala sam se jako loše. Tako da, kada se Ibro javio, napisala sam mu odmah da sam u kolicima, mislivši da će, kada to sazna, otići kao i svi do tada, ali on je ostao. Kazao mi je: “Meni to ne smeta, ja te želim takvu”. S vremenom je to i dokazao. Vratio mi je osmijeh na lice i izliječio sve moje rane. Kada je 29. decembra prvi put došao kod mene, u njegovim predivnim očima sam vidjela da je zaista iskren i da je on, zapravo, čovjek mog života. Kao šlag na torti, da bi dodatno dokazao svoju ljubav, iznova je renovirao sprat, kako bi ga prilagodio mojim potrebama. To je dokaz da samo Allah zna šta je dobro za nas pa nam to i pošalje tačno kada treba. Ibro je moja sudbina, zaručili smo se 1. augusta nakon sedam mjeseci veze, a u brak stupili 6. novembra i presretni smo. Ibro ne smatra da sam ja bolesna i na moja kolica gleda samo kao na jedno prevozno sredstvo koje meni olakšava kretanje.”

mahalla

Objava Ljubavna priča koja je osvojila naša srca: Fikreta uživa u trudnoći “Čujem te prije nego sam ti čula glas bebo moja” pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Obustavite sve aktivnosti na uspostavljanju Agencije za lijekove i medicinska sredstva na nivou Republike Srpske, to će dovesti do poremećaja na tržištu i uticaće na pacijente i zdravstvenu zaštitu, poručio je direktor Direkcije za susjedstvo i pregovore o proširenju u Evropskoj komisiji Maciej Popowski u dopisu najvišim zvaničnicima Srpske, a koji je u posjedu portala CAPITAL.

Dopis je prije nekoliko dana upućen predsjednici Republike Srpske Željki Cvijanović, predsjedniku Narodne skupštine RS Nedeljku Čubriloviću, premijeru RS Radovanu Viškoviću i predsjedavajućem Savjeta ministara BiH Zoranu Tegeltiji.

Popowski je u dopisu izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog usvajanja Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima od strane Narodne skupštine RS, za koji navodi da derogira postojeći Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima na nivou BiH, donešen 2008. godine.

„Osnivanje Agencije za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske stvorilo bi pravnu nesigurnost na tržištu lijekova i medicinskih sredstava sa neizbježnim štetnim efektima po građane i privredu, uz podrivanje jedinstvenog ekonomskog prostora u zemlji“, navodi Popowski.

On tvrdi da ustavni okvir BiH ne daje pravni osnov za jednostrano povlačenje entiteta iz uspostavljenih institucija BiH, niti zabranu primjene zakonodavstva BiH u entitetima, ističući da se entiteti i njihove jedinice moraju u potpunosti pridržavati odluka institucija BiH.

„Za farmaceutske proizvođače, zakon RS bi značio da moraju dobiti dvije različite dozvole za stavljanje u promet lijekova, a koje nisu međusobno priznate. To može izazvati kolaps lanca snabdijevanja lijekovima iz inostranstva. Da bi trgovale u RS i u cijeloj BiH kompanije će morati da budu pod kontrolom laboratorija i Agencije RS i Agencije na nivou BiH, koje mogu primjenjivati različite propise“, ističe Popowski.

Dodao je da istek važenja odobrenja za stavljanje lijeka u promet može dovesti do srednjoročne i dugoročne nestašice lijekova i medicinskih sredstava u Srpskoj, a potencijalno i u cijeloj BiH.

„Pravo građana na jednak pristup zdravstvenoj zaštiti i lijekovima u cijeloj BiH bilo bi ozbiljno narušeno. Zdravstvene ustanove, koje su već iscrpljene u borbi sa pandemijom COVID-19, možda neće moći da pruže kvalitetne zdravstvene usluge pacijentima. Pored toga, postoji veliki rizik od nejednake zaštite pacijenata u pogledu efikasnosti, kvaliteta i bezbjednosti lijekova i medicinskih sredstava u RS i u cijeloj BiH“, dodaje Popowski.

Sve to, naglašava, može biti još gore za pacijente koji se oslanjaju na inovativne ili biološke ili slične lijekove, zbog odsustva alternativa.

Podsjeća da je u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU utvrđeno da BiH, između ostalog, treba da pojednostavi i uskladi procedure registracije poslovanja i licenciranja između entiteta kako bi unaprijedila poslovno okruženje i stvorila jedinstven ekonomski prostor.

„Preporuke EU sa sastanaka zajedničkih tijela u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između EU i BiH usmjerene su na osiguranje kvalitetne i dostupne javne zdravstvene zaštite za sve građane. Ako se implementira Zakon o lijekovima RS, BiH bi nazadovala u usklađivanju sa pravnim propisima EU i to bi dodatno odložilo put BiH ka članstvu u EU“, ističe Popowski.

On, u interesu svih građana i privrednika u BiH, poziva zvaničnike Srpske da prestanu s uspostavljanjem Agencije za lijekove i medicinska sredstva na nivou RS.

„Apelujem da obustavite sve aktivnosti koje dovode do stupanja na snagu i primjenu Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima RS i osnivanje Agencije za lijekove i medicinska sredstva RS. Slični pokušaji podrivanja zakonodavstva i institucija BiH, posebno u suprotnosti sa obavezama BiH prema SSP-u, takođe će negativno uticati na proces integracije zemlje u EU“, zaključuje Popowski u dopisu zvaničnicima RS.

Podsjećamo, Narodna skupština RS usvojila je 20. oktobra Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske, kojim se definiše formiranje entitetske Agencije za lijekove. Zakon stupa na snagu šest mjeseci od dana objavljivanja u Službenom glasniku RS.

Ministar zdravstva RS Alen Šeranić obrazložio je da je usvojeni zakon praktično prepisani zakon koji je trenutno važeći u BiH, osim što se njime nadležnost prenosi na novu Agenciju za lekove RS.

(Capital) 

Objava Upozorenje iz Brisela: Nastaće kolaps ako osnujete Agenciju za lijekove Republike Srpske pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vijećnici Gradskog vijeća Srebrenik danas su na 11. Redovnom vijećničkom zasijedanju izglasali prijedlog Odluke budžetu Grada Srebrenika i to u iznosu od 20 miliona i 900 hiljada KM. Kako je naveo gradonačelnik Srebrenika Nihad Omerović, ovaj dokument prije svega odlikuje njegova razvojna i infrastrukturna komponenta.

Osim prijedlog Budžeta za narednu godinu, vijećnici su podržali i Odluku o izvršenju budžeta, program izgradnje infrastrukture, uređenja gradskog građevinskog zemljišta i program obavljanja usluga zajedničke komunalne potrošnje za narednu godinu.

Usvojen je i nacrt Odluke o utrošku sredstava koja se dodjeljuju iz gradskog budžeta za sport, a usvojen je i izvještaj o radu Sportskog saveza za 2020. godinu.

Data je i saglasnost nadzornim odborima JKP Vodovod i kanalizacija Srebrenik i JP 9. Septembra za imenovanje novih direktora u ovim preduzećima.

Objava Održana 11. sjednica GV Srebrenik pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U posljednja 24 sata na području Tuzlanskog kantona evidentirano je 68 novozaraženih osoba korona virusom od 356 testiranih uzoraka.

U Tuzli je registrovano 16 novozaraženih osoba, u Lukavcu 15, u Živinicama deset, u Kalesiji osam, u Doboj Istoku šest, u Banovićima četiri, u Gračanici i Kladnju po tri, dvije u Gradačcu i jedna novozaražena osoba u Sapni.

U posljednja 24 sata u Tuzlanskom kantonu nisu zabilježeni smrtni ishodi uzrokovanih posljedicama zaraze korona virusom.

Trenutno su u Tuzlanskom kantonu aktivno zaražene 744 osobe, 89 njih je hospitalizovano, dvije osobe su na mehaničkoj ventilaciji, a ostali pozitivni nalaze se u kućnoj izolaciji.

Objava U TK 68 novozaraženih, bez smrtnih ishoda pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U okviru projekata EU4AGRI, EU4AGRI-Recovery i EU4BusinessRecovery, koje finansira Evropska unija danas je objavljen javni poziv vrijedan 3,5 miliona KM za podršku investicijama u ruralni turizam u Bosni i Hercegovini s ciljem razvoja ekonomskih aktivnosti u ruralnim područjima, stvaranja novih i očuvanja postojećih radnih mjesta, te očuvanja prirodne i kulturne baštine, odgovarajući ujedno i na potrebe za oporavkom od krize prouzrokovane COVID-19 pandemijom.

Na javni poziv se mogu prijaviti isključivo partnerstva koja čine podnosilac prijave i minimalno dva partnera. Podnosilac prijave može biti jedinica lokalne samouprave, preduzeće ili obrt koji se bavi pružanjem turističkih usluga i/ili proizvoda, javna ustanova i organizacija koja upravlja zaštićenim prirodnim područjima u BiH, nevladina organizacija (NVO) i udruženje sa iskustvom u vođenju projekata razvoja i promocije turističke ponude.

Svaki podnosilac prijave može aplicirati za bespovratna sredstva u iznosu od 50.000 KM do 250.000 KM (bez PDV-a).  Za svaki projekat, podnosilac prijave i partneri moraju osigurati vlastito sufinansiranje u iznosu od minimalno 15% ukupnog iznosa prihvatljivih troškova investicije bez PDV-a (tj. minimalno 15% sufinansiranje podnosioca prijave i partnera i 70% finansiranje kroz mjeru podrške od strane Projekata EU4AGRI).

Krajnji rok za podnošenje prijava je 07. mart 2022. godine. Svi zainteresirani mogu pristupiti javnom pozivu putem web stranice www.eu4agri.ba.

U sklopu EU4AGRI, EU pruža podršku jačanju konkurentnosti poljoprivrede i ruralnom razvoju u BiH. Kroz EU4AGRI-Recovery, EU pruža podršku Bosni i Hercegovini u ublažavanju ekonomskih efekata pandemije COVID-19 na poljoprivredno-prehrambena preduzeća i operatere ruralnog turizma, te osiguranje kontinuiteta njihovog poslovanja, dok se kroz EU4BusinessRecovery utiče na smanjenje posljedica izazvanih pandemijom na poljoprivredna i turistička preduzeća, mikro, mala i srednja preduzeća. Za sva tri projekta Europska unija izdvojila je 38 miliona eura.

Projekte provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini (BiH) u partnerstvu sa Češkom razvojnom agencijom (za EU4AGRI i EU4AGRI-Recovery) i Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH i Međunarodnom organizacijom rada (ILO) (za EU4BusinessRecovery).

Objava 3,5 miliona KM za podršku investicijama u ruralni turizam u BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je Odluku o utvrđivanju liste korisnika finansijske pomoći obrtima i ostalim samostalnim djelatnostima s ciljem ublažavanja negativnih posljedica pandemije COVID-19.

Kako je saopćeno, Odlukom se utvrđuje lista korisnika finansijske pomoći obrtima i ostalim samostalnim djelatnostima za period od 1. avgusta 2020. godine do 31. jula ove godine i iznosom dodjeljenih sredstava po Uredbi o mjerama finansijske pomoći obrtima i ostalim samostalnim djelatnostima u Federaciji BiH, s ciljem ublažavanja negativnih posljedica pandemije COVID-19.

– Ukupna sredstva za realizaciju ove odluke utvrđena su u budžetu FBiH Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta u iznosu od 59.999.335,49 KM i dodjeljuju se za 24.766 korisnika. Jedinična vrijednost koeficijenta u skladu sa Uredbom iznosi 859,88 KM.

Transfer sredstava finansijske pomoći na transakcijske račune korisnika će izvršiti Federalno ministarstvo finansija, u saradnji s Federalnim ministarstvom razvoja, poduzetništva i obrta na osnovu ove odluke. Za realizaciju ove odluke zadužuju se Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalno ministarstvo finansija, svako u okviru svoje nadležnosti i obaveza u skladu sa Uredbom.

Kako je pojašnjeno, razlozi donošenja odluke je realizacija Uredbe, koja za cilj ima ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica za obrte i ostale samostalne djelatnosti u okolnostima pandemije COVID-19, opstanak obrta i ostalih samostalnih djelatnosti, očuvanje radnih mjesta i osiguranje podrške likvidnosti obrtima i ostalim samostalnim djelatnostima.

– Ova uredba je rezultat nastojanja Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za nastavak iznalaženja mjera pomoći privredi, usljed poteškoća u poslovanju subjekata male privrede.

Cilj dodjele finansijske pomoći je opstanak obrta i ostalih samostalnih djelatnosti, očuvanje radnih mjesta i osiguranje podrške likvidnosti u svrhu ublažavanja negativnih posljedica pandemije COVID-19.

Pravo na dodjelu finansijske pomoći po ovoj uredbi ostvarili su svi obrti i ostale samostalne djelatnosti, koje uredno izmiruju svoje obaveze, a na osnovu službenih evidencija Porezne uprave Federacije BiH, kao i Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Ovakav vid dodjele pomoći elektronskim putem, bez dostavljanja bilo kakvih dokumenata, a na osnovu službenih evidencija, proveden je prvi put u Federaciji BiH uspješno, uz veoma pozitivne reakcije javnosti, te od strane subjekata male privrede kojima je pomoć namijenjena – navodi se u saopćenju.

Uredbom je podržano ukupno 44.056 radnih mjesta u Federaciji BiH. Ključ za raspodjelu sredstava je posječan broj radnika u periodu od 12 mjeseci, a maksimalan iznos pomoći po jednom subjektu je 30.000 KM. Isplata sredstava će biti obavljena u januaru 2022. godine.

Finansijska pomoć namjenjena je za refundaciju već isplaćenog dijela bruto plaća za uposlenike odnosno dijela doprinosa koji se obračunavaju na propisanu osnovicu za obračun doprinosa za vlasnike.

Uredba je omogućila samostalnim djelatnostima koje uredno izmiruju svoje obaveze i koji su očuvali zaposlene da postanu korisnici finansijske pomoći, bez bilo kakve procedure apliciranja i prikupljanja dokumentacije, što je svojevrsna novina i značajno olakšanje svim korisnicima.

Lista korisnika finansijske pomoći bit će objavljena na internet stranicama Vlade FBiH i Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta.

avaz.ba

Objava 60 miliona KM za 24.766 obrta i drugih samostalnih djelatnosti pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Tuzlanska policija uhapsila je lica čiji su inicijali D.M. (51) i H.H. (44), oba iz Sarajeva, kao i D.D. (43) iz Mostara, osumnjičena za razbojništva i krađe na području Srebrenika, kojima su pričinila materijalnu štetu od oko 300.000 KM.

Ova lica su uhapšena nakon višemjesečne istrage s ciljem rasvjetljavanja krivičnh djela iz oblasti imovinskih delikata, a nakon pretresa u Sarajevu i Mostaru, koji su izvršeni po nalogu Kantonalnog suda Tuzla, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona.

Riječ je o organizovanoj kriminalnoj grupi i višestrukim povratnicima u izvršenju teških oblika krivičnih djela, za koje postoji sumnja da su na području Srebrenika, uz prijetnju vatrenim oružjem, izvršili četiri krivična djela – dva razbojištva, teška krađa i krađa. Osumnjičeni su ovim krivičnim djelima pričinili materijalnu štetu u iznosu od oko 300.000 KM, dok su ukrali veću količinu zlata, novac i automobil.

Prilikom pretresa pronađeni su i privremneno oduzeti predmeti koji će u narednom periodu biti predmet vještačenja. Nakon kriminalističke obrade uhapšeni će biti predati tužilaštvu Tuzlanskog kantona na dalje postupanje, zbog sumnje da su počinili krivična djela razbojništvo, teška krađa krađa.

TUZLANSKI.BA

Objava Razbijena kriminalna grupa osumnjičena za razbojništva i krađe na području Srebrenika pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Širom Europe mnoge zemlje ponovo pooštravaju mjere prilikom ulaska na njihovu teritoriju zbog porasta zaraženih zbog novih varijanti delta i omikrona. 

Epidemiološka situacija u svakoj zemlji se mijenja svakodnevno, što znači da turisti, hoteli i ugostitelji moraju ostati fleksibilni.

Europska unija preporučuje da se ukinu ograničenja za turiste iz Australije, Kanade, Novog Zelanda i nekoliko drugih država koje nisu članice EU.

Dok su SAD sklonjene sa liste sigurnih putovanja u EU, potpuno vakcinisani posetioci iz EU i Velike Britanije koji takođe mogu da pokažu negativan rezultat Kovid testa, mogu da uđu u SAD.

Europska unija je uvela semafor za bolji pregled epidemiološke situacije u pojedinim državama članicama. Tri boje – crvena, narandžasta i zelena – označavaju područja visokog, srednjeg i niskog rizika u bloku.

Evo koja pravila za putovanja važe ako želite potovati u neku od država EU ili u neku od zemalja regiona.

Austrija

Prihvataju se sljedeće vakcine: Pfizer, Moderna, AstraZeneca, Johnson i Johnson, Sinopharm i Sinovac. Također moguće je ući u zemlju ako se priloži ljekarsko uverenje o preležanoj bolesti (u posljednjih 180 dana).

Pored toga neophodno je priložiti i negativan PCR test ne stariji od 72 sata, čime se mora ispoštovati pravilo 2G+. Ako lica ne mogu da daju negativan PRC test moraju da se registruju online i da idu izolaciju 10 dana po ulasku u Austriju. Ko je primio buster dozu vakcine, ne mora imati negatiavn PCR test ili da se registruje online.

Kineske vakcine Sinopharm i Sinovac važe za ulazak u Austriju, ali ne i za COVID propusnice prilikom boravak u ovoj zemlji.

Njemačka

Strani državljani koji su putpuno vakcinisani vakcinisama Pfizer, Moderna, AstraZeneca i Johnson i Johnson mogu da uđu u Njemačku. Djeci mlađoj od 12 godina dozvoljen je prelazak Njemačke granice čak i ako nisu vakcinisana.

Tranzit kroz Njemačku je moguć samo ako postoji pravo ulaska u zemlju koja je krajnja destinacija. Ako osoba putuje u Njemačku zbog važnog razloga mora prije prelaska granice da popuni elektronsku prijavu ulaska, da priloži negativan PCR ili antigenski test ili dokaz o preležanoj bolesti. Obavezan je i karantin koji se prekida kada se potvrda o negativnom testu pošalje preko linka elektronske prijave ulaska.

Francuska

Ulazak u Francusku je dozvoljen ako su potpuno vakcinisani – Pfizerom, Modernom, AstraZenecom ili vakcinom Johnson i Johnson. Pravila za ulazak važe i za ljude koji su primili dvije doze Sinopharm vakcine ili Sinovac vakcine, a koji su nakon toga primili treću buster dozu neke mRNA vakcine.

Pored toga, vakcinisane osobe moraju da prilože i negativan PCR test ili antigenski test. Moguće je da će od nekoga biti zatraženo i dodatno testiranje prilikom ulaska u Franusku.

Ako osoba nije vakcinisana ili je primila vakcinu koju ne priznaje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), može da uđe u Francusku ako je njen državljanin ili je državljanin EU ili je državljanin zemlje koja je nosilac francuske ili evropske boravišne karte.

Italija

Ulazak u Italiju dozvoljen u slučajevima kao što su poslovni razlozi, školovanje ili neka druga hitna situacija. Prilikom ulaska u zemlju potrebno je priložiti PCR ne stariji od 72 ili antigenski ne stariji od 24 sata.

Također moraju da popune formular kojim se prati kretanje putnika. Lica koja ovako ulaze u Italiju moraju da budu u kućnoj samoizolaciji 10 dana, a onda su u obavezni da ponove PCR ili antigenski test.

Italija prihvata samo vakcine koje priznaje EMA (Europska agencija za lijekove), koja još uvijek nije odborila kinesku vakcinu Sinopharm i rusku Sputnjik Ve.

Španija

U Španiju je moguć ulazak ako imate certifikat o vakciniji. Priznaju se samo vakcine odobrene od strane Europske agencije za lijekove – Pfizer, AstraZeneca, Johnson i Johnson, Moderna. Mora da se navede razlog putovanja u Španiju.

Ako se dobije odobrenje za putovanje potrebno je priložiti i negativan PCR test ili antigenski test ili potvrdu da je lice preležalo koronu. Nevakcinisani putnici ne mogu da uđu Španiju.

Portugal

Od 1. decembra ove godine, svako ko putuje u Portugal mora imati negativan PCR test ne stariji od 72 sata ili brzi antigenski test ne stariji od 48 sati. Portugal priznaje vakcine: Pfizer, AstraZeneca, Johnson i Johnson, Moderna, znači samo one koje priznaje i Europska agencija za lijekove (EMA).

Putnicima koji posjeduju COVID certifikat dozvoljen je ulazak u Portugal bez obzira na razlog putovanja. Ako to nemaju, mogu da uđu u zemlju u slučaju nužnih putovanja.

U tom slučaju pored razloga putovanja, moraju imati i negativan PCR test ili antigenski test. Važe i potvrde da je korona preležana i to do 180 dana. Također je obavezno i popuniti određen formular prilikom ulaska u zemlju.

Nizozemska

Svim koji nemaju koji nemaju dokaz o vakcinaciji nije dozvoljen ulazak u Nizozemsku. Vakcine koje Holandija priznaje su: Pfizer, Moderna, AstraZeneca, Johnson i Johnson, Sinopharm, Sinovac.

Pored dokaza o vakcinaciji, ljudi koji prelaze granicu moraju imati negativan PCR test ili negativan antigeski test. Lica koja su vakcinisana ne moraju da idu u karantin.

Slovenija

U Sloveniju se može ući u PCR test koji nije stariji od 72 sata ili antigenski test koji nije stariji od 48 sati, lica koja prilože potvrdu da su preležala virus, ali da ta potvrda nije starija od 6 mjeseci.

Također ulazak u zemlju je dozvoljeni i vakcinisanima koji vakcinisani sa dvije doze nekom od sljedećih vakcina: Pfizer, Moderna, Sputnjik V, AstraZeneca, Sinopharm, Sinovac i jednom dozom Johnson vakcine.

Hrvatska

U Hrvatsku je moguć ulazak uz dokaz o razlogu putovanja (turistički, poslovno ili porodično). Također moraju ili da posjeduju dokaz o vakcinaciji – priznaju se vakcine – Pfizer, Moderna, AstraZeneca, Sputnjik Ve, Sinopharm i Johnson, ili da prilože dokaz da su preležali koronu i da su primili jednu dozu.

Također će ulazak u Hrvatsku biti dozvoljen i onima koji su priložili negativan PCR test ili brzi antigenski test.

Srbija

U Srbiju je moguć ulazak uz negativan PCR test ili brzi antigenski test koji nisu stariji od 48 sati.

U tom slučaju važi i potvrda o vakcinaciji, ali i ljekarska potvrda da je lice preležalo koronavirus u periodu do 180 dana prije prelaska granice.

Crna Gora

U Crnu Goru mogu ući revakcinisani, pod uslovom da je prošlo 14 dana od kada su primili buster dozu.

Moguće je prijeći granicu uz negativan PCR test ili antigenski test. Od ovih pravila su izuzete sve osobe mlađe od 18 godina.

RADIOSARAJEVO.BA

Objava Gdje može Sinopharm, a gdje Pfizer: Sva pravila ulaska u EU za građane BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Tuzlanski biznismen Senad Džambić povodom Dana rudara, posjetio je kompaniju Ingram d.d. Srebrenik koja je dio Bingo grupacije.

Prilikom ove posjete, Džambić je obišao sve radne jedinice u okviru firme: fabriku kreča, fabriku betonskih proizvoda, rudnik krečnjaka i upravu društva. S radnicima je razgovarao o trenutnoj situaciji na tržištu, uslovima rada i projektima za 2022. godinu.

– Strateški plan kompanije je uvođenje novih proizvodnih programa, odnosno novih proizvoda na postojeći proizvodni asortiman, što će pridonijeti povećanju kvalitete usluga i širenja na nova tržišta. Namjera je također konstantno unapređenje postojećih kapaciteta Ingrama kako bi se stvorili poslovni uslovi za postizanje veće učinkovitosti, zbog toga je prisutan trend konstantnih ulaganja – istakao je vlasnik kompanije Bingo Senad Džambić.

Direktor društva Zlatko Djedović je informirao javnost o investiciji koja je u toku a koja se odnosi na automatizovanu fabriku betonskih elemenata. 

Ova investicija iznosi četiri miliona KM i u sljedećoj godini će biti finalizirana njena realizacija, prenio je Tuzlanski.ba.

Djedović je podsjetio i da je u posljednje dvije godine u potpunosti obnovljen vozni park, te da je u protekloj godini Ingram d.d Srebrenik imao i investicije koje se odnose na kupovinu specijalnih transportnih vozila a koje su bile potrebne radi novih ugovorenih projekara stambene izgradnje u Tuzli.

Podsjećamo, krajem maja 2018. godine Bingo Tuzla postao je većinski vlasnik preduzeća Ingram iz Srebrenika. Tuzlanska kompanija je u transakcijama na Sarajevskoj berzi za 12,5 miliona KM otkupila većinski paket i postala vlasnik 67,45 posto dionica.

Većinski vlasnici Ingrama bili su investicioni fondovi, a dionice su tada prodali ZIF “BIG-Investiciona grupa” d.d. Sarajevo, ZIF “EUROFOND-1” d.d. Tuzla, ZIF “MI-GROUP” d.d. Sarajevo i ZIF “NAPRIJED” d.d. Sarajevo.

Inače, Ingram je društvo za proizvodnju, preradu i promet građevinskog materijala i vrši proizvodnju kamenih agregata, kreča, betona i betonskih proizvoda. Također, nudi i elektro, mašinske i transportne usluge.

U sklopu Ingrama posluju dva rudnika i to površinski kop P.K. Drenik i površinski kop P.K. Duboki potok, piše Tuzlanski.ba.

Objava Tuzlanski biznismen Senad Džambić posjetio kompaniju Ingram d.d. Srebrenik koja je dio Bingo grupacije. pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Federalno ministarstvo trgovine trenutno, prioritetno, radi na tome da povećanje cijena bude u granicama socijalne odgovornosti i fer iznosa za pozitivno poslovanje i poslovnu egzistenciju trgovaca, a nikako za stjecanje ekstra profita i bogaćenje.

U tom pravcu, Federalno ministarstvo trgovine naložilo je Federalnoj upravi za inspekcijske poslove da, kao prioritetnu aktivnost i zadaću, izvrši kontrolu poslovanja trgovaca na način da izvrše uvid u njihove kalkulacije veleprodajnih i maloprodajnih cijena osnovnih životnih namirnica i naftnih derivata i iskazane visine marži.

-Prema informacijama Federalne uprave za inspekcijske poslove vezano za primjenu Odluke o izmjeni Odluke o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode i Odluke o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za naftne derivate, federalni i kantonalni tržišni inspektori su od aprila do oktobra ove godine izvršili ukupno 1.180 inspekcijskih nadzora. Prilikom navedenog nadzora utvrđeno je 177 nepravilnosti i izdato je prekršajnih naloga u iznosu  154.100 KM. Naglasak inspekcijskog nadzora usmjeren je na kontrolu kalkulacija veleprodajnih i maloprodajnih cijena, odnosno da li se trgovci prilikom formiranja cijena pridržavaju propisanih mjera neposredne kontrole cijena – istaknula je u razgovoru za Fenu pomoćnica federalnog ministra trgovine Merima Maslo.

Aktuelni poremećaji u kretanju i odnosima cijena iskazani su kroz rast cijena osnovnih životnih namirnica i naftnih derivata, kako u BiH tako i u cijelom svijetu i rezultat su globalne ekonomske krize uzrokovane pandemijom COVID-19, povećanom potražnjom, slabijom ponudom žitarica, poremećajima u opskrbi, itd.

-BiH spada u red zemlja koje dominantno ovise od uvoza repromaterijala, poljoprivredno- prehrambenih proizvoda i naftnih derivata (100%) i kao mala zemlja ovisna o uvozu ne može utjecati na kretanja cijena na svjetskom tržištu – naglasila je Maslo.

Rast cijena burzovnih roba, uljarica, pšenice i drugog uzrokovala je povećana potražnja, ali i nepovoljne vremenske prilike koje su umanjile urod žitarica.

-U pogledu transporta roba došlo je do niza otežavajućih okolnosti, odnosno poskupljenja prekooceanskog kargo transporta koji je poskupio za više od 300 posto, a poskupila je i ambalaža za sve vrste roba. Sve navedeno je imalo za posljedicu realan pad standarda stanovništva na globalnoj razini, a BiH u tome nije izuzetak – kazala je Maslo.

Dakle, svi ovi vanjski čimbenici imali su za posljedicu rast nabavnih cijena bilo da se radi o repromaterijalu ili finalnim proizvodima.

Kako je problem povećanja cijena u dominantnoj mjeri uzrokovan vanjskim čimbenikom, Federalno ministarstvo trgovine je isticalo važnost visine marži osnovnih životnih namirnica, kao što su brašno, ulje, mlijeko, šećer, sol, maslac, margarin, pileće meso i dr., odnosno važnost činjenice da marža u trgovini bude na ekonomski opravdanoj razini i da osigura pozitivno poslovanje, ali nikako za sticanje ekstra profita i bogaćenje trgovaca.

U vezi navedenog, Vlada je donijela na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine dvije odluke, i to Odluku o izmjeni Odluke o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode.

-Ovom odlukom je propisano da pravne i fizičke osobe koje se bave proizvodnjom, trgovinom na veliko i trgovinom na malo su obvezne utvrditi i primjenjivati marže tako da iste ne prelaze visinu marži tih proizvoda u postotku iznosa na dan 31. decembar 2020. godine – kaže Maslo.

Ističe da navedena odluka obuhvata Listu od 17 proizvoda, i to: pšenično brašno i sve vrste kruha od pšeničnog brašna, mlijeko i tekući jogurt 2,8 posto m.m., svježa jaja, šećer kristal bijeli, sol za ljudsku ishranu, riža, tjestenina, margarin i biljna mast, sve vrste svježeg mesa i ribe, mesne konzerve, riblje konzerve, jestivo ulje suncokretovo, formule za dojenčad i formule nakon dojenja, pelene za jednokratnu upotrebu za djecu i odrasle, deterdžent za veš u prahu, deterdžent za suđe tečni i sapun.

-U većim trgovačkim lancima ova lista obuhvaća nekoliko stotina artikala. Ovakvom mjerom je onemogućeno spekulativno postupanje trgovaca, odnosno da trgovci pad prometa kompenziraju podizanjem postotnog iznosa visine marži u odnosu na 31. decembar 2020. godine. Također, mjerom se postiže nužni balans između zaštite životnog standarda građana – kupaca i ekonomski održivog poslovanja proizvođača i trgovaca – pojasnila je Maslo.

Druga Odluka Vlade Federacije BiH odnosi se na naftne derivate i istom je gospodarskim društvima koja obavljaju trgovinu na veliko naftnim derivatima propisana maksimalna visina marži u apsolutnom iznosu od 0,06 KM/litru derivata, a gospodarskim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima propisana je maksimalna visina marži u apsolutnom iznosu od 0,25 KM/litru derivata.

-Također i aktuelni rast cijena sirove nafte posljedica je globalne ekonomske krize uzrokovane pandemijom COVID-19. Nedovoljna ponuda na svjetskom tržištu nafte rezultat je dogovora između članica OPEC-a (Organizacije zemalja izvoznica nafte) i Rusije kao glavnih izvoznika. Istovremeno, oporavkom od pandemijskog šoka na globalnoj razini uvećava se potražnja za ovim energentom – navela je Maslo.

Dinamika kretanja cijena sirove nafte utiče na burzovne kotacije naftnih derivata, a mediteranska kotacija naftnih derivata CIF MED Genova/Lavera koristi se za obračun cijena goriva u južnoj Europi uključujući i BiH.

– Slijedom navedenog očito je kako je vanjski čimbenik utjecao na povećanje rafinerijskih/nabavnih cijena naftnih derivata, a BiH kao 100 posto uvoznik na to ne može utjecati. U skladu sa ovlastima iz Zakona o kontroli cijena, Vlada Federacije BiH je blagovremeno djelovala i u aprilu 2021. godine donijela najprimjereniju mjeru neposredne kontrole cijena, odnosno ograničila visinu marži u veleprodaji i maloprodaji naftnih derivata. Obje ove odluke su na snazi i kontrolu nad njihovom primjenom u kontinuitetu vrše nadležni federalni i kantonalni inspekcijski organi – poručila je u razgovoru za Fenu pomoćnica federalnog ministra trgovine Merima Maslo, prenosi Fena.

Objava Inspekcijama naložena stroga kontrola veleprodajnih i maloprodajnih cijena u trgovinama pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Slijedeći naredbe i preporuke Kriznog štaba Tuzlanskog kantona od 17.12.2021., kojim su mjere u Tuzlanskom kantonu usklađene sa naredbom Kriznog štaba Ministarstva zdravstva FBiH, a kojim je dozvoljeno organiziranje većih okupljanja pod uslovom da veličina prostora omogućava provedbu higijensko-epidemioloških mjera, Grad Tuzla i Turistička zajednica grada Tuzle su odlučili organizirati javni doček Nove godine na Trgu slobode, s obzirom da se radi o otvorenom javnom prostoru koji omogućava okupljanje većeg broja građana.

Kako je i sama manifestacija „Zima u Tuzli“ bila fokusirana na podršku lokalnim obrtnicima i muzičkim izvođačima, tako smo se i za javni doček Nove godine opredijelili za domaće izvođače, pa će program podrazumijevati uvodno zagrijavanje uz VIS Kapitalisti, od 19.00 do 21.00, zatim nas od 21.00 zabavlja tuzlanski Salt City Band do 23.00 sata, kada naš sjajni VIS RETRO izlazi na scenu i uvodi nas u Novu godinu uz svima dobro poznate i drage hitove! Muzički program se završava u 01.00 sat, 01.01.2022. U ponoć će biti upriličen i vatromet u kontroliranim i sigurnim uvjetima, uz nadzor stručnih lica.

Građane molimo da se suzdržavaju upotrebe petardi i drugih pirotehničkih sredstava, uvažavajući ne samo zabranu nestručnog, neopreznog i nezakonitog rukovanja pirotehničkim sredstvima, nego i činjenicu da ovakva sredstva dovode do povreda, ali i uznemiravanja sugrađana, ozbiljnih reakcija kod djece i osoba iz autističnog spektra, te do preplašenosti životinja. Organizatori će na Trgu slobode obezbijediti prisustvo Agencije za zaštitu ljudi i imovine i COVID redara, te će Profesionalna vatrogasna jedinica grada Tuzle i Služba hitne medicinske pomoći biti na raspolaganju. Molimo građane da se pridržavaju propisanih mjera i da sa sobom ponesu jednu od VTP (vakcinisan, testiran, prebolio) potvrda, navodi se u saopćenju Turističke zajednica grada Tuzle.

Tuzlanski.ba

Objava Tuzla: Javni doček Nove godine na Trgu slobode uz VTP potvrdu i domaće izvođače pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Pripadnici Civilne zaštite Brčko distrikta, Civilne zaštite Republike Srpske, Policije Brčko distrikta i ronioci MUP-a Republike Srpske pronašli su i izvukli iz rijeke Save dva tijela za koje se pretpostavlja da su ribari čiji nestanak je prijavljen u nedjelju 19. decembra.

”Pronađena su dva tijela i trenutno se vrše uviđajne radnje, a o svemu je obavješten dežurni tužilac Tužilaštvo Brčko distrikta i sve dalje radnje će biti preduzimane u skladu sa njihovim naredbama”, izjavila je Dževida Hukičević, portparol Policije Brčko distrikta.

Ribolovci čiji su inicijali P.R. i S.N. otišli su u subotu na Savu da love ribu, a pošto se nisu vratili kućama u očekivano vrijeme, sljedećeg dana članovi porodice prijavili su njihov nestanak.

Najprije je u nedjelju pronađen automobil pored rijeke u blizini kružnog toka Gredice, a jučer i čamac u kojem se pretpostavlja da su ribari plovili.

Pored Policije i Odjela za javnu sigurnost, u potrazi su učestvovali pripadnici Ronilačko-spasilačkog kluba Nemo, Plivačkog kluba Atos-Sava, Udruženja X-Centar, javljaju brčanski mediji.

Objava Brčko: Pronađena tijela dvojice ribara pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.