Arhiva oznaka: Srebrenik.NETwork

U apotekama širom BiH su se konačno pojavili brzi antigen testovi za kućnu upotrebu, a osim što su poprilično jeftini – veoma su jednostavni za korištenje. U većini apoteka smo pronašli brzi test te donosimo korisne informacije za sve koji ih žele kupiti.

Cijene ovih testova kreću se od 7 do 8 KM, a mogu se pronaći u apotekama širom Bosne i Hercegovine. Istražili smo gdje su sve dostupni, a spisak je poprilično dug. U Sarajevu u većini apoteka košta 7,90 KM, a test možete pronaći i u Tuzli i Mostaru gdje ima istu cijenu.

Najniža cijena testa je u Istočnom Sarajevu, gdje košta 7,55 KM, odmah za njim slijedi Bijeljina, gdje ga možete kupiti za 7,60 KM.

U Zenici, apoteke ovaj test nude za 8 KM, a u Banjoj Luci ga možete kupiti za 7,50 KM. (KLIX)

Objava U BiH su stigli brzi antigen testovi za kućnu upotrebu, pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U američkoj bazi vojnog zrakoplovstva “Wright-Patterson”, koja se nalazi u gradu Dayton, je 21. novembra 1995. dogovoreno da se završi troipogodišnji rat i usaglašen je novi ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine. Nedugo zatim, 14. decembra 1995. godine, u Parizu je svečano i potpisan Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini.

Glavni medijator za postizanje mira u Bosni i Hercegovini, američki diplomata Richard Holbrooke je u svojoj knjizi “Završiti rat” (To End a War) objasnio zašto je spomenuta baza izabrana kao mjesto pregovora o prekidu rata. Prema njegovim riječima, mislio je da aluzija na američku zračnu silu neće škoditi. Ocijenio je da će lokacija po sebi biti pritisak za postizanje dogovora.

Sporazumom niko nije zadovoljan, ali je njime postignuto ono najvažnije – mir. Bosna i Hercegovina je ostala međunarodno priznata država. Cijena toga je visoka decentralizacija na etničkoj osnovi – sporazum je odraz vojnih osvajanja do 1995.

Objava 6 godina od parafiranja Dejtonskog sporazuma pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Legendarna pjevačica narodne muzike iz Srbije Merima Njegomir preminula je u 69. godini nakon borbe sa teškom bolesti.

Ona je nedavno otkrila da boluje od raka, a prije nekoliko dana mediji su prenijeli da se pjevačica ne osjeća dobro.

Ovu tužnu vijest, potvrdila je njena kćerka Ljubica za Pink.rs, piše Blic.

Merima Njegomir je snimila više od 25 albuma i otpjevala neke od bezvremenskih hitova kao što su “Ivanova korita”, “Ruzmarin”, “Zbog tebe” i mnoge druge.

Pjesma “Ivanova korita” koju je Merima snimila 2001. godine na izuzetno tih i nenametljiv način postala je veliki hit, što je vrlo neobično. Iako je pjevačica nastavila snimati pesme i albume, posle te 2001. godine, nijedna pjesma nije uspela nadmašiti popularnost “Ivanovih korita

Savez estradno-muzičkih umjetnika Srbije dodijelio joj je 2019. Estradno-muzičku nagradu Srbije za životno djelo. Od 1979. godine do danas učestvovala je na preko 45 muzičkih festivala i osvojila više od 20 prvih nagrada.

Prva je od izvođača narodne muzike održala koncert na Kolarcu (1995) i jedna od rijetkih koja je u ovoj dvorani kasnije više puta priređivala koncerte.

Kao urednica narodne redakcije RTS-a, bila je posvećena projektima vezanim za snimanje, čuvanje i promociju tradicionalne muzike Srbije.

Dobitnica je nacionalne penzije Republike Srbije.

Objava Preminula Merima Njegomir nakon borbe sa teškom bolesti pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Policijski službenici Policijske stanice Zvornik, 18.11.2021. godine, podnijeli su izvještaj o počinjenom krivičnom djelu Okružnom javnom tužilaštvu Bijeljina, protiv lica E.J. i E.B., oba iz Srebrenika, zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo “Prevara” iz člana 230. stav 1. Krivičnog zakonika Republike Srpske.

Naime, Policijskoj stanici Zvornik su 12. oktobra ove godine prijavljena lica E.J. i E.B. iz Srebrenika da su izvršili prevaru na način da su od lica M.Č. iz Zvornika dana 19.08.2021. goidne dobili dio novca za isporuku i ugradnju stolarije koju nisu izvršili ni do dana prijave.

O svim detaljima događaja je obaviješten dežurni okružni javni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Bijeljina, koji je policijskim službenicima naložio preduzimanje svih operativnih i istražnih mjera i radnji u cilju dokumentovanja navedenog događaja.

Policijski službenici PS Zvornik, nastavljaju dalji rad na utvrđivanju svih činjenica i okolnosti kako bi utvrdili da li se navedena lica mogu dovesti u vezu i sa drugim krivičnim djelima na području PS Zvornik, saopšteno je iz Policijske uprave Zvornik.

Objava Prevaranti iz Srebrenika prijavljeni policiji: Uzeli kaparu za isporuku i ugradnju stolarije koju nisu izvršili pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ispred zgrade Vlade Kantona Sarajevo okupila se grupa građana kako bi iskazali protest zbog smrti djevojčice Džene Gadžun.

Sudbina malene Džene rastužila je bh. javnost koja traži odgovore i želi istjerati pravdu. Žele pronaći krivca i traže adekvatnu kaznu za počinioce.

Organizatori protest kao ciljeve ovog mirnog okupljanja naveli su:

– Izražavanje podrške porodici Gadžun od strane građana Sarajeva;

– Informisanje šire javnosti o slučaju smrti dvoipogodišnje djevojčice Džene Gadžun putem prisutnih medija na mirnom okupljanju;

– Dostavljanje liste zahtjeva Ministarstvu zdravstva Kantona Sarajevo.

Podsjetimo, u Kaknju je jučer klanjana dženaza dvoipogodišnjoj Dženi.

Alen Alić jedan od organizatora okupljanja istakao je da su od četiri zahtjeva, dva već ispunjena.

– Mi ćemo insistirati da se i ostali zahtjevi ispune. Ne želimo da vršimo pritisak na rad i ohrabruju nas aktivnosti nadležnih institucija. Smatramo da je dovoljno 15 dana za sprovođenje ovih zahtjeva, nakon toga pozvat ćemo na ponovno okupljanje. Moja obaveza i ovdje prisutnih ljudi je da budemo ovdje danas. Ovo je ubistvo i desilo se u Kantonu Sarajevo. Nema saradnje sa resornim ministarstvom – kazao je Alić.

Vahid Selak je istakao kako je sramota da je ovako mali broj izašao na proteste.

– Došao sam da bi pravda izašla na čistac. Ovdje je nepravda sjela na presto pravde. Nema odgovornosti. Ništa ne štima, a sve je uredu. Ne znam ko ovo diriguje – rekao je Selak.

(Avaz)

Objava Mirni protesti ispred zgrade Vlade KS: Sarajlije daju podršku porodici male Džene Gadžun pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U posljednja 24 sata na području TK registrovano je 127 novih slučajeva zaraze korona virusom, a testirano je 440 uzoraka.

Najviše novozaraženih osoba registrovano je u Tuzli – 49, u Gračanici i Gradačcu – 17, Srebreniku – 13, Kalesiji – 17, Živinicama – 12, u Kalesiji – sedam, u Banovićima  – četiri osobe. U Čeliću, Kladnju, Lukavcu i  Teočaku registrovane su  po dvije novozaražene osobe.

U posljednja 24 sata od posljedica zaraze korona virusom preminulo je šest osoba sa područja TK.

Trenutno je korona virusom u TK aktivno zaraženo 1.732 osoba, hospitalizovano je 131, osam osoba je na mehaničkoj ventilaciji, dok se ostale pozitivne nalaze u kućnoj izolaciji.

Objava U TK 127 novozaraženih osoba, u Srebreniku 13 pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vlada Tuzlanskog kantona na danas održanoj vanrednoj sjednici usvojila je Naredbu Kriznog štaba Ministarstva zdravstva TK koja se primjenjuje od 20.11.2021. godine do 03.12.2021. godine. 

Izmjene se tiču načina organiziranja nastave pa ukoliko dođe do pogoršane epidemiološke situacije situacije u nekoj od škola, odnosno na nekom od fakulteta visokoškolske ustanove, nadležno Ministarstvo obrazovanja i nauke u saradnji sa direktorom škole, odnosno sa rektorom ili direktorom visokoškolske ustanove, na osnovu zajedničke procjene, može donijeti odluku o vraćanju na online model nastave u nekom odjeljenju, razredu, kompletnoj školi, odnosno na nekoj studijskoj godiji, odsjeku ili fakultetu visokoškolske ustanove.

Također je od JZU UKC Tuzla zatražen nastavak pružanja specijalističko-konsultativnih usluga u obimu koji dozvoljava trenutna higijensko-epidemiološka situacija. Preostale važeće mjere su nepromijenjene te je dopušteno okupljanje ljudi na određenom prostoru pod uslovom da nema više od 30 ljudi u zatvorenom i ne više od 60 ljudi na otvorenom prostoru. Sva okupljanja unutar navedenih ograničenja moraju se odvijati u prostoru koji omogućava obavezni fizičku distancu od najmanje 2 metra između osoba.

Dopušteno je okupljanje ljudi na određenom prostoru pod uslovom da nema više od 50 ljudi u zatvorenom prostoru i ne više od 100 ljudi na otvorenom prostoru uz uslov da prisutni imaju negativan antigenski ili PCR test koji nije stariji od 48 sati (izdat od registrovane ustanove ili laboratorije) ili potvrdu o prebolovanom COVID-19, ne stariju od 6 mjeseci ili potvrdu o završenom cijepljenju. Iz ovoga se izuzimaju osnovne i srednje škole, te visokoškolske ustanove gdje dozvoljeni broj osoba koje istovremeno mogu boraviti u određenom prostoru ostaje 50 u zatvorenom i 100 na otvorenom.

U skladu sa Naredbom Kriznog štaba Ministarstva zdravstva F BiH dozvoljava se organiziranje i većih okupljanja, do maksimalno 150 osoba u zatvorenom i 300 osoba na otvorenom, pod uslovom da veličina prostora omogućava provedbu higijensko-epidemioloških mjera. Uslov je da svi sudionici skupa imaju negativan antigenski ili PCR test (ne stariji od 48 sati, izdat od registrovane ustanove ili laboratorije), ili potvrdu o prebolovanom COVID-19 (ne stariju od 6 mjeseci) ili potvrdu o završenom cijepljenju. Za provođenje epidemioloških mjera i organizaciju skupa je odgovoran organizator skupa.

Organizator skupa dužan je prethodno pribaviti saglasnost od Kriznog štaba ministarstva zdravstva. Ograničeno je radno vrijeme do 23.00 h za ugostiteljske objekte za pripremanje i prodaju hrane i pića: restorane, pizerije, slastičarne, ćevabdžinice, nargila barove, caffe i bistro barove, klubove, diskoteke, kazina, sportske kladionice, kafiće i restorane u sklopu benzinskih pumpi i sl. Nakon 19.00 sati svi navedeni objekti dužni su obezbijediti da svi gosti u objektu moraju posjedovati jedno od sljedećeg: negativan antigenski ili PCR test (ne stariji od 48 sati, izdat od registrovane ustanove ili laboratorije) ili potvrdu o prebolovanom Covid-19 (ne stariju od 6 mjeseci) ili potvrdu o završenom cijepljenju. u periodu do 19 sati objekti su dužni da se pridržavaju ranijih odredbi koje propisuju da je dopušteno okupljanje ne više od 30 ljudi u zatvorenom prosloru i ne više od 60 ljudi na otvorenom prostoru, pri čemu se sva okupljanja unutar navedenih ograničenja moraju odvijati u prostoru koji omogućava obavezni fizičku distancu od najmanje 2 metra između osoba.

Neophodno je da navedeni uslovi ulaska i boravka u objektima, budu istaknuti na vidno mjesto na ulazu u objekat. U skladu sa već postojećim naredbama Kriznog štaba Ministarstva zdravstva FBiH ugostiteljski objekti su dužni obezbijediti prisustvo COVID redara, čija dužnost je provođenje svih važećih naredbi i preporuka iz dokumenta ,,Preporuke za rad ugostiteljskih objekata u kontekstu COVID-19”, koje su sastavni dio svih federalnih naredbi. Zabranjuje se izvođenje muzike uživo u ugostiteljskim objektima.

Za nadzor prethodnih mjera zadužena je Uprava policije Tuzlanskog kantona. Naređuje se obavezno nošenje zaštitnih maski preko usta i nosa za zaštitu respiratornog sistema u zatvorenom prostoru i uz poštivanje distance od minimalno 2 metra. Također se nalaže obavezno nošenje maske i na otvorenom prostoru, ukoliko se ne može ostvariti distanca od 2 metra. U veletrgovinama i supermarketima se ograničava broj kupaca prema površini od 10m2 prodajnog objekta po potrošaču, uz pravilo da, bez obzira na veličinu prostora prodajnog objekta, nije dozvoljen boravak više od 400 potrošača.

Od svih poslovnih subjekata i drugih pravnih subjekata, koji tokom realizacije svojih aktivnosti podrazumijevaju istovremeni boravak većeg broja osoba u zatvorenom prostoru (tržni centri, trgovine, kina, prostorije javnih institucija, restorani, drugi ugostiteljski objekti, itd.) traži se prisustvo Covid redara na ulazu u objekte, koji bi vršili kontrolu provođenja važećih naredbi i preporuka. Od Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona, nadležnih gradskih/općinskih inspekcija i Uprave policije Tuzlanskog kantona traži se da, u skladu sa svojim nadležnostima, vrše pojačan nadzor u smislu kontrole poštovanja važećih epidemioloških mjera i donesenih naredbi.

Od svih gradskih i opštinskih kriznih štabova je zatraženo da pojačaju aktivnosti na provođenju važećih epidemioloških mjera, preporuka i naredbi u okviru lokalnih zajednica, te da o tome podnesu izvještaj Kriznom štabu Ministarstva zdravstva. Krizni štab Ministarstva zdravstva smatra da se nastava na Univerzitetu u Tuzli i drugim visokoškolskim ustanovama, na fakultetima ili odsjecima gdje nije moguće striktno poštivanje važećih naredbi i preporuka nadležnih organa i institucija, može odvijati i na druge načine realizacije nastave osim klasičnog, a sve sa isključivim ciljem poštivanja važećih mjera i sprečavanja daljeg širenja oboljenja. Takođe je zabranjena organizacija svih vrsta izleta i ekskurzija u školama i fakultetima.

Zabranjeno je prisustvo roditelja/staratelja unutar svih predškolskih ustanova na području kantona. Obavezna je trijaža djece pri ulazu, u smislu postojanja simptoma oboljenja. Naredbom se od građana Tuzlanskog kantona traži da, imajući u vidu da ogroman procenat hospitaliziranih pacijenata čine nevakcinisane osobe, u što većem broju pristupe vakcinaciji protiv Covid-19 infekcije. Izvođenje hladnog operativnog programa u općoj anesteziji u svim javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama bolničkog nivoa na području Tuzlanskog kantona se reducira na 50%.

Od službi svih domova zdravlja na području Tuzlanskog kantona zatraženo je da racionaliziraju upućivanje pacijenata na konsultativno- specijalističke preglede u JZU UKC Tuzla. Vlada TK također je donijela Zaključak kojim prihvata tekst Zahtjeva koji je 18.11.2021.godine premijer Tuzlanskog kantona uputio predsjednici Kantonalnog suda u Tuzli, a u vezi sa predmetom u upravnom sporu po tužbi podnesenoj Kantonalnom sudu protiv Naredbe Kriznog štaba Ministarstva zdravstva od 04.11.2021.godine i Zaključka Vlade Tuzlanskog kantona o njenom usvajanju od 05.11.2021.godine.

TUZLANSKI.BA

Objava Nove epidemiološke mjere u TK: Direktori škola mogu donijeti odluku o izvođenju online nastave pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Za danas je proglašen Dan žalosti u Kaknju.

Za Dan žalosti određen je dan dženaze djevojčice Džene Gadžun, saopćeno je iz Općine Kakanj. Dženaza djevojčici Dženi Gadžun klanjat će se danas nakon ikindije namaza u Gornjim Lučanima kod Kaknja.

Na Dan žalosti bit će spuštene zastave na pola koplja na zgradi Općine Kakanj, na zgradama javnih preduzeća i javnih ustanova, te zastave postavljene na javnim prostorima.

Također, otkazane su i sve planirane kulturno-zabavne i sportske manifestacije. Iz Općine Kakanj pozvali su sve vlasnike ugostiteljskih objekata, te elektronske i druge medije da svoje aktivnosti prilagode Danu žalosti.

Podsjećamo, dvoipogodišnja Džena preminula je nakon komplikacija tokom operativnog zahvata na očnom kapku u privatnoj poliklinici Bejtović u Sarajevu. Ova vijest potresla je bh. javnost, a zbog cjelokupnog slučaja zatražena je i obdukcija, te istraga.

Objava U Kaknju danas Dan žalosti i dženaza malenoj Dženi Gadžun pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vukovar obilježava 30 godina od sloma herojske obrane grada i agresije bivše JNA i srpskih paravojnih jedinica u kojoj je poginulo i nestalo 2.717 hrvatskih branilaca i civila, a grad je gotovo sravnjen sa zemljom.

Grad na Dunavu bio je pod opsadom 87 dana, a bitka za Vukovar završila je 18. novembra 1991. njegovom okupacijom.

Iako su borbe i sukobi u Vukovaru i njegovoj okolici počeli prije, kao datum početka bitke obično se navodi 25. avgust 1991., kada su bivša JNA i srpske paravojne jedinice krenule u opći tenkovsko-pješački napad s namjerom da taj grad zauzmu.

Vukovarska bolnica pretrpjela je velika oštećenja iako je na njenom krovu bio znak Međunarodnoga crvenog križa, a pomoć ranjenicima pružana je u podrumu, gdje su u nemogućim uvjetima izvođene operacije i ostali složeni medicinski zahvati.

Herojski otpor slomljen je 18. novembra 1991.

Iz vukovarske bolnice jugoslavenska vojska izvela je 19. novembra ranjenike, branitelje i civile, koji su pobijeni u noći s 20. na 21. novembra na poljoprivrednom dobru Ovčari, nedaleko od Vukovara. Iz masovne grobnice na Ovčari ekshumirano je 200 žrtava od kojih je najmlađa imala 16 godina, a najstarija 84 godine.

Hrvatski sabor donio je 1999. odluku o proglašenju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine.

Objava Danas se obilježava Dan sjećanja na žrtve Vukovara pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Na pojedinim dionicama u višim predjelima, te ponegdje u kotlinama i uz riječne tokove, vidljivost je smanjena zbog magle ili niske oblačnosti. Izdvajaju se putevi Ključ-Lanište-Bosanski Petrovac-Oštrelj-Drvar, Cazin- Bosanska Krupa- Bihać- Ripač, Bugojno- Rostovo- Novi Travnik kao i pojedine dionice uz rijeke Savu i Bosnu.

Upozorava se na mjestimično mokar ili vlažan kolovoz, kao i na učestale odrone, te savjetuje opreznija vožnja.

Na putu Tuzla-Kalesija (zbog radova u tunelu Čaklovići), saobraćaj je potpuno obustavljen do subote (20.11.) do 06 sati. Putnička vozila iz smjera Kalesije saobraćaju obilaznicom oko tunela, dok sva vozila iz smjera Tuzle saobraćaju preko Dubrava.

Na dionici autoputa A-1 Podlugovi-Sarajevo sjever zbog sanacionih radova na mostu saobraća se dvosmjerno, suprotnom trakom od zone radova.

Zbog radova u tunelu Skela, na magistralnom putu Jajce-Donji Vakuf tokom dana saobraća se naizmjenično, jednom trakom, dok se u noćnim satima (22-06 sati) saobraćaj obustavlja i preusmjerava na obilaznicu oko tunela (krug fabrike Metaling).

Na magistralnom putu Orahova-Vrbaška (radi se o putu koji vodi prema graničnom prelazu Gradina) i dalje je aktuelna zabrana saobraćaja za teretna motorna vozila, a alternativni pravac je preko Banja Luke i Prijedora.

Usporeno, zbog radova, saobraća se na putnim pravcima: Konjic-Jablanica (tunel Crnaja), Kladanj-Tuzla (u blizini kamenoloma u Stuparima), Nemila-Žepče (Želeće), Doboj-Gračanica (u Klokotnici), Grude-Ljubuški (na izlazu iz Gruda) i Stolac-Hutovo (u mjestu Cerovica).

Zbog brojnih odrona i opasnosti od klizišta na magistralnom putu Brod na Drini-GP Hum/Šćepan Polje putnička vozila saobraćaju otežano, dok je za teretna vozila obustavljen saobraćaj.

Na graničnim prijelazima zadržavanja su do 30 minuta, saopćeno je iz BIHAMK-a.

Objava Magla i niska oblačnost jutros smanjuju vidljivost na brojnim dionicama pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U Bosni i Hercegovini jutros je pretežno oblačno vrijeme. Ponegdje u Bosni pada slaba kiša ili rosulja.

Temperature zraka u 07.00 sati: Bjelašnica 0; Ivan-sedlo, Sokolac 4; Bugojno, Drvar, Gradačac, Jajce, Sarajevo, Tuzla 6; Bihać, Livno, Sanski Most 7; Banja Luka, Zenica 8; Grude, Trebinje 10; Mostar 12 i Neum 13 stepeni.

Danas će u BiH preovladavati pretežno oblačno vrijeme. Ponegdje u Bosni prijepodne povremeno sa slabom kišom ili rosuljom. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Dnevna temperatura od 6 do 11, na jugu od 13 do 16 stepeni.

Objava Danas pretežno oblačno pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Stari kontinent ponovo je u centru pandemije, dok se zemlje od Baltika do Mediterana pripremaju za oštre zimske mjere.

Stručnjaci objašnjavaju razloge četvrtog talasa kovida koji hara Evropom.

Holandija je u subotu postala prva zapadna evropska zemlja koja je od ljetos nametnula djelimično zaključavanje. Berlin je zabranio nevakcinisanima da ulaze u restorane, a Francuska ulaže napore da pojača svoju buster kampanju.

Austrija

Austrija je prva u Evropi uvela strogu mjeru za nevakcinisane, pa je od ponedjeljka uvela karantin, ali samo za nevakcinisane osobe. Mjera, koju je najavio kancelar Aleksandar Šalenberg, ima za cilj da ublaži pritisak na bolnice i odjeljenja za intenzivnu negu.

Poštovanje novih mjera nadziraće austrijska policija, a ministar zdravstva Volfgang Mikštajn je najavio pojačane mjere kontrole. Policija će kontrolisati sve objekte u kojima je zabranjen pristup nevakcinisanima, ali i prilikom saobraćajne kontrole.

Dva najteže pogođena regiona, Gornja Austrija i Salcburg, prvi su najavili da će uvesti zatvaranje u ponedjeljak.

Ideju o zatvaranju isključivo za nevakcinisane, Vlada je prvi put iznijela u septembru kao odgovor na scenario noćne more u kojem bi 30 odsto kreveta na intenzivnoj njezi bilo zauzeto pacijentima oboljelim od kovida. Ta suma trenutno iznosi 20% i raste. Zdravstveni zvaničnici su sve više uznemireni da će bolnice postati pretrpane usred onoga što nazivaju “pandemijom nevakcinisanih”.

Ministar unutrašnjih poslova Karl Nehamer naglasio je da je zaključavanje naređenje države koje mora da se poštuje.

U Austriji je pred najavljeno zaključavanje poraslo interesovanje za vakcine. U petak je u Austriji vakcinisano protiv virusa korona 88.712 ljudi, što je najveći broj od početka jula. Od toga 23.473 su bile prve doze, a veći dio čine i dalje buster doze.

Holandija

U Holandiji od subote kafići, restorani i neprehrambene radnje će morati da se zatvaraju do 19:00 sati tokom najmanje tri nedjelje. Na ljude se apeluje da rade od kuće maksimalno koliko mogu, a publika neće moći da prisustvuje sportskim događajima narednih nedjelja.

Škole, bioskopi i pozorišta će ostati otvoreni.

Broj infekcija koronom se brzo uvećao nakon što se ukinula socijalna distanca krajem septembra, pa je postignut rekord u broju oboljelih za 24 sata u četvrtak i iznosio je oko 16.300.

U Holandiji je revakcinisano oko 85 odsto punoljetnih građana, a buster doze su zasad odobrene samo maloj grupi ljudi – imunokompromitovanim osobama i ljudima starijim od 80 godina.

Njemačka

Njemačka je u četvrtak, četvrti dan zaredom, zabilježila rekordan broj novih slučajeva virusa korona, a prvi put od početka pandemije zabilježeno je više od 50.000 novozaraženih u jednom danu. Odlazeća kancelarka Angela Merkel apelovala je na nevakcinisane da razmotre svoju odluku o imunizaciji, s obzirom na to da se incidencija u prethodnih sedam dana povećala na najveći nivo od početka pandemije.

Sedmodnevna incidencija u Njemačkoj – broj oboljelih od kovida na 100.000 stanovnika – povećala se u subotu na 277,4, pokazali su podaci Instituta “Robert Koh”. Dosadašnji negativan rekord u trećem talasu pandemije prošlog decembra bio je 197,6.

U zemlji je potpuno vakcinisano 66,5 odsto stanovnika. Od ponedjeljka će samo vakcinisani ili oporavljeni u Berlinu moći da ulaze u restorane, bioskope ili frizerske salone.

Pokrajinski premijeri i savezna vlada će se sljedeće nedjelje sastati kako bi razmotrili nove restriktivne mjere, iako su se tri partije koje pregovaraju o novoj Vladi složile da vanredno stanje od početka pandemije istekne 25. novembra, kao što je i planirano.

Francuska

U Francuskoj je revakcinisano skoro 69 odsto stanovnika, a za ulazak u restorane i prodavnice potreban je dokaz o vakcini, oporavku ili negativan test.

Maske su obavezne u zatvorenom, ipak novi slučajevi infekcije se dižu u dvocifrenim procentima svake nedjelje već mjesec dana.

Ministar zdravlja zemlje Olivijer Veran rekao je da “ono što doživljavamo u Francuskoj izgleda kao početak petog talasa”.

Evropa glavno žarište

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, infekcije koronom širom kontinenta porasle su u protekloj nedjelji za sedam odsto, a smrt za 10%, zbog čega je Evropa postala jedini svetski region u kojem slučajevi zaraze i smrti postepeno rastu.

Skoro dvije trećine novih infekcija, oko 1,9 miliona, bilo je u Evropi, saopštila je SZO, što je šesta nedjelja zaredom daje širenje virusa poraslo širom kontinenta, pri čemu je nekoliko zemalja pogođeno četvrtim ili petim talasom. Osim u Centralnoj i Istočnoj Evropi, gdje je pokrivenost vakcinama znatno manja, hospitalizacije i smrti su generalno i dalje niski u odnosu na prije godinu dana, a nacionalne razlike u preventivnim mjerama otežavaju donošenje širih zaključaka, navodi “Gardijan”.

Ali stručnjaci kažu da je kombinacija niskog nivoa uzimanja vakcina, slabljenja imuniteta među rano vakcinisanima, te rastućeg zadovoljstva u vezi s mjerama nošenja maski i držanja distance nakon što su vlade olabavile mjere tokom ljeta, najvjerovatniji uzrok nove kovid krize u Evropi.

“Poruka je uvijek bila ‘radite sve to’. Vakcine rade ono što je obećano, sprečavaju težak oblik bolesti i posebno smrt. Ali oni su naše najmoćnije sredstvo samo ako se koriste uz preventivne mjere”, izjavio je prošle nedjelje Hans Kluge, regionalni direktor SZO za Evropu.

Najviše vakcinisanih na jugu Evrope

“Gardijan” navodi da je uzimanje vakcina na kontinentu najviše na jugu Evrope, sa Portugalom, Maltom i Španijom koje su sve potpuno vakcinisale preko 80 odsto populacije, a i Italija je blizu sa 73%.

Italija je 15. oktobra postala prva evropska zemlja koja zahteva takozvanu “zelenu propusnicu” – digitalni ili papirni dokaz vakcinacije, imuniteta ili negativnog testa na kovid u posljednjih 48 sati, na svim radnim mjestima, i privatnim i državnim.

Ali Holandija, Francuska i Njemačka, u kojima je pokrivenost vakcinama svega nekoliko procentualnih poena niže nego u Italiji, takođe su počele da trpe porast broja zaraženih. Kako piše “Gardijan”, u Zapadnoj Evropi sada se postavlja pitanje da li zemlje mogu obuzdati novi talas kovida bez potpunog zatvaranja. Stručnjaci ukazuju da je odgovor vjerovatno “da”, te da će mjere poput distanciranja, maski i potvrde o vakcinama u zatvorenim prostorima biti ključne, prenosi b92.

“Ako jedna od ovih stvari manjka, videćemo situacije kakve sada viđamo u mnogim evropskim zemljama”, istakla je Antonela Viola, profesorka imunologije Univerziteta Padova.

Objava Počela zatvaranja: Evropa se vraća u mračne dane pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Kako je jutros objavio “Dnevni avaz”, naš fudbalski as Miralem Pjanić ozbiljno razmišlja da završi reprezentativnu karijeru.

Skandiranje, zvižduci i vrijeđanje grupe navijača, koji su tokom subotnje kvalifikacione utakmice protiv Finske (1:3) čak tražili od selektora Ivajla Peteva (Ivaylo) da iz igre izvede našeg reprezentativnog veznjaka, a potom i orkestrirana medijska hajka nekoliko bh. portala, snažno su pogodili – ako ne najboljeg, onda sigurno jednog od najboljih bh. fudbalera svih vremena.

Zbog toga je već u 31. godini jako blizu konačne odluke da završi reprezentativnu karijeru. Već danima se lomi da tu odluku “prelomi preko jezika” i sve iz sebe “istrese” u javnost.

Pjanića smo, naravno, gledali i u boljim izdanjima nego što je to bio slučaj protiv Finske, premda ne treba zanemariti ni to da je u subotu, prema analizi statističkog portala Sofascore koji prati niz fudbalskih elemenata (od dodavanja i centaršuteva, do driblinga i duela), bio naš najbolje ocijenjeni starter, te da je uz rezerviste Luku Menala i Amera Gojaka dobio najbolju ocjenu. Ta ocjena nije rezultat, kako to kažu fudbalski stručnjaci, “okometrije”, nego kompjuterskog praćenja igrača…

Također, treba znati i to da je naš as iz slavne Barcelone, koji ovu sezonu igra na posudbi u Bešiktašu, stisnuo zube i igrao rovit protiv Finske, jer znao koliko taj duel znači našem državnom timu, ali i cijeloj naciji. Čak je od klupske medicinske službe sakrio neke ljekarske nalaze kako Bešiktaš ne bi stavio veto na njegov dolazak na novembarsko reprezentativno okupljanje.

Zar je zbog svega toga, ali i dubokog, neizbrisivog traga u bh. fudbalu, zaslužio uvrede i medijsku hajku, odnosno da se loša igra ekipe i sve boljke našeg državnog tima svale samo na njegova leđa.

Sistematski napadi

Pjanić je sistematski napadan i vrijeđan prije više od 13 godina kada je trebao debitirati za našu reprezentaciju. A kada je postao veliko ime u svijetu fudbala mnogi od tadašnjih napadača su ga tapšali po leđima, te tražili ulaznice, dresove, intervjue…

Sad “nam” ponovo ne valja Pjanić, jer je tokom reprezentativnih priprema bio u jednom šiša baru. Treba “nam” dežurni krivac za istresanje frustracija, a mnogi od napadača od drveta ne vide šumu.

Iz lične karte

Pjanić je za naš državni tim odigrao 103 utakmice i postigao 15 golova.

S druge strane, prema njemačkom Transfermarktu, bio je i ostao najskuplji bh. fudbaler svih vremena. Tokom 2018. i 2019. godine njegova tržišna vrijednost, podsjetimo, bila je procijenjena na 70 miliona eura. A i trenutno je naš najskuplji igrač…

AVAZ.BA

Objava Pjanić odlazi iz reprezentacije!? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Međunarodni dan srednjoškolaca i srednjoškolki obilježava se 17. novembra u cijelom svijetu. To je dan kada se slavi pravo svakog učenika i učenice da se školuje i da ima pristup obrazovanju.

Pridružujući se slavlju 17. novembra ove godine, tim projekta Stručno obrazovanje u BiH zajedno sa svojim projektnim partnerima,  odaje priznanje svim  srednjoškolcima i srednjoškolkama   koji su naporno radili i školovali se tokom pandemije COVID-19.  Prisustvovanje online nastavi, pojedinačnim radom u teškim uslovima bez druženja sa vršnjacima i vršnjakinjama zahtijevalo je velike fizičke i mentalne napore. Uprkos tome, učenici  i učenice širom Bosne i Hercegovine su dali svoj maksimum da uspješno završe obaveze u školi. 

U okviru projekta Stručno obrazovanje u BiH tokom pandemije COVID-19, posebna pažnja se posvećuje prevazilaženju izazova u obrazovanju koji su naglasili faktore uzroka socijalne isključenosti i pogoršala već postojeće obrazovne i društvene nejednakosti. Stoga je bitno istaći zalaganja učenica i učenika u jačanju osjećaja pripadnosti i inkluzivne zajednice tokom učenja na daljinu.

Srednje stručne i tehničke škole u Bosni i Hercegovini  suočile su se i sa izazovima praktične nastave i uspješno iznijele svoje zadatke zahvaljujući angažmanu i nastavnika, nastavnica  i učenika i učenica. Prilagođavanje novim metodama učenja bio je sastavni dio suočavanja sa zdravstvenom krizom izazvanom korona virusom i njenim uticajem na budućnost.

Povodom Međunarodnog dana srednjoškolaca i srednjoškolki, projekat Stručno obrazovanje u BiH zajedno sa svojim projektnim partnerima, želi još jednom naglasiti važnost jednakog pristupa obrazovnom procesu i inkluzije svih učenika i učenica. Sve djevojke i mladići trebaju imati jednake šanse u učenju i radu, danas u školi sutra na radnom mjestu.

S tim ciljem potrebno je unaprijediti obrazovne sisteme u Bosni i Hercegovini kako bi se svima osiguralo učešće u inkluzivnoj nastavi i otklonile prepreke pristupu obrazovanju. Značajan faktor u tom pogledu je jačanje fleksibilnosti sistema i uključenosti pedagoških zavoda i ministarstava obrazovanja i posvećenost osnaživanju kapaciteta srednjih stručnih i tehničkih škola i nastavnog kadra. Škole će svojim angažovanjem  i radom na jednakopravnosti učenika i učenica učiniti inkluzivno obrazovanje kvalitetnim. Sistemska podrška institucija obrazovanja i cijelog društva će omogućiti njihovu ravnopravnost i mlade  pripremiti za samostalnu i produktivnu budućnost.

Obilježavanje Međunarodnog dana srednjoškolaca i srednjoškolki takođe je prilika da se ukaže na važnosti partnerstva javnih i privatnih struktura u sektoru dualno organizovanog  obrazovanja i osposobljavanja, kako bi se stvorili bolji uslovi za školovanje učenica i učenika na ravnopravnoj osnovi, bez predrasuda o isključivo „muškim“ ili isključivo „ženskim“ zanimanjima. Od 17.11.2021. do 17.12.2021. godine u okviru projekta ”Stručno obrazovanje u BiH sprovodi se kampanja ”Stručno obrazovanje za sve – sada i za budućnost” kako bi se ukazalo na značaj socijalne inkluzije i rodno odgovornog obrazovanja u srednjim stručnim i tehničkim školama u BiH.

Projekt “Stručno obrazovanje u Bosni i Hercegovini” provodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u ime Vlada Švicarske i SR Njemačke. Projekat podržava partnerske škole u realizaciji dualno organizovanog stručnog obrazovanja u skladu sa potrebama domaćeg tržišta rada. Unapređenje srednjeg stručnog obrazovanja u BiH mladićima i djevojkama nudi znanje i vještine za budućnost, a  poslodavcima kvalitetan kadar na tržištu rada.

Objava Jednake šanse za sve učenike i učenice – danas u školi sutra na radnom mjestu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Cijena plina u RS bilježi novi rast te je tako punjenje plinske boce za domaćinstvo u posljednjih nekoliko mjeseci ponovo poskupjelo i sada košta oko 30 KM.

Prema ranijim pisanjima “Nezavisnih novina”, u martu ove godine plin je koštao od 20 do 27 KM, dok sada punjenje plinske boce za domaćinstvo iznosi oko 30 KM.

Kako saznajemo iz različitih izvora, cijene su dosta porasle u relativno kratkom periodu. Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, za “Nezavisne novine” je rekao da se cijene tečnog naftnog gasa kreću od 1,49 do 1,59 KM po litru.

Naveo je da se može očekivati i dodatno poskupljenje prirodnog gasa u narednom periodu.

“Ponovni skok cijena je teško prognozirati, ali očekujemo da će se desiti u sljedećih 10 do 15 dana i iznosiće u prosjeku tri do četiri feninga”, rekao je Trišić. Istakao je da poskupljenje zavisi od ulaznih cijena te od deficita i globalnih poremećaja tržišta, što se reflektuje na maloprodaju.

Dodao je da će se ovakva situacija nastaviti i u prvom kvartalu 2022. godine te smatra da je to povezano sa stanjem u vezi s energenatima, ne samo s naftnim derivatima, već i s električnom energijom.

“U Evropskoj uniji neke termoelektrane koje korise ugalj i fosilna goriva su isključene iz procesa proizvodnje, dok su potražnja i potrošnja ostale na istom nivou. Međutim, proizvodnja to nije mogla da isprati”, istakao je Trišić.

Na jednoj banjalučkoj pumpi, kako su sagovornici potvrdili, punjenje plinske boce košta od 30 do 33 KM, dok je cijena cijele pune plinske boce 75 KM.

Ovaj porast cijene plina na benzinskim pumpama u gradu na Vrbasu u poređenju s nekim drugim gradovima Srpske je znatno veći.

U jednoj pumpi u Bijeljini rekli su nam da je punjenje plinske boce za domaćinstvo nešto jeftinije i da košta oko 25 KM.

Da ponovni rast cijena plina brine građanina kazala nam je i Rajka M., penzionerka iz Banjaluke, koja ističe da već godinama plin koristi za kuvanje te da će zbog novog poskupljenja razmisliti da li da ga i dalje koristi.

“Godinama kuvam na plin, brže mi je tako, a i prosto sam navikla, ali s ovim novim poskupljenjem nisam sigurna da li mi se isplati koristiti ga.

Od moje penzije, sa svim drugim poskupljenjima teško da ću moći da priuštim redovno punjenje plinske boce”, navela je ova Banjalučanka.

NEZAVISNE

Objava Novo poskupljenje: Boca plina 30 maraka pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.