Arhiva oznaka: srebrenik

Novi austrijski šef diplomatije Michael Linhart već krajem ove sedmice stiže na sastanak u Sarajevo s Biserom Turković, ministricom vanjskih poslova BiH, saznaje Klix.ba.

Linhart je u ponedjeljak ove sedmice preuzeo dužnost novog šefa diplomatije, a iste sedmice dolazi u Sarajevo na razgovore s bh. zvaničnicima. Planirano je da razgovara i s visokim predstavnikom Christianom Schmidtom.

To će biti njegovo prvo putovanje kao ministra vanjskih poslova i nasljednika Alexandera Schallenberga, koji je sada preuzeo poziciju austrijskog kancelara.

“Idem u Sarajevo, u regiju Zapadnog Balkana, gdje su naši susjedi, prijatelji i nadam se, u doglednoj budućnosti, saveznici u Evropskoj uniji”, rekao je Linhart na plenarnom zasjedanju Nacionalnog vijeća Austrije.

Linhartova odluka je nastavak politike prethodnika, posebno Schallenberga, koji je održavao intenzivne veze s Bosnom i Hercegovinom i u više navrata se sastajao s Turković, s kojom je imao i vrlo dobre personalne veze i saradnju. Austrija, kako navode mediji, ima snažnu ulogu u regiji, posebno u BiH koja je za njih prioritet.

Austrija, što je izuzetno važno, ima i najveći kontingent vojnika u sastavu misije Althea, a i šef Delegacije EU je Austrijanac Johann Sattler.

Linhart će stići u Sarajevo prije važnog sastanka ministara vanjskih poslova Evropske unije u ponedjeljak u Luksemburgu.

Očekuje se da će Linhart nastaviti osnaživanje politike koju je vodio Schallenberg, u čijem je mandatu Austrija osigurala blizu Bosni i Hercegovini million vakcina protiv koronavirusa i doprinijela njihovoj isporuci.

Schallenberg je nakon više susreta s ministricom Turković pokrenuo snažnu kampanju u Evropskoj uniji da se osiguraju i dodatne vakcine za regiju, pri čemu je BiH dobila najveću količinu na bazi koje je i pokrenuta masovna imunizacija.

Objava Michael Linhart izabrao Sarajevo za prvu službenu posjetu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Bakir Izetbegović, lider SDA i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, komentirao je Ukaz predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović “o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju Odluke visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH”.

– Naravno da ćemo se očitovati o tome. Očekujemo odluke OHR-a i Ustavnog suda. Ovo je do sada nadirektniji udar na mirovni sporazum. Ne možete na njega udariti, a da ne udarite na mir. Očekujemo da se OHR upusti u borbu sa secesionističim retorikama. Ako se udara na teritorijalni integritet BiH mora se reagirati – kazao je Izetbegović.

Dodao je da je spreman razgovarati s Dodikom “jedan na jedan” u Banjoj Luci o deblokadi institucija BiH.

Objava Spreman sam razgovarati jedan na jedan s Dodikom u Banjoj Luci pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine večeras se u Lvivu sastaje sa selekcijom Ukrajine u osmom kolu D-grupe kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2022. u Kataru.

Izabranici selektora Ivayla Peteva uoči ovog susreta zauzimaju treće mjesto u grupi sa dva boda zaostatka za Ukrajincima koji imaju i utakmicu više. Pobjedom nad Kazahstanom u gostima reprezentacija BiH vratila se potpuno u utrku za drugo mjesto a dobila je i veliko samopouzdanje pred meč koji bi mogao biti odlučujući u borbi za drugu poziciju.

Reprezentacija BiH pobjedom bi preuzela drugo mjesto i došla bi na korak do baraža. No, ni remi pa ni poraz ne znače kraj nadanja za bh. selekciju s obzirom na to da u posljednja dva kola dočekuje Ukrajinu i Finsku te bi s eventualnim pobjedama u ta dva meča došla do druge pozicije.

Selektor Petev vjeruje u svoj tim i očekuje dobru utakmicu i povoljan rezultat.

– Drago mi je jer imamo harmoniju u ekipi i da se svako bori za svakog. Naravno, ima i grešaka koje moramo ispraviti, ali idemo naprijed i bolji smo iz utakmice u utakmicu. Ne kalkulišemo, skoncentrisani smo na meč i daćemo sve od sebe da pobijedimo – rekao je Petev na pres-konferenciji uoči meča s Ukrajincima.

Kapiten Edin Džeko okarakterisao je večerašnju utakmicu kao najvažniju u kvalifikacijama.

– Nakon pobjede u Kazahstanu šanse su nam veće i otvorili smo sebi put ka drugom mjestu u grupi. Ipak, ključne su posljednje tri utakmice gdje igramo sa direktnim konkurentima, Ukrajinom i Finskom. Ovaj susret s Ukrajinom je najvažniji do sada. Fali nam dosta bitnih igrača. Međutim, pokazali smo u Kazahstanu, gdje nije lako igrati, da smo dobra ekipa. Smatram da je to zajedništvo naš glavni adut – rekao je Džeko.

Ovo će biti prvi međusobni susret ova dva nacionalna tima.

Meč, koji počinje u 20 sati i 45 minuta sudit će Nijemac Felix Zwayer, s pomoćnicima Marcom Achmüllerom i Christianom Dietzom. Četvrti sudija je Sven Jablonski, dok su VAR sudije Bastian Dankert (glavni) i Jan Seidel (asistent).

Objava Nogometaši BiH večeras gostuju Ukrajini pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U većem dijelu Bosne i Hercegovine jutros se saobraća po mokrom i mjestimično klizavom kolovozu. Na dionicama u kotlinama i uz riječne tokove  smanjena je vidljivost, a skreće se pažnja na učestale odrone kamenja ili zemlje na kolovoz.

Zbog velikog broja upita, BIHAMK  vozače podsjeća da zakonska odredba o obaveznom posjedovanju zimske opreme na putevima u našoj zemlji stupa na snagu 1. novembra. 

Na autoputu A-1 zbog radova na dionici Sarajevo sjever-Podlugovi, saobraća se dvosmjerno, suprotnom trakom od zone radova.

U tunelu Crnaja (Konjic-Jablanica) saobraća se naizmjenično-jednom trakom, uz regulaciju semaforima. 

Zbog brojnih odrona i opasnosti od klizišta na magistralnom putu Brod na Drini-GP Hum/Šćepan Polje putnička vozila saobraćaju otežano, dok je za teretna vozila obustavljen saobraćaj.

Na putu Tuzla-Kalesija (zbog radova u tunelu Čaklovići), saobraćaj se obustavlja od 22 do 06 sati i preusmjerava na alternativni pravac preko Dubrava. Tokom dana, putnička vozila iz smjera Tuzle saobraćaju kroz tunel, a iz smjera Kalesije obilaznicom oko tunela. Teretna vozila se i tokom dana usmjeravaju na put preko Dubrava.

Usporeno, zbog radova, saobraća se na putevima: Donji Vakuf-Jajce (Skela), Žepče-Topčić Polje (Donja Golubinja),  Grude-Ljubuški (na izlazu iz Gruda), kao i Stolac-Hutovo (u mjestu Cerovica).

Na graničnim prelazima zadržavanja su kratkotrajna.

Objava Mokar i klizav kolovoz pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Sarajevo je dobilo podršku za zajedničku organizaciju Zimskih olimpijskih igara 2030. godine zajedno s Barcelonom, a jedan od prioriteta bila bi izgradnja nove bob staze na Trebeviću.

Ovu informaciju podijelila je i gradonačelnica Sarajeva, Benjamina Karić.

“Grad Sarajevo je dobio podršku za zajednički nastup Barcelone i Sarajeva na Olimpijskim igrama 2030. godine, kao i za rekonstrukciju bob staze na Trebeviću za potrebe održavanja iste.

Tako je danas odlučeno u Ljubljani na sesiji s europskim olimpijskim komitetima u organizaciji Olimpijskog komiteta Slovenije koji slavi 30 godina svog postojanja.

Olimpijski komiteti grupe zemalja Središnje i Istočne Europe na čelu s predsjednikom grupe Andrzej Krasnicki, koji je istovremeno i predsjednik poljskog olimpijskog komiteta, su dali punu podršku ideji zajedničkog nastupa.

Predsjednici olimpijskih komiteta zemalja iz regije poput Makedonije, Albanije, Kosova i Slovenije su podržali ideju zajedničkog nastupa, kao i opravdanosti rekonstrukcije bob staze, obzirom da bi je njihove reprezentacije koristile za svoje treninge, a što bi uveliko olakšalo i pripreme za natjecanje.

Njenom rekonstrukcijom, bila bi to jedina bob staza u regiji.

Objava Sarajevo dobilo podršku za organizaciju Zimskih olimpijskih igara 2030. godine! pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Kapiten reprezentacije Bosne i Hercegovine Edin Džeko je trenutno prema analizi uglednog Sky Sportsa peti najbolji igrač u Evropi!

Visoka pozicija bh. napadača i nije toliko iznenađenje ako se zna da igra fantastično ove sezone u dresu talijanskog prvaka Intera u koji je došao prošlog ljeta. Džeko je odigrao sedam utakmica u Seriji A i već postigao sjajnih šest pogodaka, a stigao je upisati i jednu asistenciju. Golgeterskom serijom izbio je i na prvo mjesto liste najboljih strijelaca Serije A. U Ligi prvaka je odigrao dvije utakmice i tu je još bez učinka.

U analizi trenutne forme u sezoni u “ligama petice”, Sky Sports računa brojne statističke podatke osim pogodaka i asistencija. Na kraju Džeko ima po toj računici ukupno 17.323 boda, piše Klix.ba.  Najbolji igrač u dosadašnjem dijelu sezone je fantastični Karim Benzema iz Real Madrida koji ima 22.881 bod, što i nije čudno budući da je Francuz postigao čak devet golova i imao nevjerojatnih sedam asistencija. Ispred Džeke su još Mohamed Salah (Liverpool), Erling Braut Haalans (Borussia Dortmund) i Kylian Mbappe (PSG). U Top 10 igrača koji se nalaze u najboljoj formi ove sezone su još Mikel Oyarzabal (Real Sociedad), Achraf Hakimi (PSG), Teji Savanier (Montpellier), Florian Wirtz (Bayer Leverskusen) i Dimitri Payet (Marseille).

Objava Edin Džeko je trenutno 5. najbolji igrač u Evropi! pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vlada Tuzlanskog kantona aktivno radi na prioritetnim smjerovima djelovanja koji su zacrtani u ekspozeu, počevši od antikuruptivnih institucionalnih mehanizama, preko izmjena prostornog plana, uvođenja objektivnih kriterija u raspodjeli javnih sredstava pa do razbijanja cestovne blokade kantona, naglasio je, između ostaloga, u intervjuu za Večernji list BiH Kadrija Hodžić, premijer Tuzlanskog kantona. Kada je riječ o gospodarskim potencijalima toga područja, posebno je uputio na činjenicu da je Tuzlanski kanton najznačajniji rudarsko-industrijski bazen u BiH, ima snažnu prerađivačku industriju, kao i dobre prirodne resurse za razvoj poljoprivrede i šumarstva.

Večernji list: Krajem januara Tuzlanski kanton dobio je novu Vladu. Možete li se osvrnuti na dosadašnji mandat te koji su izazovi s kojima ste se suočili na samom početku?

– Kao sveučilišni profesor, u projekt formiranja Vlade ušao sam s potpunim uvjerenjem da se postojeća kriza može prevladati promjenom paradigme javnog upravljanja, znanjem i posvećenosti interesima građana. Zatekli smo polarizirane skupštinske strane o pitanju ustavnosti prethodne Vlade, zatim stanje proračunskoga deficita od 1,27 miliona KM, odnosno akumuliranoga deficita za prethodne dvije godine od blizu 3 miliona KM te dugoročne obveze proračuna od oko 45 miliona KM koje nisu redovito izmirivane. Te prilike nastojimo sanirati, a istodobno, pravilnijim rasporedom oskudnih proračunskih sredstva, poticati sektore ugrožene pandemijom. Dobrano smo započeli ostvarivati prioritetne smjerove djelovanja označene u mom ekspozeu mandatara Vlade, koji sam izložio pred Skupštinom Tuzlanskog kantona prije osam mjeseci. Izborili smo se za snažan antikoruptivni pristup setom institucionalnih mehanizama – od Zakona o prijavljivanju, porijeklu i kontroli imovine izabranih dužnosnika, Ureda za suzbijanje korupcije do promjena i dopuna Zakona o državnoj službi. Posebno ističem odluku kojom se Vlada TK-a obvezuje, u cilju potpunijeg ostvarenja načela nepristranosti i sprečavanje nepotizma, da neće vršiti zapošljavanje bliskih srodnika u pravoj i pobočnoj liniji do drugog stupnja srodstva, kao i bračnih i izvanbračnih partnera te tazbinskih srodnika do drugog stupnja u kantonalnim tijelima uprave i drugim kantonalnim institucijama, čiji je Kanton osnivač ili suosnivač, što do sada nije učinila ni jedna vlada u BiH. Izmjenama i dopunama prostornog plana znatno smo podigli ekološke standarde i proširili planirani fond poslovnih zona za više od 50%. Uvođenjem objektivnih kriterija u raspodjeli javnih sredstava općinama, tvrtkama i nevladinim organizacijama smanjili smo prostor mogućim političkim utjecajima na podjele ovih sredstava. Donijeli smo vrlo kvalitetne izmjene Zakona o visokom obrazovanju, po kojima su uspostavljena jasna i ista pravila za javna i privatna sveučilišta, a u skupštinsku proceduru uputili smo Zakon o mladima i Zakon o kulturi. Uz te projekte, snažno smo angažirani na razbijanju cestovne blokade Tuzlanskog kantona. Vrijedi još napomenuti kako smo u mreži integriranog lokalnog razvoja – ILDP u Federaciji BiH održali liderstvo u oblasti planiranja i upravljanja razvojem.

Večernji list: Dolazite iz područja ekonomije, a to je nešto što je u ovom izazovnom vremenu posebno bitno. Gdje su prednosti Tuzlanskog kantona kada je riječ o gospodarskim potencijalima te kako ih staviti u funkciju održivog razvoja?

– Tuzlanski kanton najznačajniji je rudarsko-industrijski bazen u BiH, ima snažnu prerađivačku industriju te dobre prirodne resurse za razvoj poljoprivrede i šumarstva. Prema pokazateljima uspješnosti, najpropulzivnije su djelatnosti prerađivačke industrije, trgovine i građevinarstva. Prerađivačka industrija nosi 96% ukupnog izvoza, ali je u razvojnom ozračju nužna daljnja podrška i unapređenje okruženja za stvaranje dodane vrijednosti, što nam nalaže raditi na potporama programima pametnih specijalizacija, transfera i razvoja tehnologija, inovacije, digitalne transformacija i zelene tranzicije. U ovom kontekstu krajnje smo zabrinuti za sudbinu izgradnje Bloka 7 u Termoelektrani Tuzla, kao i kompletnu sudbinu proizvodnje električne i toplinske energije na sadašnjoj lokaciji Termoelektrane Tuzla, što je najveći energetski i ekonomski izazov s kojim se suočavamo u posljednjih četvrt stoljeća. Uz to, evidentna nam je opterećenost i neučinkovito upravljanje gospodarskim društvima iz oblasti rudarstva, kao i neodrživo upravljanje rudnim i šumskim bogatstvima. Na području Tuzlanskog kantona djeluje nešto više od petine obrtnika cijele Federacije BiH. Dominiraju mala poduzeća za koja trebamo projektirati potpore za inovativnost i unapređenje konkurentnosti. Jako sam zahvalan i posvećen suradnji s UNDP-jem i USAID-om, koji nam pomažu u ovim procesima. Trebamo još unaprijediti i povećati postojeću strukturu klastera metalske i elektroindustrije, čime bi se stvorili preduvjeti za razvoj pametne specijalizacije. Sve u svemu, predstoji nam vrijeme burnog ekonomskog i tehnološkoga prestrojavanja, što smo etablirali Strategijom razvoja Tuzlanskog kantona od 2021. do 2027. godine.

Večernji list: Kakve su vaše prognoze kada je riječ o gospodarskom oporavku u ovoj, ali i idućoj godini? Koje su zadaće koje treba riješiti bez odgađanja?

– Mjereno ekonomskim indikatorima, oporavak kantona u 2021. godini dobrano je počeo. Kontinuirano rastu domaća potrošnja i investicije, što potiče porast javnih prihoda. Ako ne bude ozbiljnijih pandemijskih zatvaranja do kraja ove godine, mogli bismo ostvariti stanje približno onom iz 2019. godine. Stoga bi 2022. godina, po sadašnjem ekonomskom trendu rasta, bila u ravni ili nešto iznad 2018. godine. U posljednjem tromjesečju ove godini očekujemo rast iznad 4%, na što nas, između ostaloga, iz prvog polugodišta upućuje rast izvoza za čak 20,9% i rast uvoza od 23,2% u odnosu na isto razdoblje 2020. godine, pa čak i povećanje od 6% izvoza i uvoza u odnosu na 2019. Najveći izazovi za ostvarenje ovakvog trenda mogle bi biti posljedice pesimističnoga ishoda izgradnje energetskoga Bloka 7, što Vladi Tuzlanskog kantona, iako nije nadležna za energetske kapacitete županije, nalaže snažnu fokusiranost na ona rješenja koja će biti dugoročno održiva, ekonomski opravdana i s najmanje negativnih utjecaja na ukupna ekonomska kretanja kantona.

Večernji list: Nedavno ste s premijerom Sarajevskog kantona potpisali sporazum o temi cestovne infrastrukture. Istodobno, svjedoci smo aktivnosti na pripremi realizacije projekta prolaska autoceste kroz Tuzlanski kanton. Što bi za taj prostor značilo imati jednu takvu prometnicu te u kojoj je mjeri prometno povezivanje preduvjet ekonomskog rasta?

– Iako se Ustavom Federacije BiH predviđa suradnja među kantonima, ona je do sada bila daleko ispod te normativne pretpostavke. Otvaranjem Tuzlanskog kantona želimo pisati novu stranicu integracije Federacije po načelu europskog pristupa suradnji, što smo započeli temom cestovne infrastrukture, i to prvo sporazumom sa Sarajevskim kantonom, a nastavili zajedničkim zahtjevom o cestovnoj deblokadi s Posavskim kantonom prema federalnoj Vladi. Ključne teme ovih dogovora i sporazuma bile su izgradnja autoceste Tuzla – Brčko – Orašje, autoceste Žepče – Tuzla i aktiviranje projekta izgradnje nove magistralne ceste Tuzla – Sarajevo. Za Tuzlanski kanton, koji nema ni jedan metar autoceste ili brze ceste, a u isto vrijeme ima najmanje magistralnih cesta prema broju stanovnika i broju registriranih automobila, cestovna bi deblokada smanjenjem transakcijskih troškova povećala dostupnost širih tržišta. To bi multipliciralo učinke uspješnog poslovanja i privlačenja investicija, uključujući izravnu interakciju među ljudima i poticanje transfera novih tehnologija, ključnih za ostvarenje ekonomskog rasta.

Večernji list: Kakvu suradnju imate s lokalnim zajednicama na prostoru kantona?

– Suradnja Vlade s lokalnim zajednicama Tuzlanskog kantona je zadovoljavajuća. Vlada je uspostavila “pravila igre” u raspodjeli javnih resursa, najizraženije u raspodjeli financijskih sredstava prikupljenih po osnovi vodnih i šumskih doprinosa, što je do sada bio glavni kamen spoticanja na relaciji Vlade i pojedinih lokalnih zajednica. Postoje brojne indicije da je taj odnos bio opterećen političkim strukturama, pogotovo “nepodudaranja” političkih opcija na razini pojedinih lokalnih zajednica i kantonalne Vlade. Sada smo taj odnos prilično objektivizirali. U Vladi Tuzlanskog kantona svjesni smo da, ako uspostavimo dobru suradnju Kantona i općina/gradova, tada ostaju otvorene izdašnije mogućnosti lakoće osnivanja poduzeća i dobivanja građevinskih dozvola, a ostaju i široke mogućnosti ubrzanja rasta uspostavom digitalizacije i zelene ekonomije. •

Objava Razbijanje cestovne blokade ključ za rast Tuzlanske regije pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U našoj zemlji jutros je pretežno oblačno vrijeme sa kišom u većini područja.

Temperature zraka izmjerena u 8 sati: Bjelašnica 5; Ivan-sedlo 10; Bihać, Drvar, Gradačac, Livno, Sokolac, Srebrenica 11; Banja Luka, Bijeljina, Jajce, Prijedor, Sanski Most, Tuzla 12; Bugojno, Sarajevo, Zvornik 13; Doboj, Grude, Zenica 14; Mostar 15; Trebinje 16; Neum 17; Atmosferski pritisak u Sarajevu iznosi 937 hPa, za 6 hPa je niži od normalnog i lagano opada.

U Hercegovini se očekuje i grmljavina. Intenzivnije padavine se očekuju u Krajini, lokalno u Hercegovini i centralnim područjima Bosne. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera. Dnevna temperatura od 10 do 16, na jugu do 18 °C

U Sarajevu pretežno oblačno vrijeme sa kišom i pljuskovima. Dnevna temperatura oko 14 °C.

Petak, 8. oktobra:  U Bosni i Hercegovini oblačno sa slabom kišom. Vjetar slab do umjerene jačine sjeveroistočnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između 6 i 12, na jugu zemlje do 14, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 9 i 15, na jugu zemlje do 18 stepeni.

Subota, 9. oktobra: U Bosni pretežno oblačno vrijeme, a u Hercegovini umjereno oblačno. Tokom dana, povremeno i sa slabom kišom. Ponegdje u planinskim područjima moguće je provijavanje slabog snijega. Jutarnja temperatura zraka većinom između 5 i 10, na jugu zemlje do 13, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 10 i 16, na jugu zemlje do 18 stepeni.

Nedjelja, 10. oktobra: U Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme. Ponegdje u centralnim i istočnim područjima i sa slabom kišom. U planinskim područjima moguće je i provijavanje slabog snijega. Jutarnja temperatura zraka većinom između 4 i 10, na jugu zemlje do 13, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 8 i 14, na jugu zemlje do 18 stepeni.

Objava Vremenska prognoza / Nigdje bez kišobrana: Objavljeno kakve nas temperature zraka očekuju pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Nogometna “A” reprezentacija Bosne i Hercegovine danas putuje u Kazahstan gdje će u subotu odigrati utakmicu 7. kola kvalifikacija za odlazak na Svjetsko prvenstvo 2022. u Kataru.

Pored brojnih otkaza igrača koji zbog ozljeda nisu mogli doći na okupljanje, izbornik Ivaylo Petev ostao je danas bez još šestorice reprezentativaca kojima je uskraćena viza za ulazak u Kazahstan. Sanjin Prcić, Elvis Sarić, Denis Hadžikadunić, Dario Đumić, Adi Nalić i Jusuf Gazibegović nisu dobili vize, kao i nekoliko članova delegacije.

– Nogometni savez BiH je kao i uvijek poduzeo sve potrebne aktivnosti oko putovanja našeg tima te je zaista neshvatljivo da je čak šestorici igrača bh. reprezentacije uskraćeno izdavanje viza. Savez je iskoristio sve raspoložive resurse, obratili smo se i UEFA-i za pomoć a naše osoblje je do kasno sinoć pokušalo da nađe rješenje. I pored svih napora, nismo naišli na razumijevanje Veleposlanstva Republike Kazahstan u Republici Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, te će naša reprezentacija danas otputovati bez pomenutih igrača – ističu iz Saveza.

Objava Šestorici reprezentativaca BiH uskraćene vize za Kazahstan pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Federalno ministarstvo trgovine od 1. oktobra pa sve do danas do 12 sati zaprimilo je 447 obavijesti o promjeni cijena i marži (OPC obrazaca) koje su mu dostavile benzinske pumpe, a sve one se odnose na povećanje cijene benzina i dizela, potvrdili su Feni iz tog ministarstva. Kako su naveli, prosječna maloprodajna cijena na dan 6. oktobra ove godine za premium bezolovni benzin 95, BAS EN 228 – BMB 95 iznosi 2,29 KM po litru, a za dizel BAS EN 590 (10 ppm) 2,22 KM po litru. Trenutni raspon maloprodajnih cijena naftnih derivata u Federaciji BiH kreće se za premium bezolovni benzin 95, BAS EN 228 –BMB 95 od 2,11 do 2,36 KM po litru, a za dizel BAS EN 590 (10 ppm) od 2,06 do 2,36 KM po litru.

Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, maloprodajne cijene super plus bezolovnog benzina, BAS EN 228 – BMB 98 u septembru ove godine više su za 14,70 posto u odnosu na septembar prošle godine, dok su maloprodajne cijene premium bezolovnog benzina 95, BAS EN 228- BMB 95 u septembru ove godine više za čak 21,50 posto u odnosu na prošlogodišnji septembar. Kada je u pitanju dizel BAS EN 590 (10 ppm), njegove maloprodajne cijene u septembru ove godine više su za 17,93 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. 

Iz Federalnog ministarstva trgovine napominju kako je Vlada Federacije BiH na prijedlog tog ministarstva donijela Odluku o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za naftne derivate. Navedenom odlukom privrednim društvima koja obavljaju trgovinu na veliko naftnim derivatima propisana je maksimalna visina marži u apsolutnom iznosu od 0,06 KM po litru derivata, a privrednim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima propisana je maksimalna visina marži u apsolutnom iznosu od 0,25 KM po litru derivata. Ta odluka je na snazi i primjenjuje se od 3. aprila ove godine.

Sve informacije o cijenama naftnih derivata građani mogu saznati i putem mobilne aplikacije Federalnog ministarstva trgovine FMT FBIH oil info, u kojoj su cijene poredane od najnižih do najviših. Za Android uređaje mobilna aplikacija je dostupna na platformi Google Play Store i  za Apple mobilne uređaje iPHONE i iPAD na App Store servisu. Također, aplikacija se može preuzeti i putem linka ili skeniranjem QR koda koji su postavljeni na web stranici Federalnog ministarstva trgovine: www.fmt.gov.ba

Objava Cijene goriva rastu, u FBiH od 1. oktobra 447 obavijesti o promjeni cijena pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

BANJALUKA – Regulativa koja se odnosi na tržište lijekova u BiH isključivom je interesu veletrgovaca i maloprodajnih lanaca apoteka, zbog čega bh. građani u odnosu na Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru, plaćaju najveće cijene lijekova.

Podaci su ovo Analize “Realna cijena lijekova” koju je uz pomoć Centra civilnih inicijativa i USAID-a uradilo Udruženje “Misli dobro”.

Naime ova analiza, prva u BiH rađena na temu cijena lijekova, pokazala je da devet, od posmatranih 13 lijekova iz grupe deset najprodavanijih lijekova u BiH, najskuplje u regionu i da odgovornost za to snose svi nivoi vlasti.

Kako su naveli prije svega to je Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, ali i entitetska ministarstva zdravlja i zavodi za zdravstveno osiguranje kao i kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja.

Kako je pokazala ova analiza ono što posebno zabrinjava je činjenica da nadzor nad tržištem lijekova, vrijednim više od 700 miliona KM, u BiH praktično ne postoji.

“Pravilnik o načinu kontrole, oblikovanja i izvještavanja o cijena donesen 2017. godine, direktor Agencije za lijekove je imao 60 dana da imenuje organ koji će vršiti nadzor nad Pravilnikom, ali je Nadzorno tijelo imenovano tek u decembru 2018. godine, a zbog problema sa naknadama danas ne funkcioniše i ne zasijeda”, rekao je Uroš Vukić, član Udruženja “Misli dobro”.

Analiza je pokazala i da BiH ima najveću velebrodajnu maržu od 8 odsto, dok je u Srbiji i Crnoj Gori ona 6 odsto.

“Ništa bolja situacija nije ni sa regulativama koja se donosi na nivou entitetskih vlasti i na nivou kantona, jer su maloprodajne marže u Srpskoj i FBiH fiksne i iznose 20 odnosno 25 odsto, dok su te marže u Crnoj Gori 18 odsto, a u Srbiji i Hrvatskoj su diferencirane, te što je lijek skuplji marža je manja”, kazao je Vukić.

Objava Analiza: Građani u BiH plaćaju najskuplje lijekove u regionu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

arlamentarka Europske unije iz stranke Zelenih iz Holandije Tineke Strik, zajedno sa drugim europarlamentarcima uputila je pismo komesaru za proširenje EU Oliveru Varhelyiju u kojem se traži pokretanje aktivnosti protiv Milorada Dodika, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz entiteta Republika Srpska zbog bojkota neophodnih reformi u Bosni i Hercegovini, podrivanja vladavine prava, i nanošenja štete Bosni i Hercegovini u procesu pristupanja Europskoj uniji.

“Pozivam Komisiju da osigura da ove neprihvatljive radnje dobiju svoje finansijske posljedice”, navodi u svom obraćanju parlamentarka Strik.

“Kao izvjestitelji u sjeni u Europskom parlamentu za izvještaj o napretku zemlje za 2020. godinu, pišemo vam da izrazimo našu duboku zabrinutost zbog trenutne situacije situacije i najnovijih dešavanja u Bosni i Hercegovini, posebno u pogledu bojkota svih važnih državnih institucija od člana Predsjedništva BiH iz entita Republika Srpska, ali i od strane drugih političkih predstavnika iz Republike Srpske”, navodi se u pismu adresiranom na komesara Varhelyija.

trik navodi da ako BiH želi da ispuni bilo koje od koraka u implementaciji 14 ključnih prioriteta koje je utvrdila Europska komisija za otvaranje pregovora o pristupanju EU, potrebne su ozbiljne reforme.

Da bi ovaj proces bio uspješan, saradnja i povjerenje među glavnim političkim akterima u zemlji od vitalnog su značaja.

“Stoga izražavamo našu najveću zabrinutost zbog odluke političkog rukovodstva Republike Srpske da bojkotuje sav rad u glavnim državnim institucijama sve dok se ne povuče zakon o zabrani poricanja genocida koji je proglasio bivši visoki predstavnik“, navodi se u pismu.

Nespremnošću da učestvuju u bilo kakvom radu državnih institucija i nepriznavanjem legitimne odluke visokog predstavnika, političko rukovodstvo Republike Srpske podriva demokratske državne strukture BiH i njen ustav sadržan u Dayonskom sporazumu, čime je ugrožena ukupna stabilnost zemlje i cijele regije.

“Prijetnje člana Predsjedništva BiH otcjepljenjem RS-a, formiranjem vojske RS-a, jačanjem policijskih snaga RS-a vojnom opremom i ukidanje institucija na državnom nivou izravna su i neupitna prijetnja demokratiji i miru u Bosni i Hercegovini. Osim što izražavamo duboku zabrinutost, željeli bismo istaknuti i konkretnu mjeru koju bi Evropska komisija mogla poduzeti kao odgovor na bojkot”, navodi se u pismu.

Pojašnjavaju da Uredba (COD) o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) predviđa odredbe o uvjetovanosti finansiranja povezane s učinkom zemlje u oblasti reformi u području vladavine prava, temeljnih prava i demokratskih institucija, navodeći da u slučaju značajne regresije ili stalnog nedostatka napretka u područjima obuhvaćenim pristupom “osnove prije svega”, opseg i intenzitet pomoći treba shodno tome i prilagoditi.

Praktična implikacija trenutnog bojkota je da su sve značajne reforme ili napredak u procesu pristupanja BiH onemogućeni, a zapravo znače blokadu reformi i pogoršanje u temeljnim oblastima.

“Budući da entitet Republika Srpska također ima koristi od finansiranja kroz IPA III fondove, mišljenja smo da bi ovaj bojkot trebao pokrenuti relevantne odredbe navedene Uredbe”, smatraju.

Kako Uredba (COD) ne predviđa nikakvu konkretnu proceduru kojom bi Europski parlament mogao pokrenuti takvu obustavu sredstava, apeliramo na vas da ovim dopisom razmotrite obustavu svih sredstava kroz IPA III iprogram z kojih je Republika Srpska direktan i jedini korisnik, dok se ne prestane sa bojkotom državnih institucija.

“Obustava sredstava mogla bi poslužiti kao važan politički signal Europske komisije u ovoj političkoj krizi. Vjerujemo da je u interesu stanovnika BiH, kao i europske budućnosti zemlje, da naša Unija pošalje snažan signal političkom vodstvu Republike Srpske kao odgovor na njihove nedemokratske i neopravdane poteze”, navodi se u pismu EU parlamentaraca Tineke Strik (Zeleni/EFA), Dietmar Koestera (S&D) i Klemena Grošelja (Renew Europe).

Objava Otvoreno pismo / EU parlamentarci traže sankcije protiv Milorada Dodika i Republike Srpske pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Zbog velike potražnje drva, peleta, ugljena…, prodavači posljednjih dana imaju pune ruke posla jer je sezona početka grijanja svakim danom sve bliža, piše Večernji list BiH. Oni koji su energent za grijanje uspjeli nabaviti tokom ljetnih mjeseci, ove bi godine mogli proći jeftinije jer je, kažu prodavači, moguće očekivati rast cijena ogrjeva.

Na što se griju?

– Budući da je pred nama sezona grijanja, našem kućanstvu, kao i mnogim drugima ta je stavka jedna od najvećih u kućnom proračunu. Mi oduvijek navrijeme nastojimo osigurati ogrjev. Već po završetku jedne sezone grijanja naručujemo drva za iduću godinu. Dugogodišnji nabavljač drva nam je još prije tri mjeseca isporučio 20 kubnih metara drva za nadolazeću sezonu grijanja, a jedan od osnovnih razloga zbog kojeg tokom ljeta naručujemo ogrjev su niže cijene jer se u sezoni grijanja vrlo često dogodi da cijene budu više, ali i da dođe do nestašice – govori nam kućanica za čiju porodicu, kaže, nema straha od hladne zime. No, za one koji tek kreću u nabavu drva, provjerili smo po kojim cijenama ove godine mogu nabaviti taj energent, a prodavači su i sami istaknuli kako imaju pune ruke posla.

Kako su iz tvrtke Drvosječa kazali za Faktor, kod njih drveni pelet stoji 390 KM po toni, kameni mrki ugljen 156,80 KM, drveni ugljen 165 KM, drveni ekobriket 290 KM, dok je za kubni metar bukovih iscijepanih drva potrebno izdvojiti 104 KM. – Ove godine, kao i ranijih, jako se dobro prodaju bukova drva, ali ipak je najveća potražnja za peletom. Inače, u ponudi imamo iscijepana bukova drva, bukova drva u panjevima, bukova metarska drva, razne vrste ugljena, pelet… No, otkako se na tržištu pojavio pelet, opada potražnja za ugljenom i slobodno mogu reći kako je to ove godine 80 posto u odnosu na razdoblje otprije nekoliko godina. Najviše se kupuju drva i pelet, dok je za ugljenom nešto slabija potražnja – kazali su, navodeći kako će zbog nedostatka drva cijene i dalje rasti. – Građani će za kubik drva, umjesto trenutačne 104 KM, izdvajati 116 KM.

Kada je u pitanju pelet, kod nas tona stoji 390 KM i za njega postoji veliko zanimanje – kazao je predstavnik prodaje tvrtke Drvosječa.

Izbjegnite nestašicu

Oni koji se bave prodajom drva kažu kako je potražnja za tim energentom na domaćem tržištu na istoj razini već godinama. – Preporuka kupcima je drva nabaviti u maju i junu, prije same sezone, jer je tada cijena niža. Građani kupuju drva uglavnom pred jesen, u avgustu, septembru i oktobru. Sad je velika potražnja za drvima, a oni koji se odluče na taj način grijanja, moraju čekati narudžbu i do deset dana – rekao je dugogodišnji prodavač drva za Glas Srpske. Prodavači peleta kazali su da se tokom godina povećava i njegova prodaja jer je praktičniji za upotrebu, a ističu i cijenu. – Cijena peleta trenutačno je ista kao i prošle godine – oko 320 KM po toni. Inače, grijanje na pelet pruža veću udobnost jer je sve automatizirano i smatram da je jedina prepreka građanima da se odluče na taj način grijanja kupnja radijatora i razvođenje cijevi po kući jer je to ipak velika investicija. Cijena peleta kreće se od 300 do 340 KM, ovisno o klasi – objasnili su iz tvrtke koja se bavi prodajom tog energenta. Za tonu ugljena kod nekih prodavača treba izdvojiti oko 200 KM. Međutim, taj se energent sve više izbjegava zbog zagađenja. No, za koji god se energent odlučite, bitno je nabaviti ga navrijeme kako biste izbjegli više cijene, ali i nestašicu.

Objava Najviše se kupuju drva i pelet, na isporuku se čeka i do deset dana pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Predstavnici UPFBiH i Uprave JP Elektroprivreda BiH sa federalnim premijerom Fadilom Novalićem i ministrom energetike, rudarstva i industrije Nerminom Džindićem  danas će održati sastanak na kojem će se razgovarati o povećanju cijene električne energije. Elektroprivreda BIH najavila je drastično povećanje cijene električne energije od 70 do 120 posto.

Iz Udruženja poslodavaca naglašavaju da najavljeno povećanje cijena električne energije ne bi bio udar samo na privredu, koja se tek počela oporavljati od posljedica pandemije COVID-19, nego i na stanovništvo, jer bi veće cijene struje rezultirale drastičnim povećanjem cijena roba i usluga na tržištu.

“Udruženje poslodavaca FBiH neće odustati od svoga stava da maksimalno povećanje cijena električne energije ne smije biti više od jednocifrenog broja”, poručili su.

Objava Hoće li električna energija poskupjeti za čak 120 posto? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Postoje neki ljudi, koji vas, kada ih sretnete, ostavljaju bez teksta. Netko fizičkim izgledom, netko karizmom, netko elokventnošću, a Nataša snagom u koju se sve utkalo.Kada pomislite odustati, sjetite se svih onih koji svojim primjerom tjeraju da se zapitamo smijemo li odustati? Radi njih, koji su veći i jači, ali čija je borba mnogo ratobornija, jer u suprotnom neće dati rezultate.

Nataša Arsenović je dvadesetdvogodišnjakinja iz Doboja, studentica Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. Potpuno je slijepa od svoje devete godine,  drugu godinu studija očistila je u roku. Ovo je priča o volji i snazi, piše Hercegovina.info.

Nataša je prije trinaest godina, zbog prisutnosti tumora na mozgu, potpuno izgubila vid. Pritiskanje očnog nerva i operacija doveli su do toga da Nataša oslijepi. Zbog toga, obrazovanje nastavlja u školi u sklopu Centra za djecu i omladinu ometenu u razvoju, gdje završava i srednju Medicinsku školu, koja je bila baza za njeno dalje školovanje.

„Svaki početak je težak na svoj način, a posebno odlazak u neki drugi grad zbog školovanja. Sa samo deset godina sam morala otići od kuće. Teško je i drugoj djeci odvojiti se u tim godinama, a zamislite kako je sve to prihvatiti kada imate nerješiv problem koji je i doveo do svega toga. To mi je možda i bilo najteže, ali čovjek mora biti na sve spreman i sve prihvatiti jer druga opcija u datom trenutku nije postojala. Baš ti teški trenuci nas uče da cijenimo sve ono lijepo što nas okružuje“, sjeća se ova mlada djevojka.

Poslije završene srednje škole Nataša se odlučuje za Medicinski fakultet. Koliko je prije dvije godine izgledalo daleko i strašno i možda nedostižno, danas je perspektiva sasvim drugačija. Pokazala je sebi, a i drugima što sve može snaga volje.„Prezadovoljna sam. Ovo je zaista nešto o čemu nisam mogla ni sanjati. Jest bila moja želja, kada već upisujem i kada dajem sve od sebe, da se to ostvari i da upišem Medicinski fakultet, ali ovo je sada nadmašilo i moja očekivanja. Kada sam očistila prvu godinu, još uvijek nisam smjela reći ide li to ili ne, ali sada, na kraju druge, smijem“, kaže Nataša za Hercegovina.info.

Zahvaljujući obitelji, ali i kadru s fakulteta, Nataši je omogućeno normalno studiranje. Materijali su joj prilagođeni i u vježbama se trudi ravnopravno sudjelovati. Visok prosjek ocjena joj govori da u tome i uspijeva.

„Danas većinom sve ide elektronski. Meni se šalju knjige, pa meni program na laptopu to čita ili asistent čita i snima, a ja to kasnije preslušavam. Na ispitu mi je omogućeno da imam asistenta ili preko laptopa ispunjavam testove, dok se usmeni provode normalno“, objašnjava Nataša.

Kaže da svi uvijek nailazimo na neke prepreke, ali da se trudom dosta toga može nadići. Da ni sami nismo svjesni koliko možemo dok se ne usudimo pokušati. Potrebno je dati sve od sebe da bi se prepreke svladale.

A da su prepreke samo riječ, govori i to da je Nataša naučila svirati klavir i da se jedno vrijeme bavila kiparstvom.

I kada bismo svi pomislili da Nataša ne može dalje, ne može bolje, ona to demantira. Predrasude su problem, a društvo mora razvijati svijest i nastupati s mnogo više empatije.

„Predrasude su danas najveći problem u društvu. Ljudi žive u krajnostima, nekada smo u njihovim očima svemogući, a nekada smo možda ipak malo zapostavljeni, kao da je naše zdravstveno stanje mjerilo kakvi smo. Ovo su primarni planovi, prema kojima trenutno težim, odnosno da ih u bliskoj budućnosti i ostvarimo. Tek kada nas malo bolje upoznaju, shvate da razlike među svima nama ne postoje. Smatram da ljudi često nisu upućeni u naše funkcioniranje i mogućnosti.“

A mogućnosti su bezbrojne, samo ih treba znati prepoznati, postaviti kao ciljeve i krenuti ka njima. Planirati svaki dan i ostvarivati svoje planove.

„Ja sam osoba koja često mašta o svojoj budućnosti. Sada sam na polovini studiranja, pa se nadam da će i ova druga polovina proći jednako dobro kao ovo do sada. Sada mi je glavni cilj da završim fakultet, možda i master, a onda i da radim ovaj posao. Mnogo cijenim humanost, a ovo zvanje baš to traži od nas. Ovo su primarni planovi, prema kojima trenutno težim, odnosno da ih u bliskoj budućnosti i ostvarim.“

Nataša sa svoje 22 godine je održala vrlo važnu životnu lekciju za sve. Lekciju o mogućnostima, šansama, prilikama, sposobnostima i upornošću. Što bi Bajaga rekao „Ja mogu sve s 22“, njoj se pretapa u sve ostale godine.

Objava Slijepa od devete godine, a uspješno studira medicinu i svira klavir pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.