Arhiva oznaka: srebrenik

Nekoliko minuta iz ponoći u UKC-u Tuzla preminuo je petogodišnji dječak, sedma žrtva požara koji se u subotu u jutro dogodio u Brčkom.

Smrt je nastupila kao posljedica multiorganskog zatajenja izazvanog udisanjem ugljen monoksida i opekotina koje su bile zahvatile oko 40 posto dječijeg tijela.

Podsjećamo, u subotu oko šest sati u kući u Sarajevskoj ulici u Brčkom, izbio je požar u kojem je smrtno stradalo dvoje djece i četiri odrasle osobe, piše BHRT.

Šestoro djece i jedna odrasla osoba, koji su se u trenutku požara nalazili u kući, otpušteni su jučer iz brčanske Bolnice na kućno liječenje.

Za portal Radiosarajevo.ba o ovoj tragediji ranije je govorila portapola MUP-a Brčko distrikta Dževida Hukičević.

“Tragedija se desila jutros. Policija je dojavu dobila u 6:20 sati. U ulici Sarajevska, gorila je kuća. Upoznata je služba Hitne medicinske pomoći JZU Zdravstveni centar Brčko i Profesionalne vatrogasna jedinica Brčko distrikta BiH koji su izašli na lice mjesta i preduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti.

Policijski službenici su na terenu i vrše uviđaj pod nadzorom dežurnog tužioca Tužilaštva BiH, a na lice mjesta je izašao i protupožarni inspektor te se utvrđuju okolnosti pod kojima se događaj desio. Dosadašnjim aktivnostima utvrđeno je da ima nastradih lica”, kazala je Hukičević za Radiosarajevo.ba.

Objava Preminuo 5-godišnji dječak, sedma žrtva požara u Brčkom pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

ZASTOJ i zakrčenje teretnim brodovima u glavnom kompleksu američkih luka, onom u južnoj Kaliforniji, dosegli su posljednjih dana rekordnu razinu. U utorak je tako više od stotinu brodova čekalo da iskrca svoje kontejnere s teretom ispred luka u Los Angelesu i Long Beachu.

Deseci brodova već sedmicama čekaju na iskrcaj u ovim dvjema lukama, koje zajedno obrađuju oko 25 ukupnog američkog izvoza i čak 40% ukupnog uvoza. Zakrčenje će se, očekuje se, nastaviti sve do iduće godine. Samo u vodama ispred Los Angelesa oko 200 hiljada kontejnera čeka svoj red na iskrcaj u luku, napunjenih svime, od igračaka i tenisica do kritičnih dijelova za tvorničke strojeve.

S druge strane, u luci se gomilaju prazni kontejneri koji čekaju prijevoz natrag u Kinu, ali to je nemoguće dok brodovi prvo ne iskrcaju pune kontejnere.

Američki ekonomisti, proizvođači i maloprodajni giganti upozoravaju da će zastoji u lancu opskrbe rezultirati ne samo izostankom tradicionalnih božićnih sniženja ove godine nego i potencijalnom nestašicom traženih proizvoda na policama trgovina.

Sve više praznih polica i u Americi, prijeti “nestašica svega”

Drugim riječima, Amerika se pomalo pridružuje Velikoj Britaniji kao zemlja prvog svijeta s praznim policama. Sjedinjene Američke Države su već zahvatile rekordne nestašice svakodnevnih proizvoda, od piletine, slanine, sira, kave i maslinovog ulja, toaletnog papira i pelena do automobila i sirovina poput drva i plastike. O mikročipovima koji se ugrađuju u mobitele, laptope, ali i automobile, da ne govorimo.

Amerikanci na društvenim mrežama već masovno dijele snimke praznih i polupraznih polica.

“U ovom trenutku nestašice su zajamčene… Već mjesecima upozoravamo potrošače da snize svoja očekivanja za sezonu blagdanske kupovine. Činjenica je da je lanac opskrbe rastegnut do svoje granice od jednog kraja do drugog, rekao je za Business Insider Jonathan Gold, potpredsjednik politike lanca opskrbe u Nacionalnoj federaciji maloprodaje.

“Svi dijelovi lanca opskrbe, od kojih je većina izgrađena na principima ‘mršavosti’ (bez zastoja, što manji viškovi, od vozača kamiona do zaliha u skladištima), nisu bili spremni za ovo povećanje (potražnje s ublažavanjem covid-mjera)”, objasnio je za Insider Tony Pelli, direktor za sigurnost u tvrtki BSI.

Američki predsjednik Joe Bidenobećao je proširiti lučki kapacitet, a kalifornijski guverner Gavin Newsom – demokrat, kao i Biden – izdao je u srijedu izvršnu uredbu koja bi trebala riješiti problem nestašice vozača kamiona i prostora u skladištima, zbog koje se teret sporo iskrcava iz brodova, odnosno luka.

Kalifornijski guverner je, naime, ovom uredbom naredio svojim državnim agencijama da pronađu i zakupe državno, savezno i privatno zemljište za kratkoročno skladištenje tereta, kao i rute za kamione na kojima bi ih se privremeno moglo izuzeti od ograničenja težine. Također proširuje edukaciju i obuku za lučke radnike, vozače i druge u opskrbnom lancu.

Biden traži od luka da rade 24 sata dnevno, deseci brodova pred lukama

“Kalifornijske luke su kritične za naše lokalno, državno i nacionalno gospodarstvo i država poduzima mjere kako bi podržala kretanje robe unatoč globalnim poremećajima. Moja administracija nastavit će surađivati sa saveznim, državnim i industrijskim partnerima na inovativnim rješenjima za suočavanje s neposrednim izazovima, istovremeno dovodeći naše procese distribucije u 21. stoljeće”, poručio je guverner Newsom u priopćenju u srijedu, prenosi CNN.

Predsjednik Biden već je prošle sedmice zatražio od uprave luka u Los Angelesu i Long Beachu da pređu na izvanredni rad od 24 sata dnevno, sedam dana sedmicno. Inače rade pet dana sedmicno i zatvaraju preko noći. No pitanje je u kojoj će mjeri to riješiti problem, budući da to neće okončati nedostatak kamiona i vozača za prijenos tereta.

U SAD-u trenutno nedostaje oko 80 hiljada vozača kamiona, s tendencijom rasta, no to je ipak manje kritična nestašica nego u Velikoj Britaniji, gdje nedostaje i do 120 hiljada vozača, prvenstveno zbog posljedica Brexita i prepreka za dolazak stranih radnika iz EU.

U SAD-u, ali i u ostatku svijeta, sve ozbiljniji zastoji u međunarodnim lancima opskrbe prije svega su posljedica pandemije i covid-mjera, odnosno restrikcija prelaska granica za brodove, kamione, vozovee i avione koji prevoze robu, kao i dramatičnog poskupljenja energenata i cijene prijevoza pojedinog teretnog kontejnera te globalnog nedostatka samih radnika.

600 brodova od Amerike do Kine čeka istovar

Ukupno gotovo 600 brodova ovih dana čeka na iskrcaj odnosno ukrcaj robe pred najvećim svjetskim lukama. Samo ispred teretnih luka u Hong Kongu i Shenzenu usidreno je gotovo stotinu brodova.

Koliko je pandemija utjecala na globalni pomorski prijevoz, govori činjenica da je jedan slučaj zaraze u kolovozu zatvorio terminal Ningbo, izvan Šangaja, na čak dvije sedmice.

“Lanci opskrbe pogođeni su sa svih strana i srušili su se na dosad neviđenu razinu. Problemi su mnogo dublji od onoga što vidite u lukama”, rekao je Simon Heaney, analitičar pomorske konzultantske kuće Drewry, za Financial Times.

Prosječna globalna cijena prevoza 12-metarskog kontejnera sada je blizu 10.000 dolara, tri puta više nego početkom godine te čak 10 puta više nego prije pandemije, pokazuju podaci Freightosa.

Broj dana čekanja na iskrcaj u najvećim svjetskim lukama sada stoji ovako: najmanje se čeka u Shenzenu (1 do 2 dana), potom slijedi Šangaj/Ningbo (1 do 3 dana) pa slijede Rotterdam (do šest dana) i Savannah (šest do sedam dana), a najgore je u Los Angelesu/Long Beachu (sedam do 12 dana).

Detlef Trefzger, izvršni direktor Kuehne + Nagela, jedne od najvećih transportnih i logističkih tvrtki na svijetu, očekuje da će zagušenje u pomorskom teretnom prevozu potrajati najmanje do kineske Nove godine u februaru 2022. godine. Do toga ova kriza može postati još gora, ocjenjuje Trefzger.

Znam da čujete puno o nečemu što se zove lanci opskrbe i znam koliko je teško nabaviti niz stvari, od tostera preko tenisica i bicikala do namještaja za spavaću sobu. S obzirom na to da se približavaju praznici, možda se pitate hoće li darovi koje planirate kupiti stići na vrijeme”, rekao je Biden iz Bijele kuće. I on je sam priznao da je ovo samo “potencijalno rješenje, jer se sva ta roba neće kretati sama.

Dodao je da je pozitivan znak što tri glavna američka prevoznika robe, lanac supermarketa Walmart i službe za dostavu i špediciju FedEx i UPS, planiraju intenzivirati svoje 24-satne operacije kako bi ubrzala otpremu robe diljem zemlje. Target, Home Depot i Samsung također su objavili da povećavaju svoj intenzitet rada.

“Ovo se ne zove lanac opskrbe bez veze. Ako je potrebna savezna podrška, usmjerit ću sve odgovarajuće mjere. Međutim, ako privatni sektor ne pojača napore, prozvat ćemo ih i zamoliti ih da djeluju, jer naš cilj nije samo proći kroz ovo neposredno usko grlo već i riješiti dugotrajne slabosti u našem transportnom lancu opskrbe koje je ova pandemija razotkrila”, upozorio je Biden.

Gene Siroka, izvršni direktor luke u Los Angelesu, rekao je da su postigli određeni napredak u posljednjih sedam dana: “Imali smo situaciju da 25% cjelokupnog tereta na vezu stoji ovdje 13 dana ili duze, a to je prepolovljeno tokom prošloe sedmice.”

No iako je luka spremna raditi 24 sata dnevno, Siroka kaže da su njeni terminali zatvoreni od 3 do 8 ujutro jer nemaju narudžbi za istovar i preuzimanje tereta u tom razdoblju.

Direktor odnosa s medijima ove luke, Phillip Sanfield, upozorio je da su dežurstva u luci beskorisna ako nema vozača kamiona koji će doći i pokupiti teret: “Luka LA-a je sada spremna. Imamo puno radnika na kopnu. Problem su kamiondžije i, što je još važnije, teret koji treba pokupiti. Radimo s uvoznicima, terminalima itd. kako bismo dobili potražnju za to noćno razdoblje.”

Na to je upozorio i logistički menadžer tvrtke Dependable Supply Chain Services, Leonard Arriola, za CBS: “Ne možete to uključiti kao prekidač. Morate prebaciti radnu snagu. Mislim da nema dovoljno radne snage u lukama da pokriju sve luke.”

Da će se situacija dodatno pogoršati, odnosno da će problemi u lancima opskrbe “biti još veći prije nego što će se popraviti”, predvidjela je prošli tjedan financijsko-konzultantska kuća Moody’s Analytics u svom izvještaju.

“Granične kontrole i ograničenja kretanja, nedostupnost globalne propusnice za cjepivo i zaostala potražnja zbog ostajanja potrošača kod kuće zbog pandemije spojili su se i tvore velik problem, zbog kojeg će globalna proizvodnja biti otežana jer se isporuke ne vrše na vrijeme, troškovi i cijene će porasti i zbog toga rast BDP-a u svijetu neće biti tako snažan”, napisao je Moody’s u svom izvještaju, prenosi CNN. I oni su kao vjerojatnu “najslabiju kariku” identificirali kronični nedostatak vozača kamiona

U novom izvještaju ovog tjedna agencija je konstatirala da “glavobolje u lancu opskrbe još ne pokazuju znakove jenjavanja”.

“Sve se kreće u krivom smjeru. Nema svijetlih točaka”, rekao je glavni autor izvještaja Matt Colyar za CNN. Moody’s je upozorio da bi “pijesak u zupčanicima” globalne ekonomije mogao uzrokovati sporiji rast američkog gospodarstva nego što se ranije predviđalo, kao i višu stopu inflacije. Dapače, industrijska proizvodnja u SAD-u nenadano je pala u septembru za 1.3%, dok su maloprodajne cijene u prosjeku porasle za 5.4%.

Ipak, neki korporativni direktori i tržišni analitičari nisu tako pesimistični. Direktor investicijske banke JP Morgan, Jamie Dimon, ustvrdio je prošle sedmice da će nevolje u lancu opskrbe biti daleka uspomena sljedeće godine u ovo doba.

Podsjetimo, u otvorenom pismu koje su krajem septembra uputili šefovima država koji su prisustvovali Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, Međunarodna brodska komora (ICS), Međunarodna udruga zračnog prometa (IATA), Međunarodna unija cestovnog prometa (IRU) i Međunarodna federacija transportnih radnika (ITF) upozorile su na “kolaps globalnog prometnog sustava” ako vlade ne obnove slobodu kretanja transportnim radnicima i daju im prioritet za dobivanje cjepiva koja je priznala Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

“Od početka pandemije covida-19 pomorska, cestovna i zrakoplovna industrija glasno i jasno pozivaju vlade da osiguraju slobodno kretanje transportnih radnika i ukinu zabrane putovanja i druga ograničenja koja su imala izuzetno štetan utjecaj na njihovu dobrobit i sigurnost. Transportni radnici održavaju svijet u pokretu i od vitalnog su značaja za slobodno kretanje proizvoda, uključujući cjepiva i zaštitnu opremu, ali vlade su ih iznevjerile, a njihovi dužnosnici uzimali zdravo za gotovo”, stoji u njihovom dramatičnom pismu.

Objava SVIJET U PROBLEMIMA: Stotine brodova zaglavljeno, lanac dostave puca po šavovima pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Postupajući po zaključku Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH od 12.10.2021. godine, Federalno ministarstvo financija je pripremilo, a Vlada FBiH se upoznala sa informacijom o Pravilniku o dinamici zamjene fiskalnih sustava u FBiH. Informacija će biti dostavljena Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.

U informaciji je, uz ostalo, navedeno da trenutno postoje dvije vrste poslovnih subjekata: oni koji izvršavaju svoje zakonske obveze i uredno evidentiraju promet, kao i oni koji različitim oblicima manipulacija izbjegavaju ovu obvezu. Poslovni subjekti koji uredno evidentiraju promet su u neravnopravnom ekonomskom položaju u odnosu na one koji to ne čine. Subjekti iz druge kategorije imaju manje troškove poslovanja, samim tim i manje cijene proizvoda i usluga, čime postaju konkurentniji na tržištu i ugrožavaju rad ostalih obveznika.

S ciljem sprječavanja daljeg odliva sredstava iz proračuna Federacije BiH, Federalno ministarstvo financija je, u okvirima odredaba trenutno važećeg Zakona o fiskalnim sustavima, poduzelo niz mjera usmjerenih ka unaprjeđenju sustava fiskalizacije i fiskalnih uređaja u Federaciji BiH, posebno u dijelu koji se odnosi na tehničko-tehnološka i poboljšanja u oblasti informacijskih tehnologija.

Obzirom da nije moguće implementirati softversku fiskalizaciju u narednih, prema procijeni, sigurno pet godina, a postojeći uređaji su zastarjeli i ne prate tehnološko-tehnička unaprjeđenja na tržištu, predloženi su uređaji koji predstavljaju kombinirani model hardversko-softverskih rješenja.

Jedan od ciljeva jeste osigurati pravičan porezni sustav. To prvenstveno zahtijeva, između ostalog, poduzimanje snažnijih mjera protiv poreznih utaja i poreznih prevara. Cilj je osigurati poštenu konkurenciju i uslove rada, bez tolerancije rada na crno i poreznih utaja.

Objava Fiskalni sistemi trebaju biti zamijenjeni u naredne tri godine pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U požaru koji je zahvatio stambeni objekat u brčanskom naselju Suljagica sokak u Mostarskoj ulici, smrtno je stradalo šest osoba a više njih je povrijeđeno, prenosi RTV HIT.

Povrijeđeni su prevezeni u brčansku bolnicu gdje im je pružena pomoć. Trenutno nemamo informacija o ozbiljnosti povreda.Prema nezvaničnim informacijama tokom intervencije vatrogasci su na spratu objekta spasili četvoro djece.

Požar se dogodio jutros oko 7 sati, nije bio većeg intenziteta a sumnja se da su povrede i smrtni ishodi rezultat trovanja ugljen monoksidom, prenosi brčanska televizija.Uzrok požara se utvrđuje. (RTV SLON)

Objava Velika tragedija: Šestero mrtvih u požaru u Brčkom pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U okviru tradicionalnog 18. Međunarodnog dječijeg festivala”Vezeni most”, koju organizuje “Bosanska riječ” iz Tuzle, u srebreničkom Domu kulture danas je upriličeno druženje učenika osnovnih škola i nastavnika, te najmlađih čitalaca biblioteke sa književnicima,Aleksandra Jovanović (Beograd, Srbija) i Nura Suljkanović (Tuzla, BiH).

U realizaciju programa učestvovali su učenici Prve osnovne škole, Druge osnovne škole, Osnovne škole Rapatnica , Osnovne škole Tinja i Mješovite srednje škole Srebrenik predvođeni nastavnicima Alma Bajraktarević, Nasiha Avdić, Amra Imširović, Azra Avdić, Mina Adrović i Jasmina Kavazović.

Objava Manifestacija “Vezeni most” u Srebreniku pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Treća doza vakcine protiv koronavirusa koje su razvili Pfizer i njemački partner BioNTech povratila je efikasnost na 95,6 posto protiv koronavirusa, uključujući delta varijantu, pokazali su podaci koje je ova kompanija objavila.

Proizvođač vakcine je naveo da je preliminarno ispitivanje, koje nije recenzirano, testirano na 10.000 učesnika u dobi od 16 i više godina, te su otkrili da je treća doza vakcine bila efikasna, piše CNBC.

Rezultati ispitivanja dolaze ubrzo nakon što je američka Agencija za hranu i lijekove odobrila pojačane doze vakcine protiv koronavirusa iz Moderne i Johnson&Johnsona i rekla da Amerikanci mogu izabrati drugog proizvođača za treću dozu ili drugu u slučaju Modernine vakcine.

Agencija je prethodno odobrila treću dozu Pfizer/BioNTecha najmanje šest mjeseci nakon druge doze kako bi povećala zaštitu za osobe u dobi od 65 i više godina, one u opasnosti od teške bolesti i one koje su izložene virusu na radnom mjestu.

Objava Pfizer saopćio da je treća doza vakcine pokazala visoku efikasnost pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Jedna žena, direktorica fotografije, je umrla, a muškarac je ranjen nakon što je glumac Alec Baldwin pucao iz rekvizitnog pištolja na filmskom setu u Novom Meksiku. Pucnjava je, prema prvim izvještajima, bila nenamjerna.

Policija je saopćila da je Baldwin pucao tokom snimanja vesterna Rust iz 19. stoljeća.

Žena je prevezena u bolnicu, ali je od zadobivenih povrijeda preminula. Režiser filma Joel Souza, koji je ranjen, primljen je u hitnu pomoć.

Baldwinov glasnogovornik rekao je novinskoj agenciji AP da je incident uključivao promašaj iz “puške s ćorcima”.

Žena je imenovana kao Halyna Hutchins (42), koja je radila kao direktorica fotografije.

Policija još uvijek istražuje incident na ranču Bonanza Creek, popularnom mjestu snimanja, i nije podignuta optužnica.

U izjavi za novinsku agenciju AFP, glasnogovornik šerifa Santa Fea rekao je da je Baldwin razgovarao s detektivima.

“Ušao je dobrovoljno i napustio je zgradu nakon što je završio intervjue”, rekao je glasnogovornik.

Objava Glumac Alec Baldwin na snimanju filma ubio direktoricu fotografije i ranio režisera pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Srbijanska policija je večeras privela jednu osobu za koju se osnovano sumnja da je učestvovala u monstruoznom ubistvu tročlane porodice Đokić u selu Moravac kraj Aleksinca, piše Telegraf.rs.

Kako je saopćio MUP Srbije, pronađena i značajna količina novca koja je pripadala ubijenoj porodici, a u prostorijama, odnosno na imanju koje je koristio osumnjičeni, pronađeni su još neki predmeti koji su, bez svake sumnje, bili dio ovog strašnog i monstruoznog ubistva.

Osumnjičeni je priveden i po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Nišu određeno mu je zadržavanje do 48 sati, zbog postojanja osnova sumnje da je učestvovao u izvršenju krivičnog djela teško ubistvo.

Pripadnici MUP-a Srbije nastavljaju dalji rad na rasvetljavanju svih okolnosti krivičnog djela.

Objava Priveden osumnjičeni za ubistvo porodice Đokić pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U prostorijama Centra za kulturu i informisanje u Srebreniku krajem prošlog mjeseca je svečano otvorena manifestacija Dani evropskog naslijeđa koju Ministarstvo za kulturu sport i mlade Tuzlanskog kantona ove godine obilježava u partnerstvu sa pet ustanova kulture sa područja Tuzlanskog kantona, a jedna od njih je i Centar za kulturu i informisanje Srebrenik.

U proteklim danima učenici nekoliko srebreničkih osnovnih škola i Mješovite srednje škole posjetili su galeriju srebreničkog Doma kulture gdje je postavljena izložba slika „Stari grad Srebenik u očima umjetnika”. Radi se o slikama iz bogatog fundusa galerije manifestacije Srebrenik – Otvoreni grad umjetnosti. Izložene su slike koje su nastajale u protekle 44 godine koliko traje tradicaja manifestacije OGUS  i njene likovne kolonije.

Učenici su organizovano posjetili i dragulj srebreničkog i bosanskohercegovačkog kulturno-historijskog naslijedja, tvrdjavu Stari grad, koja je u fokusu svih programa ove manifestacije.

Dani evropskog naslijeđa u Tuzlanskom kantonu održavaju se pod pokroviteljstvom Vlade TK, odnosno Ministarstva za kulturu, sport i mlade Tuzlanskog kantona.

„Veoma je važno da upoznamo i prepoznamo naš identitet koji je svakako dio jednog većeg, Evropskog naslijeđa. Ovo je jedinstvena manifestacija u BiH i možda jedna od najznačajnih u regionu.“ naglasio je Zlatan Muratović, ministar za kulturu, sport i mlade TK na samoj ceremoniji otvaranja.

„Veliku zahvalnost dugujemo Ministarstvu za kulturu, sport i mlade Tuzlanskog kantona koji su nam dali podršku i pružili pomoć da mladima u Srebreniku prezentujemo naše bogato naslijeđe,a i da u narednom periodu sve ove slike iz bogatog fundusa likovne kolonije manifestacije “Srebrenik otvoreni grad umjetnosti” digitalizujemo. Tako da će slike svim zainteresovanima uskoro biti dostupne i u toj formi, da uz kafu pogledaju radove vrhunskih umjetnika.„ – kazao  je Mirza Ibrišimović, direktor Centra za kulturu i informisanje Srebrenik.

Objava “Dani evropskog naslijeđa” u Srebreniku: Učenici posjetili Stari grad i izložbu slika iz galerije OGUS-a pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Jedna osoba iz Bileće uhapšena je juče zbog sumnje da je počinila krivično djelo Razbojništvo koje se dogodilo u Nikšiću.

Pripadnici PU Trebinje postupajući po naredbi Okružnog suda u Trebinju, obavili su pretres kuće, pomoćnih prostorija i vozila koje koristi S.A., te tom prilikom su pronađeni i privremeno oduzeti tragovi koji mogu poslužiti u rasvjetljavanju krivičnog djela Razbojništvo, koje se dogodilo istog dana u Nikšiću u Crnoj Gori – rečeno je iz PU Trebinje.

Do oružane pljačke došlo je juče oko devet sati u Nikšiću, kada su naoružani napadači presreli vozilo koje prevozi novac i tom prilikom ranili jednog čuvara, dok su ostale radnike poprskali biber sprejom.

Radnik obezbjeđenja Ljubiša Mrdak (50) je naknadno preminuo.

Pljačkaši su terencem BiH tablica pobjegli u nepoznatom pravcu i za sada se ne zna koliko su novca odnijeli.

Crnogorski mediji prenose da se radi o oko 400.000 eura. Prema nezvaničnim informacijama, novac je dopremljen jutros zbog isplate penzija, piše ATV.

Iz Uprave policije je saopšteno da se intenzivno traga za počiniocima razbojništva, a da je u mjestu Grebice pronađeno zapaljeno vozilo za koje je sumnja da je korištno u počinjenju ovog krivičnog djela.

Objava Uhapšen muškarac u BiH zbog zločina koji je jučer šokirao Crnu Goru pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Jutros je oblačno na području Hercegovine, Krajine i jugozapada Bosne. U ostalim područjima Bosne je mala do umjerena naoblaka.

Temperature zraka izmjerene u 8 sati (°C): Sokolac -2; Bjelašnica 1; Zenica 4; Doboj, Prijedor i Tuzla 5; Sanski Most 7; Ivan-sedlo 8; Srebrenica i Zvornik 9; Mostar i Trebinje 10; Bugojno, Drvar i Livno 11; Sarajevo 12; Gradačac, Grude i Jajce 13; Banja Luka 15; Bihać i Neum 17°C. Atmosferski pritisak u Sarajevu iznosi 944hPa, za 1hPa je manji od normalnog i opada.

Danas više oblačnosti u Hercegovini, Krajini i jugozapadu Bosne gdje lokalno može pasti malo kiše. U većem dijelu Bosne malo do umjereno oblačno vrijeme. Vjetar umjerene jačine južnog smjera. Povremeno jaki udari juga u Krajni, sjeveru i dijelu centralne Bosne. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 15 i 22°C. U Sarajevu mala do umjerena naoblaka. Najviša dnevna temperatura zraka oko 20°C.

U petak u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme. U većem dijelu zemlje sa kišom i pljuskovima. Vjetar slab većinom južnog smjera. Na sjeveru i sjeveroistoku Bosne vjetar istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 8 i 13°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 14 i 20°C.

U subotu u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno oblačno sa kišom i pljuskovima. Vjetar slab do umjerene jačine istočnog i sjeveroistočnog smjera. Temperatura zraka većinom između 8 i 13°C, na jugu zemlje od 14 do 18°C.

U nedjelju u Bosni i Hercegovini mala do umjerena naoblaka. Dio prijepodneva u Bosni će biti magle. Vjetar slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 1 i 5°C, na jugu zemlje do 10°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 9 i 14°C, na jugu zemlje do 18°C, javlja Federalni hidrometeorološki zavod.

Objava Prognoza / Evo kad stižu zahlađenje i kiša pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ministri obrane NATO-a u četvrtak će se dogovoriti o novom master planu za obranu od svakog potencijalnog ruskog napada na više frontova, unatoč novoj usredotočenosti saveza na Kinu, rekli su diplomati i dužnosnici.

Strategija koja je povjerljiva nadilazi postojeće regionalne obrambene planove i ima za cilj pripremiti se za svaki istovremeni napad u regijama Baltika i Crnog mora, po mogućnosti uključujući nuklearno oružje, hakiranje računalnih mreža ili napad iz svemira.

Dužnosnici i diplomati kažu da takav napad nije neposredan. Rusija poriče bilo kakve ratne namjere i kaže da je NATO taj koji takvim pripremama riskira destabilizaciju Europe.

No, američki dužnosnici, diplomati NATO-a i bivši dužnosnici kažu da je “Koncept za odvraćanje i obranu u euroatlantskom prostoru” potreban dok Rusija razvija napredne sustave naoružanja i raspoređuje trupe i opremu bliže savezničkim granicama.

U svibnju je Rusija okupila oko 100.000 vojnika na svojoj granici s Ukrajinom, što je najveći broj otkako je Moskva anektirala Krim 2014., kažu zapadni dužnosnici. U rujnu je Rusija upotrijebila nove borbene robote u velikim vojnim vježbama sa Bjelorusijom koji su alarmirali baltičke saveznike.

S Rusijom koja nadograđuje ili zamjenjuje sovjetske vojne svemirske sustave kako bi potencijalno napadala satelite u orbiti, razvijajući tehnologije temeljene na umjetnoj inteligenciji za ometanje savezničkih zapovjednih sustava, Moskva također razvija “super oružje”.

Ono je otkriveno 2018. godine i uključuje nuklearne krstareće rakete pet puta brže od zvuka, koje bi mogle izbjeći sustave ranog upozoravanja.

Umirovljeni američki general Ben Hodges, koji je zapovijedao snagama američke vojske u Europi od 2014. do 2017., rekao je za Reuters kako se nada da će strateški plan dovesti do veće usklađenosti u NATO-ovoj kolektivnoj obrani, što znači više resursa za crnomorsko područje.

Objava NATO dogovara master plan za ruske prijetnje pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ministarstvo obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona  raspisalo je Konkurs za prijem u radni odnos nastavnika i stručnih saradnika u osnovnim školama Tuzlanskog kantona.

Potrebne dokumente za prijavu kao i uslove koje morate ispunjavati, možete pronaći na linkovima ispod

Konkurs

Prijavni obrazac za prijem nastavnika i stručnih saradnika

Prijavni obrazac za prijem pomoćno-tehničkog osoblja

Objava Objavljen Konkurs za prijem u radni odnos nastavnika i stručnih saradnika u osnovnim školama TK pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Svjetski dan osteoporoze (The World Osteoporosis Day- WOD) obilježava se svake godine 20. listopada/oktobra, čime se pokreće kampanja posvećena podizanju globalne svijesti o prevenciji, dijagnostici i liječenju osteoporoze i metaboličke bolesti kostiju.

Zanimljivo je napomenuti da se prije 1994. godine osteoporoza nije ni smatrala ozbiljnom bolešću. Stoga su prve godine od osnutka Međunarodne zaklade za osteoporozu (IOF) bile posvećene ukazivanju na postojanje bolesti i promjena u kostima, koje mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih tegoba i poskupljenja zdravstvene usluge.

Osnivanje Međunarodne zaklade za osteoporozu (International osteoporosis Foundation IOF-a) bila je kombinacija zajedničkih napora Europske zaklade za osteoporozu (EFFO) osnovane 1987. godine i Međunarodne federacije društava za koštane bolesti (IFSSD) koja je pokrenuta 1995 godine. Okupljajući obje organizacije pod jedan krov došlo je do boljeg fokusiranja i udruživanja resursa za svjetske znanstvenike, liječnike i druge organizacije za zagovaranje zdravlja koje su se borile protiv osteoporoze.

Do kasnih 90-ih, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) zajedno s IOF-om, sponzorirala je događaje Svjetskog dana osteoporoze. Od tada je IOF preuzeo veći dio vođstva u sponzoriranju događaja za podizanje svijesti u cijelom svijetu.

Sagledavanje značaja teme kroz povijest dana osteoporoze, ukazuje i naglašava izravnu uzajamnu povezanost između osteoporoze i slomljenih kostiju koje imaju ozbiljne posljedice po pojedinca zbog ispoljene boli, invaliditeta, izgubljene neovisnosti i nemogućnosti obavljanja svakodnevnih zadataka.

Dosadašnje teme Svjetskog dana osteoporoze:

• 1996, 1997, 1998 :Skretanje pozornosti i podizanje svijesti o osteoporozi
• 1999: Rano otkrivanje osteoporoze
• 2000: Izgradnja zdravih kostiju
• 2001: Razvoj kostiju kod mladih
• 2002: Sprječavanje prve frakture
• 2003: Kvaliteta života
• 2004: Osteoporoza kod muškaraca
• 2005: Vježba
• 2006: Ishrana
• 2007: Faktori rizika
• 2008, 2009: Zagovaranje promjene politike
• 2010: Znakovi i simptomi prijeloma kralježnice
• 2011: 3 koraka za prevenciju: kalcij, vitamin D i vježbe
• 2012: Zaustavite se na jednom: Neka Vaš prvi prijelom, bude posljednji
• 2013: Jake žene čine druge žene jačim
• 2014: Pravi muškarci jačaju svoju snagu iznutra
• 2015: Opskrbite snagu svojih kostiju
• 2016, 2017 : Volite svoje kosti – zaštitite svoju budućnost
• 2018: Osteoporoza kod mladih osoba
• 2019: To je osteoporoza
• 2020: Pobijedite lom kosti
• 2021: Osnažite svoje kosti

Što uzrokuje osteoporozu?

Osteoporoza, poznata kao tiha epidemija, najčešća je bolest kostiju kod ljudi i predstavlja veliki javnozdravstveni problem u cijelom svijetu jer ona ne boli, nema simptoma koji bi ukazivali na njezino postojanje. Obično se ne zna da postoji, dok ne dođe do loma kosti.

Iako genetika ima veliku ulogu u određivanju zdravlja kostiju, postoje čimbenici načina života koji mogu pomoći u održavanju ili u nekim slučajevima poboljšati snagu kostiju.

Što je Osteopenija?

Osteopenija je stanje u kojem je mineralna gustoća kosti manja od normalnih vrijednosti, ali nije dovoljno niska da se smatra osteoporozom i ako je dijagnostikovana osteopenija gubitak kostiju nije neizbježan, mada je veći rizik od osteoporoze i lomova.

Žene sa osteopenijom predstavljaju otprilike 50% ukupne populacije izložene riziku od prijeloma. Osim toga, one s osteopenijom koje su već imale prijelom imaju isti rizik od prijeloma kao i žene s osteoporozom.

Postoje mnogi mehanizmi koji mogu dovesti do smanjenja gustoće i jačine kostiju i uključuju, ali ne ograničavaju se na stanja koja uzrokuju malapsorpciju, poput celijakije, hormonskih promjena povezanih s menopauzom ili hipertireozom, ili čak uporabu kortikosteroidnih lijekova za stanja poput reumatoidnog artritisa ili drugih sistemskih oboljenja.

Na sve pojedinačne tegobe koje uzrokuje, posljedično, osteoporoza, opterećenje postaje veće, jer iziskuje pomoć od drugih osoba pa indirektno trpe i obiltelj i društvo u cjelini, a zbog stanja koje se može spriječiti i čiji početak možemo odgoditi.

Jedan od najvažnijih aktivnosti za rano otkrivanje i sprječavanje osteoporoze je provjera gustoće kostiju. Kosti koje su manje guste lakše se mogu slomiti bilo pri naglom pokretu ili pri manjim padovima.

U svjetskim razmjerama, osteoporoza uzrokuje više od 8,9 milijuna prijeloma godišnje. To znači otprilike jedan osteoporotski prijelom svake tri sekunde!

Najmanje 1 od 3 žene i 1 od 5 muškaraca starijih od 50 godina doživjet će prijelom zbog slabih kostiju koje utječu na kvalitetu života i neovisnost milijuna ljudi.

Ne čini samo starost i ženski spol kosti lomljivijim.

U Federaciji BIH je prosječno registrirano 4207 slučajeva osteoporoze (M80-M85) na godišnjem nivou, tokom proteklog petogodišnjeg perioda praćenja 2015.-2020. godine sa stopom morbiditeta od 193 /100 000 godišnje. Samo u 2020. godini su bile 3922 zabilježene dijagnoze, sa omjerom obolijevanja: na 1 muškarca obole 2,3 žene. Protekle 2020. godine, žene su doživjele 6 puta veći porast obolijevanja od osteoporoze tokom 50-59 godine života nego prethodnim godinama života, a pik u periodu 70-79 godine. Istovremeno, muškarci bilježe porast obolijevanja u nešto kasnijoj životnoj dobi, sa 60-64 godine starosti i dosežu vrh obolijevanja sa 65-69. godinom života.

U kategoriju oboljenja (M80-M85) spadaju: osteoporoza sa patološkom frakturom (M80), osteoporoza bez patološke frakture (M81), osteoporoza klasificirana drugdje (M82), osteomalacija (M83) i drugi poremećaji gustine kosti. Uključene su postmenopauzalna osteoporoza, osteoartroze izazvane malnutricijom, malapsorpcijom, osteoporoza izazvana korištenjem određenih lijekova, osteoporoza izazvana hirurškim intervencijama itd.

Zato “pobijedimo” osteoporozu i osvjestimo da je prevencija uvijek uspješniji pristup od intervencije, ili, kako se uobičajeno kaže-bolje spriječiti, nego liječiti.

Vježbanje otpora (dizanje utega) smatra se jednim od najboljih načina za održavanje jakih kostiju, uz preporučeni unos kalcija i vitamina D.

Najsigurnija strategija je pored kretanja i vježbanja ne samo snage mišića već i održavanja ravnoteže, osigurati da konzumirate hranu s malo soli, zdrave masti i minimalno prerađene žitarice, voće i povrće. Uvijek se pridržavajte preporučenog dnevnog unosa kalcija i koristite dodatke za održavanje zdravlja kostiju.

Objava Danas se obilježava Svjetski dan osteoporoze pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

18. OKTOBRA 1955. godine proizveden je prvi primjerak Zastave 750, a dan kasnije o ovom je velikom dostignuću industrije tadašnje Jugoslavije obaviještena i radnička klasa.

Licencni Fiat 600 se uz manje izmjene i nekoliko varijacija u proizvodnji zadržao sve od 18. decembra 1985. godine, kada je proizveden zadnji primjerak. Ukupna naklada kragujevačkih pogona iznosila je 923.487 primjeraka, čime je Zastava 750 bila i ostala najpopularniji automobil na cestama bivše države.

U suradnji s Yugopapirom donosimo priču o Fići, njegovom nastanku i burnom životu dugom tri desetljeća.

Maj 1985: Fićo je međugradsko vozilo. Ako ne vjerujete, pitajte starije: oni su Fićom odlazili tamo gdje se danas odlazi avionom”, poručuje Zastavin reklamni slogan.

Zbilja je tako jer ove godine Fićo, najpopularnije jugoslavensko vozilo, puni svoju 30. godinu pa ga njegovi suvremenici dugo pamte.

Prvih 25 komada ovih malih kola, koja su, slobodno se može reći, uvela Jugoslavene u svijet motorizacije, sklopljeno je ravno prije trideset godina, dakle 1955. u Kragujevcu. Iako se bavimo slavljenikom, spomenimo da Fićo nije prvo vozilo koje je proizvedeno u gradu na Lepenici.

Riječ-dvije o povijesti. Sve je počelo i dešavalo se u bivšoj kragujevačkoj Topolivnici, osnovanoj 1851. godine. Ona je potom prerasla u Artiljerijsku upravu pa u Vojnotehnički zavod. Uoči Drugog svjetskog rata, 1940. u Vojnotehničkom zavodu je montirano 250 kamiona marke Chevrolet. Za ovaj posao je osnovana i škola 1939. godine, a pravo upisa imali su oni koji su završili niži tečaj s položenim majstorskim ispitom. Nakon rata automobili su se počeli ponovo izrađivati u Kragujevcu 1953. godine. Tada su montirana 162 džipa marke Jeep Willys. Iste godine, u junu, Radnički savjet Zavoda raspravljao je o početku stalne proizvodnje vozila.

Fiat ispred Rovera, Alfe Romeo…

Ubrzo je raspisan međunarodni natječaj na kojem bi se izabrala najbolja ponuda za suradnju iz inozemstva i najbolje vozilo koje bi se potom radilo kod nas. Prijavili su se Francuzi s Renaultom, Englezi s Roverom i Austinom, Austrijanci, američki Jeep i talijanske tvrtke Alfa Romeo i FIAT.

Svako vozilo je moralo proći test – put dugačak 4450 kilometara, od toga 1680 kilometara izuzetno teškim, brdskim terenima. Namjerno su birani skoro neprohodni putovi i loše vrijeme. Na kraju probe najviše pozitivnih bodova skupio je FIAT sa svojim modelom AR 51/55. Nakon pregovora 12. avgusta 1954. godine sklopljen je ugovor o licenci između Zastave i Fiata.

Da ne dužimo dalje, te iste godine u martu na ženevskom salonu automobila predstavljena je nova zvijezda Fiatovog programa. Mali, ekonomičan automobil, dovoljno prostran za porodicu plićeg džepa i dovoljno otmjen za damu u skupoj bundi koja se s velikim autom ne može snaći u gradu – Fiat 600. Auto je izrađen po talijanskoj mjeri, temperamentan za svoju klasu, namijenjen, prije svega, kupcu skromnijeg budžeta.

Zahvaljujući već spomenutom ugovoru Zastave i Fiata, taj hit stiže kod nas iste godine kada se rodio. Iako je godinama na zadnjoj haubi pisalo Fiat 600, radnici u proizvodnji su ga brzo prekrstili u Fiću i to ime mu je ostalo do danas. Istini za volju, uloga kuma se pripisuje i poznatom karikaturistu Miloradu Dobriću, odnosno njegovom crtanom junaku kurir-Fići, po kome je Fiat 600 dobio novo ime.

Te prve godine je sklopljeno 25 vozila. Otad do kraja 1984. godine s trake je sišlo 902.347 komada Fiće, koji je najmasovniji Zastavin model.

Bez traka i alata

No vratimo se u 1955. godinu.

“U tvornicu oružja, gdje sam radio kao bravar na pušci, 1954. godine je došao dekret da određen broj radnika predje na novi posao”, kaže Milorad Simović, jedan od prvih dvadesetak radnika koji su počeli sklapati Fiću. 

Zanimljivo je da se naš sugovornik već godinama ne može osloboditi ovog automobila. Danas je jedan od poslovođa na liniji na kojoj se sklapa Zastava 750.

“Premještaj me razveselio jer sam želio malo promijeniti već ustaljen posao, ali kada sam došao u staru tvornicu, gdje smo tada sklapali Fiće, osjetio sam zebnju oko srca”, nastavlja Milorad Simović. “U tvornici oružja sve je bilo uhodano, bez ikakvih improvizacija, znalo se tko što radi. Uostalom, tu se oružje izrađivalo već sto godina, a o automobilima nismo znali ništa. Kada smo krenuli s Fićom, dijelove za ugradnju držali smo u papirnatim vrećicama. Kraj nas su bili instruktori, Talijani, koji su stalno govorili: ‘Piano, piano'… (polako, polako…).”

“Nije bilo traka kao danas”, dodaje njegov kolega iz prvih dana, Milun Aleksić, sadašnji kontrolor proizvodnje. “Školjke smo stavljali na metalne profile i kada se završi jedna operacija, onda se školjka gurne naprijed do drugog radnika. Često smo nas četvorica dizali Fiću i premještali ga na mjesto gdje se nastavljala montaža. Nismo imali alata, takozvane križne odvijače smo izrađivali sami, imali smo samo jednu jedinu mašinu za bušenje. Kada smo se malo uhodali, uspijevali smo montirati dnevno tri vozila. Čak je, godinama pošto je počela proizvodnja, bilo malo radnika koji su mogli kupiti Fiću. Pred cijelom tvornicom se moglo vidjeti četiri, pet komada. A bio je i skup, koliko se sjećam, prvi je stajao 450.000 dinara, a ja sam tada imao plaću 9000 dinara, tačno mojih 50 plaća.

Tako je 1955. godine Fićo počeo krstariti našim cestama. Bilo je to vrijeme kada se na put išlo vozom, s obaveznim gablecom od pohane piletine. Kada nam je more još bilo daleko, pa su djeca iz grada išla ljeti na praznike kod tete na selo. Novine su pisale kako je opasna vožnja sasvim novom autocestom Beograd –  Zagreb. Cesta je bila suviše ravna pa je prijetila opasnost da vozač zaspi. Iste godine je na istom i tada jedinom našem autoputu ograničena brzina za putnička vozila na 100 km/h, a autobusima na 80. Zabranjeno je i kretanje zapregama po njemu.

Te 1955. nije bilo puno vozila pa su u novinama bili uobičajeni oglasi u stilu: poduzeće to i to mijenja svoj Plymouth za poluteretno vozilo ili obrnuto.

Čekalo se godinu-dvije

Automobili su bili rijetki i uočljivi pa je, na primjer, Politika krajem listopada zabilježila dogodovštinu svog novinara i fotoreportera, koje je policajac u Bulevaru revolucije zaustavio dok su službenim autom išli na zadatak. Zaustavio ih je da bi zajedno krenuli u potjeru za vozačem zelenog automobila, koji je nešto prije toga udario u zaprežno vozilo i počeo bježati. Krivac je uhvaćen u sporednoj ulici.

Već dogodine proizvedeno je 39 Fića, a 1957. čak 1743 i otad sve više i više.

“Fićo je bio veoma popularan”, sjeća se Miroslav Špagnut, zamjenik direktora RO Zastava impeks po vanjskoj trgovini. “Ja sam 1958. počeo raditi u Kragujevcu u komercijali. Sjećam se, u to vrijeme u gradu su bila samo tri privatna Fićeka. Jedan smo imali brat i ja. Da bismo ga kupili, obojica smo uzeli kredite, a pomogao nam je i otac. Te 1958. koštao je nešto više od 600.000 dinara, a opet je kupaca bilo puno. Čekalo se i duže od godinu dana na automobil.”

Kako su rokovi isporuke bili dugački, Fićo se, ponekad, dobivao i uz preporuku. Ljudima koji su tada prodavali aute ostao je u sjećanju i ovaj događaj:

U Kragujevac je stigao jedan naš slikar po auto jer su se auti mogli samo tamo preuzeti. Naravno, s debelom preporukom. Znači, preko reda.

“Ja sam umjetnik i htio bih da mi auto bude posebne boje”, objasnio je.

U to vrijeme su se auti farbali ovako: 20 dana u jednoj boji pa potom 20 dana u drugoj boji i tako ukrug, ali prodavači su bili snalažljivi.

“U redu, koju boju hoćete? Bijelu?”

“Ne, ne želim bijelu”, odgovorio je slikar.

“Slonova kost?”

“Ta je grozna. Želim nijansu. Da bude boje mlijeka koje stavite da se kuha, ali da točno bude ona boja koju ima mlijeko prije nego što zakipi…”

U tu boju se Fićo ni tada, a ni danas nije bojio.

“Auti su bili skupi, a rokovi isporuke dugački”, nastavlja Miroslav Špagnut, “pa smo se pitali odakle narodu novac. Tada je u Zastavi izvršen prvi marketing i zaključili smo da počinje proces, kako smo ga tada nazvali, izvlašćivanja, tj. prodaje imovine zbog nekog atraktivnog cilja, kao što je bio automobil.”

“Kada smo 1960. radili ekonomski elaborat za povećanje nove proizvodnje na 32.000 vozila, pitali su nas: ‘Pa dobro, ljudi, tko će kupiti te silne automobile?'” dodaje Špagnut.

Vozit će ga i Turci

I Fićo se počeo pomlađivati. Već 1960. je zamijenjen stari motor od 633 kubika novim i jačim od 750. Tada je uz oznaku 600 dodano jedno slovo “D”. Četiri godine kasnije Fićo dobiva svoje sadašnje službeno ime – Zastava 750. Čuvena vrata “naopako” su se okrenula 1968. Dvije godine kasnije (1970.) Fiat je prestao proizvoditi ovaj model iako je do tada kupcima isporučio dva i pol milijuna komada. Fićo je nastavio živjeti kod nas. Više nije bio ni prestižan ni nedostižan, ali je još bio poželjan. Pretrpio je još dva tehnička zahvata i 1975. je nastao 750 specijal, a 1980. Zastava 850.

Čak i najjača verzija nema nikakve zastrašujuće performanse jer Fićo 850 može razviti tek 125 km/h, a ubrzava do 100 kilometara vrlo dugo. Pa, usprkos tome, Fićo ima svoje kupce. Mali je, zgodan za vožnju po gradu, a za nuždu se može njime i na put. Potom, izdržljiv je. A naš ga je narod stavljao na svakojake muke. Poznato je da je služio za vuču drljače, da je korišten za pogon miješalice za beton, da je vukao i teglio teret teži od njega i da su mu pričvrstili čistač za snijeg. Sve je to Fićo stoički izdržao. Prije petnaestak godina dva avanturistički raspoložena prijatelja Fićom su iz Beograda stigla do Indije. Bez ijednog kvara. Nije u pitanju propagandni trik – ovaj pothvat nije poduprla tvornica.

U međuvremenu su ga s prvog mjesta top-liste u tvornici izgurali drugi modeli. Prije svega Stojadin, koji ga je za 14 godina gotovo dostigao po broju proizvedenih komada. Potiskuje ga i Jugo. Ali Fićo ima tu satisfakciju da je na njemu većina Jugoslavena naučila voziti, da je godinama bio jedini domaći trkački automobil. Tokom ovih 30 godina izvozili smo ga Česima, Francuzima, Dancima, Belgijancima, Nizozemcima, Ekvadorcima. Sklapali su ga Kolumbijci, vozili Čileanci, Grci, Egipćani, a od ove godine će i Turci.

Iako je s njim izrasla naša automobilska industrija, u Zastavi neće biti milostivi. U dugoročnim programima razvoja nema mjesta za Fiću. Dobro upućeni kažu da se može dogoditi da ga s trake skine Jugo namijenjen Amerikancima. Jer Fićo je zastario i nema novca za njegovo prilagođavanje strogim međunarodnim propisima. Iako bi ga rado kupovali Španjolci i Talijani.

Može se dogoditi da jubilarna godina za auto koji nas je uveo u svijet motorizacije bude ujedno i njegov labudov pjev, tj. posljednja godina proizvodnje. Davati neke određene prognoze opasno je – do sada su Fiću nekoliko puta otpisali, a on je opet preživljavao.          

Napisao: Milorad Ljubisavljević (Svet, 1985.)

INDEX.HR

Objava Sretan rođendan, legendo! Prije tačno 66 godina proizveden je prvi Fićo pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.