Uspoređujući cijene nekih namirnica iz decembra sa cijenama danas, može se primijetiti znatna razlika, ali veću zabrinutost budi neizvijesnost što će nas dočekati do kraja 2023.
Od prvog januara brojni građani u Sarajevu su primijetili naglu promjenu cijena određenih namirnica. Prije samo nekoliko dana, tačnije u decembru 2022. godine pojedine namirnice su plaćali čak 100% jeftinije, ali početak 2023. godine je očito donio nove cijene.
Iz Udruženja potrošača Kantona Sarajevo su rekli za Klix.ba da je još rano prikupiti konkretne i službene informacije o poskupljenjima u 2023. godini, ali su i oni upućeni u nezadovoljstvo građana. Također, dodali su kako se u EU inflacija smanjuje, pa se očekuje da i mi pratimo te cijene, ali ne znači da će biti tako.
Uspoređujući cijene nekih namirnica iz decembra sa cijenama danas, može se primijetiti znatna razlika, ali veću zabrinutost budi neizvijesnost što će nas dočekati do kraja ove 2023. godine.
U nastavku pogledajte usporedbu cijena nekih namirnica iz decembra 2022. godine sa cijenama od januara 2023. godine.
Banana: decembar 2,75 KM, januar 3,55 KM (29%)
Mljeveno juneće meso: decembar 14,45 KM – januar 15,95 KM (10%)
Jabuka (idared): decembar 1,25 KM –januar 1,75 KM (40%)
Pileći filet (Ovako): decembar 9,95 KM – januar 12,95 KM (30%)
Jaja 10 komada: decembar 3,25 KM – januar 3,90 KM (20%)
Toalet papir (Violeta): decembar 8,10 KM – januar 8,75 KM (8%)
Narandža: decembar 1,65 KM – januar 3,45 KM (110%)
Ulje (Bimal): decembar 3,75 KM – januar 3,95 KM (5%)
Stolni margarin (Zvijezda): decembar 1,55 KM – januar 1,75 KM (13%)
Šećer (Brazilias): decembar 2,20 KM – januar 2,30 KM (5%)
Crveni luk: decembar 0,75 KM – januar 1,55 KM (105%)
Mliječni proizvodi u januaru još nisu svi poskupjeli, ali hrana za bebe je također poskupila, pa tako sada pakovanje od 800 g za dojenčad iznosi 39,30 KM, a u decembru prošle godine iznosila je 34 KM, što znači da je formula poskupila čak 16%.
Pored toga i cijena hrane za životinje se znatno promijenila. Naprimjer, hrana u konzervi brenda “Friend” koja je prošle godine iznosila 1,80 KM, a danas cijena ide do 2,40 KM, što znači da je hrana poskupila za 33%.
Važno je razlikovati je li proizvod na akciji, sniženju ili po redovnoj cijeni. Iako redovnost cijena i nije kategorija koju je moguće mjeriti, budući da u BiH je na snazi pravilo slobodnog tržišta, pa trgovci imaju pravo odrediti cijene bez nekih ograničenja, te ne uzimaju u obzir vanredne mjere koje mogu pripisati vlade entiteta, te tako ograničiti maržu ili bolje reći zaradu trgovaca, ali samo na osnovne životne namirnice.
Nova 2023. godina je tek na početku, te još ne možemo znati hoće li cijene nastaviti tendenciju rasta ili će početi padati.
IZVOR:FOKUS.BA
Objava Od 1. januara u BiH poskupjele brojne osnovne životne namirnice pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Na današnji dan 1954. godine u Tuzli je rođen Mirza Delibašić, najbolji bh. sportista svih vremena te jedan od najboljih košarkaša Evrope.
Mirza Delibašić je u legendu ušao sa Košarkaški klubom Bosna iz Sarajeva, s kojim je osvojio titulu prvaka Evrope, te je tako sarajevski klub postao prvi klub iz bivše Jugoslavije, koji je podigao pehar najelitnijeg takmičenja u Evropi.
Dva puta se popeo i na tron Jugoslavije sa svojim klubom, a 1980. godine je proglašen najboljim košarkašem Jugoslavije. U reprezentaciji nekadašnje države bio je više puta evropski, ali i svjetski te olimpijski prvak.
Već pomenute 1980. godine Delibašić odlazi u Real Madrid, gdje danas ima status legende i jednog od najboljih košarkaša u historiji Kraljevskog kluba.
Dres Jugoslavije obukao je 176 puta i postigao 1.759 poena. Četiri je puta biran za najboljeg sportistu Bosne i Hercegovine, a 2000. godine proglašen je sportistom svih vremena u našoj zemlji.
Bio je selektor košarkaške reprezentacije BiH koja je 1993. godine na Evropskom prvenstvu osvojila osmo mjesto. To je i dalje najbolji plasman naše seniorske muške selekcije na evropskim takmičenjima.
Mirza Delibašić Kindže umro je u Sarajevu 8. decembra 2001. godine.
U njegovu čast dvorana u sarajevskoj Skenderiji nosi naziv Dvorana Mirza Delibašić, a takmičenje Kupa u Bosni i Hercegovini u košarci je preimenovano u “Kup Mirza Delibašić”.
Objava Na današnji dan je rođen neponovljivi Mirza Delibašić pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Ambasada Sjedinjenih Država u Bosni i Hercegovini reagirala je povodom obilježavanja neustavnog i takozvanog dana RS, 9. januara. Također su se osvrnuli i na to da je Milorad Dodik, predsjednik manjeg bh. entiteta, odlikovao ruskog predsjednika Vladimira Putina.
“Odluka Milorada Dodika da dodijeli orden Vladimiru Putinu, čovjeku koji je pokrenuo invaziju na Ukrajinu koja je rezulturala smrću hiljada civila i masovnim uništenjem infrasturkture, za svaku je osudu.
Riječ je o odbacivanju svih vrijednosti euroatlantske zajednice i međunarodnog poretka baziranog na zakonima. Također, Dodikova odluka da obilježi dan RS 9. januara je ilegalna. Krši odluku Ustabvnog suda BiH koji je odlučio da je ovo obilježavanje nekonstitutivno.
Aneks 3 Daytonskog ustava je jasan, RS mora u potpunosti ispoštovatzi odluke institucija bih uključujući konačnu i obavezijucu odluku Ustanog suda BiH svijedla se ona vlastima RS ili ne. Jučer su ponovljeni pozivi na nezavisnost RS uz navodne pravne tvrdnje o nadležnostima entiteta i pokušajima da se potkopa država BiH, guraju zemlju na opasan put. RS će uništiti i sebe i one oko nje u potrazi za zamišljenom nezavisnošću”.
RADIOSARAJEVO.BA
Objava Ambasada SAD reagirala na proslavu neustavnog 9. januara: “RS će uništiti i sebe i one oko nje” pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
S obzirom da je ovo javno preduzeće prvo koje spominjemo kada je riječ o čistoći našeg malog Grada interesovalo nas je gdje i šta rade i planiraju odgovorni u ovom preduzeću u budućoj godini. Sa naše tačke gledišta desile su se neke pozitivne promjene u 2022-oj godini i evo intervjua sa direktorom JP 9 Septembar Srebrenik. Adi Mehinović je diplomirani ekonom i odgovorio je na sljedeća pitanja:
Novo vozilo u voznom parku JP 9 Septembar
Gospodine Mehinović, gdje je danas JP 9 Septembar u odnosu na početak 2022. godine ?
Prije svega svim građanima , a posebno uposlenicima i korisnicima usluga našeg preduzeća želim da čestitam praznike i Novu godinu i da zaželim svima u 2023. godini puno uspjeha. Godina dana je u nekom strateškom smislu izuzetno kratak period, ali ako se uzme količina započetih procesa i riješenih problema u j 2022. godini slobodno mogu reći da smo naporima radnika i domaćinskim odnosom anulirali bar četiri negativne godine iz prethodnog razdoblja. Pričati o tekućoj godini, a ne osvrnuti se na historiju i procese u ovom preduzeću je teško. Na početku 2022. godine su jačom dinamikom nastavljeni započeti procesi popravke i rješavanja stanja u ovom preduzeće. Prethodna uprava je imala pune ruke posla i u 2020. i 2021. godini su riješene radničke tužbe, izbjegnut stečaj i sanirani gubici te spriječen štrajk . Time je započet proces popravke situacije u ovom preduzeću te ispravljanja svega pogrešnog što je rađeno nekih ranijih godina.
Ono konkretno vidljivo o čemu možemo pričati gdje je danas JP 9 Septembar u odnosu na početak 2022.god su dva nova nabavljena kamiona, remontovane mašine sa kojima se radi kao i pripremanje i uvođenje novih tehnologija u procesu upravljanja otpadom. Sve ovo se odražava na troškovima i rashodima , i vidljive su uštede na gorivu, radnoj snazi, troškovima održavanja, nabavke energenata za toplanu. Zajedno sa većim angažovanjem na naplati , uvođenjem novih korisnika i usluga dovelo je do toga da ovu godinu završavamo sa značajnim poboljšanjem finansijskog rezultata kao i sveukupnog stanja što će javnosti biti prezentovano kroz naše buduće izvještaje.
Šta se uradilo na poboljšanju usluga?
Poboljšanje usluga je prvi zadatak koji sam sebi postavio kao novi direktor. Kroz rad u toku godine što smo se više trudili više sam dolazio do zaključaka da u sadašnjoj poziciji sa resursima kojim raspolažemo i regulativom koja nas prati skoro da smo postigli svoj maksimum koji mi možemo pružiti i da buduće poboljšanje usluga uz naš maksimalan angažman iziskuje i zavisi od uključivanja i građana, Gradskog Vijeća, kao regulatora kao i nadležnih inspekcijskih organa čime bi se cjelokupan sistem doveo u ravnotežu.
U ovoj godini trudili smo se da nam programi odvoza ne kasne i da budu redovni. One kamione koje smo mogli remontovati remontovali smo, one koje nismo mogli zamijenili smo novi te stvorili neku minimalnu rezervu da imamo bar jedan zamjenski kamion .
Insistirali smo da se promijeni i poboljša odnos naših radnika na terenu prema korisnicima usluga, konstantno smo bili za komunikaciju i sve nesporazume i probleme smo rješavali razgovorom.
Šefa i radnike koji rade na održavanju čistoće u gradu od početka sezone i proljeća 2022.godine u punom kapacitetu smo angažovali da sve ono što je ˝zapušteno i zaraslo˝ od prije da se popravlja.
Trg i uža gradska zona se svakodnevno nekoliko puta čistila i provjeravala,detaljno se održavalo i očistilo gradsko groblje, korito rijeke Tinje i sve ono što je propisano odlukom i ugovorom o zajedničkoj komunalnoj potrošnji.
Izvršene su pripreme opreme kao i kooperanti za zimsko održavanje puteva
Gradska toplana se dovela u funkcionalno stanje i obezbijeđen je kontinuitet isporuke toplotne energije.
Javna parkirališta kao i upravljanje pijacama smo održali u funkcionalnom stanju u skladu s našim nadležnostima i mogućnostima
Spomenuli ste zimsko održavanje puteva, kako to ustvari funkcioniše ?
Tržišna vrijednost ovih poslova je od 800 do 3000 KM po kilometru, kod nas se za isto trenutno odvaja oko 400 KM uz stalan zahtjev da se trenutna mreža puteva koja je preko 300 kilometra proširuje. Zajednička komunalna potrošnja i sve sadržano u njoj kada se stavi u matricu i preračuna tržišna cijena radova uz ulagaja u potrebnu opremu kao što su npr. road swiperi (perilice ulica sa četkama i usisivačima za lišće) ili namjenska vozila za zimsko održavananje puteva, da se ti radovi izvrše bi sigurno značajno više koštala od trenutnih 400 000 KM na godišnjem nivou. Korisnike molimo da očekivanja budu realna i na kraju da se svi zajedno potrudimo da se stanje kroz promjenu cijena, kontinuirano povećanje izdvajanja za ove usluge popravi.
Šta se uradilo na sistematizaciji preduzeća ?
Sistematizacija sama po sebi znači nešto posložiti, presložiti i razvrstati, mi smo u 2022. godini dobar dio vremena posvetili i sistematizaciji kako poslova tako i zaduženja i načina funkcionisanja službi. Kada se spominje JP 9 Septembar na prvu svi misle na skupljanje i odvoz otpada a previde manje po obimu ali isto tako važne djelatnosti koje obavljamo. Ako pogledamo druge, malo veće gradove isti većinom imaju više JP kao što su JP za odvoz i prikupljanje otpada, JP gradske toplane, JP parkinzi, JP javna groblja, JP pijace isl. zbog obima posla kod njih se ovo sve organizuje kroz pojedinačna javna preduzeća, dok kod nas, koji smo manji grad. isto je skupljeno i radi se u sklopu JP 9 Septembar koje je nadležno za upravljanje parkinzima, sakupljanje i odvoz otpada, rad gradske toplane, pijace, pogrebna djelatnost, poslova uređenja i čišćenja grada.
Svaka ova djelatnost je priča za sebe, priča koja podrazumijeva različite pristupe u organizacionom smislu a također i zakonom različito tretirane i propisane procedure a samim tim i stučno osoblje koje će svaki od sektora voditi na zakonit i ispravan način. U skladu sa gore napisanim izvršena je i prva sistematizacija poslova i radnih zadataka u ovoj godini.
Kroz ovu sistematizaciju napravljen je prvi korak i reorganizovani su određeni poslovi i ljudi u skladu sa svojom strukom i iskustvom ,a također stavljena su i određena ograničenja i redukcija koja će odlaskom u penziju prije svega visoko kvalifikovanih kadrova poslove istih prenositi na postojeću radnu snagu čime se stvara pretpostavka za značajne uštede.
Šta mislite kada kažete ˝neznanje i nebriga u samom preduzeću˝?
Javna preduzeća su oformljena i njihova svrha je da se bave poslovima od opšteg interesa sa značajem za društvo i širu zajednicu. Znači u svakom javnom preduzeću je satkan određeni interes i potreba svih građana. Zakonska regulativa koja prati ovu oblast posebnu pažnju je posvetila da sve bude konkretno propisano, da procesi budu definisani , da ljudi koji rade u javnom sektoru moraju biti visoko odgovorne i vrijedne osobe . Sve ovo stvara pretpostavku da bilo kakav rizik koji bi doveo do ugrožavanja ovih interesa bude sveden na minimum.
E sad se pitate kakve ovo veze ima sa ˝neznanje i nebriga u samom preduzeću˝ -svi mi znamo i čuli smo da komunalno teško posluje, tamo imaju neki problemi, kamioni su istrošeni ,stalno je prisutna prijetnja da se odvoz otpada prekine, da budemo zatrpani u smeću, da toplana ne radi, da grad bude prljav, ceste kada pada snijeg neočišćene.
Neznanje i nebriga kako preduzeća tako i nekih ljudi iz Vijeća i iz Gradske uprave su doveli do tih problema. Propisano je planiranje , realizacija i na kraju izvještavanje. U toku planiranja se definišu sve bitne stvari koje trebaju održati normalan nivo funkcionisanja i poslovanja, nakon toga se traže propisane saglasnosti od Vijeća i Gradske uprave a od kojih će zavisiti finansijski rezultat, u toku poslovne godine ukoliko dođe do nekih nepredviđenih situacija menadžment vrši reviziju i izmjenu plana, blagovremeno reaguje i svoje poslovanje odgovornim radom drži u okvirima uspješnog. Na kraju, javnost koja ima interes da u JP sve funkcioniše kroz izvještaje dobija informacije kako je sve prošlo .
Kod nas se do sad planiralo većinom da se zadovolji forma a i kad se dobro planiralo na bitne stvari za poslovanje nisu se dobijale saglasnosti ili su postavljana određena pravila ovom preduzeću koja nisu baš u interesu ili čak idu na štetu preduzeća .
Npr. ako menadžment izračuna i isplanira da troškovi u toku godine na 7000 korisnika sluga odvoza komunalnog otpada iznose 8 KM, od vijeća traži saglasnost da cijena bude 9 KM a trenutna je 6 KM nedavanje ove saglasnosti automatski znači mjesečni gubitak od 14000 KM-a sad zamislite kad ovo potraje dvije ili tri godine.
Tu je i primjer odvoza smeća preko 80 km kamionima koji za to nisu namjenjeni, paušalno regulisani odnosi kada je u pitanju upravljanje parkinzima i toplanom , zavrzlame oko projekta i dozvola kada je pijaca u pitanju, nepostojanje zemljišta za instaliranje opreme za reciklažu, smanjenje kapaciteta gradskog groblja. Za mene je to neznanje i nebriga.
Nadam se da me neki čitajući ovo neće pogrešno razumjeti ali smatram da je došlo vrijeme da stvari posložimo onako kako treba.
Koje stvari treba promijeniti u tekućoj godini?
– U tekućoj godini treba raditi na povećanju broja korisnika kako usluga gradske toplane tako i korisnika usluga odvoza smeća. – Također moramo započeti i sa pripremanjem uslova i obezbjeđenjem resursa za selektivno odlaganja otpada i reciklaže istog. – Nabaviti opremu za brz pretovar te vozila adekvatna za odvoz otpada na udaljene deponije. – Potrebno je revidirati i promijeniti odluke i uslove pod kojima su dati parkinzi i toplana na upravljanje,a kako bi se zaštitila i imovina grada kao i interesi preduzeća i kako bi se na kraju poboljšale usluge i smanjile gužve i nepotrebna parkiranja u užem dijelu grada. – Zajedno sa građanima i gradskom upravom izvršiti čišćenje i uklanjanja bar dijela divljih deponija, tražiti sankcionisanje onih koji ih stvaraju i kontinuirani inspekcijski nadzor svih koji žive na prostoru Grada Srebrenika a koji nisu u sistemu odvoza otpada. – Potrebno je kontinuirano usklađivati cijene usluga rastu troškova. – Kroz redukciju rashoda, pisanjem projekata i iz poslovnog rezultata kontinuirano obnavljati vozni park, – Povećavati plate radnicima. – Možda početkom godine izvršiti i nabavku jedne savremene perilice ulica kao iz linka https://www.recyclingbristol.com/what-is-a-road-sweeper-how-do-they-work/ – Kontinuirano raditi na podizanju svijesti građana o njihovim obavezama i načinu kako se otpad odlaže, koje vrste otpada se kako i pod kojim uslovima odlažu.
I kako ovo sve uraditi u jednoj godini ?
– Ove godine angažmanom radnika komunalnog bez ijednog izlaska inspekcije broj korisnika je povećan za oko 300 domaćinstava, uz saradnju sa nadležnom inspekcijom i uz medijsku potporu ovaj broj naredne godine može biti duplo veći. – Kada je gradska toplana u pitanju -adekvatno ulaganje u distributivnu mrežu od strane grada , izmjena cijene ili subvencija priključne takse . – Zajedno sa gradskom upravom pisati projekte i iznalaziti sredstva kojim bi se nabavila oprema i potrebni prostori za selektivno prikupljanje otpada i reciklažu, oprema za adekvatan pretovar i odvoz na udaljene deponije. – Pošto smo trenutno u procesu izrade plana za 2023. godinu u isti smo uvrstili planiranu promjenu cijena kao i koštanja određenih usluga koje plaća Grad iz Budžeta te Gradu poslali prijedloge za izmjene cijena, stavki u Budžetu te djelimično i odluka koje se tiču parkinga i od tog ovisi i dalji razvoj i rješavanje problema. – U procesu smo izrade i određenih normativa i pravila kada je u pitanju potrošnja goriva, drvne sječke , rezervnih dijelova čime ćemo sigurno smanjiti i troškove. – Kada je u pitanju perilica ulica mislim da se jednim kombinovanim modelom kroz donacije privrednika, iz sredstava grada i putem kampanje prikupljajem sredstava mogu obezbijediti uslovi i odmah početkom 2023. kupiti ova perilica jer svi se često volimo hvaliti drugima kako je Srebrenik kraljevski grad, kako ga svi volimo, kako je grad sa turističkim potencijalom ,a svima nam je jasno da tu perilicu Komunalno samo ne može kupiti ,a da pranje cisternama (pogotovo u vrijeme nestašice vode) i metenje metlom nije rješenje.
A gdje vidite JP 9 Septembar u 2025-oj godini?
U 2025. godini ? Pa zavisi :
Ako se odnos nas kao pojedinaca kao i Gradskog vijeća promijeni i počnemo više poštovati i voliti zajednicu i okolinu u kojoj živimo samim tim rad i poslovanje ovog preduzeća može biti za primjer, bez problema sa platama koje su iznad prosječne, zadovoljnim radnicima i vrhunskim uslugama.
Ako taj odnos ne promijeni, poslovni i politički potezi mogu ugroziti postojanje ovog preduzeća, ukidanje 50 radnih mjesta, građane ostaviti bez usluga i na kraju stvoriti ogromne probleme, ekološku katastrofu.
Od koga očekujete, ne samo verbanu podršku ?
Od svih onih koji razmišljaju žive i rade normalno, imaju normalno rezonovanje stvari i koji su na kraju na bilo koji način vezani i mogu uticati na rad i poslovanje ovog preduzeća.
Dovoljno je da objektivno sagledaju stvari i razmisle kad trebaju nešto da glasaju,urade,donesu neku odluku ili prokomentarišu rad ovog preduzeća. Prije svega toga neka zamisle jednog komunalnog radnika koji na +40 C ili na kiši ide za polupokvarenim kamionom,tovari kantu iz koje se po cipelama i nogama prosipaju tečni i ustajali sadržaji ili presječenu bačvu u kojoj je preko 40 kg i u kojoj je sav naš otpad…
Decembarske poslovne prilike u kontekstu broja prevezenih putnika nisu išle na ruku Međunarodnom aerodromu u Sarajevu koji je zabilježio pad broja opsluženih osoba, dok je tuzlanska zračna luka u posljednjem mjesecu prošle godine oborila svoj rekord.
Međunarodni aerodrom u Sarajevu u decembru ove godine zabilježio je pad broja prevezenih putnika u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok je suprotno tome zračna luka u Tuzli oborila svoj rekord s rastom od čak 104 posto.
Naime, sa sarajevskog aerodroma u decembru ove godine opsluženo je okvirno 67 hiljada putnika, što je u odnosu na isti mjesec 2021. manje za blizu 4,5 posto, kada je ostvaren broj od njih 70.200.
Nasuprot tome, Međunarodni aerodrom u Tuzli u posljednjem mjesecu prošle godine, opslužio je 52.151 putnika, što predstavlja najveći broj u decembru od osnivanja ove zračne luke i povećanje od 104 posto u odnosu na isti mjesec 2021., kada su imali prevezene 25.473 osobe.
U kontekstu tuzlanskog aerodroma, odličnom poslovnom rezultatu doprinijela je promjena poslovne politike kompanije Wizz Air, koja je s 1. novembrom prošle godine zvanično zatvorila svoju bazu u Sarajevu, značajnije usmjerivši djelovanje u Tuzli, povećanjem broja letova na postojećim destinacijama. Također, u tom mjesecu svoje poslovanje iz Tuzle uspostavila je u aviokompanija Ryanair, koja je uvela letove na tri destinacije.
Povećanje broja prevezenih putnika iz Tuzle, osjetilo se već u prvim danima novembra, a i taj mjesec bio je na kraju rekordan za tamošnju zračnu luku. Naime, s tuzlanskog aerodroma u pretposljednjem mjesecu 2022. godine ukupno je prevezen 50.651 putnik. KLIX
Objava Aerodrom u Tuzli u decembru oborio rekord pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Godišnja inflacija u eurozoni pala je u decembru na 9,2 posto. Ovo je drugi uzastopni pad inflacije, nakon nivoa od 10,1% objavljenog u novembru. Prema podacima Eurostata, razlog za poboljšanje ekonomske situacije je stabilizacija cijena energenata.
Rast potrošačkih cijena pao je ispod simboličnih 10% prvi put od oktobra, kada je nakon godinu i po dana neprekidnog rasta dostigao rekordnih 10,6%.
Pad inflacije bio je čak i brži nego što su analitičari očekivali. Usporavanje rasta cijena odnosi se samo na energetski sektor (električna energija, plin, nafta, itd.). Ova komponenta indeksa inflacije ostaje jedna od najvećih godišnjih pokazatelja, uprkos porastu od samo 25,7% u decembru, što je bolje od novembarskog rasta od 34,9%, prema podacima Evropskog statističkog ureda.
Nastavlja se nagli rast cijena hrane (uključujući alkohol i duhan), uz godišnji rast od 13,8% u eurozoni (u novembru je ta cifra bila na nivou od 13,6%), piše Euronews.
Nastavljen je i rast cijena industrijskih proizvoda (6,4%), kao i rast cijena usluga (4,4%).
Među 19 zemalja eurozone (Hrvatska je 1. januara 2023. postala 20. država koja je pristupila jedinstvenoj valuti), najniža godišnja stopa inflacije u decembru je zabilježena u Španiji – 5,6%, a slijede Luksemburg (6,2%) i Francuska (6,7%). Inflacija potrošačkih cijena dostigla je 9,6% u Njemačkoj i 12,3% u Italiji.
Prema generalizovanim podacima Eurostata, najveće stope su registrovane u baltičkim zemljama – Letoniji (20,7%), Litvaniji (20%) i Estoniji (17,5%). KLIX
Objava Inflacija u eurozoni usporava se brže nego što su analitičari očekivali pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
U periodu od januara do novembra 2022. turisti su ostvarili 1.361.324 posjete u Bosni i Hercegovini, što je više za 53,5 posto, i 2.990.960 noćenja, što je više za 43,2 posto u odnosu na isti period 2021.
Po podacima Agencije za statistiku BiH, broj noćenja domaćih turista viši je za 14,2 posto, dok je broj noćenja stranih turista viši za 69 posto u odnosu na isti period 2021.
U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 37,6 posto dok je 62,4 posto učešće stranih turista.
U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Srbije (14,5 posto), Hrvatske (13,5 posto), Slovenije (šest posto), Njemačke (5,3 posto), Turske (pet posto), Ujedinjenih Arapskih Emirata (4,9 posto) i Saudijske Arabije (4,3 posto), što je ukupno 53,5 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 46,5 posto noćenja.
Što se tiče dužine boravka stranih turista u našoj zemlji, na prvom mjestu je Kuvajt sa prosječnim zadržavanjem od 3,8 noći, Irska i Iran sa po 3,3 noći, te Francuska, Ujedinjeni Arapski Emirati i Egipat sa po tri noći.
Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 93,7 posto. FENA
Objava Najviše turista u BiH u prošloj godini stiglo iz Srbije i Hrvatske pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Podaci objavljeni na specijaliziranoj internet stranici IQAir, pokazuju da je jutros indeks zagađenja, kada su glavni gradovi u regiji u pitanju, najveći u Sarajevu i iznosi 154. Nalazi se na 18. mjestu najzagađenijih gradova u svijetu. Slijedi Beograd na 19. mjestu s indeksom zagađenja od 152.
Građani Sarajeva i Beograda udišu “nezdrav” zrak. Skoplje se nalazi na 21. mjestu s indeksom zagađenja 146.
Podaci objavljeni na stranici bosanskohercegovačke nevladine organizacije “Eko akcija”, pokazuju kako je količina PM2.5 čestica u Sarajevu 106.
Upozorili su da je moguća pojava pojačanih simptoma i intenziteta bolesti kod osoba s bolestima srca i disajnih organa, poput astme.
“Svi ostali bi mogli početi osjećati negativan utjecaj zagađenja na zdravlje. Sljedeće grupe trebaju smanjiti bilo kakve vanjske fizičke aktivnosti: plućni i srčani bolesnici, trudnice, djeca i starije osobe. Produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani trebali bi izbjegavati i svi ostali”, upozorili su iz “Eko akcije”. Radio Sarajevo
Objava Sarajevo najzagađeniji grad u regiji pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici, kao i sve pravoslavne crkve koje vrijeme računaju prema Julijanskom kalendaru, danas slave Božić – rođenje Isusa Hrista. Praznik u pravoslavnim hramovima počeo je liturgijom i objavom najradosnijeg događaja za hrišćanski svijet.
Prema Jevađeljima Isus Hristos je rođen tačno u ponoć, a najsjajnija zvijezda koja se kretala prema jugu zaustavila se u tom trenutku iznad pećine kraj Vitlejema u kojoj je rođen Bogomladenac. Za vjernike nastaje božićno slavlje kojim se ujedno završava i šestonedjeljni božićni post.
Svim pravoslavcima u zemlji i svijetu kolektiv Radio Srebrenika želi sretan i blagoslovljen Božić , da ga provedu u zdravlju i sreći sa svojim najdražim – Mir Božji,Hristos se rodi!
Objava Pravoslavni vjernici danas slave Božić pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Evropska unija želi usvojiti novu direktivu o vozačkim dozvolama u 2023. godini.
Što bi se moglo promijeniti s vozačkim dozvolama i vozačkim ispitom za vozače početnike?
Zasad je to samo nacrt, a poznate su i prve konture prijedloga koji će ići na usvajanje evropskim tijelima, piše njemački autoklub ADAC. Vozačka dozvola B kategorije odnosi se samo na motorna vozila do ukupne dopuštene mase od 3,5 tone. Većinu mobilnih kućica stoga ne smiju voziti vlasnici vozačke dozvole – preteške su. Zbog toga je planirano povećanje dopuštene ukupne mase na 4,25 tona. Već nekoliko godina vozačka dozvola (kategorija B) u Njemačkoj može se produžiti do vozačke dozvole B196. To vam omogućuje vožnju lakih motocikala do 125 ccm – ali samo u Njemačkoj. To bi se moglo promijeniti s 4. Direktivom o vozačkim dozvolama: propisi koji su se prije primjenjivali samo na nacionalnoj razini bit će u budućnosti priznati u cijeloj EU. Tada bi bilo moguće putovati preko državnih granica s motociklom od 125 ccm. Minimalna dob za vozačke dozvole kamiona ili autobusa mogla bi se smanjiti na 18 godina.
U Njemačkoj se, na primjer, C kategorija za kamione može steći tek s 21 godinom, a D kategorija za autobuse tek s 24 godine. Digitalna vozačka dozvola također bi trebala dobiti drugu priliku: cilj je da odgovarajuća aplikacija na pametnom telefonu bude dovoljna u slučaju policijske kontrole ili prilikom iznajmljivanja automobila. QR kod se također razmatra za umjesto trenutnog čipa kako bi bila otpornija na krivotvorenje. Do sada nije bilo moguće položiti teoretski i praktični vozački ispit u različitim državama članicama Evropske unije. Kako bi se uzela u obzir sve veća mobilnost stanovništva, to bi trebalo dopustiti u budućnosti. Za to bi se morali pojednostaviti dosadašnji propisi o boravku.
Također se raspravlja o tome da se s praktičnom nastavom započne tek nakon uspješno položenog teorijskog ispita. U budućnosti bi se barem dio vozačkog ispita mogao polagati i na simulatorima. Obavezni tečaj osvježenja znanja godinu dana nakon dobivanja vozačke dozvole namijenjen je smanjenju broja nesreća. Stručnjaci za sigurnost na cestama preporučili su ovu mjeru. Duljina oduzimanja vozačke dozvole (npr. zbog vožnje u alkoholiziranom stanju) trebala bi biti standardizirana i međusobno priznata. Zabrana vožnje uvedena u Italiji onda bi se također primjenjivala u Njemačkoj.
U tom kontekstu također se traže jedinstvene granične vrijednosti za konzumaciju alkohola i droga, bodovni sustavi u različitim zemljama trebaju se uskladiti, a podaci o vozačkim dozvolma svih građana EU-a trebaju se pohraniti u evropsku bazu podataka. To bi trebalo olakšati policijske provjere, prenosi Fenix Magazin.
Objava Najavljene promjene oko vozačkih dozvola u Evropskoj uniji, evo što je novo pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Kako je ranije najavljeno, konačan cilj izmjena i dopuna ovih zakona jeste povećanje svih plaća zaposlenih u realnom sektoru koje bi iznosilo od 100 do 400 KM
U skladu sa najavama objavljenim posljednjih dana prošle godine, Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine uputilo je, preko ovlaštenih predlagača zakona, inicijativu za izmjene i dopune Zakona o doprinosima FBiH i Zakona o porezu na dohodak FBiH, javlja BHRT.
Kako je ranije najavljeno, konačan cilj izmjena i dopuna ovih zakona jeste povećanje svih plaća zaposlenih u realnom sektoru koje bi iznosilo od 100 do 400 KM. Prema predloženim izmjenama i dopunama dva zakona, na ove povećane neto plaće privredna društva i obrtnici plaćali bi samo umanjene doprinose za penzijsko i zdravstveno osiguranje, što bi omogućilo da ukupno povećanje plaće ide direktno radnicima.
Izmjene i dopune Zakona o doprinosima FBiH i Zakona o porezu na dohodak FBiH usaglašene su sa Savezom samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, odnosno, sa sindikatima iz realnog sektora.
Podsjećamo da je kroz sedam potpisanih kolektivnih ugovora sa sindikatima iz realnog sektora, minimalna plaća povećana na iznos od 630 do 775 KM, u zavisnosti od djelatnosti, što je značajno povećanje u odnosu na iznos minimalne plaće koju je utvrdila Vlada FBiH.
Predlažući izmjene i dopune Zakona o doprinosima FBiH i Zakona o porezu na dohodak FBiH, UPFBiH i sindikati iz realnog sektora žele osigurati značajnije povećanje ne samo minimalne, nego i svih drugih plaća zaposlenih u realnom sektoru u FBiH.
UPFBiH zatražilo je od nadležniha tijela Parlamenta FBiH da predložene izmjene i dopune razmatraju po hitnoj proceduri. Također, pozivaju zastupnike i delegate u Parlamentu FBiH da podrže prijedloge UPFBiH i Saveza samostalnih sindikata BiH, jer će njihovo usvajanje doprinijeti povećanju svih plaća u realnom sektoru, poboljšanju životnog standarda građana, uticati na smanjenje odlaska radne snage iz BiH, pri čemu neće biti ugrožen priliv sredstava u budžetske i vanbudžetske fondove FBiH.
IZVOR:FOKUS.BA
Objava Hitna procedura: Plaće u realnom sektoru mogle bi se povećati do 400 KM!? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Iz Federalnog zavoda za zapošljavanje saopćeno je da u skladu sa Programom rada za 2023. godinu, koji je usvojila Vlada FBiH, ovaj zavod planira realizaciju programa sufinansiranja zapošljavanja, samozapošljavanja i obuke koji za cilj imaju pružiti podršku za 13.000 osoba sa evidencije nezaposlenih u Federaciji BiH. Za realizaciju programa planirana su sredstva u iznosu od 111.310.466 KM. Dio sredstava u procijenjenom iznosu od 44.609.950 KM se odnosi na prenesene obaveze po osnovu mjera aktivne politike zapošljavanja čija je realizacija započela prethodnih godina i koje dospijevaju na naplatu u 2023. godini, a 66.700.516 KM se odnosi na nove programe iz 2023. godine.
Kada je riječ o realizaciji aktivnosti u protekloj godini, Federalni zavod za zapošljavanje je, pored osiguranja socijalno-materijalne sigurnosti nezaposlenih osoba kao zakonskog prioriteta, započeo realizaciju programa zapošljavanja, samozapošljavanja i obuke nezaposlenih osoba. Realizacijom Programa sufinansiranja zapošljavanja 2022, koji podrazumijeva niz mjera s fokusom na teško zapošljive kategorije nezaposlenih (mladi bez radnog iskustva, mladi sa radnim iskustvom, žene, dugotrajno nezaposleni itd.), obuhvaćeno je oko 8.000 osoba sa evidencije nezaposlenih. Ugovorena sredstva po ovom programu iznose oko 36 miliona KM.
Također, Programom sufinansiranja samozapošljavanja Start up 2022, koji podrazumijeva davanje poticajnih sredstava nezaposlenim osobama za pokretanje vlastitog biznisa, obuhvaćeno je preko 2.600 osoba, a ugovorena sredstva iznose oko 12 miliona KM.
U okviru programa sufinansiranja zajedničkih projekta sa drugim organizacijama i institucijama ovaj federalni zavod je također osigurao sredstva za realizaciju projekata sufinansiranja zapošljavanja asistentskog kadra u osnovnim i srednjim školama, kao i na javnim univerzitetima u Federaciji BiH i ustanovama socijalne zaštite, te djece šehida i poginulih boraca. Osim toga, realizirani su i specifični projekti kroz udruživanje sredstava sa privrednim komorama, općinama, nevladinim organizacijama i obrazovnim ustanovama, i to za obuku i zapošljavanje nezaposlenih osoba u oblasti IT, građevinarstva, tekstila i obuće, obrade drveta i metala, i dr. Ovim projektima obuhvaćeno je oko 600 osoba, a ugovorena sredstva iznose oko četiri miliona KM.
U okviru programa „Obuka i rad 2022“ zaključeno je 18 ugovora ukupne vrijednosti 371.332,50 KM, i to za obuku 109 nezaposlenih osoba i zapošljavanje 102 osobe na period od 12 mjeseci.
Iz Zavoda navode da se kada je riječ o kretanjima na tržištu rada u FBiH u prvih deset mjeseci 2022. godine ona mogu ocijeniti pozitivnim. Naime, krajem oktobra broj nezaposlenih, u odnosu na početak godine, smanjen je za 14.211.
Dana 30.9.2022. godine u Federaciji BiH su bile 539.334 registrovane zaposlene osobe. Broj zaposlenih u odnosu na prosjek iz prošle godine veći je za 13.937, a u odnosu na prethodni mjesec za 7.081, saopćeno je iz Federalnog zavoda za zapošljavanje.
Objava FZZZ: Više od 66 miliona KM za nove programe pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Pripadnici Granične policije BiH uhapsili su prethodnih dana devet lica koja su potraživali pravosudni organi.
Kako je saopšteno je iz ove policijske agencije u Orašje je juče uhapšen H.S. (35) jer je graničnim provjerama utvrđeno da ga potražuje Opštinski sud u Visokom zbog krađe.
“Lice je kontrolisano na izlasku iz BiH na graničnom prelazu Šamac i u toku dana biće predato nadležnom organu”, navode iz Granične policije.
Na aerodromu Tuzla na letu za Berlin juče je uhapšen S.S. (61), jer je ga potražuje Osnovni sud u Doboju zbog krađe. Ova osoba je predata službenicima Okružnog centra sudske policije Doboj.
Iz ove policijske agencije navode da je pri izlasku iz BiH u srijedu na prelazu Orašje uhapšen S.I. (57), jer je za njim tešanjska policijska raspisala potragu zbog teške krađe, te je predato tamošnjoj policiji.
“Na graničnom prelazu Šamac u utorak lišeno je slobode O.S. (32) nakon što je ustanovljeno da ga potražuje Osnovni sud u Bijeljini zbog teške krađe i predat je Okružnom centru Sudske policije u tom gradu”, navode iz Granične policije BiH.
U Zvorniku u utorak je uhapšena N.B. (59) jer je potražuje zvornički Osnovni sud radi izdržavanja kazne zatvora.
“Ona je kontrolisana na izlasku iz BiH na prelazu Šepak i predata službenicima Okružnog centra Sudske policije Bijeljina”, dodaju iz pomenuti bezbjedonosne agencije i dodaju da je na letu iz Melmea na tuzlanskom aerodromu 1. januara uhapšen H.P. (29) jer ga potražuje Opšinski sud u Gradačcu zbog teške krađe.
“Na graničnom prelazu Gradiška uhapšena je državljanka Slovenije L.N. (35) za kojom je Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci raspisalo potragu zbog krivičnog djela ugrožavanja javnog saobraćaja. Ona je te predata pripadnicima Policijske stanice Prnjavor”, dodaju iz Graničen policije BiH.
Navode da je na graničnom prelazu Brod pri ulasku u BiH uhapšen H.A. (23) i H.V. (28) jer je provjerama utvrđeno da je policije u Bijeljini je za njima raspisala potragu zbog razbojništva, te su predata službenicima te uprave.
Objava Pune ruke posla za Graničnu policiju, uhapsila devet osoba pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Srebrenik.NET Digitalni glas Srebrenika, već treću deceniju
