Arhiva oznaka: srebrenik

Koliko jedna porodica, koja godinama živi u Njemačkoj, zarađuje i troši da bi preživjela?

Kako se tamo snalaze naši ljudi, ako je u pitanju jedna četvoročlana porodica, u kojoj oba roditelja rade?

Na ova pitanja odgovorio je YouTuber Vule, na svom kanalu “Vuletova svaštara”.

On je u svom posljednjem snimku, pod nazivom, “Plate i mjesečni izdaci četvoročlane porodice u Njemačkoj” napravio detaljan spisak prihoda i rashoda prosječnog domaćinstva.

“Ako muž i žena rade, zarađuju mjesečno 4.500 eura (oko 9.000 KM). Uzeo sam neki prosjek, naravno da ima bračnih parova koji zarađuju više. Ako su na većoj poziciji, u nekoj jakoj firmi, kao što je Bosch i slično, i onda rade noćne smjene… onda imaju i 5.500 eura (oko 11.000 KM). Ali, ima i onih koji zarađuju manje, tako da je ovo dobar prosjek”, kaže Vule, i napominje da je ta zarada odnosi za manje kvalifikovane ljude, koji imaju zanat i rade u industriji i kojih je najviše i da nije uračunavao inženjere i, recimo, IT stručnjake.

Dječiji dodatak za dvoje djece je 440 eura, objašnjava Vule, tako da je prihod prosječnog domaćinstva ukupno 4.940 eura.

Što se izdataka tiče, za četvorosoban stan kirija je 1.200 eura, komunalije su najmanje 250 eura mjesečno.

Struja se plaća posebno, 150 eura mjesečno.

“Hiljadu eura nam treba mjesečno za hranu, vjerujte da ne može ispod toga. U današnje vreme pogotovo, kada su cijene skočile za 50 posto”, objašnjava Vule.

Ostatak analize možete pogledati na linku ispod:

RADIOSARAJEVO.BA

Objava Koliko troši porodica u Njemačkoj? 1.000 eura ode samo na hranu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Bruto proizvodnja električne energije u FBiH u oktobru 2022. godine iznosila je 557 GWh, dok je  u istom mjesecu 2021. godine iznosila  828 GWh.

U ukupnoj bruto proizvodnji električne energije, hidroelektrane su učestvovale sa 27,6 posto, termoelektrane sa 68,8 posto, a vjetroelektrane sa 3,6 posto.  

Proizvodnja mrkog uglja u FBiH u oktobru 2022. godine iznosila je 420.262 t, a u istom mjesecu 2021. godine 349.731 t. 

Proizvodnja lignita u FBiH u oktobru ove godine je 108.285 t, a u istom mjesecu 2021. godine bila je 132.719 t. 

Proizvodnja koksa u oktobru 2022. godine je 59.679 t, a u oktobru 2021. godine 84.007 tona.

Od ukupnog uvoza naftnih proizvoda najviše je uvezeno dizel goriva, 83.050 tona, zatim bezolovnog motornog benzina, 11.066 t, a lož ulja ekstra lako i lož ulja S˂1% 6.740 tona. Tečnog naftnog plina ( TNP) uvezeno je 1.596 t, a avionskog benzina 1.171 tona, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statitiku.

Objava U FBiH u oktobru povećana proizvodnja mrkog uglja, manje struje, lignita i koksa pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Pregovarački proces između Elektroprivrede Bosne i Hercegovine i Samostalnog sindikata radnika rudnika u FBiH završen je bez dogovora – kazao je za Faktor.ba Sinan Husić, predsjednik ove sindikalne organizacije.  

Iako je nakon sastanka 24. novembra bilo naznaka da je došlo do približavanja stavova dvije strane, razlike su očigledno ostale nepremostive.

– Sindikat je ostao pri svojim zahtjevima, također i EPBiH. Nismo se mogli usaglasiti i ovim je najvjerovatnije završena priča o postizanju dogovora o novom kolektivnom ugovoru – ističe Husić.

Najavio je da bi do kraja sedmice trebala biti održana sjednica Upravnog odbora Sindikata na kojoj će se odrediti naredni koraci.

– Mi ćemo na toj sjednici ići s prijedlogom o najavi generalnog štrajka u rudnicima FBiH za 22. decembar. U ovom trenutku nije realno očekivati da dođe do preokreta, jer nećemo pristati na nešto što ne postoji u kolektivnom ugovoru elektroprivredne djelatnosti u FBiH. Znači, ne pristajemo na razdvajanje rudara i radnika u elektroprivrednoj djelatnosti – naglašava Husć.

Kakav je stav EPBiH o krahu pregovora pokušali smo saznati od direktora ove javne kompanije, ali se Admir Andelija do objaveteksta nije javljao na pozive Faktor.ba.

Podsjećamo, sindikati rudara tražili su povećanje satnice, odnosno najniže cijene rada, sa 2,70 na tri KM, što iznosi 11 posto, kao i povećanje toplog obroka sa 14 na 16 KM. Pored toga, traženo je da linearno povećanje plaća iz maja, u iznosu od 230 KM, ostane i dalje na snazi. FAKTOR

Objava Rudari bi mogli stupiti u generalni štrajk pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Iz Zajedničkog koordinacionog tijela (ZKT) sudija i tužilaca Bosne i Hercegovine podsjetili su na složenu obavezu da se sudi nezavisno i nepristrasno na bazi predočenih dokaza, koje se ne priklanja očekivanjima javnosti i eventualnim predrasudama i željenim ishodima.

Kako navode, oni su reagovali nakon medijskih reakcija i natpisa na socijalnim mrežama o prvostepenoj presudi Suda BiH u predmetu Zijad Mutap i drugi te su skrenuli pažnju članovima udruženja i javnosti na pretjerani stepen neprimjerenosti reakcije i dodatno produbljivanje problema prema pravosuđu.

“Na ovaj poziv možemo odgovoriti samo donošenjem zakonite i pravilne presude. Ona će biti pravedna ako je provedena predviđena procedura i ako je donešena na osnovu nedvosmisleno utvrđenih dokaza. Odstupanje od ovog aksioma uvodi pravosuđe u zonu proizvoljnog dijeljenja pravde koja stoji izvan zakonskih odredbi. ZKT ima obavezu da se usprotivi takvim trendovima i ovom prilikom poziva na odgovorno korištenje javnog prostora i neostrašćenu i stručnu analizu i interpretaciju sudskih odluka”, naveli su.

Ističu da se uvjerljivost i prihvatljivost bilo koje sudske odluke može i smije provjeravati samo na osnovu detaljnog obrazloženja iste kroz predviđeni institucionalizirani postupak, te adekvatnu i konstruktivnu kritiku stručne i opće javnosti.

“Takvu mogućnost osigurava dvostepenost postupka i upravo ima za cilj kontrolu donošenja odluka. Donošenje konačnih zaključaka i podizanje tenzija na bazi izricanja prvostepene presude ZKT smatra krajnje neodmjerenom reakcijom koja ne vodi računa o posljedicama po dignitet suda i bosanskohercegovačkog pravosuđa”, dodali su iz ZKT-a.

Zatim su osudili, kako kažu, ishitrene neargumentovane reakcije i uvredljive stavove o presudi ovog vijeća i pravosuđa u cjelini.

“Koristimo ovu priliku da još jednom podsjetimo sve nosioce pravosudne funkcije na složenost stanja u bh pravosuđu i izrazito visokog stepena nepovjerenja javnosti u naš rad, te da nas društvena uloga koja nam je povjerena obavezuje da svakom našom odlukom (tužilačkom i sudskom) gradimo pravednije, otpornije i naprednije društvo koje će imati volju, mogućnost i kapacitet da se uspješnije nosi sa znakovima ovog vremena”, zaključili su iz ZKT-a.

Objava Udruženje tužilaca i sudija se oglasilo o presudi u predmetu Zijad Mutap i dr. pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Prema informacijama iz Kantonalne uprave civilne zaštite Zeničko-dobojskog kantona, zemljotres koji se jutros oko 8.50 sati osjetio i u nekoliko općina ZDK-a, nije izazvao štete na imovini građana – potvrdio je direktor te uprave Džavid Aličić.

-Centar za obavještavanje nije dobio informacije s terena da je bilo štete koju je prouzročio zemljotres, čiji je epicentar bio negdje između Općine Žepče i Grada Zenica – kazao je Aličić.

Prema informacijama Federalnog hidrometerološkog zavoda, zemljotres je u epicentaru, koji je bio u naselju Željezno polje kod Žepča, a koje je 25 kilometara sjevernozapadno udaljeno od Zenice, iznosio 4,4 stepena Richtera.

RTV Slon

Objava Zemljotres s epicentrom između Žepča i Zenice nije prouzrokovao štete na imovini građana pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Osoba inicijala M.H. poginula je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u naselju Višća kod Živinica, potvrđeno nam je u Operativnom centru MUP-a TK.

”Nesreća se dogodila jutros oko 2 sata i jedna osoba je poginula. Radi se o slijetanju vozila sa saobraćajnice”, naveli su iz Operativnog centra.

Uviđaj su obavili službenici Policijske uprave Živinice.

Objava Jedna osoba poginula u nesreći kod Živinica pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ukupna onlajn prodaja za dan nakon Dana zahvalnosti porasla je 2,3 odsto u odnosu na prethodnu godinu, a elektronika je bila glavni doprinos, budući da je onlajn prodaja porasla 221 odsto u odnosu na prosječan dan u oktobru.

Kupci su potrošili rekordnih 9,12 milijardi dolara na onlajn kupovinu tokom Crnog petka ove godine, prema Adobeu, koji prati prodaju na veb stranicama trgovaca.

Ukupna onlajn prodaja za dan nakon Dana zahvalnosti porasla je 2,3 odsto u odnosu na prethodnu godinu, a elektronika je bila glavni doprinos, budući da je onlajn prodaja porasla 221 odsto u odnosu na prosječan dan u oktobru, rekao je Adobe.

Igračke su još jedna popularna kategorija za kupce, s porastom od 285 odsto, kao i oprema za vježbanje, s rastom od 218 odsto, prenosi SEEbiz.

Mnogi potrošači prihvatili su fleksibilne planove plaćanja na Crni petak dok se i dalje bore s visokim cijenama i inflacijom.

Plaćanja Kupite sada, platite kasnije porasla su 78 odsto u poređenju sa prošlom sedmicom, počevši od 19. novembra, a prihod od Kupite sada, platite kasnije porastao je 81 odsto u istom periodu.

Neki od ovogodišnjih najpopularnijih proizvoda uključivali su igraće konzole, dronove, Epl Mekbukove, Dajsonove proizvode i igračke poput Fortnajta, Robloksa, Bluja, Funko Popa! i Dizni Enkanto, prema izvještaju.

Kupci na Crni petak takođe su oborili rekord u mobilnim narudžbinama, jer je 48 odsto onlajn prodaje obavljeno na pametnim telefonima, što je povećanje u odnosu na 44 odsto prošle godine.

Rekordna potrošnja dolazi nakon snažnog dana kupovine za Dan zahvalnosti, u kojem su potrošači na internetu izdvojili rekordnih 5,29 milijardi dolara, što je 2,9 odsto više u odnosu na prethodnu godinu. Prema Adobeu, kupci obično potroše oko dvije do tri milijarde dolara onlajn na dan.

Za trgovce na malo ove brojke mogu biti obećavajući pokazatelj narednih sedmica. Rane praznične prognoze su prigušene, a Target, Mejsis, Nordstrom i drugi trgovci izvijestili su o zatišju u prodaji krajem oktobra i početkom novembra. Raspoloženje potrošača takođe je oslabilo prošlog mjeseca jer se inflacija kreće blizu najviših nivoa u četiri decenije.

Iako je Crni petak završio, aktivnost e -trgovine ostaće jaka tokom vikenda, prema Adobeovom izvještaju. Adobe očekuje da će potrošači potrošiti 4,52 milijarde dolara u subotu i 4,99 milijardi dolara u nedjelju, uoči najvećeg dana onlajn kupovine u godini, Sajber ponedjeljka.

Očekuje se da će ove godine Sajber ponedjeljak privući 11,2 milijarde dolara potrošnje, što je 5,1 odsto više u odnosu na prethodnu godinu, prema Adobeu. N1

Objava Crni petak oborio rekord za onlajn kupovinu u SAD pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U Kijevu se od danas očekuje obilni snijeg, dnevne i noćne temperature padaju ispod nule, a milijuni ljudi u gradu i oko njega ostali su bez struje i grijanja.

Mrežni operater Ukrenergo priopćio je da su proizvođači struje mogli pokriti samo tri četvrtine potreba potrošača, zbog čega su uvedeni restrikcija i isključenja širom zemlje.

Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je restrikcija struje u 14 od 27 ukrajinskih regija i u Kijevu, za “više od 100.000” potrošača u svakoj regiji.

“Ako potrošnja poraste navečer, broj prekida može se povećati”, rekao je Zelenski u noćnom videoobraćanju.

“To još jednom pokazuje kako je važno štedjeti energiju i trošiti je racionalno”, rekao je.

“Građani će imati struju najmanje 4 sata dnevno”
Sergej Kovalenko, glavni operativni direktor tvrtke YASNO, koja Kijev opskrbljuje strujom, rekao je da se stanje u gradu popravlja, ali je i dalje “dosta teško”.

Naznačio je da bi građani u danu trebali imati najmanje četiri sata struje.

“Ako niste imali barem četiri sata struje protekli dan, pišite DTEK Kyiv Electric Networksu, kolege će vam pomoći da shvatite u čemu je problem”, napisao je Kovalenko na svojoj Facebook stranici.

YASNO je maloprodajna podružnica DTEK-a, najvećega ukrajinskoga privatnog dobavljača energije.

Veliki problemi od zadnjeg velikog napada u srijedu

Zadnje rusko bombardiranje u srijedu prouzročilo je dosad najteže štete u sukobu – milijuni ljudi u Ukrajini ostali su bez svjetla, vode i grijanja.

Rusija kaže da ne cilja civilno stanovništvo, a Kremlj tvrdi da su ruski udari na energetsku infrastrukturu posljedica nespremnosti Ukrajine na pregovore.

U rijetkoj javnoj svađi među ukrajinskim čelnicima, Zelenski je u petak kritizirao kijevskoga gradonačelnika jer je napravio, kako je rekao, loš posao što se tiče hitnih skloništa za pomoć onima bez struje i grijanja nakon ruskih napada.

Ukrenergo je priopćio da će se nestanci struje nastaviti i pozvao na ograničeno korištenje električne energije.

Snijeg će padati do sredine sedmice

“Željeli bismo vas podsjetiti da sada svaki Ukrajinac u čijem je domu vraćena struja može pomoći drugima da je brže ponovno dobiju, jednostavno štedljivo trošeći struju”, stoji u priopćenju u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Očekuje se da će snijeg u Kijevu, gradu koji je prije rata imao 2.8 miliona stanovnika, nastaviti padati do sredine sedmice, dok se predviđa da će temperature ostati ispod nule. N1

Objava Milioni ljudi u Ukrajini bez grijanja i struje pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Osmi dan Svjetskog nogometnog prvenstva donijet će prvi veliki derbi jer će se navečer u derbiju E-grupe sastati Španija i Njemačka, koja se nakon poraza u prvom kolu našla u teškoj poziciji. Prije toga Hrvatska će odmjeriti snage s Kanadom, Belgija igra protiv Maroka, a u toku je meč između Japana i Kostarike koji je počeo u 11 sati.

U drugom susretu dana od 14 sati u F-grupi sastaju se Belgija i Maroko. U prvoj utakmici prvenstva Belgijanci su savladali Kanadu sa 1:0, dok je Maroko sa Hrvatskom igrao bez golova.

Svjetskog viceprvaka Hrvatsku od 17 sati očekuje vrlo važna utakmica protiv Kanade, nakon neuvjerljivog starta protiv Maroka.

U do sada najvećem derbiju na ovogodišnjem SP od 20 sati igraju Španija i Njemačka. Španci su u 1. kolu u deklasirali Kostariku sa 7:0, ostvarili najvišu pobjedu na svjetskim prvenstvima, dok su Nijemci neočekivano poraženi od Japana sa 1:2.

Španci ulaze s optimizmom u ovaj susret, nakon što su u zadnjem susretu protiv Njemačke slavili s ubjedljivih 6:0, u Ligi nacija u novembru 2020., a pored toga Španija je dobila čak šest od posljednjih sedam utakmica.

(RTV Slon/Fena)

Objava Danas najveći derbi ovogodišnjeg SP Španija – Njemačka pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Kupovina proizvoda na akciji i brojne druge pogodnosti koje nam nude trgovine, često su nam velika olakšica pri plaćanju, posebno imajući u vidu inflaciju s kojom se suočavamo posljednjih mjeseci, a koja podiže cijene iz dana u dan. Ipak, pri svakoj kupovini obratite pažnju, jer se trgovine služe raznim trikovima da privuku potrošače da neki proizvod kupe, a račun na kasi ne da nije umanjen, nego je često i veći.

Nova.rs izdvojila je pet trikova kojima se služe trgovci kako bi nas zavarali.

Povećaju cijenu proizvoda prije nego što je snize

Velika sniženja koja nas mame nerijetko su zapravo redovna cijena tog proizvoda.

Naime, trgovci nekoliko dana prije sniženja uvećaju cijenu proizvoda, a potom redovnu cijenu prikažu kao sniženje.

Nekome tko samo prođe kroz trgovinu ovo neće ni zapeti za oko, ali na ovo treba dobro obratiti pažnju.

Na polici akcija, a na blagajni…

Još jedan primjer iz trgovina jesu akcije koje više na važe. Ispod određenih proizvoda stoji akcijska cijena, a informacija o trajanju te akcije je ispisana toliko sitnim slovima, da će vam, u najmanju ruku biti potrebno povećalo da vidite do kada je proizvod na akciji.

I naravno da se akcijske cijene na policama zadrže i po nekoliko dana od završetka iste, a na blagajni nam se naplati redovna cijena.

Otvorite dobro oči kada kupujete posuđe u trgovini

Možda ne biste ni pomislili na to, ali morate biti oprezni i kada u u trgovini želite kupiti čaše, tavu ili lonac.

Nerijetko se ispod cijene posude, recimo, nađe cijena jedne čaše, pa vam je i tu, kao i u slučaju sa akcijama, potrebno oštro oko.

Popust od 50% ili ipak ne

Ovo se odnosi na sve trgovine.

Veliki natpis da je popust 50% pokvarit će nam saznanje da jedno malo „do“ mijenja sve.

Najčešće se radi o popustu od 10-20%, a on svakako spada u ovu kategoriju do 50%.

Čuveno 1+1 gratis

Još jedna od zamki u marketu je čuvena akcija 1+1 gratis.

Dva ista proizvoda, upakirana zajedno, dobijate po povoljnoj ceni. Međutim ,ono što se često događa je da kada te proizvode kupite odvojeno, prođete jeftinije  – zato se nemojte zaletiti. N1

Objava Pet najvećih zamki i trikova trgovaca pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Evropski centar za praćenje droga objavio je regionalni izvještaj o korištenju i distribuciji narkotika u Zapadnom Balkanu. Istaknuto je da region poprima sve značajniju ulogu u distribuciji droge ka Evropskoj uniji, a izdvojeni su i trendovi korištenja droga.

Region Zapadnog Balkana nalazi se na raskrsnici nekoliko glavnih ruta trgovine drogom, najčešće kanabisa, kokaina, heroina i sintetičkih droga. Izvještaj navodi kako su kriminalne mreže sa Zapadnog Balkana postale ključni akteri i na tržištu droge u Evropskoj uniji.

Razlog za to je, između ostalog, geografski položaj Zapadnog Balkana, koji je pogotovo pogodan za heroin stoga preko ovog regiona ide poznata balkanska ruta za heroin. Loša unutrašnja pravna situacija, koja se pogotovo odnosi na korupciju, je također jedan od razloga što trgovina narkoticima “cvjeta” u regionu”.

Neke kriminalne mreže sa Zapadnog Balkana usvojile su novi poslovni model direktnog uključivanja u proizvodnju kanabisa unutar EU. Zabilježeno je njihovo prisustvo u nizu zemalja EU, prvenstveno vezano za zatvorene proizvodne pogone. Obrasci uzgoja kanabisa u regiji se mijenjaju i diverzificiraju. U Albaniji se na otvorenom uzgaja značajno manje kanabisa nego u prošlosti, dok su mjesta uzgoja kanabisa velikih razmjera zabilježena u drugim dijelovima regije Zapadnog Balkana.

Trendovi na tržištu droga

Ukupna upotreba droga u regionu niža je nego u susjednoj Evropskoj uniji. Na osnovu dostupnih podataka utvrđeno je da se na Zapadnom Balkanu najviše koristi kanabis, a zatim kokain.

Ispitujući mlade u regionu Zapadnog Balkana, utvrđeno je da 54 posto njih u Albaniji koristi kanabis, a na Kosovu 34 posto. Manja stopa korištenja je u Srbiji (7 posto) i Crnoj Gori (9 posto). Kanabisovo ulje ili ekstrakt je bio najpopularniji u Sjevernoj Makedoniji (27 posto), dok je u drugim zemljama prijavljeno 10 posto ili manje korisnika ulja kanabisa.

Najjeftiniji kanabis se prodaje u Albaniji, a najskuplji u Srbiji. Otprilike 1,2 grama kanabisa u Albaniji se može kupiti za četiri eura, dok je 10 grama 30 eura. Veleprodajna cijena varira u zavisnosti od toga da li je kanabis proizveden unutra ili vani. Kilogram je otprilike 1.300 eura, dok je u Srbiji 2.300 eura.

Kada je riječ o kokainu, najviše mladih je ovu drogu probalo u Crnoj Gori, a ljetovališta u toj državi te ski centri poput Jahorine se u izvještaju pojavljuju kao glavni centri na Zapadnom Balkanu za konzumaciju kokaina.

Srednja maloprodajna cijena kokaina u regionu između 2018. i 2020. procijenjena je na oko 76 eura po gramu, a najniža cijena je bila u Bosni i Hercegovini (67 eura/g u prosjeku), dok je u Srbiji najviša cijena (86 eura/g).

U Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji, navodi se da se pola grama kokaina može kupiti za cijenu između 40 i 50 eura. Osim toga, u Crnoj Gori je moguće kupiti “lajnu” za oko pet do 10 eura. Najviše popularna jedinica koja se prodaje na Kosovu je 0,6 grama za oko 55 do 60 eura.

Balkanski kopneni put za heroin polazi od Afganistana preko Irana, Turske i zemalja Zapadnog Balkana i to je najkraći i najdirektniji način da heroin stigne u Evropu. On u regiju Zapadnog Balkana može ući i iz Bugarske preko Srbije ili Sjeverne Makedonije za dalji transport u Albaniju, Kosovo, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, ali pošiljke mogu ući u region i iz Grčke. U BiH, heroin najčešće ulazi u Bijeljini, a izlazi u Cazinu. KLIX

Objava Evropski izvještaj o švercu i konzumaciji droge na Zapadnom Balkanu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Za ilegalni lov Zakonom o lovstvu Federacije BiH predviđene su novčane kazne. Za osobe koje bespravno, na ilegalan način izvrše odstrijel određene vrste divljači, predviđene su novčane kazne od 500 do 1.500 KM, potvrdili su Feni iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Kako navode iz tog ministarstva, prema članu 86. Zakona o lovstvu u FBiH ako pravna osoba dozvoli ilegalan lov kaznit će se novčanom kaznom od 10.000 do 15.000 KM.

U postupku po prekršaju pored novčane kazne izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja sredstava koja su upotrijebljene ili namijenjena za počinjenje prekršaja.

Prema članu 319. Krivičnog zakona FBiH ko protupravno ubije, rani ili uhvati za vrijeme lovostaja divljač u većem broju ili u većoj vrijednosti, ili divljač čiji je lov stalno zabranjen, ili ko neovlašćeno iznesi izvan zemlje vrhunski trofej veće vrijednosti ili vrhunske trofeje u većem broju, ili ko lovi zaštićenu životinjsku vrstu kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini sredstvima ili na način koji je zabranjen ili kojim se divljač masovno uništava, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine – ističu iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Naglašavaju da se nelegalni lov jednostavno se ne može u potpunosti iskorijeniti, ali se mogu poduzeti određene radnje da se taj problem svede na minimum.

– Preventivne mjere korisnika lovišta (lovačka udruženja, šumsko privredna društva itd.) u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima o lovstvu trebaju da edukuju mlade koji se uključuju u sektor lovstva, da podižu svijest i moral kod lovaca i građana prema divljači, zaštiti prirode i okoliša u očuvanju prirodnog staništa divljači, njegovanja lovačke etike i običaja – navode iz resornog ministarstva.

Napominju da korisnik lovišta u skladu sa odredbama zakona o lovstvu treba imati jednog lovočuvara na površini od 10.000 ha lovišta. Pored lovočuvara zaštitom se bavi i stručna služba korisnika lovišta.

Kako navode iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, krivolovci se koriste svim sredstvima da ne budu otkriveni, pa najčešće idu u krivolov kada u lovištu nema nikog i koriste razne zamke i klopke kako bi ulovili divljač.

– Korisnici lovišta putem lovočuvarske službe podnose prijavu nadležnom sudu za novonastalu štetu u lovištu. Također na suzbijanju krivolova sudjeluju i nadležni kantonalni i federalni lovni inspektori – ističu iz tog ministarstva.

Na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine ustanovljeno je ukupno 105 lovišta a po evidenciji Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva registrirana su 102 lovačka udruženja.

Lovišta u Federaciji BiH zauzimaju površinu od 2.644.426 ha. Površine u lovištima mogu biti lovnoproduktivne i lovno-neproduktivne. Ukupna lovnoneproduktivna površina lovišta u FBiH iznosi 431.886 ha, što znači da lovnoproduktivne površine u FBiH danas obuhvataju 2.212.540 ha.

Uz umanjenje tih površina za površinu pod minskim poljima od 124.542 ha, površinu zaštićenih objekata prirode ili njihovih dijelova od 3.100 ha u kojima je lov zabranjen, lovne površine u FBiH danas obuhvataju oko 2.084.898 ha, navodi se u Informaciji o gazdovanju državnim šumama u 2021. godini sa planovima za 2022. godinu.

Divljač je državno vlasništvo i dobro od opšteg interesa koje uživa posebnu brigu i zaštitu.

Proljetnjim prebrojavanjem glavnih vrsta divljači u Federaciji BiH u lovnoj godini 2021/2022 utvrđeno je brojno stanje: medvjed 721, divokoza 666, srna 23.698, jelen lopatar 15, muflon 10, divlja svinja 8.855, vuk 655, lisica 8.665, zec 23.373, veliki tetrijeb 945 i fazan 12.850.

Objava Novčane kazne za ilegalan lov pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Indijska policija tvrdi da su pacovi pojeli pola tone zaplijenjenog kanabisa. Navodno da ovo nije prvi put da se uvjerava da su pacovi pojeli zaplijenjeni kanabis.

Sud u gradu Marthura, koji se nalazi u državi Uttar Pradesh na sjeveru Indije, oglasio se nakon što je informisan o tome da policija nije mogla dostaviti skoro 200 kilograma zaplijenjenog kanabisa koji je trebao biti iskorišten kao dokaz. Saopćeno je da su “pacovi male životinje i da se ne boje policije”.

U sudskim dokumentima je navedeno da se od policije potražuje da osigura 386 kilograma kanabisa, dok je tužilaštvo upozorilo da je više od 700 kilograma zaplijenjene marihuane širom Marthura u opasnosti od pacova. Sud je zbog toga od policije zatražio da poduzme mjere zaštite zaplijenjenog kanabisa.

Međutim, kako je objavio CNN, izvještaji o tome šta se dešavalo nakon toga što su navodno glodari pojeli kanabis čine stvari nejasnim. Naime, načelnik policije u spomenutom indijskom gradu Martand Prakash je izjavio upravo za CNN da pacovi nisu pojeli kanabis, već da su ga uništile kiše i poplave. KLIX

Objava Policija u Indiji okrivila pacove da su pojeli pola tone kanabisa pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Bosna i Hercegovina obilježava danas, 25. novembra, Dan državnosti, datum na koji je prije 79 godina BiH obnovila svoju državnost.

Na taj dan 1943. godine na prvom zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH), što je bio najviši politički – predstavnički i zakonodavni organ Federalne Države Bosne i Hercegovine, u Mrkonjić Gradu obnovljena je bh. državnost.

Tada je osigurana ravnopravnost svih naroda koji žive u Bosni i Hercegovini, kao i ravnopravnost Republike BiH unutar jugoslavenske federacije, s historijskim granicama koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne.

ZAVNOBiH je konstituiran 25. novembra 1943. godine, a na zasjedanju su izabrana 172 vijećnika iz svih srezova BiH. Istovremeno je konstituirano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, sa dr. Vojislavom Kecmanovićem, liječnikom iz Bijeljine, kao predsjednikom.

U rezoluciji, koja je glavni dokument, između ostalog, ističe se da narodi BiH kroz svoje jedino političko predstavništvo, ZAVNOBiH, hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata.

Na drugom zasjedanju u Sanskom Mostu, od 30. juna do 2. jula 1944. godine, ZAVNOBiH se konstituira u vrhovno zakonodavno i izvršno narodno predstavničko tijelo, u najviši organ državne vlasti Bosne i Hercegovine, ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji.

Ovom, kao i nizom drugih odluka, “BiH je ostvarila vjekovne težnje svojih naroda da ujedinjenjem u svojoj državnoj zajednici, oslobođeni prevlasti i tutorstva drugih država, osiguraju svoj slobodan razvoj”.

Time je BiH obnovila svoju državnost po prvi put nakon pada srednjovjekovne bosanske države 1463. godine u ruke Osmanlija, odnosno nakon tačno 480 godina.

Nakon nekoliko dana odluka ZAVNOBIH-a je potvrđena i ozvaničena na Prvom zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) u Jajcu.

BiH je, nakon što je oslobođena 1945. godine, dobila zastavu i grb, koji su bili njeni prepoznatljivi i glavni simboli za vrijeme socijalizma, sve do 1992. godine i početka agresije na BiH.

Zbog toga se 25. novembra obilježava kao Dan državnosti BiH kada se isticanjem zastava na zgradama institucija BiH, ulicama, fasadama stambenih i drugih poslovnih zgrada, ugostiteljskim objektima i radnjama, šalje poruku o državnosti i opstojnosti BiH – cjelovite i nedjeljive domovine.

Objava Domovino sretan ti rođendan! pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

18. redovna sjednica Gradskog vijeća održana je danas u Srebreniku. Iako je dnevnim redom bila predviđena  rasprava o 13. tačaka, vršilac dužnosti gradonačelnika Srebrenika Dr. Nermin Tursić povukao je sa dnevnog reda tačke koje su se odnosile na razmatranje prednacrta odluka o gradskom budžetu i njegovom izvršenju,programu izgradnje infrastrukture, obavljanja zajedničke komunalne potrošnje i uređenja gradskog građevinskog zemljišta za 2023.godinu.

Razlog povlačenja ovih tačaka, kako je naveo Tursić je pravne prirode i one će se naći u formi prijedloga nacrta već na narednoj sjednici Gradskog vijeća, nakon čega će se pristupiti i javnim i raspravama i sve bi trebalo biti provedeno u zakonskim rokovima.

Na današnjoj sjednici Gradskog vjeća potrebnu podršku vijećnika nije dobio Izvještaj o izvršenju budžeta Grada za prvih 9 mjeseci tekuće godine, kao ni prijedlog o pripajanju JU Sportsko-rekreativni centar Srebrenik javnoj ustanovi Centar za kulturu i informisanje.

Već za sutra najavljena je i nova sjednica Gradskog vijeća, ali ovaj put svečana, a povodom Dana državnosti BIH.

Objava Održana 18. sjednica Gradskog vijeća Srebrenik pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.