Arhiva oznaka: srebrenik

Udruženje PROI i “Partnerstvo za Bosnu i Hercegovinu bez duhanskog dima” apelovali su nadležnima u Federaciji da poduzmu hitne mjere za usvajanje zakonske regulative o kontroli duhana, a da bi se što više spriječili, kako je saopćeno, kobni ishodi uzrokovani pandemijom koronavirusa.Apel su uputili uoči današnjeg hitnog radnog sastanaka federalne Vlade sa kantonalnim premijerima i drugim institucijama sazvanog zbog povećanja broja zaraženih koronavirusom.

“Bosna i Hercegovina trenutno je jedna od država sa natprosječnim brojem novih slučajeva zaraze koronavirusom na 100.000 stanovnika. Prevalenca pušenja u Bosni i Hercegovini je među najvećim u Evropi, a istraživanja pokazuju da više od 38 posto odrasle populacije u Federaciji konzumira duhanske proizvode. Od početka pandemije koronavirusa, zdravstveni stručnjaci naglašavaju da je pušenje jedan od faktora rizika koji pogoršava već narušeno zdravstveno stanje a može dovesti i do smrti”, ukazali su. KLIX

Objava U FBiH zatražena zabrana pušenja na otvorenim i zatvorenim mjestima zbog koronavirusa pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Federalno ministarstvo finansija osiguralo je sredstva za isplatu invalidnina za ratne vojne invalide, porodice poginulih boraca te nositelje ratnih priznanja za juli 2020. godine, u ukupnom iznosu od 26.214.682,87 KM.

Nalozi za isplatu invalidnina ovim kategorijama su upućeni prema bankama, saopćeno je iz Federalnog ministarstva finansija.

Objava Isplata invalidnina za RVI i nositelje ratnih priznanja pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u prvom polugodištu ove godine iznosio je 13.289.605.000 KM i smanjen je za 16,96 posto, odnosno 2,71 milijardi KM u odnosu na isti period prethodne godine.

Izvoz iz BiH je u tom periodu bio manji za 15,27 posto, odnosno 918 miliona KM, a uvoz u BiH za 17,98 posto, odnosno 1,79 milijardi KM.

Ukupan saldo vanjskotrgovinske razmjene je smanjen za 22 posto i iznosi -3.096.108.000 KM. Pokrivenost uvoza izvozom je povećana za 3,3 posto i iznosi 62,2 posto.

Prema analizi Sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH), pokazatelji razmjene sa svijetom odražavaju nepovoljnu sliku koja je uzrokovana okolnostima pandemije koronavirusa, a prije svega smanjenjem izvoza na tržišta glavnih trgovinskih partnera: Njemačka -8,5 posto (-73 miliona KM); Hrvatska -5,5 posto (-41 miliona KM); Srbija -17 posto (-113 miliona KM); Austrija -11,1 posto (-61 milion KM); Italija -34,6 posto (-245 miliona KM), te smanjenjem izvoza na sva ostala tržišta osim na tržište Švajcarske.

Smanjenje uvoza u BiH, dodaju iz VTK, uzrokovano je stagnacijom razmjene u ovom periodu, odnosno smanjenom ukupnom domaćom potražnjom i potrošnjom, te smanjenjem cijena nafte i naftnih derivata. Uvoz je također smanjen iz gotovo svih zemalja, glavnih trgovinskih partnera: Hrvatska -20,4 posto (-347 miliona KM); Srbija -10,3 posto (-135 miliona KM); Njemačka -16,4 posto (-145 miliona KM); Slovenija -18,7 posto (-168 miliona KM), te Italija -22,7 posto (-195 miliona KM).

Suficit i dalje ostvarujemo sa Njemačkom i Austrijom, a najveći obim razmjene ostvaren je sa Hrvatskom, Srbijom, Njemačkom, Slovenijom, Italijom itd.

Ekonomija Bosne i Hercegovine je već u martu bila suočena sa padom proizvodnje i vanjskotrgovinske razmjene uslijed zatvaranja granica zemalja u regionu i zemalja EU prema regionu. Prema prognozama MMF-a, kako dodaju iz VTKBiH, pad BDP-a u Eurozoni u tekućoj godini bit će 8,7 posto, što je mnogo više od prognoza na početku pandemije. Vijeće ECB-a je donijelo odluku o uspostavi nove linije monetarne intervencije pod nazivom Pandemic Emergancy Purchase Program (PSPP) koja ima za cilj podizanje likvidnosti bankarskog sistema, te je umirila finansijska tržišta Eurozone.

– Međutim, budućnost je neizvjesna, a BiH kao izvozno orijentisana i uvozno ovisna zemlja, nema sistem koji bi je zaštitio od vanjskih uticaja, te je teško prognozirati oporavak bh. tržišta bez analize događaja na globalnoj ekonomskoj sceni. Ukoliko ne bi bilo najavljenog drugog vala pandemije te granice ostanu otvorene, BiH bi već sljedeće godine mogla da očekuje blagi oporavak – smatraju u VTKBiH.

Napominju da stabilnost i rast ekonomije ovisi uveliko o glavnim trgovinskim partnerima, prvenstveno EU, a zatim zemalja CEFTA-e.

Objava Obim razmjene BiH sa svijetom u prvom polugodištu manji za 17 posto pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U vrijeme kada je ekonomija na staklenim nogama na globalnom nivou, brojne države i investitori okreću se zlatu, što potvrđuje i činjenica da je cijena zlata na svjetskom tržištu tokom vikenda premašila rekordnu vrijednost od 1.944 dolara po unci ili otprilike 31 grama.Već u prvom kvartalu ove godine udvostručila se kupovina zlata, a takvi trendovi su nastavljeni i u drugom tromjesečju. Najviše zlata u prvoj polovini 2020. godine kupili su Nijemci, i to 83,5 tona, čime su pretekli i Kineze.

Podsjetimo da je posljednji rekord zabilježen 2011. godine kada su cijene zlata dosegle 1.920 dolara po unci. KLIX

Objava Investitori kupuju zlato kao nikada pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Retroaktvino usklađivanje penzija za 2,8 posto, što suštinski znači povećanje u Federaciji Bosne i Hercegovine odnosit će se na cijelu ovu godinu. Tako je danas odlučila Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na hitnoj sjednici.U zaključku sa sjednice Vlade je navedeno da se uskađivanje vrši u visini zbira 50 posto porasta potrošačkih cijena i 50 posto porasta bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj godini.

Usklađivanje za one koji ostvaruju novčani dohodak na osnovu Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata će se vršiti u iznosu od 0,6 posto.

Vlada je za usklađivanje penzija zadužila Zavod penzionog/mirovinskog osiguranja. klix

Objava Penzioneri u FBiH će dobiti povećanje penzija od septembra sa zaostacima od početka godine pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Rajko Dujmić preminuo je nakon što je prošle sedmice teško povrijeđen u saobraćajnoj nesreći.

Hrvatski skladatelj i nekadašnji vođa benda Novi fosili zadobio je za život opasne povrede kada je kod Ravne Gore izgubio nadzor nad vozilom i sletio u provaliju te je smješten u jedinicu intenzivnog liječenja riječkoga Kliničkoga bolničkog centra (KBC), prenosi HRT.

Rajko je rođen 7. avgusta 1954. godine. U Zagrebu je završio srednju muzičku školu, smjer violina, a onda je apsolvirao na Pedagoškoj akademiji. Umjesto da postane učitelj muzičkog odgoja, posvetio se glazbi i postao jedan od najplodnijih skladatelja zabavne glazbe u povijesti hrvatske diskografije.

Počeo je svirati klavijature u rock sastavima Grupa Marina Škrgatića i Crno bijeli, pa zatim Klan i Zlatni akordi. Ipak, ključni trenutak u njegovoj karijeri je dolazak u Nove fosile, koji prve diskografske uspjehe bilježe 1976. Iste godine pozvani su na Splitski festival, na kojemu su nastupili s pjesmom “Diridonda”, koja postaje hit u cijeloj Jugoslaviji. Time praktično počinje skladateljska karijera Rajka Dujmića, koji se ubrzo iskazuje kao vrstan skladatelj, a Novi fosili počinju ubirati nagrade i priznanja na gotovo svim festivalima. Nisu samo bili najpopularniji bend u Jugoslaviji, nego i u zemljama bivšeg Istočnog bloka. RtV SLON

Objava Preminuo Rajko Dujmić pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je 07. maja 2020. godine donijela Odluku o raspisivanju Lokalnih izbora 2020. godine u Bosni i Hercegovini, a dana 23.05.2020. godine donijela je Odluku o odgađanju održavanja Lokalnih izbora 2020. godine. Odgođeni izbori će se održati u nedjelju, 15. novembra 2020. godine.

Ako želite ostvariti svoje biračko pravo i glasati i na predstojećim Lokalnim izborima, obavezni ste da podnesete prijavu Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine najkasnije do 01.09.2020. godine u 24:00 sata.

Do sada vam je Centralna izborna komisija BiH dostavljala obrazac prijave PRP-2 na adresu koju ste naveli prilikom vaše posljednje prijave za glasanje. Obrazac prijave PRP-2 vam je dostupan na internet-stranici Centralne izborne komisije BiH www.izbori.ba

Svi birači koji su glasali na prethodnim Općim izborima 2018. godine, ispunjavaju obrazac prijave PRP-2 i isti dostavljaju Centralnoj izbornoj komisiji BiH priloživši uz obrazac kopiju jednog od važećih identifikacionih dokumenata s fotografijom. Navedeni obrazac možete preuzeti ovdje – PRP-2.

Svi birači koji nisu glasali na posljednjim Općim izborima 2018. godine ili se prvi put prijavljuju, ispunjavaju i potpisuju obrazac PRP- 1 i isti dostavljaju Centralnoj izbornoj komisiji BiH, uz relevantne priloge. Navedeni obrazac možete preuzeti ovdje – PRP-1.

Ako privremeno boravite izvan BiH, da biste se prijavili za glasanje izvan BiH potrebno je da posjedujete važeći identifikacioni dokument BiH (dostavljate kopiju jednog od tri važeća dokumenta – lična karta ili vozačka dozvola ili pasoš BiH).

Ako imate status izbjeglice, a ne posjedujete važeće dokumente BiH (ličnu kartu ili vozačku dozvolu), dokumenti koje trebate dostaviti uz prijavni obrazac su:

1. dokument za dokazivanje državljanstva BiH (uvjerenje o državljanstvu BiH, ne starije od 6 mjeseci ili kopiju važećeg pasoša BiH)
2. dokument za dokazivanje identiteta s fotografijom (kopiju važećih isprava izdatih od strane zemlje domaćina ili kopiju izbjegličkog kartona izdatog od vlade zemlje domaćina ili druge međunarodne organizacije)
3. Dokaz o prebivalištu u BiH (kopiju potvrde o prebivalištu ili kopiju lične karte u cijelosti iz 1991. godine)

Detaljne informacije o načinu prijave i potrebnim dokumentima koji se prilažu uz prijavu možete pročitati ovdje – Vodič za birače izvan BiH

Popunjeni obrazac, potpisan na istovjetan način kao na važećem identifikacionom dokumentu, te priložene skenirane dokumente možete dostaviti na sljedeći način:

– elektronskim putem na adresu: [email protected];

– telefaksom na sljedeće brojeve:+38733251333; +38733251334;

– putem pošte na adresu: Izbori u Bosni i Hercegovini, Poštanski pretinac 451, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina.

Centralna izborna komisija BiH poziva sve birače koji žive izvan Bosne i Hercegovine da se odmah registruju za glasanje na Lokalnim izborima 2020, stoji u saopćenu Centralne izborne komisije.

Objava Birači izvan BiH moraju se prijaviti da bi glasali pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U posljednja 24 sata na području TK testirano je 228 osoba, od kojih su na korona virus pozitivne 22 osobe. Najviše zaraženih je u Živinicama – sedam osoba, Tuzli – šest, Banovićima i Gradačcu po tri i Kalesiji, Srebreniku i Lukacu po jedna osoba.
U posljednja 24 sata od posljedica zaraze korona virusom zabilježena su i tri nova smrtna ishoda. Radi se o osobama starije životne dobi, ženskog pola sa komorbiditetima sa područja Tuzle, Kalesije i Lukavca.
Trenutno je u TK korona virusom aktivno zaražena 791 osoba.
Od početka pandemije do danas zabilježeno je 2017 slučajeva zaraze korona virusom, dok ih se 1149 oporavilo.
Na mehaničkoj ventilaciji trenutno se nalazi pet osoba, 67 osoba je hospitalizovano, dok je preminulo 76 osoba.

Objava Dnevni bilten o broju novozaraženih korona virusom u TK pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vlada TK je na današnjoj sjednici utvrdila uslove, kriterije i postupak ostvarivanja prava na beneficiju za upis u novu studijsku/akademsku godinu. Pravo na beneficiju za upis kod redovnog studiranja na prvom ciklusu visokog obrazovanja na Univerzitetu u Tuzli, u visini do 50% kod plaćanja naknada za upis u novu studijsku/akademsku godinu imaju djeca iz porodica poginulog, umrlog i nestalog branioca,ratni vojni invalidi,djeca ratnog vojnog invalida, dobitnici ratnog priznanja i odlikovanja,djeca dobitnika ratnog priznanja i odlikovanja inezaposleni demobilisani branioci. Ovom odlukom propisani su i ostali kriteriji i podkriteriji za ostvarivanje ovog prava.RTV SLON

Objava Vlada TK odredila kriterije za ostvarivanje prava na beneficiju za upis u novu akademsku godinu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Do kraja decenije, trećina ukupne prodaje novih automobila na svijetu biće električna vozila, pokazuje posljednje istraživanje konsultantske kompanije Deloitte “Električna vozila: postavljanje smjera za 2030. godinu”.

Time bi broj prodatih električnih vozila u jednoj godini dosegao 31,1 milion u svijetu, 10 miliona više nego što je ranije predviđeno.

Uprkos poremećajima koje je izazvala pandemija virusa COVID-19, očekuje se da će ukupna prodaja električnih vozila u 2020. godini dostići 2,5 miliona širom svijeta, kaže se u saopštenju.

Na osnovu složene godišnje stope rasta od 29 posto, istraživanje procjenjuje da će prodaja dostići 11,2 miliona u 2025. godini i 31,1 milion do 2030. godine kada bi električna vozila predstavljala otprilike 81 posto svih prodatih novih električnih vozila.

Deloitte je identifikovao ključni faktor rasta prodaje električnih vozila u narednih deset godina kao promjenu sentimenta potrošača, jer mnoge prepreke za prihvatanje električnih vozila postepeno nestaju.

“Visoke cijene električnih vozila još uvijek ograničavaju neke kupce, ali kako se njihov trošak sve više izjednačava s benzinskim i dizelskim ekvivalentima, broj potencijalnih kupaca trebalo bi da se poveća”, kaže direktor beogradske kancelarije Deloittea i glavni partner u Sektoru za finansijski konsalting, Darko Stanisavić.

Sve više modela novih električnih vozila, dodaje, u kombinaciji s rastućim tržištem polovnih električnih vozila, znači da će električna vozila za mnoge postati pristupačniji izbor.

“Prevazilaženje zabrinutosti potrošača oko dometa vožnje i utisak nedostatka infrastrukture za punjenje biće važni faktori jer sve više vozača razmišlja o pogodnostima prelaska na električna vozila”.

Dodatni faktori koji bi mogli dovesti do rasta kupovine električnih vozila uključuju povoljno regulatorno okruženje, bilo da je riječ o finansijskim podsticajima ili ciljevima smanjenja emisije izduvnih gasova, kao i raspon modela električnih vozila dostupnih na tržištu.

Zatim, s obzirom da službeni automobili i vozni park i dalje predstavljaju većinu ukupne prodaje novih automobila, prelazak na električna vozila na korporativnom nivou dodatno će poboljšati globalni prelazak na električna vozila, ocjenjuje se u saopštenju.

Mjere ograničavanja kretanja kao odgovor na izbijanje pandemije COVID-19 dovele su do velikih poremećaja u međunarodnim lancima snabdijevanja i privremenog zatvaranja predstavništava.

“Iako je ukupna prodaja automobila opala u ovom periodu, električna vozila su pokazala otpornost u nekim regionima u poređenju s ostatkom tržišta. Vrhunac prodaje benzinskih i dizelskih vozila je najvjerovatnije nastupio, iako relativno nezapaženo. Kako se ukupna godišnja prodaja automobila neće vratiti na nivo prije pandemije do 2024. godine, čak i ako se vrati rast prodaje na tržištu benzinskih i dizel vozila, vjerovatno će uskoro uslijediti njihov pad tržišnog udjela”, rekao je Stanisavić, pišu Nezavine novine.

Objava Do 2030. na putevima u svijetu 31,1 milion električnih vozila pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Sunčano vrijeme s visokim dnevnim temperaturama izmamilo je brojne Tuzlanke i Tuzlake proteklih dana na izlete u prirodu ili posjetu obližnjim kupalištima. U Tuzli je u petak,  posljednjeg julskog dana izmjerena dnevna temperatura od 35 stepeni Celzijusa, što je bio i najtopliji  dan ovog ljeta. No pogoršanje vremena meteorolozi najavljuju već od sutra.

Izraženija promjena vremena stiže u našu zemlju već sutra i to najprije na području zapada Bosne i juga Hercegovine, gdje će lokalno biti i jačih padavina, a negdje može pasti u pojedinim područjima i 40 litara kiše po kvadratnom metru. Sutrašnji dan će biti sunčaniji u prvom dijelu dana, a u drugom dijelu dana doći će do postepenog povećanja oblačnosti, a prve padavine na području TK očekuju se u večernjim satima, izjavio je za RTV SLON Nedim Sladić, meteorolog Face TV.

Sladić dodaje da će atmosfera biti nestabilna u narednom periodu, pa se ne isključuje mogućnost izraženijih pljuskova i grmljavine, a to važi  i za područje Tuzlanskog kantona. No, kada su lokalni pljuskovi u pitanju, oni su specifični po tome što se svrstavaju u onu kategoriju, gdje niko ne može precizno reći tačno mjesto gdje će se desiti. Te prognoze se mogu donositi tek par sati prije početka samog nevremena, ali ono što ohrabruje je činjenica da padavine iako najavljene neće biti u rangu onih iz juna i jula.

Svakako će biti upozorenje i na opasnu pojavu vremenskih prilika u većem dijelu Bosne u vidu žutog meteoalarma zbog grmljavine i mjestimično obilnijih padavina. Padavine će se više osjetiti u Bosni tokom srijede, istakao je Sladić.

Očekuje se da će u narednih 5 do 7 dana na području TK pasti u većem dijelu između 30 i 50 litara kiše po kvadratnom metru.

Tako da treba staviti u opticaj da će pojedini manji vodotoci moći izliti iz korita u slučaju vrlo obilnih padavina u kratkom vremenskom intervalu. Za veći dio kantona situacija bi trebala biti mirnija, a stabilnije vremenske prilike se mogu očekivati tokom vikenda, kaže Sladić.

Za one koji prate vremensku prognozu i u skladu s tim određuju kada će i gdje na godišnji odmor, Sladić ističe da imamo u vidu da će se nestabilne vremenske prilike zadržati sve do 11 avgusta. RtV SLON

Objava Stiže promjena vremena pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Pandemija koronavirusa ugasila je veliki broj radnih mjesta i mnogi ljudi su sa pravom zabrinuti za svoj posao. Međutim, istraživanja pokazuju da zaposleni u tehnološkom i biznis sektoru ne moraju da brinu: u budućnosti se predviđa siguran rast poslova iz ovih oblasti.

Ovakva predviđanja rezultat su temeljnog istraživanja koje je obavio ugledni Business Insider, a na osnovu zvaničnih podataka koje je objavio američki biro za statistiku rada. Stručnjaci su saglasni da se ova predviđanja, uz male razlike, mogu primijeniti na Evropu, ali i na naš region.

Dakle, šta nas to čeka?

Dobra vest za radnike u IT i biznis sektoru je da ne samo da će potražnja za njima biti velika već će to ujedno biti i najplaćeniji sektori. Naime, plaća koju ćete moći da zaradite radeći neki od tih poslova i do nekoliko puta je veća od prosječne.

Dakle, ukoliko ste zabrinuti za svoju karijeru usljed globalnih promjena koje je donijela pandemija ili tek treba da započnete karijeru, ovo su sektori u kojima bi trebalo da planirate svoju poslovnu budućnost.

IT i programiranje

Usljed tehnološkog napretka i digitalizacije, danas je sve više poslova iz IT oblasti, a previđanja kažu da će se takav trend nastaviti i u budućnosti. Stoga, ukoliko želite siguran posao sa dobrom platom, a imate sklonosti ka tehnici i kompjuterima, najbolje je da razmislite o karijeri u programiranju ili dizajnu.

Istraživanja kažu da će se od 2018. do 2022. u ovoj industriji zaposliti čak 42.200 radnika, a u 2019. prosječna plaća na godišnjem nivou iznosila je zavidnih 77.733 eura.

Razvoj softvera

Razvijanje softvera predstavlja žilu kucavicu IT-ja i jedna je od najperspektivnijih oblasti. Ne samo da ovo zanimanje neće biti ugroženo pandemijom, već se očekuje i snažan rast u ovom sektoru jer borba protiv virusa zahtijeva kreiranje i razvoj brojnih medicinskih aplikacija.

Pretpostavlja se da će se u ovom sektoru u periodu od 2018. do 2028. otvoriti čak 42.600 radnih mjesta, a prosječna plaća na godišnjem nivou 2019. iznosila je velikih 94.377 eura.

Menadžeri svih tipova

Efikasna organizacija rada, brza i kvalitetna realizacija projekata bit će od ključne važnosti za uspjeh kompanija u budućnosti, naročito u situacijama kada određeni broj radnika svoje zadatke obavlja od kuće. Zbog toga će potražnja za menadžerima u svim sektorima i oblastima biti izuzetno velika.

Očekuje se da će između 2018. i 2028. godine čak 110.630 ljudi naći posao u ovoj oblasti, a oni koji već rade kao menadžeri 2019. godine imali su prosječnu godišnju zaradu od 60.132 eura.

IT menadžeri

Da bi IT sektor funkcionirao efikasno i besprijekorno, nisu dovoljni samo programeri i dizajneri već i ljudi sa izraženim organizacionim i komunikacionim vještinama koji će biti most između klijenata i IT-jevaca. Drugim riječima, neophodni su IT menadžeri.

Očekuje se da će između 2018. i 2028. nedostajati oko 46.800 IT menadžera, a prosječna godišnja plaća za ovo zanimanje u 2019. iznosila je velikih 128.481 euro.

Finansijski menadžeri

Među menadžerima posebno će biti traženi menadžeri za finansije. Kompanije će u budućnosti usljed nesigurnosti izazvane pandemijom biti veoma oprezne kada ulažu svoj novac. Zbog toga će im biti potrebni zaposleni sa vještinama kontrole troškova i pametnog ulaganja.

Predviđanja su da će od 2018. do 2028. godine kompanije zaposliti 104.700 menadžera, a njihova prosječna plaća na godišnjem nivou u 2019. iznosila je primamljivih 114.023 eura.

Strategijski i operativni menadžeri

Napokon, kada je u pitanju menadžment, veoma traženi bit će strategijski i operativni menadžeri sposobni da u praksi do najsitnijih detalja sprovedu široke vizije.

U periodu od 2018. do 2028. predviđa se da će biti otvoreno 165.000 radnih mjesta za tu poziciju, a sudeći po godišnjoj prosječnoj plaći, koja je 2019. godine iznosila 88.469 eura, menadžeri neće morati da brinu o svojoj zaradi.

Stručnjaci za marketing

Već sada je jasno da će kompanije koje prežive krizu izazvanu pandemijom morati da se dobro pomuče kako bi privukle kupce i klijente. To znači da će im biti potreban vrhunski marketing, odnosno ljudi koji su su sposobni da naprave stručne analize i na osnovu njih kreiraju uspješne marketinške kampanje.

Očekuje se da oko 139.200 ljudi nađe posao u ovoj industriji, a oni koji već u njoj rade veoma su zadovoljni platom, koja je u 2019. godini iznosila 55.997 eura na godišnjem nivou.

Programiranje aplikacija za mobilne uređaje

Razvoj aplikacija za operativne sisteme kakvi su Android i iOS predstavlja jednu od najproduktivnijih oblasti IT-ja. Jednostavno, danas su nam neophodne aplikacije za sve: od fitnesa, preko zdravstva, do vijesti i kupovine.

Zbog toga kompanije planiraju da zaposle blizu 241.500 ljudi u narednih osam godina, a prije samo godinu dana prosječna plaća za mobilne programere iznosila je 94.377 eura na godišnjem nivou.

Prodaja

Za opstanak svakog biznisa ključna je prodaja. Međutim, usljed pandemije ljudi će postati obazriviji u pogledu toga na šta troše svoj novac, pa se procjenjuje da će u budućnosti biti potrebno sve više truda i vještina kako bi do prodaje zaista i došlo. Zbog toga kompanije zapošljavaju ljude sa razvijenim moćima ubjeđivanja i vještinama prezentacije koji će podstaći prodaju i tako donijeti profit kompaniji.

Čak 76.400 ljudi naći će posao u ovom sektoru do 2028. godine, a oni koji su to uradili ranije imali su 2019. godišnja primanja od oko 49.273 eura.

Izvor: RTV Slon/Akta.ba

Objava Veliko istraživanje: Ovo će biti najtraženiji poslovi nakon pandemije pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.