Arhiva oznaka: srebrenik

Nabavna cijena benzinskih i dizelskih goriva u veleprodajnom skladištu u Podlugovima je blago niža u odnosu na prošlu sedmicu, što bi moglo dovesti do pojeftinjenja goriva u Federaciji BiH.Ministar trgovine FBiH Zlatan Vujanović rekao je za Klix.ba da je zabilježeno veoma blago pojeftinjenje BMB95 i Eurodisela za pet feninga.

“Prometnik koji nabavlja gorivo s veleprodajnog skladišta u Podlugovima ima komoditet da snizi cijenu. Mi smo imali, iako ne tako veliki broj, određenih zahtjeva za sniženje, ali prometnici gorivom sada kalkulišu. Za očekivati je da poraste broj zahtjeva za pojeftinjenje od minimalno 5 feninga”, rekao nam je Vujanović.

Federalni ministar trgovine je istakao da je najvažnije da postoje uslovi za snižavanje cijena i da nema racionalnih uslova za povećanje u doglednom periodu, kao što je postojao strah zbog dešavanja u Iranu, Iraku ili posljednjih u Libiji.

Cijena benzina u FBiH trenutno se kreće od 2,16 KM do 2,36 KM, a dizela od 2,26 do 2,40 KM. (KLIX)

Objava Očekuje se blago pojeftinjenje goriva u Federaciji BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Federacija BiH je u decembru 2019. godine ostvarila izvoz u vrijednosti 542.631.000 KM, što je za 16,1 posto manje u odnosu na novembar 2019. godine ili 12,3 posto manje u odnosu na decembar 2018. godine.

U odecembru 2019. ostvaren je uvoz u vrijednosti 1.078.701.000 KM, što je za 5,0 posto manje u odnosu na novembar 2019., odnosno 0,9 posto više u odnosu na decembar 2018. godine.

U 2019. godini izvoz je prosječno padao svaki mjesec za 0,4 posto, a uvoz je prosječno rastao za 1,2 posto.

Procent pokrivenosti uvoza izvozom u decembru je 50,3 posto, što je za 6,6 posto manje u odnosu na novembar 2019. kada je pokrivenost iznosila 56,9 posto.

Trgovinski deficit Federacije BiH za decembar 2019. iznosi 536.070.000 KM, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

U decembru se iz FBiH najviše izvozilo u Njemačku, zatim Srbiju i Hrvatsku, a najviše se uvozilo iz Hrvatske, Italije i Njemačke.

(RTV Slon/Fena)

Objava U 2019. izvoz FBiH prosječno padao svaki mjesec za 0,4 posto pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U Bosnu i Hercegovinu je prošle godine uvezeno ukupno 69.077 vozila, od čega je 58.645 polovnih automobila. Ipak, važan indikator ekonomskih kretanja je i broj prodatih novih automobila, a 2019. su u BiH prodata 10.432 nova vozila, što je neznatno manje u odnosu na 2018. godinu.Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO), vrijednost uvezenih vozila u našu zemlju u 2019. godini bila je 958,1 milion maraka, od čega carinske dažbine iznose 204 miliona KM.

S druge strane, 2018. godine u BiH je uvezeno 82.905 automobila, od čega je 72.380 starih četverotočkaša, a 10.525 novih vozila. Trend uvoza novih auta, a koji je i 2019. u BiH približan iznosu iz 2018. značajan je indikator o trendu potrošnje, a naročito ako se zna da je od sredine prošle godine zabranjen uvoz automobila Euro normom manjom od 4.

Dakle, najveću zahvalnost smanjenju uvoza starih zagađivača BiH može pripisati zabrani uvoza polovnih vozila s motorom Euro 4 koja je stupila na snagu sredinom prošle godine. To ipak govori da građani jednakom mjerom kupuju nova vozila, dok je broj polovnih uvezenih auta razumljivo manji.

(KLIX)

Objava U BiH 2019. prodato opet više od 10.000 novih auta pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U Bosni i i Hercegovini svake godine prerano umre oko 3.300 ljudi kao posljedica izloženosti zraku zagađenom sitnim lebdećim česticama PM2.5 dok se skoro jedna od svakih deset smrti godišnje u BiH može pripisati zagađenju zraka, procjena je iz najnovijeg izvještaja o upravljanju zagađenjem zraka u Bosni i Hercegovini koji je objavila Svjetska banka.

Upozoreno je da je to više nego duplo u poređenju sa Sjevernom Makedonijom, a četiri puta više u poređenju sa Kosovom. Ekonomski troškovi narušavanja zdravlja zbog zagađenog zraka u BiH, kako se dodaje u izvještaju, iznose u prosjeku 1,38 milijardi dolara, što je ekvivalent 8,2 procenta BDP-a iz 2016.

U izvještaju se napominje da efektivno rješavanje problema zagađenja zraka zahtjeva strateška, integrirana rješenja prilagođena konkretnom gradu, odnosno regiji.

”Nijedna institucija ne može sama obavljati opsežan posao upravljanja kvalitetom zraka. Odgovornost za oblast zagađenja zraka se gotovo uvijek dodjeljuje institucijama zaduženim za okoliš, javno zdravstvo i hidrometeorologiju. Izvori zagađenja obuhvataju široku lepezu relevantnih institucija iz oblasti industrije, kvaliteta goriva, uvoza, javnih komunalnih preduzeća i centralnog grijanja, energetske efikasnosti i građevinarstva, zelenog razvoja, saobraćaja, socijalne zaštite, pa sve do individualnih domaćinstava koja koriste neadekvatno gorivo i stara vozila”, dodaje se u izvještaju.

Konstatovano je da na nivou cijele zemlje postoji mreža za monitoring i aktivnosti, ali da je rascjepkana između entiteta, kantona i Distrikta Brčko. Njihova saradnja treba biti pojačana, da bi se osigurao adekvatan obuhvat i jedinstveno djelovanje na rješavanju problema zagađenja zraka. Uloge i mehanizmi koordinacije u zemlji trebaju biti ojačani, a treba se olakšati i prekogranični regionalni dijalog i saradnja.

Neke od preporuka iz studije odnose se i na jačanje zakonskog okvira uz fokus na konkretne instrumente za smanjenje zagađenja iz mobilnih izvora, velikih stacionarnih izvora i centralnog grijanja. Također, potrebno je uspostavljanje snažne i djelotvorne okolišne inspekcije za izvore zagađenja zraka.

Kada je riječ o organizacionom okviru, preporučeno je jačanje kapaciteta nadležnih agencija na svim nivoima i osiguranje adekvatnog osoblja i budžeta. Ukazano je i na potrebu jačanja međusektorske koordinacije između okolišnih institucija i ostalih sektora, kao što su zdravstvo, transport, industrija, energetika, urbani razvoj.

Što se tiče podataka i analize, potrebno je jačanje mreže za monitoring kvaliteta zraka u cilju osiguranja pouzdanih istorijskih podataka o zagađenju, naročito PM2.5. U izvještaju se dodaje da se aktivnosti monitoringa u zemlji primarno fokusiraju na manje štetne čestice PM10, te da podaci o monitoringu imaju mnoge nedostatke, naročito u pogledu nepotpunosti. Nalazi ovog izvještaja pokazuju da mnoge mjerne stanice mjere samo PM10, iako je potrebno mjeriti PM2.5 na svim stanicama. Raspoloživi podaci od monitoringu PM2.5 su često nepotpuni, zbog toga što mnoge stanice ne mjere PM2.5 nikako ili ih ne mjere dosljedno.

Među nekim od preporuka iz izvještaja je i provođenje pilot programa zamjene peći i kotlova koji zagađuju efikasnijim modelima, uključujući i Ecodesign peći, kao i podizanje svijesti i davanje poticaja za korištenje alternativnih izvora grijanja.

Potrebno je i revidiranje standarda za tečna goriva u cilju njihovog podizanja; davanje dodatnih ekonomskih poticaja za zamjenu starih vozila uz strožiju primjenu mjera za smanjenja uvoza starih vozila koja zagađuju, te uvođenje strožijih standarda za korištenje čvrstih goriva za grijanje domaćinstava.

(RTV Slon/Fena)

Objava U BiH svake godine prerano umre oko 3.300 ljudi zbog zagađenja zraka pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Uprava za indirektno oporezivanje je u 2019. godini prikupila za 4,9 posto više indirektnih poreza od iznosa u 2018. godini.Kako je za Klix.ba kazao Ratko Kovačević, načelnik Odjela za komunikacije i međunarodnu saradnju UIO BiH, po osnovu PDV-a za 2019. godinu prikupljeno je 5,44 milijarde KM, dok su ukupni indirektni prihodi bili 7,97 milijardi KM.

Ako ove brojeve uporedimo s ranijim godinama, uočit ćemo trend rasta prikupljenih prihoda. U 2018. godini prikupljeno je ukupno 7,6 milijardi maraka bruto javnih prihoda, što je za 552,5 miliona KM više nego u 2017. godini.

Rast prihoda po ovom osnovu korespondira s ranije izraženim stopama. Od 2013. do kraja 2018. godine ukupan bruto prihod UIO BiH se prosječno godišnje povećavao za 4,3 posto. (KLIX)

Objava BiH od PDV-a u 2019. godini prikupila 5,44 milijarde KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine je nedavno objavila Studiju o emigracijama u kojoj se navodi da se kao jedini relevantan podatak o odlasku ljudi iz BiH, umjesto sadašnjih procjena, mogu uzeti podaci oo broju izdatih boravišnih dozvola.

U 32 zemlje Evrope tu dozvolu je u 2018. godini dobilo nešto preko 54 hiljade osoba iz BiH. Za deset godina izdato je više od 228 hiljada dozvola za bh. građane i to najviše u u Njemačkoj, Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji.

Kako je izjavio urednik ove studije, akademik dr Muris Čičić, istraživanje je nastalo u želji da se Akademija uključi u najaktuelnije probleme ”jer se o emigracijama iz BiH govori često na senzacionalistički način i bez provjerenih podataka”, naglašava Čičić.

Motivi za odlazak su ekonomski, politički i generalno nedostatak perspektive, navodi jedna od autorica studije prof. dr Melika Husić-Mehmedović, s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Negativni migracijski saldo

Teško je procijeniti broj ljudi koji su otišli iz BiH jer je emigracijska statistika možda najslabiji dio statistike uopšte, ističe Husić-Mehmedović.

Vrlo je teško konkretizovati podatke i svesti ih na jednu cifru. Proveli smo više istraživanja, kako bi ipak došli do što pouzdanijeg broja onih koji su otišli, tako da smo koristili podatke evropske statističke organizacije – EUROSTAT.

”Međutim, treba naglasiti da se trend odlaska nastavlja. Uglavnom odlaze mladi, kao i svuda u svijetu. To se višestruko odražava na populacijsku politiku jer državu napušta stanovništvo u punoj snazi, radi se o reproduktivnom stanovništvu u svakom pogledu”, ističe Melika Husić-Mehmedović.

Demograf, Mirza Emirhafizović s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu naglašava da BiH ima demografske gubitke po dva osnova: negativni prirodni priraštaj – veći broj umrlih nego rođenih još od 2007. te, tenegativni migracijski saldo.

Najviše odlaze mladi, najmobilniji su u rasponu od 20 do 30 godina. Mnogi kantoni u Federaciji kao i dijelovi Republike Srspke bilježe brojne odlaske ljudi. Svi kantoni, osim Sarajevskog i Zeničko-dobojskog imaju veći broj umrlih od broja živorođenih, ali i tu se jedva održava ovaj odnos.

Važno je da svi nivoi vlasti, osim mjera pronatalne politike provode i neke druge mjere kako ne bi cijela područja, posebno ruralna ostala bez stanovništva odnosno bez ikakve demografske perspektive.

Migracije su uvijek direktni odgovor na nepovoljne okolnosti i negativne faktore, jer ljudi žele emigrirati tamo gdje su životni uslovi bolji. Kad pogledamo dobnu strukturu stanovništva, BiH već ima prevagu osoba u trećem životnom dobu u odnosu na djecu mlađu od 15 godina.

Proces starenja dobija na intenzitetu što je zabrinjavajući trend, a treba imati u vidu posljedice koje će se sigurno osjetiti u penzijskom fondu, koji se može urušiti zbog manjka zaposlenika iz čijih ličnih dohodaka bi se uplaćivali doprinosi. Što se tiče zemalja u koje odlaze stanovnici BiH, uglavnom su to zemlje Evropske Unije (EU), naglašava Emirhafizović.

Demografsko starenje

Profesor Adnan Efendić s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu smatra da je BiH suočena s demografskim starenjem, koje u državi nikoga ne brine te da su sve druge teme važnije od ove.

BiH je još 2002. godine upala u klopku najnižeg fertiliteta, stigla je do crvene linije – u prosjeku manje o d1,3 djeteta po porodici. BiH već sada inklinira modelu jedna porodica – jedno dijete. Poznat je i antinatalni ambijent u kojem živimo – prolongiranje rađanja prvog i obično jedinog djeteta.

Kao prva očigledna posljedica brojnih odlazaka iz BiH je smanjen broj stanovništva i pogoršana dobna struktura. Dugročno, posljedica je to što će bh. građani svoju reproduktivnu sposobnost realizovati negdje drugo. To je prijetnja da se uruše fondovi penzioni i zdravstveni, zbog poremećaja odnosa između radno aktivnog i stanovništva u post radnoj situaciji.

BiH nije jedina zemlja koju napuštaju njeni građani ali to ne bi trebalo da bude utjeha. Zapadnoevropske zemlje taj nedostatak nadomještaju useljavanjem a takvi trendovi će poticati bh. ljude sve više na odlazak, ističe Efendić.

Za potrebe studije o emigracijama, obavljeno je ispitivanje preko dvije hiljade građana o njihovim namjerama da napuste BiH. Lejla Turulja, s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, koautorica studije navodi da bi kreatori politika u BiH trebali imati u vidu odgovore građana.

Prema rezultatima ankete, 58 posto učesnika želi napustiti BiH, 34 posto to želi trajno a 24 posto bi samo privremeno napustilo svoju zemlju; 22 posto ispitanika nema namjeru da bilo gdje odlazi. Namjera trajnog napuštanja BiH najveća je u Brčko Distriktu 50 posto, zatim u Federaciji 36 posto a u Republici Srpskoj, 29 posto ispitanika bi zauvijek napustilo svoju zemlju.

Slično istraživanje je vršio UNDP u periodu 2002. – 2010. godine, koje je pokazalo da 45 posto građana želi trajno napustiti zemlju. Sada je taj procenat niži ali je više onih koji bi privremeno otišli, što je trend i u drugim zemljama.

Razlozi za odlazak

Kao najčešći razlog zbog kojeg bi napustili zemlju, ispitanici su navodili problem opšte sigurnosti (38 posto), dok je 49 procenata građana svoj eventualni odlazak vezalo za posao – pronalazak radnog mjesta ili bolje plaćen posao, ističe Turulja.

U odgovoru na pitanje, koji su ključni problemi s kojim se suočavaju i zbog kojeg bi napustili

svoju zemlju, najviše ispitanika je navelo nezaposlenost (47,4%), nepotizam, mito i korupciju (46%), životni standard (ekonomija, finansije, plate, penzije, uslovi rada, visoke cijene) (39,7%) te politiku (vlast i zakoni (32,6%). Samo 0,4% ispitanika navelo je da nema problema“.

Predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH, Miloš Trifković kao posebno značajno navodi izmjene Zakona o useljavanju stručne radne snage koji bi uskoro mogao stupiti na snagu u ovoj zemlji, koji će olakšati ulazak inostranih radnika a time i bosanskohercegovačkih.

”Prijedlog zakona je prošao Donji dom Parlamenta, u martu ide pred Gornji dom i vjerovatno će biti usvojen. Nedavno sam čuo informaciju da se očekuje nekih sto hiljada ljudi koji će napustiti Bosnu i Hercegovinu. Nisam siguran u taj podatak, ali ovo je tendencija koja je prisutna već desetak godina, koja sada dobija svoju pravnu formu. U čemu su ta rješenja, još uvijek nacrta, posebno važna? Prvo – kvalifikacije su izjednačene. Postupak je zadržan, ali su kvalifikacije izjednačene. Jednom nostrificirana kvalifikacija važi isto kao da je njemačka.

Nema više sistema kvota – primićemo ovoliko ovih, ovoliko onih, na primjer da će u pokrajinu Baden Virtemberg biti primljeno 200 tesara. Toga više nema. Tržište treba radnu snagu i za nju je potpuno otvoreno. Do sada je važio princip, u EU pa tako i u Njemačkoj, da se strancima dozvoljava boravak i da oni mogu biti zaposleni po drugačijim uslovima od Nijemaca. To više ne važi. Strani radnici iz trećih zemalja, gdje spada BiH – nečlanice EU, pravno su izjednačeni sa građanima Evropske unije.

Dalje, do sada je važio sistem po kojem se radna dozvola vezuje za kvalifikaciju, za zahtjev poslodavca, za posao koji radnik obavlja efektivno, da ne bi došlo do poremećaja na tržištu rada. Sada je rečeno da se radna dozvola daje za sve poslove koji su pokriveni određenom vrstom kvalifikacija”, naglašava Trifković.

U Studiji o emigracijama se navode i odgovori ispitanika o tome u koju bi zemlju željeli otići. Najviše njih je izabralo Njemačku (42%), zatim Austriju (12%), Švajcarsku (8%) i Švedsku sa 7% odgovora. Neki od odgovora su glasili “Što dalje, to bolje”; “Tamo gdje bih imala dostojanstvo”; “U zemlju u kojoj su plate i životni standard bolji”; “U zemlju gdje se bolje živi”; “U zemlju gdje svi ljudi isti i imaju ista prava”, i tako dalje.

Karakterističan je odgovor jedne učesnice u anketi koja je napustila BiH i sada živi u Češkoj Republici: ”Ironično je da sam napustila jako dobar posao u svojoj zemlji kako bih došla u tuđu zemlju i radila za mnogo manje novca, jer ipak svugdje je sigurnije nego u Bosni”.

(RTV Slon/Radio Slobodna Evropa)

Objava Najviše boravišnih dozvola građanima BiH izdato za Njemačku, Hrvatsku, Sloveniju i Austriju pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Jedan od znakova slabosti bh. privrede je i podatak da komercijalne banke u našoj zemlji više plasiranih sredstava imaju prema stanovništvu nego prema poslovnim subjektima.Prema dostupnim podacima Centralne banke BiH, ukupna masa kredita u Bosni i Hercegovini iznosi 20,6 milijardi KM. Na kredite stanovništvu odnosi se 9,9 milijardi KM, a na kredite privredi tek 8,9 milijardi KM.

Ostatak do ukupnih 20,6 milijardi KM se odnosi na kredite koje su komercijalne banke odobrile vladama entiteta (429,4 miliona KM), vladama kantona (159,1), vladama općina (311,7), fondovima socijalne zaštite (170,5), javnim preduzećima (485,3 miliona KM)… (KLIX)

Objava Banke u BIH više kreditiraju stanovništvo nego privredu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Društvo Crvenog križa/krsta BiH i Crveni križ Federacije BiH, zajedno s Međunarodnom organizacijom za migrante (IOM) i Danskim izbjegličkim vijećem radi na zdravstvenoj njezi za migrante koji se nalaze u prihvatnim centrima, a migrantima koji su u pokretu mobilni timovi pružaju prvu pomoć.

Generalni sekretar Društva Crvenog križa/krsta BiH Rajko Lazić u izjavi za Fenu kaže da su za njih problem migranti koji su izvan centara, a procjenjuje se da ih u Bosni i Hercegovini ima oko tri hiljade.

– Teški su uvjeti za migrante u pokretu, spavaju na željezničkim stanicama, ‘pod otvorenim nebom’. Po informacijama s terena oni su stalno u pokretu, iz grada u grad. Konkretno u Tuzli, dođu u vrijeme samo kad im, zajedno s drugim nevladinim organizacijama, dostavljamo hranu, garderobu… Potom opet hodaju po gradu, može se to vidjeti i u Sarajevu  – priča Lazić.

Ističe da Društvo, kroz strukturu, ima mobilne timove koji se nalaze u Mostaru, USK (CK USK, Grada Bihaća i CK Ključ), Tuzlanskom kantonu, Vlasenici, Bijeljini. Oni, kaže, imaju prvi susret s migrantima. Daju im obrok, sredstva za higijenu, prvu pomoć, a pružaju im i psihosocijalnu zaštitu.

– Radimo na obnavljaju porodičnih i pokidanih veza migrana, koji su u pokretu – naglasio je.

Ističe da je u posljednje vrijeme smanjen priliv dolazaka migranata u Bosnu i Hercegovinu, zbog vremenskih neprilika.

Ranije je evidentiran i njihov povratak u Srbiju, gdje ima smještajnih kapaciteta. Po izjavama volontera Društva i osoblja koje radi s migrantima, smještaju se preko zime u kapacitetima Crvenog krsta i centra u Republici Srbiji. Nakon što otopli ponovno će pokušati da se, preko Bosne i Hercegovine, ‘probiju’ tamo gdje žele, prema zapadnoj Evropi.

Ranije ovog mjeseca Republika Češka osigurala je donaciju za potrebe migranata u pokretu kroz Bosnu i Hercegovinu, vrijednosti oko 176.000 KM. Sastoji se od kabanica, vreća za spavanje, deka i setova posuđa koji će im dobro doći jer uglavnom spavaju ‘pod otvorenim nebom’, a dostavljaju ih im mobilni timovi Društva Crveni krst/križ BiH.

U nastojanju da pomognu migrantima koji su u Bosni i Hercegovini, Društvo Crveni križ/krst BiH ima pomoć mnogih organizacija iz inozemstva koje uvažavaju njihov apel za pomoć, što su ga uputili zajedno s Međunarodnom federacijom društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.

Lazić kaže da trenutno u BiH ima oko sedam hiljada migranata, od toga ih je oko četiri hiljada u centrima i o njima uglavnom brigu vodi Međunarodna organizacija za migrante (IOM). Oni imaju uvjete za smještaj, ishranu i zdravstvenu zaštitu.

Podsjeća da, osim prema migrantima, strukture Crvenog križa imaju obavezu i prema ovdašnjem stanovništvu jer oko 96.000 ljudi u BiH ima status interno raseljenog ili izbjeglog stanovništva.

Određeni broj ljudi u BiH je socijalno ugrožen, zbog toga javne kuhinje Crvenog križa imaju potrebu raditi i na pripremanju toplih obroka. Ističe se i ogroman doprinos IFRC turskog Crvenog polumjeseca i švicarskog CK u BiH, koji im pomažu za potrebe domaćeg stanovništva i pomoć migrantima.

Izvor: RTV SLON / Fena

Objava Smanjen priliv migranata u Bosnu i Hercegovinu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Jutros u našoj zemlji oblačno vrijeme. U Srebrenikum, kao i u većem dijelu Bosne, pada slab snijeg, a i ponegdje u Hercegovini slaba kiša.

Temperature zraka u 07 sati (°C): Bjelašnica -7; Ivan Sedlo, Sokolac -4; Gradačac, Sarajevo, Tuzla, Zvornik -2; Bijeljina, Bugojno, Srebrenica -1; Banja Luka, Bihać, Prijedor, Sanski Most 0; Doboj, Livno 1; Široki Brijeg 3; Grude, Trebinje 5; Mostar, Neum 7;

Danas će u našoj zemlji preovladavati pretežno oblačno vrijeme. U Bosni povremeno sa slabim snijegom, a u Hercegovini sa slabom kišom. Padavine uglavnom prije podne. Vjetar slab do umejren sjeverni i sjeverozapadni. Dnevna temperatura od -3 do 3, na jugu od 5 do 11 ° C.

U Sarajevu oblačno, povremeno sa slabim snijegom. Dnevna temperatura oko 0 °C.

Objava U Srebreniku prvi ovogodišnji snijeg pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Podlegao je i drugi mladić usljed povreda zadobivenih u jutrošnjoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu Tuzla – Orašje u mjestu Čanići. 

Kako saznaje “Avaz”, preminuo je Ildahid Malkić, koji je upravljao Mercedesom. 

Podsjetimo, nesreća se dogodila jutros u 2:50 sati, kada su se sudarili Mercedes i autobus. 

Na licu mjesta je poginuo Irmel Arnautović, mladić iz naselja Tinja kod Srebrenika, dok su teške povrede zadobili njegov amidžić Anel Arnautović (29) i Ildahid Malkić, koji je podlegao na UKC-u Tuzla. Sva trojica su mlađe životne dobi.  (AVAZ)

Objava Preminuo i drugi mladić nakon teške saobraćajne nesreće u Čanićima pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Haris Zahirović, igrač mlađih kategorija u bečkom Rapidu, a koji vuče korijene iz Srebrenika odakle mu je otac, velika je nada ovog austrijskog kluba i reprezentacije BIH.

Zahirović se, osim u austrijskoj ligi, dokazao i u najboljem svjetlu predstavio na internacionalnim turnirima gdje je u pravilu bio najbolji igrač Rapida.

Dario Slomić, inače partner Federica Pastorella, koji je menadzer Lukakua, Contea i mnogih drugih, uz suglasnost Harisovih roditelja brine o karijeri perspektivnog ofanzivca Zahirovića. 

– Imamo, između ostalih, ponude Chelsea , Inter i Borussie Dortmund, koji su zainteresovani za Harisa Zahirovića. Radim na tome, zajedno s Harisovim roditeljima da odaberemo pravi klub gdje će njegovi kvaliteti još više doći do izražaja-, kaže Dario Slomić, Harisov menadžer i savjetnik.

Mladi Zahirović prošle sedmice pozvan je i u kamp za U-16 reprezentativce BIH, čiji je je novi selektor Nermin Šabić, a ukoliko se izbori za mjesto u reprezentaciji, igrat će kvalifikacije za Evropsko prvenstvo. (inmedia.ba)

Objava Haris Zahirović, porijeklom iz Srebrenika, ima ponude Chelsea , Intera, Borussie Dortmund… pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Firma za proizvodnju konzumnih jaja ”Agreks” iz Donjeg Žabara izvezla je prve količine od 302.400 komada konzumnih jaja za industrijsku proizvodnju na tržište EU, odnosno za jednu hrvatsku firmu.

Direktor ”Agreksa” Predrag Miličić rekao je da će sljedeće sedmice istu količinu jaja isporučiti još jednoj hrvatskoj firmi sa kojom su, takođe, sklopili ugovor.

”Naše su procjene da će u ovim prvim mjesecima za sada to biti tržište, odnosno fabrike Hrvatske. Uporedo pregovaramo sa još dvije fabrike iz Austrije i Italije”, istakao je Miličić.

On je podsjetio da je ”Agreks” jedina firma u BiH koja je 24. decembra prošle godine dobila zvaničnu potvrdu iz Brisela da je na listi izvoznika jaja za industrijsku preradu iz BiH, te da su početkom ove godine pokrenuli prve poslove.

On je napomenuo da ovaj poslovni korak za firmu znači mnogo jer su dobili priliku da nastupe na tržištu sa 500 miliona ljudi, što podrazumijeva da su prošli sve provjere domaćih i evropskih institucija.

”Tako veliko tržište otvara nam mogućnosti. Planiramo proširenje kapaciteta. Sada imamo kaveznu i proizvodnju u slobodnom držanju, a u ovoj godini se spremamo i za takozvanu ”fri renč” ili natura proizvodnju koja podrazumijeva hranjenje kokošaka u potpuno prirodnom ambijentu”, istakao je Miličić.

(RTV Slon/Biznisinfo.ba)

Objava BiH izvezla u EU prve količine konzumnih jaja za industrijsku proizvodnju pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Jedna osoba je poginula a dvije su teško povrijeđene u saobraćajnoj nesreći koja se jutros u 2:50 sati dogodila na magistralnom putu Šićki Brod – Srebrenik u naselju Čanići, nove su informacije iz Ministarstva unutrašnjih poslova TK. U nesreći su učestvovali putničko motorno vozilo i autobus.

Ljekar Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Tuzla smrt je konstatovao na mjestu događaja, a dvije povrijeđene osobe iz putničkog motornog vozila su prevezene u Univerzitetski klinički centar Tuzla i zadržane su na liječenju. (rtv slon)

Objava Čanići – jedna osoba poginula, dvije teže povrijeđene pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za novembar 2019. godine u Federaciji BiH iznosila je 932 KM i nominalno je niža za 1,1 posto, a realno za 1,4 posto u odnosu na prethodni mjesec.

U odnosu na isti mjesec godinu ranije, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za novembar 2019. godine nominalno je viša za 2,8 osto, a realno za 2,6 posto.

Prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za novembar 2019. godine u Federaciji BiH iznosila je 1.436 KM i nominalno je niža za 1,0 posto, a realno za 1,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, pokazuju novi podaci  Federalnog zavoda za statistiku.

U odnosu na isti mjesec godinu ranije, prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za novembar 2019. godine nominalno je viša za 2,9 posto, a realno za 2,7 posto.

U novembru 2019. ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH iznosio je 536.210. U odnosu na prethodni mjesec ukupan broj zaposlenih je ostao na istom nivou. (RTV SLON)

Objava Prosječna neto plaća u FBiH 932 KM, a bruto 1.436 KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Međunarodna organizacija za migracije (IOM) objavila je na svojoj zvaničnoj stranici da su nešto više od 40 miliona eura (skoro 80 miliona KM) donirale međunarodne agencije za rješavanje migrantske situacije u BiH.Riječ je o donatorskim sredstvima koja obuhvataju period nešto manji od dvije godine, tačnije od juna 2018. do marta 2020. godine.

U izvještaju IOM-a je navedeno kako su najviše novca donirale međunarodne evropske organizacije i to 3,7 miliona eura (više od 7 miliona KM), nakon nje slijedi Razvojna banka Vijeća Evrope sa 1,5 miliona eura (oko 3 miliona KM) i Ambasada Švicarske koja je donirala 1,3 miliona eura (nešto više od 2 miliona KM).

Novac su donirale i katarska humanitarna organizacija “Qatar Charity” i Britanska ambasada u Sarajevu.

U izvještaju je navedeno i to gdje su sva sredstva utrošena. Najviše novca tačnije, nešto više od 30 miliona eura (oko 60 miliona KM), što je 75 posto doniranih sredstava, potrošeno je u humanitarnu pomoć koja podrazumijeva nabavku hrane i vode, prehrambenih proizvoda, higijenskih proizvoda, zatim smještajno zbrinjavanje, kao i pružanje zdravene zaštite, ali i upravljanje centrima u kojima borave migranti.

Najmanje novca ide u administrativne troškove 1,4 miliona eura (skoro 2 miliona KM), a ostala novčana sredstva raspoređena su za uspostavljanje novih prihvatnih centara i to 5 miliona eura (oko 10 miliona KM) i za podršku institucijama BiH 3,7 miliona KM (skoro 8 miliona KM).

Od juna 2018. do decembra 2019. godine u BiH je stiglo 30,7 miliona eura (nešto više od 60 miliona KM) donatorskih sredstava, od čega je potrošeno 20,6 miliona eura (nešto više od 40 miliona KM). Prema izvještaju IOM-a najviše je novca utrošeno na uspostavljanje prihvatnih centara i to 9 miliona eura (oko 18 miliona KM), kao i na humanitarnu pomoć 8,3 miliona eura (skoro 17 miliona KM).

Trenutno u Kantonu Sarajevo migranti borave u dva prihvatna centra i to u kasarni u Blažuju i Ušivku kod Hadžića.

Prije nekoliko dana grupa od 170 migranata prebačena je iz Ušivka u kasarnu Blažuj. Radi se o migrantima koji su prije Ušivka bili smješteni u Vučjaku, improviziranom kampu kod Bihaća.

Očekuje se da u narednom periodu još 200 migranata bude premješteno na ovu lokaciju. Kasarna u Blažuju još nije u potpunosti spremna i očekuje se da svi radovi budu završeni do 25. januara ove godine kako bi u njoj moglo biti smješteno što više ljudi dok je hladno vrijeme. (KLIX)

Objava 80 miliona KM za rješavanje migrantske krize pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.