Arhiva oznaka: srebrenik

Ovlašteni službenici Uprave za indirektno oporezivanje, Regionalni centar Tuzla, u operativnoj akciji kodnog naziva “DUKS”, kao i na Graničnom prelazu Orašje oduzeli su veću količinu tekstilnih i medicinskih proizvoda u vrijednosti od 321.000 KM.

U operativnoj akciji kodnog naziva „DUKS“ ovlašteni službenici RC Tuzla, a na osnovu informacija Grupe za obavještavanje i operativno taktičkog rada izvršili su provjere na dvije lokacije koje pokriva RC Tuzla.

Na osnovu raspoloživih informacija o neregularnostima u poslovanju određenih fizičkih lica izvršili su provjeru prometa i porijekla roba na dve lokacije i tom prilikom pronašli veću količinu robe stranog porijekla za koju nije postojala zakonom propisana dokumentacija. Radilo se o većoj količini odijela, trenerke, košulje, i sl. tj. 4855 komada tekstilnih proizvoda.

Takođe, prilikom detaljnog pregleda vozila na GP Orašje uz upotrebu specijalističke opreme pronašli su skrivenu i neprijavljenu robu. Radilo se o različitoj medicinskoj opremi, tačnije 251 komada, gdje je fizičko lice namjeravalo proći carinsku proceduru bez plaćanja uvoznih dadžbina.

Vrijednost oduzete robe u ovim operativnim akcijama je 321.000,00 KM.

U toku poduzimanja mjera iz svoje nadležnosti korištena je specijalizirana oprema i vozila donirana UIO od strane Američke ambasade putem programa EXBS.

RADIOSARAJEVO.BA

Objava U akciji kodnog naziva “Duks” oduzete trenerke, košulje, odijela… Vrijednost – 321.000 KM! pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ministarstvo finansija Tuzlanskog kantona  danas u 12:00 sati izvršit će isplatu  sljedećih oblika socijalnih davanja:

•  stalna novčana pomoć
• privremena novčana pomoć
• jednokratna novčana pomoć
• dječiji dodatak
• uvećani dječiji dodatak
• hraniteljstvo
• podrška pronatalitetnoj politici Tuzlanskog kantona

Isplata prethodno navedenih oblika socijalnih davanja odnosi se na mjesec oktobar 2022. godine, čime Ministarstvo finansija kao i Vlada Tuzlanskog kantona iskazuju svoje opredjeljenje za redovnom isplatom pomoći najugroženijih kategorija društva – korisnika oblika socijalnih davanja.
Isplata ostalih oblika socijalnih davanja će biti izvršena nakon što nadležno Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak Tuzlanskog kantona dostavi neophodnu dokumentaciju Ministarstvu finansija, a o čemu će korisnici biti blagovremeno obavješteni, saopšteno je iz Ministarstva finansija TK.

Objava Danas isplata dječijeg dodatka i drugih oblika socijalnih davanja pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U Bosni i Hercegovini jutros preovladava pretežno oblačno vrijeme. Slaba kiša je registrovana na području Krajine, jugozapadu i dijelu centralne Bosne.

Temperature zraka izmjerene u 07.00 sati: Bjelašnica 3 stepena; Bijeljina, Bugojno i Zenica 6; Jajce 7; Banja Luka, Sanski Most i Tuzla 8; Gradačac i Stolac 9; Doboj i Ivan Sedlo 10; Mostar i Trebinje 12; Drvar i Livno 13; Sarajevo 14; Grude 15; Bihać 16 i Neum 19 stepeni.

Danas će naoblačenje sa zapada u Bosni i Hercegovini usloviti većinom slabu kišu. Više padavina se očekuje tokom noći na subotu. Vjetar slab do umjeren, povremeno sa jakim udarima, južnog i jugoistočnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između od 15 do 21 stepen.

U Sarajevu pretežno oblačno vrijeme. Kiša se očekuje od poslijepodnevnih sati i tokom noći na subotu. Najviša dnevna temperatura zraka oko 18 stepeni, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH.

U subotu će biti oblačno vrijeme sa kišom. U večernjim satima na vrhovima planina je moguć slab snijeg. Očekivana količina padavina u većem dijelu zemlje između 15 i 30, lokalno do 50 l/m2. Jutarnja temperatura od 7 do 12, na jugu do 14, a dnevna od 8 do 13, na jugu do 16 °C.

U nedjelju će u Bosni oblačno vrijeme, povremeno sa slabom kišom. U Hercegovini jutro oblačno, uz postepeno razvedravanje tokom dana. Jutarnja temperatura od 4 do 9, na jugu do 13, a dnevna od 7 do 12, u Hercegovini od 14 do 18 °C.

U ponedjeljak se u Bosni očekuje oblačno vrijeme, uz postepeno smanjenje naoblake tokom dana. U Hercegovini pretežno sunčano. Jutarnja temperatura od 3 do 8, na jugu do 10, a dnevna od 8 do 14, u Hercegovini do 19 °C.

Objava Obilna kiša, pljuskovi, grmljavina i snijeg: Stiže značajna promjena vremena pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Uprava “Autoceste Federacije BiH” donijela je odluku o smanjenju cijene putarine za 10 odsto na auto-putu A1 za kamione, autobuse i kombije od ponedjeljka.

“Smanjenjem cestarine za vozila IV kategorije želimo pomoći privrednim subjektima koji koriste ostale ceste, a koje nisu uglavnom dimenzionirane za teški saobraćaj pri čemu se pravi velika šteta lokalnim i regionalnim cestama. Mišljenja sam da ćemo ovom odlukom povećati broj korisnika autoceste za navedenu kategoriju a time i uvećati ukupne prihode od cestarine”, kazao je Elmedin Voloder, direktor “Autocesta FBiH”.

Klasa vozila “četiri” podrazumijeva vozila sa četiri ili više osovina i visinom mjerenom na prvoj osovini većom od 1,3 metra.   

Objava “Autoceste FBiH”: Jeftinija putarina od ponedjeljka pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ljudsku solidarnost i empatiju prevaranti vide kao još jedan način da dođu do novca. I pritom ne biraju metode. Humanitarne prevare su česte u Bosni i Hercegovini, a sagovornici N1 – Tomo Knežević iz Caritasa, Adela Čomić iz Pomozi.ba i iz “Kruha Svetog Ante” Pero Karajica pojasnili su nam na koji način bi se oe mogle ublažiti, jer kako kažu, teško ih je u potpunosti zaustaviti. Jedan od načina koji su naveli jeste taj da novac na ulici ne treba nikome davati.

Tomo Knežević iz Caritasa kazao nam je da se vodeći ovu humanitarnu organizaciju u vrijeme rata u Sarajevu nije nikada moglo garantovati da li će osoba koja je dobila paket pomoći donijeti ga u svoju porodicu.

“Ili će otići na pijacu i prodati ga kako bi sebi kupio cigarete. S druge strane, mi u svom radu pokušavamo u svojoj organizaciji napraviti kriterije da bi pomoć došla do onih kojima je najpotrebnija. Međutim, ti kriteriji nisu savršeni i nemoguće je uvijek u tome uspjeti”, naveo je Knežević.

Pero Karajica iz organizacije Kruh Svetog Ante osvrćući se na te kriterije ističe da nema garancije te da je svaki slučaj pojedinačan.

“Zato je najbolje da mu čovjek pristupi onako kako je u mogućnosti. U našem radu u organizaciji Kruh Svetog Ante meni je najbitnije da ljudi koji nam dođu budu lijepo primljeni. Mi istim tim ljudima damo do znanja da ne možemo riješiti sve njihove probleme, tako da se tu može vidjeti dobra ili loša namjera, ali teško je to prepoznati. Tako sam i ja bio prevaren jer mnogi ljudi, pogotovo žene, igraju u tom slučaju na kartu bolesnog djeteta. Sjećam se, jedna žena je došla iz Konjica lijepo obučena i zatražio sam joj posljednji nalaz u kojem joj je dijete upućeno na operaciju u Tursku i ona se pravdala time da nije ništa ponijela uz sebe. Tražio sam joj bilo kakav dokument, nije imala i kasnije sam priupitao jednog profesora na Franjevačkoj teologiji u Nedžarićim gdje stanujem koliko ga je prevarila i rekao je da je uzela pozamašnu svotu. Nakon toga sam naučio lekciju da barem jedan dokument dobijem kako bih mogao vjerovati da nekome treba pomoć”, ispričao je naš sagovornik.

“Prevare se moraju provjeravati”

Adela Čomić iz humanitarne organizacije Pomozi.ba kaže da se iskustvom najviše i najbrže uči.

“Definitivno se moraju provjeravati prevare, a ono što definitivno nikome ne olakšava bavljenje humanitarnom djelatnošću jeste činjenica da nemamo propise. Nemamo jasno definisana pravila, sistem socijalne zaštite ima neka pravila koje mi iz humanitarnih organizacija smatramo krutim jer je riječ o tome da ako nemaš jedan dokument ili ne možeš dokazati određeno stanje, nisi više kategorija kojoj se može pomagati. Mi nekako nastojimo biti blaži jer nije suština na papiru. Suština je ako nam, naprimjer, dođe osoba koju je muž kao i njenu djecu istjerao iz kuće i traži našu pomoć, ali nema papira kojim to trenutno može dokazati, mi možemo instant djelovati i to je naša sloboda u odnosu na državu koja bi im tražila mnogo dokumenata”, ustvrdila je Čomić.

Pitali smo kome ne treba davati novac na ulici?

“Na ulici ne treba nikome davati novac. Prije svega jer postoji velika mogućnost da se radi o žrtvama prinudnog rada, prosječenja i mora postojati neki sistem. Mi smo najviše osjetljivi kada je riječ o djeci i starijima, ali oni su nažalost i najčešće žrtve krivičnih djela koje sam pomenula. Postoje načini da se dođe na vrata na koja možete pokucati i dobiti oomoć, pogotovo ona hitna, ali mi nažalost moramo biti istraživači, ali velika je odgovornost tuđim novcem raspolagati. Nismo savršeni, alise trudimo koliko god možemo u okviru razumne ljudske svijesti da opravdamo osobu kojoj damo novac”, naglasila je Čomić.

“Mislim da novac ne treba davati na ulici, a s druge strane, činjenica je da su ljudi tromi i kada ispunjavaju uslove za pomoć, to ne žele uraditi jer se od njih traži mnogo papira da obezbijede. Nedavno je starija žena od 91 godinu došla tražiti pomoć i kada sam joj tražio papir barem jedan dokument da dobije pomoć i ona je rekla da se ne može i ne želi baviti time i najčešće mi bude teško kada su takvi slučajevi. Ali šta možemo, uvijek će biti takvih ljudi koji uz sebe nemaju nikakav dokument”, stava je Karajica.

Treba li postojati kritička svijest?

Nedavno se u javnosti pojavila informacija da je bračni par Alajmović iz Breze skupio milion KM, a 7.000 KM je bilo potrebno za liječenje supruge. Taj slučaj je izazvao brojne reakcije, bilo je onih koji su osuđivali, odobravali, ali i onih koji su prokomentarisali da su dali novac i da ga daju te da ih pretjerano ne interesuje da li će on biti zloupotrijebljen ili ne. Interesovalo nas je da li je to kritička svijest koja je poželjna u ovakvim situacijama?

“Sasvim je sigurno da nam je potrebna kritička svijest. Iz perspektive filantropije veoma je prost razlog – ako pomažemo nekome kome ne treba onda ne možemo pomoći onome kome je to potrebno. Dakle, neophodno je da preispitamo da li osobe koje traže pomoć zaista je trebaju ili su u stanju u kome im ona nije potrebna. Mislim da je u doba interneta veoma lako istražiti da li neko novac prikuplja kontinuirano godinama, a zapravo mu pomoć nije potrebna. Rekla bih da imamo trazvijenu mrežu profesionalnog prosjačenja putem interneta, govorim o pojedincima, ne udruženjima. To su, dakle, ljudi koji na internetu objavljuju nalaze djece stare godinama i oni koji su naučili to raditi. Ja bih ih definisala kao profesionalne socijalne slučajeve koji nastavljaju tražiti novac za liječenje, a osnova je zapravo samo ‘zaguglati’ i kada vidite da se godinama prikuplja pomoć za određenu osobu za istu stvar, a da nema nikakvog napretka kada je liječenje u pitanju to je već prvi alarm. Mi u Pomozi. ba nažalost imamo mnogo slučajeva za liječenje i pomažemo, ali opet ima slučajeva da nas ljudi pokušavaju prevariti”, pojasnila je Čomić iz Pomozi.ba.

Knežević iz Caritasa je mišljenja da Sarajevo postaje sve više evropski grad i da u tom slučaju treba postojati i sistem. Dodaje da je politika odgovorna za to ko sve i na koji način može prikupljati sredstva u humanitarne svrhe.

“Ali ima nešto na šta sam ja slab, a to je kada iz Caritasa nosim torbu umoran i u Ferhadiji sretnem mladog Roma koji ima harmoniku i svira, dakle, on radi i ljudi ga nagrađuju. I ja to uradim, ne zato što je Rom već zato što radi. Međutim, država mora uvesti zakonske odredbe i svesti na minimum prevare. Dakle, trebamo učiti iz okruženja i preuzimati od njih tu ‘toplu vodu’ koju su već izmislili”, dodao je Knežević.

Čomić se prisjetila i ozbiljnog problema iz 2020. godine s kojom se susrela organizacija Pomozi.ba.

“Kada je bio lockdown zbog koronavirusa i kada je bilo praktično nemoguće liječiti bilo koji slučaj koji nije bio hitan. Onda su nam se ljudi masovno počeli javljati i za hitne slučajeve tražili pomoć da idu da se liječe vani. I sasvim je sigurno da smo napravili greške u tom i možda u periodu ranije, ali ja sam tada radila analizu propisa iz susjednih zemalja i ugradili smo to u naš interni protokol. Mi dakle, od 2021. godine ekstremno rijetko uplaćujemo novac na nečiji račun. Tražimo tri ponude klinika, plaćamo isključivo njima. Ako se radi o terapijama plaćamo isključivo apotekama, čak smo išli do te mjere da ljudima koji traže velika sredstva za liječenje tražimo izvod sa bankvnih računa da se uvjerimo da oni zaista nemaju novca za liječenje. Dakle, tražimo uvid u kompletnu materijalnu situaciju jer smo imali slučajeva da u policiji dajemo iskaze zato što nas je neko prevario. Jednostavno smo natjerani na to. Riječ je o užansno mukotrpnom poslu, ali to moramo obaviti. Riječ je naravno o osobama koje traže liječenje, ne naravno o onima koji nam dođu po paket hrane, za to se obavljaju blaže provjere. To u Hrvatskoj rade ministarstva, kod nas ne postoji taakv sistem tako da smo mi na to prinuđeni, ali opet to ne znači da nas neko neće prevariti. Nažalost je jako puni i udruženja kojima je bavljenje humanitarnim djelatnostima samo paravan, a novac skupljaju za vlastite potrebe”, istakla je Čomić.

“Potreban je sistem u BiH”

Knežević iz Caritasa poručuje da “pravna pamet” u BiH nije viška te da je potrebna kako bi se napravio sistem u kojem će sve biti transparentno.

“Transparentnost je mir, a onda je i savjest mirna. Mirno spavate, a s druge strane, pomažemo čovjeku u nevolji. Nemojmo zaboraviti, ova zemlja i grad puni su siromašnih ljudi”, zaključio je Knežević.

Sagovornici su na kraju savjetovali svim građanima koji žele pomoći da budu i oprezni jer postoje mnogi koji žele prevariti, ali da pomoći treba onoliko koliko se može. Kažu da treba biti osjetljiv za potrebe ljudi i kada se ukaže prilika da treba pomoći.

N1

Objava Humanitarne prevare u BiH česte: “Ljudima na ulici nemojte davati novac” pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Schmidt je u izvještaju, među ostalim, naveo da je misija Althea EUFOR-a nastavlja igrati vitalnu ulogu u očuvanju mira i sigurnosti u BiH i da je njeno prisustvo i dalje neophodno

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija usvojilo u srijedu, 2. novembra, ​jednoglasno Nacrt rezolucije o Bosni i Hercegovini kojom je za još godinu produžen mandat EUFOR-u u BiH.

Rezolucija je usvojena jednoglasno na zasjedanju Vijeće sigurnosti UN koje na zasjedanju u New Yorku raspravlja o situaciji u Bosni i Hercegovini, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Uoči zasjedanja Vijeća sigurnosti UN-a u New Yorku, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt uputio je redovni polugodišnji izvještaj.

Schmidt je u izvještaju, među ostalim, naveo da je misija Althea EUFOR-a nastavlja igrati vitalnu ulogu u očuvanju mira i sigurnosti u BiH i da je njeno prisustvo i dalje neophodno.

Snage EUFOR-a raspoređene su u BiH od 2004. godine, a njihov mandat svake godine obnavlja Vijeće sigurnosti UN-a. Mandat ove godine ističe 3. novembra.

U BiH je trenutno više od 1.100 vojnika EUFOR-a iz 19 država, ali se aktiviranjem rezervnih trupa iz inostranstva može angažirati ukupno 3.500 vojnika.

Nekoliko dana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, koja je počela 24. februara, EU je odlučila u BiH poslati dodatnih 600 vojnika kako bi spriječila potencijalnu nestabilnost.

U BiH je u augustu 2022. stigla i grupa vojnika iz Njemačke, čija je Vlada nakon 12 godina odlučila poslati trupe u okvire Mirovne misije EUFOR-a.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, NATO je nekoliko puta upozorio na mogući štetan utjecaj Rusije u BiH.

Rusija je ranije, tokom rasprave u Vijeći sigurnosti UN-a, kritizirala evropske vojne snage posebno zbog njihovog jačanja od početka ruske invazije u Ukrajini, nagovještavajući da bi mogla blokirati obnovu mandata misije u BiH.

Zbog toga je, u proteklom periodu, postojala je zabrinutost da bi mogla uložiti veto na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a na produženje mandata misije EUFOR-a.

Althea, mirovna misija EUFOR-a u BiH, najduža je vojna operacija EU, jedina kopnena misija, te jedina misija koja ima izvršni mandat da koristi silu.

Snage EUFOR-a su raspoređene u BiH od 2004. godine, kada su zamijenile mirovne trupe NATO-a.

Na početku misije, EUFOR je brojao oko 7.000 vojnika, ali se broj smanjivao kako se popravljala sigurnosna situacija u zemlji.

Evropska unija (EU) i Sjevernoatlantski savez (NATO), prema sporazumu iz 2003. godine, mogu u bilo kom trenutku u kratkom roku rasporediti dodatni broj vojnika u BiH u slučaju prijetnje sigurnosti ove zemlje.

Svake godine Vijeće sigurnosti glasa o ponovnoj autorizaciji mandata multinacionalnih stabilizacijskih snaga, a svakih šest mjeseci organizira debatu o BiH.

ŠTA JE SCHMIDT PORUČIO U IZVJEŠTAJU O BIH?

Tom prilikom visoki predstavnik u BiH podnosi polugodišnji izvještaj o statusu u vezi sa provedbom mira u BiH.

Visoki predrastavnik Christian Schmidt je u izvještaju, među ostalim, preporučio povećan angažman međunarodne zajednice, kako bi bilo osigurano puno poštivanje Općeg okvirnog sporazuma za mir i ključne reforme.

U izvještaju, koji obuhvaća period od aprila do oktobra 2022. godine, visoki predstavnik je naglasio da su na političkoj sceni dominirale teme o općim izborima i predizbornoj kampanji.

U izvještaju se navodi da je visoki predstavnik donio niz odluka kako bi ostvario ove ciljeve, a među njima je i ona od 2. oktobra 2022. godine, kada je nametnuo set mjera kako bi omogućio funkcionalnosti bh. entieta Federacija BiH.

Ovaj paket sadrži set mjera koje omogućavaju brzo uspostavljanje zakonodavnih, izvršnih i sudskih tijela u tom bh. entitetu nakon općih izbora koji su održani 2. oktobra 2022.

Kad je u pitanju ekonomija, u izvještaju se navodi da preliminarni pokazatelji za 2022. godinu pokazuju određene pozitivne trendove, iako to ne znači neminovno i bolji ekonomski i društveni razvoj, kaže se u saopćenju.

Stopa registrirane nezaposlenosti je blizu 30 posto, dok udio nezaposlenih mladih osoba u ukupnom broju nezaposlenih prelazi 18 posto.

Visoki predstavnik je naveo da su zbog visoke inflacije, prosječna plaća i penzija u BiH znatno ispod prosječne potrošačke korpe, što ukazuje na to da čak i oni sa stalnim primanjima “teško sastavljaju kraj s krajem.”

Visoki predstavnik u BiH svakih šest mjeseci podnosi izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a u kojem daje ocjenu političke situacije u zemlji.

Vijeću se posljednji put obratio 11. maja 2022, kada je upozorio da vlasti entiteta Republika Srpska žele provesti zakonska rješenja koja bi mogla da miniraju ustavni poredak BiH.

Prethodno je, u novembru 2021. godine, u izvještaju upućenom Vijeću sigurnosti UN upozorio da je “zemlja u neposrednoj opasnosti od raspada” i da postoji “veoma realna perspektiva povratka sukoba.”

Schmidt se tada nije mogao obratiti Vijeću sigurnosti UN i predstaviti svoj polugodišnji izvještaj jer su protiv toga bile Rusija i Kina.

To je bio prvi put od potpisivanja Dejtonskog sporazuma 1995. godine i formiranja OHR-a da se jedan visoki predstavnik nije mogao obratiti Vijeću sigurnosti UN i predstaviti izvještaj, što je njegova obaveza.

Ruska Federacija, članica Vijeća za implementaciju mira (PIC) u BiH, Kina te politički predstavnici iz entiteta Republika Srpska smatraju Schmidta “običnim njemačkih državljaninom.”

PIC je izabrao Schmidta bez suglasnosti Rusije. Ta zemlja i politički predstavnici iz RS-a tvrde da je imenovanje morao potvrditi i Vijeće sigurnosti UN-a, ali i da OHR treba ugasiti. Ostale članice PIC-a tvrde suprotno.

Objava Vijeće sigurnosti UN produžilo mandat EUFOR-u u BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić i ministrica prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona Anela Ajšić boravili su danas u službenoj posjeti Srebreniku. Povod ove posjete su radovi koji se trenutno izvode na zgradi Doma kulture u Srebreniku.

Već neko vrijeme traje rekonstrukcija zgrade Doma kulture, a za tu namjenu su značajna sredstva obezbijeđena iz budžeta Tuzlanskog kantona. Izvode se radovi na vanjskom uređenju cijele zgrade Doma kulture u okviru kojih će biti zamijenjena stolarija, urađena termoizolacija i fasada, čime će ovaj impozantni objekt napokon dobiti jednu novu dimenziju, znatno bolje uslove za odvijanje sadržaja, energetsku efikasnost i ljepši izgled. Takođe, izvode se radovi u kino sali Doma kulture, gdje je postavljen sistem podnog grijanja. Biće postavljene i sve potrebne instalacije za vrhunske digitalne kino projekcije, ‘Dolby sistem’ koji omogućava vrhunski kino ugođaj i vrhunski zvuk prilikom projekcija. Završetkom ovih radova, biće postavljene i nove stolice te uređen enterijer kino sale koja će sasvim sigurno postati jedno reprezentativno mjesto za odvijanje kulturnih i svih drugih sadržaja u sasvim novom i nadasve ugodnom ambijentu.

Objekat Centra za kulturu i informisanje priključen je i na daljinski sistem grijanja iz gradske toplane. Osim stvaranja boljih uslova u samom Domu kulture, ovaj projekat ima i veliki ekološki značaj za cijelu gradsku jezgru, obzirom da se ovaj objekt do sada zagrijavao na ugalj i bio jedan od najvećih zagađivača zraka u centru Srebrenika.

Domaćini današnjeg sastanka bili su predstavnici gradske uprave Srebrenika, Muhamed Jašarević i Adnan Bijelić, te direktor Centra za kulturu i informisanje, Mirza Ibrišimović.

Domaćini su se prije svega zahvalili premijeru i ministrici na posjeti kao i na pružanju pomoći da se radovi koji su započeti privedu kraju u što kraćem vremenskom roku. 

Objava Delegacija Vlade TK posjetila Centar za kulturu i informisanje Srebrenik- U toku rekonstrukcija ovog objekta pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Rok za potvrđivanje rezultata izbora je 2. novembar, a Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine jučer nije održala sjednicu na kojoj bi potvrdili rezultate s obzirom na to da čekaju prvo odluku Apelacionog vijeća Suda BiH na žalbu koja se odnosi na ponavljanje izbora za predsjednika i potpredsjednike RS-a.

Izbori su održani tačno prije mjesec, nakon čega je uslijedilo sporo brojanje glasova te ponovno brojanje glasova za određena biračka mjesta i jedan nivo u RS-u. Prije nekoliko dana objavljeni su i ti preliminarni rezultati za predsjednika RS-a, nakon čega ostane još konačno potvrđivanje rezultata.

Nakon pravosnažnosti odluka Centralne izborne komisije BiH koje su trenutno predmet žalbi na Apelacionom odjelu Suda BiH, planirano je da se održi sjednica Centralne izborne komisije BiH na kojoj bi rezultati bili potvrđeni.

Ukoliko Apelaciono vijeće Suda BiH donese odluku o ponavljanju izbora u RS-u na nivo predsjednika, onda će rezultati biti potvrđeni za sve ostalo nivoe osim tog. KLIX

Objava CIK danas konačno potvrđuje rezultate izbora u BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Tokom protekle izborne kampanje za Opšte izbore u Bosni i Hercegovine političke stranke potrošile su, prema procjeni Transparency International u BiH (TI BiH), najmanje 11,59 miliona maraka na predizborne skupove, oglašavanje na bilbordima, medijima i na Facebooku. U odnosu na podatke koje je TI BiH objavio 29. septembra, ovaj iznos veći je za oko 2 miliona KM, jer su sada uračunati i troškovi oglašavanja i predizbornih skupova u posljednjoj sedmici izborne kampanje.

Prema tržišnoj vrijednosti oglašavanja, najviše su potrošile Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD (preko 2 miliona KM), Stranka demokratske akcije – SDA (1,74 miliona KM), Partija demokratskog progresa – PDP (943 hiljade KM) i Socijaldemokratska partija – SDP (840 hiljada KM).

Više od 51% ukupnih troškova kampanje ili 5,9 miliona iznosi tržišna vrijednost vanjskog oglašavanja, a posmatrači TI BiH širom BiH evidentirali su oko 3550 reklama na bilbordima, koje su objavljeni na online mapi, dok je vrijednost drugih oblika vanjskog oglašavanja zbog nedostupnosti podataka teško procijeniti. Troškovi vanjskog oglašavanja izračunati su na osnovu javno dostupnih cijena komercijalnog oglašavanja na bilbordima, iako pojedini oglašivači ističu da se politički marketing plaća dodatnih 20%.

Pored ovoga, stranke su na oko 600 skupova koje su pratili posmatrači, potrošile prema okvirnoj procjeni TI BIH oko 2,59 miliona KM ili 22,4% ukupno praćenih troškova. Ovaj iznos izračunat je na osnovu tržišne vrijednosti zakupa prostora gdje su održavani skupovi, zatim zakupa opreme, hrane, pića a u poslednjoj sedmici kampanje angažovani su i brojni estradni izvođači na završnim skupovima partija.

Troškovi oglašavanja stranaka u medijima iznose oko 2,52 miliona ili 21,8%, a procjena je urađena na osnovu praćenja medijskih sadržaja na 19 najznačajnijih TV stanica i osam dnevnih i sedmičnih listova, koje je za potrebe TI BiH provela agencija za monitoring medija. Pored toga, vrijednost političkog oglašavanja stranaka i kandidata na Facebooku, po javno dostupnim podacima, iznosi oko 491 hiljadu KM ili 4,2 odsto ukupnih troškova kampanje koje je zabilježio TI BIH.

Kad se sve sabere evidentno je da se radi o jednoj od najskupljih izbornih kampanja, jer su stranke na tri oblika oglašavanja i predizborne skupove potrošile oko 11,59 milion KM, što je više nego što su po podacima CIK-a sve stranke u BiH bilo kada prijavile u svojim finansijskim izvještajima. TI BIH već dugo upozorava da stranke ne prijavljuju realno troškove kampanje kao ni prihode sa kojima raspolažu što predstavlja jedan od sistemskih nedostataka Zakona o finansiranju političkih partija.

Zloupotrebe javnih resursa u kampanji: TI BIH zabilježio preko 1.137 predizbornih radova, građanima pred izbore podijeljeno 313 miliona KM

Tokom praćenja predizbornih aktivnosti od 1. jula do 1. oktobra posmatrači TI BiH zabilježili su preko 2.215 slučajeva zloupotrebe javnih resursa u svrhu promocije stranaka i kandidata. Najčešći trend kao i prethodnih godina bilo je povećanje javne potrošnje pred izbore, a posmatrači TI BiH zabilježili su 1.137 slučajeva intenziviranja javnih radova pred izbore koji su objavljeni na online mapi.

Vrijednost radova koji su završeni i otvoreni pred izbore iznosi oko 284 miliona KM. Takođe, vrijednost radova koji su započeli pred izbore iznosi preko 1,2 milijarde i u najvećoj mjeri se odnosi na dvije dionice auto puta čiji je početak svečano obilježen u predizbornom periodu.

Pored javnih radova zabilježena su i 364 slučaja davanja jednokratne pomoći građanima pred izbore, a brojne stranke i kandidati upravo su na ovim davanjima gradili vlastitu promociju i time indirektno javnim sredstvima kupovali predizbornu podršku. Vrijednost ovih jednokratnih davanja od različitih nivoa vlasti iznosi čak 313 miliona KM, a TI BiH je na online mapi objavio i bazu svih zabilježenih davanja.

Nažalost u BiH nije zabranjeno povećanje javne potrošnje pred izbore, a na ovaj način već godinama se indirektno kupuje podrška birača.

Pored novčanih davanja TIBIH je u posmatranom periodu zabilježio i 84 slučaja omogućavanja posebnih pogodnosti građanima pred izbore, a najčešće se radilo o besplatnim pregledima u javnim zdravstvenim ustanovama, besplatnim izletima u organizaciji javnih institucija, a brojne javne usluge u ovom periodu davane su građanima besplatno, pri čemu se ovi primjeri koriste za promociju stranaka ili predstavljaju kao donacija stranke ili kandidata. Takođe nastavljen je i trend zloupotrebe događaja koje finansiraju i organizuju javne institucije, ustanove i preduzeća za promociju stranaka i kandidata, a posmatrači TI BiH ispratili su preko 543 javnih događaja, od kojih su na 76% odsto prisutni bili kandidati na Opštim izborima.

TI BiH uputio prijave za preko stotinu potencijalnih nepravilnosti i zloupotreba

Izmjenama Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik uvedene su kazne samo za samo jedan dio zloupotreba javnih resursa, a ključni problem povećanja javne potrošnje pred izbore i dalje je neregulisan i sveprisutan.

Centralna izborna komisija najčešće je kažnjavala kandidate koji su zloupotrijebili javne događaje ili javnu funkciju za stranačku promociju, a TI BIH je po ovim odredbama CIK-u prijavio 19 slučajeva zloupotrebe javnih resursa. Za sada su izrečene dvije novčane sankcije: Gradonačelniku Zenice Fuadu Kasumoviću koji je zloupotrijebio javni događaj otvaranja autobuske linije za vođenje kampanje i kandidatu SNSD-a, Draženu Vrhovcu koji je koristio funkciju direktora IRB RS za vođenje kampanje. U oba slučaja izrečene su sankcije od po 3.000 KM za stranke i 5.000 za kandidate.

Pored 19 prijava za zloupotrebu javnih resursa, TI BIH je upućivao i prijave po drugim osnovama, od kojih se najveći broj odnosi na preuranjenu kampanju i kršenje izborne tišine, a pored toga prijavljivana je i trgovina mjestima u biračkim odborima, neregularnosti u biračkim spiskovima, zabranjeno plakatiranje, govor mržnje, povreda tajnosti glasanja, nepravilno brojanje glasova, itd..

Iako još uvijek nije odlučeno po svim prijavama koje su dostavljene nadležnim tijelima, CIK je do sada po prijavama TI BiH izrekao kazne u iznosu od 62.100 KM po raznim osnovama, uklonjeni su nedozvoljeni plakati na nekoliko lokacija, te su dvije prijave proslijeđene nadležnim tužilaštvima, navedeno je u saopćenju Transparency Internationala.

Objava Stranke na izbornu kampanju potrošile 11,5 miliona KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Muškarac čiji su inicijali M.A. (27) uhapšen je zbog sumnje da je ubio staricu J.N. (91) iz Ciljuga kod Živinica, saopšteno je danas iz Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona.

Osumnjičeni je uhapšen u Živinicama i priveden u službene prostorije gdje je u toku kriminalistička obrada, a po njenom završetku će biti predat Kantonalnom tužilaštvu zbog sumnje da je počinio krivično djelo ubistvo.

Starica je pronađena mrtva, 30. oktobra u svojoj kući u Ciljugama kod Živinica. Policija i dežurni tužlac su, nakon pronalaska tijela starice, nastavili da utvrđuju okolnosti pod kojim je došlo do njene smrti.

Objava Uhapšen muškarac za koga se sumnja da je ubio staricu iz Živinica pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Na Međunarodnom aerodromu u Tuzli u poslijepodnevnim satima ovoga utorka zvanično će biti uspostavljeno poslovanje aviokompanije Ryanair. Prvi dolazak aviona najavljen je iz Austrije, odnosno Beča u 16 sati i 30 minuta.

Zajednička saradnja Ryanaira i Međunarodnog aerodroma u Tuzli danas će zvanično biti uspostavljena, a prvi avion ove aviokompanije sletjet će u 16 sati i 30 minuta iz austrijske prijestolnice.

S druge strane prvi avion sa tuzlanske piste poletjet će danas u 16 sati i 55 minuta upravo ka Beču.

U narednim danima, pored Beča putnici će moći letjeti prema štokholmskom aerodromu Arlanda te njemačkom Memmingenu.

Najveća niskobudžetna kompanija u Evropi još ranije je uspostavila svoj cjenovnik letova iz Tuzle prema navedene tri destinacije i obratno, a zanimljivo je da u svojoj ponudi imaju i karte koje početno koštaju od 4,99 eura.

Takvu kartu konkretno iz Tuzle ka Beču moguće je kupiti za let najavljen za 17. novembar ove godine. U obratnom smjeru, najjeftinije putovanje po istoj cijeni je zakazano za 22. novembar. Dužina trajanja leta od Tuzle do Beča i obratno je sat i deset minuta.

Kada govorimo o odlasku ka njemačkom Memmingenu, najjeftiniju kartu, po istoj cijeni kao i za Beč, moguće je kupiti za 7. novembar. U suprotnom smjeru, najjeftinija karta košta 5,99 eura na letu koji je planiran za 28. novembar. Dužina trajanja leta od Tuzle do Memmingena i obratno je sat i 40 minuta.

Ukoliko putujete ka štokholmskom aerodromu Arlanda, najjeftiniju kartu moći ćete kupiti za let koji je najavljen za 16. novembar ove godine i ona košta 4,99 eura. U suprotnom smjeru ista cijena je za kartu na letu koji je planiran 9. novembra ove godine. Dužina trajanja letova u oba smjera je dva sata i 50 minuta. KLIX

Objava Ryanair od danas uspostavlja letove iz Tuzle pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Početkom naredne sedmice (od 07.11.) stabilizacija vremenskih prilika. Zadržat će se pretežno oblačno ali će temperature zraka biti u porastu

Početak mjeseca novembra u Bosni i Hercegovini neće donijeti veće promjene vremenskih prilika. U prvim danima novembra nastavit će se suho, nadprosječno toplo i pretežno sunčano vrijeme. U kotlinama i duž riječnih tokova u jutarnjim satima moguća je slaba magla ili niska oblačnost.

Sredinom sedmice izvjesno je više oblaka u zapadnim područjima Bosne. Od petka (04.11.) slijedi veće naoblačenje ali i padavine koje će se tokom dana proširiti na veći dio naše zemlje. Za dane vikenda uz kišu i temperature zraka bit će znatno niže. Na planinama nije isključen snijeg.

Minimalne jutarnje temperature zraka varirat će od 4°C do 9°C u Bosni, na jugu Hercegovine do 13°C. Najviše dnevne temperature između 17°C i 22°C, na jugu zemlje do 24 stepena.

Početkom naredne sedmice (od 07.11.) stabilizacija vremenskih prilika. Zadržat će se pretežno oblačno ali će temperature zraka biti u porastu.

Stabilno uz promjenjivu naoblaku prema trenutnim raspoloživim podacima zadržat će se do kraja prognoznog perioda.

Jutarnje temperature varirat će u rasponu između 5°C i 10°C u Bosni do 12°C u Hercegovini. Maksimalne temperature kretat će se između 13°C i 16°C u Bosni do 19°C u Hercegovini.

Objava Stiže velika promjena vremena: Očekujte zahlađenje, padavine pa čak i snijeg! pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.