Arhiva oznaka: srebrenik

Iz Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine traže da Vlada FBiH postupi u skladu sa zaključkom Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH i što prije u parlamentarnu proceduru dostavi prijedloge zakonskih rješenja koje je pripremilo UPFBiH u okviru „Inicijative 20+5+6“.

„Inicijativa
20+5+6“ je većinom glasova podržana na tematskoj sjednici Zastupničkog doma
PFBiH, održanoj sredinom aprila 2019. godine. Tada je zaključeno da zakone
trebaju pripremiti  Federalna vlada i
resorna ministarstva te ih uputiti u parlamentarnu proceduru u roku od 60 dana,
u skladu s Ustavom FBiH. VladaFBiH je bila zadužena da u istom roku bude
održana i sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju FBiH. Do danas,
zaključci Zastupničkog doma Parlamenta FBiHsa sjednice nisu implementirani.

„Danas
je 82. dan otkako je sjednica održana, a od Vlade FBiH nismo dobili nikakvu
povratnu informaciju. Dobar dio zakona  koje smo mi predložilije već u parlamentarnoj
proceduri i na njih se može amandmanski djelovati i dodatno  ubrzati proces razmatranja i usvajanja. Još
jednomnaglašavamo da prijedlozi zakonskih rješenja koja je UPFBiH dostavilo
Vladi i ParlementuFBiHdovesti do poboljšanja poslovnog ambijenta, smanjenja
nezaposlenosti, smanjenja sive ekonomije, povećanja plaća što bi smanjilo ili
ublažilo odlazak radno sposobnog stanovništva. Također, usvajanje ovih
zakonskih rješenja neće ugroziti vanbudžetske fondove i budžete. U proteklih
više od dva mjeseca mi iz UPFBiH smo razgovarali sa šefovima političkih
stranaka koje participiraju u Parlamentu FBiH, sa zastupnicima u FBiH kako bi
im približili ovu tematiku.Od njih smo dobili podršku i očekujemo da će
zakonska rješenja koja smo predložili imati visok stepen prolaznosti“, kazao je
predsjednik UPFBiHAdnan Smailbegović.

Članica
Upravnog odbora UPFBiH i direktorica GS-TMT Snježana Kopruner istaknula je da
bi usvajanje zakona u okviru“Inicijative 20+5+6“ značajno doprinijelo
konkurentnosti bh. privrede.

„Usvajanje
ovih zakona bi smanjilo troškove rada iomogućilo bipovećanje plaća radnicima u
BiH. Nastojimo da se minimalna plaća u FBiH sa sadašnjih oko 400 KM podigne na
500 ili 600 KM, što je moguće uz smanjenje postojeće stope doprinosa. Nas
proizvođače i izvoznike najviše muči velika stopa doprinosa koji su u EU u
prosjeku 29 posto.Prijedlog Vlade FBiH je 33 posto, a UPFBiH je dalo prijedlog
od 26,5 posto,  što mislimo da bi bilo
atraktivno i za one poslodavce koji djeluju u području sive ekonomije da se
vrate u normalne tokove, čime bi se povećala izdvajanja za doprinose. Ovi
zakoni su u interesu i radnika i poslodavaca i države te bih apelirala na Vladu
FBiH da ih što prije razmatra ozbiljno kako bi nam pomogla da povećamo
konkurentnost i plaće radnicima“, naglasila je Kopruner.

Član
ESV-a FBiH i direktor Bihaćke pivovare Edin Ibrahimpašićnaglasio je značaj
organiziranja poslodavaca na nivou kantona s obzirom da se dosta pitanja od
važnosti za privrednike rješava na nivou kantonalnih vlada i parlamenata. Podsjetio
je i na migrantsku krizu na području Unsko-sanskog kantona koja dodatno otežava
poslovanje privrednika u ovom kantonu.

„Sve
izmjene i dopune zakona koje idu u korist poslodavcima usvajaju se vrlo sporo,
a sve ono što se može riješiti pravilnikom na nivou ministarstava, a šteti
poslodavcima rješava se vrlo brzo“, kazao Ibrahimpašić.

„Inicijativa
20+5+6“ odnosi se na inicijativu UPFBiHkoja je sredinom marta upućena Vladi i
Parlamentu FBiH za usvajanje inicijativa i zakona. Među ovim zakonima je ipet
zakona o izmjenama i dopunama zakona koje su Vladi i Parlamentu FBiH dostavljene
sredinom 2018., a odnose se na zakone o zdravstvenom osiguranju, o fiskalnim
sistemima, o cestovnom prometu, privatizaciji preduzeća, profesionalnoj
rehabilitaciji, osposobljvaju i zapošljavanju lica s invaliditetom, koji će
biti razmatrani po skraćenom postupku. Osim toga, UPFBiHje pripremilo još 20
tekstova zakona, među kojima su novi tekstovi zakona o finansijskom poslovanju,
registraciji privrednih društava, stečaju, zaštiti na radu, štrajku, mirnom
rješavanju sporova, posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti
nezaposlenih osoba, porezu na dohodak sa analizom, doprinosima sa analizom,
računovodstvu i reviziji, federalnim administrativnim taksama i Tarifi
federalnih administrativnih taksi te o Ekonomsko-socijalnom vijeću (ESV) FBiH.

Također
su pripremljene izmjene i dopune Zakona o zdravstvenom osiguranju, Zakona o
profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba sa
invaliditetom, Zakona o privrednim društvima, Zakona o fiskalnim sistemima,
Zakona o porezu na dobit, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o naftnim
derivatima, te Zakona o sudskim taksama u postupku pred Vrhovnim sudom FBiH.

M.O.

Objava UPFBIH traži od VladeFBiH da se što prije izjasni o „Inicijativi 20+5+6“ pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U Memorijalnom centru u Potočarima ove godine će se ukopati posmrtni ostaci 33 žrtve genocida u Srebrenici .

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari 11. jula ove godine biće ukopani posmrtni ostaci 33 žrtve genocida počinjenog 1995. godine u Srebrenici. Posmrtni ostaci su iz Komemorativnog centra u Tuzli prebačeni u prostorije JKP  „Gradska groblja“ Visoko odakle će 9. jula biti transportovani u Potočare.

Ukoliko se neka od porodica do same dženaze, odnosno ispraćaja tijela,odluči ukopati posmrtne ostatke žrtve, to će joj biti i omogućeno.

Najmlađa žrtva koja će biti ukopana u Potočarima ove godine je Osman Cvrk rođen 1979. godine. On je u momentu ubistva bio maloljetan, imao je svega 16 godina. Najstarija žrtva koja će se ukopati ove godine je Šaha Cvrk ona je imala 82 godine kada je ubijena i ujedno je i jedina žena koja će u Potočarima biti ukopana ove godine.

Konačan smiraj ove godine naći će i otac i sin,Zaim i Fuad Pilav. Ukopani će biti i braća Mujić, Fahrudin (25) i Zijo (28) te braća Isaković. Asim Isaković je u momentu kada je ubijen imao 20 godina dok je njegov brat Kasim bio samo dvije godine stariji.

Žrtve koje će ove godine biti ukopane u Memorijalnom centru u Potočarima su:

1. Bektić (Redžo) Mevlid rođen 1962. godine
2. Bajraktarević (Osman) Nedžad, rođen 1975. godine
3. Salkić (Alija) Bajro, rođen 1957. godine
4. Husić (Husein) Muradif, rođen 1949. godine
5. Purković (Ahmet) Šemso, rođen 1952. godine
6. Isaković(Muhizin) Kasim, rođen 1973. godine
7. Isaković (Muhizin) Asim, rođen 1975 godine
8. Avdić (Hasan) Šemso, rođen 1964. godine
9. Suljić (Nazif) Adil, rođen 1952. godine
10. Cvrk (Osman) Rešid, rođen 1940. godine
11. Cvrk (Arif) Šaha, rođena 1913. godine
12. Gabeljić (Jusuf) Fadil, rođen 1974. godine
13. Memić (Hasan) Sidik, rođen 1960. godine
14. Tihić (Šukrija) Vekaz, rođen 1975. godine
15. Tahić (Hamed) Enver, rođen 1976. godine
16. Meholjić (Hakija) Husejn rođen 1929. godine
17. Salkić (Fadil) Sabahudin, rođen 1972. godine
18. Mehmedović (Džemail) Mali, rođen 1959. godine
19. Suljić (Salko) Sabit, rođen 1974. godine
20. Mehmedović (Suljo) Ismet, rođen 1937. godine
21. Hirkić (Bajro) Behadil, rođen 1973. godine
22. Nukić (Haso) Esad, rođen 1977. godine
23. Jašarević (Halid) Ahmet, rođen 1950. godine
24. Mujić (Ramo) Zijo, rođen 1968. godine
25. Mujić (Ramo) Fahrudin, rođen 1970. godine
26. Tabaković (Zajko) Hajro, rođen 1938. godine
27. Ahmić (Ismet) Omer, rođen 1973. godine
28. Cvrk (Behaija) Osman, rođen 1979. godine
29. Pilav (Rasim) Zaim, rođen 1946. godine
30. Pilav (Zaim) Fuad, rođen 1976. godine
31. Šaranović (Ševkija) Sadik, rođen 1969. godine
32. Tabaković (Nurija) Smail, rođen 1964. godine
33. Tihić (Mustafa) Hamed, rođen 1928. godine

U Podrinje identifikacionom centru u Tuzli nalazi se još 140 identificiranih žrtava, ali uglavnom zbog nekompletnosti posmrtnih ostataka porodice se još nisu odlučile za ukop. Među njima je 38 žrtava koje su zvanično identificirane i DNK analizom i od strane porodica, a ostali samo na temelju DNK analize.

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari dosada je smiraj pronašlo 6.610 žrtava genocida, a traga se za više od 1.000 nestalih Srebreničana.

DK

Objava Objavljen konačan spisak žrtava za kolektivnu dženazu u Potočarima pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vrhovni sud FBiH je po optužnici Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona donio osuđujuću pravosnažnu presudu za Elviru Mujačić (43) iz Gračanice zbog krivičnog djela ubistvo i izrekao joj kaznu zatvora u trajanju od 12 godina.

Optužnicom se Mujačić  teretila da je 17. septembra 2015. godine u večernjim satima u Donjoj Orahovici kod Gračanice u dvorištu porodićne kuće, nakon kraće prepirke sa mužem Damirom, uzela kanister sa benzinom, prosula ga po njegovom tijelu i odjeći, zapalila ubrus i bacila  ga na muža te je vatra zahvatila cijelo Damirovo tijelo. Damir Mujačić je preminuo od postopeklinskog šoka u UKC-u u Tuzli.

DK

Objava Vrhovni sud FBiH: 12 godina za Elviru Mujačić zbog ubistva supruga pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) u 2019. godini nastavlja sa zdravstvenim aktivnostima uokviru obilježavanja Kurban-bajrama. Zato je iz ove institucije upućen poziv da, uoči praznika muslimana 11. avgusta ove godine, svi koji namjeravaju obaviti vjerski obred klanja kurbana, vode računa o zdravstvenom stanju životinja namijenjenih za klanje kurbana.

Građani se posebno pozivaju na oprez prilikom nabavke
(kupovine) životinja namijenjenih za klanje kurbana, njihovu prateću
zdravstvenu dokumentaciju, obzirom na povećan broj životinja (ovaca, krava)
oboljelih od bruceloze u 2018. godini, te činjenicu da rezultati analiza u
prvih pet mjeseci ove godine pokazuju da je broj oboljelih domaćih životinja na
nivou prethodne godine, ističu iz INZ.

Sve veći broj oboljelih ljudi i zaražene stoke

Važno je biti svjestan činjenice da je bruceloza bolest
koja se prenosi sa životinja na ljude, te da kao i u broju oboljelih životinja,
i broj oboljelih ljudi raste u 2018. i dosadašnjem periodu 2019. godine. Zato
životinje koje su namijenjene za kurban i koje se namjeravaju privesti klanju
moraju biti zdrave i obilježene ušnim markicama.

Uz neophodno poštivanje propisa o kurbanu, preporuka i
njihove praktične primjene, neophodno je da izvršite kontrolu životinja
namijenjenih za klanje. Za obavljanje pregleda je potrebno angažovati
ovlaštenog veterinara, koji će uzeti uzorak krvi i dostaviti ga u laboratorije
INZ-a na analizu.

– Neophodno je da znate da analiza uzorka krvi životinje,
npr. na brucelozu, traje minimalno 48 sati, te se tek nakon tog vremena može
potvrditi da li je životinja zdrava, a sumnjiv i/ili pozitivan uzorak se šalje
na potvrđivanje na Veterinarski fakultet. Također, potvrda o zdravstvenom
stanju životinje ne bi trebala biti starija od šest (6) mjeseci, navodi dr.
vet. Rusmir Goletić, stručni saradnik za Veterinarsko javno zdravstvo i
ekologiju.

Obzirom da Kurban-bajram nastupa u ljetnim mjesecima,
potrebno je uložiti dodatne napore, izvršiti organizaciju na vrijeme, kako bi
proces klanja i podjele kurbanskog mesa protekao što brže, kako bi se
spriječilo kvarenje kurbanskog mesa.

Također, ustanove i organizacije koje će primati donacije
kurbanskog mesa trebaju pripremiti odgovarajuće skladišne prostorije, sa
odgovarajućim kapacitetima za skladištenje kurbanskog mesa. Prostorije za
skladištenje kurbanskog mesa trebaju prethodno biti očišćene i dezinficirane,
sa mogućnošću hlađenja, odnosno postizanja odgovarajućeg temperaturnog režima
(do četiri stepena Celziusa) za skladištenje kurbanskog mesa.

Iz INZ-a napominju da, također, svim organizacijama i
ustanovama stoje na raspolaganju u pogledu savjeta i pripreme skladišnih
prostorija za prijem kurbanskog mesa, a INZ ima namjeru da redovno obavještava
javnost o tome koje organizacije ili ustanove primaju donacije kurbanskog mesa
uz osigurane zdravstvene uvjete.

Važno zbrinjavanje otpada

Svi građani koji će pristupiti klanju kurbana trebaju
povesti računa i o nejestivim i neupotrebljivim ostacima koji nastaju prilikom
klanja, a koji predstavljaju otpad životinjskog porijekla i njegovim
neadekvatnim zbrinjavanjem može doći do narušavanja okoliša, što u konačnici
može i negativno utjecati na zdravlje ljudi.

Klaonice i pojedinci koji će vršiti organizovano klanje,
trebaju na vrijeme izvršiti pripreme za sve aktivnosti, odnosno očistiti i
dezinficirati prostoriju namijenjenu za klanje, očistiti i dezinficirati opremu
i materijal koji će se tom prilikom koristiti, pripremiti čiste posude za meso,
pripremiti posudu ili kontejner za otpad životinjskog porijekla, te pripremiti
lokaciju za odlaganje otpada životinjskog porijekla.

Važno je znati da je pravilno zbrinjavanje otpada
životinjskog porijekla obaveza i prema vjerskim propisima, ali i prema
postojećoj zakonskoj regulativi. Ukoliko je to moguće treba angažovati
higijeničarsku službu za zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla.

– Veoma je važan odabir lokacije jame grobnice za odlaganje
otpada životinjskog porijekla, tako da jama treba da bude na odgovarajućoj
udaljenosti od naseljenih mjesta i stambenih objekata, da je dovoljno udaljena
od poljoprivrednih površina, farmi, objekata za uzgoj životinja, klaonica, da
je dovoljno udaljena od vodotoka i vodnih akumulacija, prirodnih izvorišta vode
i objekata za snabdijevanje vodom stanovništva. Jama namijenjena za
zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla treba da bude odgovajuće dubine,
tako da debljina sloja zemlje iznad otpada bude minimalno jedan (1) metar, kako
bi se spriječilo da strvinari raznose otpad, ističe Goletić.

U narednom periodu, do Kurban-bajrama, INZ će objaviti
dodatne preporuke na ovu temu, uključujući i sveobuhvatan materijal na web
prezentaciji inz.ba,
a svi kojima je pomoć i asistencija potrebna, pozivaju se da kontaktiraju INZ i
dobiju neophodne upute.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

M.O.

Objava Uoči Kurban-bajrama: Preporuke INZ-a u vezi klanja kurbana, zbrinjavanja mesa i otpada pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Stanovnici BiH imaju isti državni IQ kao Armenija, Irak, Kazakhstan, Uzbekistan i Tajland. U najnovijem istraživanju svjetske inteligencije, BiH ima državni prosjek od 89 IQ i dijeli 60. mjesto (od 203 države) s nekoliko zemalja izvan Evrope.Na vrhu ljestvice su Japan, Tajvan i Singapur, s IQ od 106 bodova, što je malo ispred Kine (104).

Zbog promjene u metodologiji i nedostatka rezultata iz standardiziranih međunarodnih školskih ispita, iznenadni novi evropski prvak je Bjelorusija (102), no odmah za njom slijedi očekivana skupina država (Finska, Holandija, Njemačka, Estonia i Lihtenštajn) s IQ od 101. 

Najoštrija zona tranzicije IQ u Evropi je istočni Jadran; počevši od Slovenije (99) do Hrvatske (96), BiH (89), Crne Gore (86) i Albanije (82). Sjeverna Makedonija ima isti skor kao Albanija, dok Srbija se našla sa skromnim IQ od 90. 

Interesantno je da najveći samoproglašeni pojedinački IQ pripada srbijanskom političaru dr. Vojislavu Šešelju, koji je pred haškim sudom ustvrdio da su mu stručnjaci procijenili IQ od oko 240 – što bi bilo čak ispred Terencea Taoa, Alberta Einsteina i Stevena Hawkinga.

Na dnu svjetske IQ ljestvice se nalazi 14 zemalja, većinom iz Afrike, kojima je nametnut arbitrarni IQ od 60 – što zbog nedostatka rigoroznih podataka, što zbog statističke nestalnosti algoritma na nižoj margini.

U analizi su sarađivali najpoznatiji istraživač inteligencije Richard Lynn i politički istraživač David Becker s Tehnološkog univerziteta u Chemnitzu, a sve kalkulacije za harmoniziranje podataka raznih izvora su zabilježili u knjizi “The Intelligence of Nations” (London: Ulster Institute for Social Research, 2019).

DK

Objava Stanovnici BiH na 60. mjestu na svijetu po kvocijentu inteligencije pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Mikro, mala i srednja preduzeća (MMSP) u BiH od danas mogu imati koristi od bespovratnih sredstava u okviru Poziva za dostavljanje prijedloga projekata za partnerstva u oblasti izvozno orijentisanih sektora, zahvaljujući EU4Business projektu.

Ukupno tri miliona eura bit će dostupno za projkete koji razvijaju inovativnost, saradnju, digitalizaciju i poslovno okruženje, rečeno je danas u Sarajevu prilikom predstavljanja ovog poziva.

Šef Sekcije Operacija za pravosuđe, unutrašnje poslove i reformu javne uprave pri Delegaciji EU u BiH Nicolas Bizel kazao je da se radi o četvrtom pozivu za dostavljanje prijedloga projekata, te podsjetio da su ranije objavljeni pozivi koji su se odnosili na poljoprivredno-prehrambeni sektor i ruralni razvoj, sektor turizma i sektor poduzetništva.

– Bosna i Hercegovina kaska za državama regiona kada je riječ o izvozu i prisustvu na vanjskim tržištima, odnosno integraciji BiH u međunarodne lance vrijednosti. Iako mala i srednja preduzeća preovladavaju u bh. ekonomiji i čine ukupno 90 posto od ukupnog broja preduzeća, njihova zastupljenost u izvozu je niska, pa i dalje u izvozu dominiraju veća poduzeća – kazao je Bizel.

Bosna i Hercegovina bi, kako je naglasio, trebala raditi na povećanju izvoza proizvoda sa visokom dodanom vrijednošću, ali i na digitalizaciji poduzeća koja nije dovoljno razvijena, kao i na razvijanju inovacija i praćenju najnovijih tehnologija.

Projektni menadžer EU4Business projekta (GIZ) Nils Wetzel naglasio je značaj razvoja izvoznih sektora za rast zapošljavanja.

– EU4Business projekt podržava inovacije u izvozno orjentiranim poduzećima, a koje su ključne za razvoj proizvoda sa visokom dodanom vrijednošću. Očekujemo da će projekt doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta, povećanju izvoza, te stvaranju novih usluga poslovnog razvoja – naveo je Wetzel.

Projektne ideje koje će biti podržane ovim pozivom odnose se na metaloprerađivačku i mašinsku industriju, drvopreradu, te informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT). Mikro, mala i srednja poduzeća registrirana u sektorima plastike i elektroindustrije također se mogu prijaviti na ovaj poziv ukoliko implementiraju projekte u metaloprerađivačkoj i mašinskoj industriji.

Kandidati mogu biti partnerstva između najmanje tri partnera od kojih je najmanje jedan partner predstavnik privatnog sektora, a iznos bespovratnih sredstava po projektu je od 100.000 do 300.000 eura.

Vrijeme trajanja poziva je od 2. jula do 30. augusta ove godine.

Projekat EU4Business jača kapacitet BiH za ekonomski rast i zapošljavanje razvojem konkurentnosti i inovacija u odabranim sektorima. Za ovu svrhu namijenjeno je ukupno 10 miliona eura bespovratnih sredstava. Inače, ukupna vrijednost projekta je 16,1 miliona eura, a zajednički ga finansiraju Evropska unija (15 miliona eura) i Savezna Republika Njemačka (1,1 milion eura). Projekt zajedno provode GIZ, ILO i UNDP, od aprila 2018. godine do marta 2022. godine.

DK

Objava Tri miliona eura za mikro, mala i srednja preduzeća u BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Na evidenciji JU Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona Tuzla na kraju maja 2019. godine evidentirane su 74.242 nezaposlene osobe. Stručne osobe učestvuju sa 48.832 ili 65,77 %, a nestručne sa 25.410 ili 34,23%.

Prema podacima Porezne uprave FBiH, u maju 2019. godine broj zaposlenih na području Tuzlanskog kantona je 102.046.

Putem JU Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona, Tuzla – tražnja za radnom snagom u mjesecu maju 2019. godine iznosila je 1.008, što je za 876 osoba manje u prethodnom mjesecu ili 53,50 %.

Sa evidencije JU Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona Tuzla, a na osnovu dosadašnje tražnje za radnom snagom, u maju je zaposleno 1.312 osoba, što je za 585 osobe manje nego u aprilu 2019. godine ili 69,16%.

U maju 2019. godine biroima za zapošljavanje poslodavci-organizacije su podnijeli 1.116 prijava o prestanku radnog odnosa po svim osnovama utvrđenim Zakonom o radu.

U ukupnom broju osoba koje traže zaposlenje u maju su 45.181 žene.

(RTV SLON)

MC

Objava Služba za zapošljavanje TK: Na biroima više od 74 hiljade osoba pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Danas je na Univerzitetu u Tuzli održan prijemni ispit za upis na fakultete/Akademiju UNTZ. Ispitu je pristupilo oko 1600 studenata, kazala je za RTV Slon prof. dr. Nermina Hadžigrahić, rektorica Univerziteta u Tuzli.

Već ranije su saopćili iz uprave da je ove godine planiran upis za 2045 studenata, od čega je za 1095 planirano da se finansiraju iz Budžeta TK.

(RTV SLON)

MC

Objava Održan prijemni ispit na Univerzitetu u Tuzli: Ispitu pristupilo oko 1600 studenata pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Porezna uprava Federacije BiH – Kantonalni porezni ured Sarajevo 5.7.2019. godine u 11,00 sati organizira javnu prodaju zaplijenjenih predmeta – nakita od plemenitih metala, zbog naplate javnih prihoda. Javna prodaja zaplijenjenih predmeta će se održati u prostorijama Središnjeg ureda u ulici Husrefa Redžića 4 Sarajevo.  

Putem
javne aukcije na prodaji su različite vrste zlatnih prstenova, ogrlica,
narukvica, lančića, naušnica, privjesaka i drugih predmeta od zlata.

Pravo
učešća na prvoj javnoj aukciji imaju sva registrovana lica – samostalni
poduzetnici – zlatari.

Sve informacije u vezi prodaje zaplijenjene imovine
mogu se pronaću na web stranici www.pufbih.ba
u dijelu javne prodaje ili na broj telefona 033 246-241.

O rezultatima izvršene prodaje zaplijenjene
imovine Porezna uprava Federacije BiH će obavijestiti javnost.

Porezna uprava
Federacije BiH  

M.O.

Objava Porezna uprava Federacije BiH prodaje zaplijenjeni nakit od plemenitih metala pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Uprkos tome što se u javnom zdravstvu u BiH troši ogroman novac, većina građana nezadovoljna je tretmanom i uslugom koje dobivaju za svoje pare.

Ukupni izdaci u zdravstvu u BiH u 2017. godini iznosili su 2 milijarde i 802 miliona KM. Podaci su ovo Agencije za statistiku BiH obuhvaćeni u ”Nacionalnom zdravstvenom računu”.

U studiji se navodi da se javno zdravstvo u BiH finansira uglavnom iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, dok je udio budžetskih sredstava u javnom zdravstvu veoma nizak (općinskih, kantonalnih, entitetskih te državnog budžeta).

U 2017. godini udio zdravstvene potrošnje u bruto domaćem proizvodu BiH je bio 8,9 posto. Gotovo sva privatna potrošnja, i to oko 99 posto, otpada na direktne izdatke domaćinstva, dok samo mali dio privatne potrošnje, odnosno jedan posto, ide na dobrovoljno plaćanje zdravstvene zaštite.

U direktne izdatke domaćinstva, odnosno plaćanje „iz džepa“ spadaju formalna i neformalna plaćanja. Formalna plaćanja obuhvataju participaciju u javnim zdravstvenim uslugama i participaciju za lijekove, druga direktna plaćanja kod privatnih zdravstvenih radnika (zubari, specijalisti, dijagnostika, kupovina naočala i sl.) i plaćanje za lijekove bez recepta i druga terapeutska pomagala. 

Porast troškova

U BiH potrošnja u zdravstvu kontinuirano raste. U 2013. godini ukupna potrošnja u zdravstvu je iznosila 2 milijarde i 525 miliona KM, što je za oko 280 miliona manje nego u 2017. godini. Usluge dugotrajne njege, preventivne zdravstvene zaštite i zdravstvene administracije se gotovo isključivo finansiraju iz javnih izdataka, dok se medicinska sredstva za vanbolničke pacijente u većoj mjeri finansiraju iz privatnih izdataka, odnosno iz direktnih izdataka domaćinstava.

U 2017. godini u BiH je više od polovine ukupne potrošnje za zdravstvo utrošeno na usluge liječenja i rehabilitacije, dok je jedna četvrtina sredstava utrošena na medicinska sredstva. Na preventivnu njegu, u koju su uključeni programi informiranja, edukacije i savjetovanja, programi imunizacije, ranog otkrivanja bolesti, praćenja zdravstvenog stanja stanovništva, epidemiološko praćenje i kontrola rizika od bolesti te programi pripreme za odgovor na katastrofe u 2017. godini utrošeno je 1,9 posto ukupnih sredstava za zdravstvo. (AVAZ)

MC

Objava Godišnji izdaci za zdravstvo u BiH 2,8 milijardi maraka pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Na evidenciji JU Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona Tuzla na kraju maja 2019. godine evidentirane su 74.242 nezaposlene osobe. Stručne osobe učestvuju sa 48.832 ili 65,77 %, a nestručne sa 25.410 ili 34,23%.

Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, u
maju 2019. godine broj zaposlenih na području Tuzlanskog kantona je 102.046.

Putem JU Služba za zapošljavanje Tuzlanskog
kantona,  tražnja za radnom snagom u
mjesecu maju 2019. godine iznosila je 1.008, što je za 876 osoba manje nego u
prethodnom mjesecu. S evidencije JU Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona,
a na osnovu dosadašnje tražnje za radnom snagom, u maju je zaposleno 1.312
osoba, što je za 585 osobe manje nego u aprilu 2019. godine. U maju 2019.
godine biroima za zapošljavanje poslodavci su podnijeli 1.116 prijava o
prestanku radnog odnosa po svim osnovama utvrđenim Zakonom o radu.

M.O.

Objava Služba za zapošljavanje TK – Na evidenciji 74.242 osobe pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Iz Dubrovnika je proteklog četvrtka prema Srebrenici krenuo “Marš mira

2019″, a danas su učesnici stigli u Hadžiće. Njih je uz
tople riječi

dobrodošlice  dočekao načelnik Hadžića g. Hamdo
Ejubović sa svojim

pomoćnicima na centralnom spomen-obilježju šehidima i
poginulim

borcima gdje je položeno cvijeće. Marš je organizovan pod

pokroviteljstvom Islamske zajednice Dubrovnik, a na ideju o
maršu

došli su članovi Društva prijateljstva “Koraci
mira” iz Odžaka. Povod

odluci da “Marš mira 2019“ krene upravo iz Dubrovnika je
tradicionalni

mimohod kojeg Dubrovčani organiziraju svake godine 11. jula.
Tog dana,

Stradunom, u mimohodu u kojem sudjeluje više stotina
građana, odaje se

počast žrtvama Srebrenice simboličnim bacanjem ruža u more
sa starog

gradskog Porta (luke). Put je dug 520 kilometara. Ruta Marša
mira

Dubrovčana je Dubrovnik – Trebinje – Stolac – Mostar –
Jablanica –

Konjic – Sarajevo – Olovo – Živinice – Kalesija – Nezuk –
Potočari.

M.O.

Objava Marš mira Dubrovnik-Srebrenica – Maratonci stigli u Hadžiće pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U Bosni i Hercegovini, vrijeme, novac i energija još se troše na to da se vlastima dokaže da zagađenje ima štetan utjecaj na okolinu i zdravlje ljudi, a ne na to kako zaista smanjiti posljedice ovog problema i zaštiti građane.

S ovim se, kažu stručnjaci, svakodnevno suočavaju jer, dodaju, nadležne vlasti na njihova upozorenja uvijek odgovaraju isto – ‘nije to baš tako’.

“Volio bih čuti jednom od naših političara i eksperata njihovu stranu priče, odnosno šta za njih predstavlja to ‘nije baš tako’ – da neće umrijeti 100 nego 10 ljudi?”, pita se Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle, koji je prije nekoliko dana objavio rezultate nove studije.

Oni pokazuju da je zagađenje uzrokovalo 136 preuranjenih smrti odraslih osoba u Tuzli u 2018. godini te da je onečišćenje zraka u Tuzli premašilo dnevna zakonska ograničenja tokom tri od pet mjeseci.

“Ovdje je suština problema da se puno energije, znanja, novca i vremena troši na dokazivanje da nešto nije tačno, umjesto da se to sve usmjeri ka nalaženju rješenja za probleme za koje svi znaju da su prisutni”, dodaje Žiško.

Nekoliko studija objavljeno je u posljednjih mjesec dana koje iznose alarmantne podatke o zagađenju u BiH te govore o tome da nadležne vlasti ne pristupaju ozbiljno ovom problemu.

Analiza Odjela Ujedinjenih naroda za okoliš objavljena u junu pokazuje da je zagađenje zraka direktno odgovorno za jednu od pet preranih smrti u gradovima Zapadnog Balkana te da godišnje u gradovima ove regije 5.000 ljudi umre zbog zagađenog zraka. U prosjeku, ljudi koji žive na zapadnom Balkanu gube 1.3 godine života zbog zagađenja.

U BiH ovome značajno doprinosi industrijsko zagađenje, međutim, doći do zvaničnih podataka o tome nije lako. Prema podacima nadležnih vlasti u bh. entitetu Federaciji BiH, među najvećim zagađivačima našla se i jedna štamparija i mesna industrija, što, kažu stručnjaci, govori o tome koliko je ovaj registar netačan. S druge strane, u registru u RS-u podataka uopće nema.

Najveći zagađivači termoelektrane i ArcelorMittal Zenica

“Da bi se govorilo o tome ko su najveći zagađivači, trebalo bi da funkcionira registar zagađenja, ali je on još uvijek u ranoj fazi. Federalno ministarstvo okoliša prikuplja podatke o zagađenju od industrije, ali se godišnji izvještaji ne objavljuju, a podaci iz registra su dostupni samo na zahtjev”, objašnjava univerzitetski profesor Samir Lemeš iz Eko foruma Zenica.

Ova organizacija, dodaje Lemeš, na osnovu podataka koje je uspjela dobiti od ministarstva, saznala je da su podaci u registru nepotpuni, često pogrešni i netačni.

“Zato je nezahvalno izdvojiti najveće zagađivače. Prema podacima iz registra za 2017. godinu, najveći industrijski zagađivači su termoelektrane u Kaknju i u Tuzli, ArcelorMittal Zenica, te koksara i hemijska industrija u Lukavcu. Zanimljivo je da su se među njima, vjerovatno zbog pogrešno očitanih podataka, našle i jedna štamparija i mesna industrija iz Mostara, što je indikator neuređenog sistema provjere podataka.”

U bh. entitetu Republici Srpskoj, ističe Lemeš, zvanično postoji registar i vodi ga republički hidrometeorološki zavod, ali podataka u tom registru nema.

‘BiH rijetko razmišlja o budućnosti’

Opredjeljenje većine razvijenih zemalja je da više ne grade nova postrojenja na ugalj, nego da se umjesto toga investiraju u obnovljive izvore energije, objašnjava Samir Lemeš.

Dodaje da su brojne studije pokazale da termoelektrane na ugalj, pored toga što spaljivanjem fosilnih goriva doprinose efektu staklenika, emituju i znatne količine prašine i sumpor dioksida.

“Međutim, zbog nedostatka strateških opredjeljenja u BiH, fragmentiranosti sistema političkog odlučivanja i podložnosti utjecajima stranog kapitala, Bosna i Hercegovina je Eldorado za sve prljave investicije koje inače ne mogu proći u Evropi.”

“Oni koji planiraju izgradnju novih termoblokova na ugalj ne vode računa o tome da će energija iz prljavih izvora biti dodatno oprezovana, da je nećemo moći izvoziti jer će biti preskupa i zato što ne ispunjavamo obaveze iz ugovora o energetskoj zajednici, da nema ponuđenih rješenja za zbrinjavanje pepela i šljake, i da će posljedice sagorijevanja uglja osjetiti buduće generacije, jer je negativan utjecaj na zdravlje kumulativan – oboljenja nastaju nakon dugotrajne izloženosti prekomjernom zagađenju”, kaže Lemeš.

Zaključuje da BiH rijetko razmišlja o budućnosti, te da bh. politika živi u prošlosti i od prošlosti.

“Stoga možemo samo nagađati da bi najveći zagađivači mogle biti termoelektrane i rafinerija. Eko forum Zenica i češka organizacija Arnika, na osnovu raspoloživih podataka napravili su alternativni registar zagađenja, ali se moramo ograditi da on nije potpun i tačan jer su zvanični podaci nepotpuni i nepouzdani. Objavili smo ga javno s namjerom da animiramo javnost da vrši pritisak na nadležne da popravi kvalitet tih podataka.”

Više od 130 preuranjenih smrti u Tuzli 2018.

Ovaj mjesec objavljen je i izvještaj Greenpeacea u kojem se navodi da je BiH među zemljama u Evropi koje su najviše pogođene onečišćenjem iz termoelektrana na ugalj, što će se dodatno pogoršati planiranim termoelektranama Tuzla blok 7 i Banovići.

“Ukoliko bi došlo do njihove izgradnje i rada, emisije iz ovih postrojenja bi nanijele znatnu štetu javnom zdravlju, uključujući procijenjenih 30 preuranjenih smrti godišnje, kao i 7.600 dana bolovanja, 470 astmatičnih napada kod djece i 25 hospitalizacija godišnje te 40 djece koja bi bolovala od bronhitisa. Ukoliko ova postrojenja budu radila 30 godina, procijenjeni kumulirani zdravstveni utjecaj, za taj period, bi bio 960 preuranjenih smrti”, navodi se u izvještaju.

Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle, koji je učestvovao u izradi izvještaja Greenpeacea, također dodaje da će zagađenje pogoditi i druge zemlje. Žiško objašnjava da je BiH time prekršila konvencije koje je potpisala.

“To je nepoštivanje obaveza koje smo preuzeli kroz Espoo konvenciju, po kojoj smo bili dužni obavijestiti susjedne države o projektu, o procesu javne rasprave za okolišnu dozvolu, konkretno smo bili dužni obavijestiti Hrvatsku i Srbiju, najbliže susjede o projektu koji će imati prekogranični utjecaj, u ovom slučaju zagađenje, na njihove građane.”

Centar za ekologiju i energiju također je zajedno sa CEE Bankwatch Network posljednjih dana završio još jedan projekat koji govori o zagađenju u BiH. Oni su proveli nezavisni monitoring čestica prašine poznate kao PM10 koji je pokazao da je u 2018. godini, za period od 144 dana ili skoro pet mjeseci u toku ljeta, jeseni i zime, prosječni nivo PM10 bio dvostruko veći od zakonom dozvoljenog godišnjeg prosjeka.

Zakonski, ovu graničnu vrijednost je dozvoljeno prekoračiti najviše 35 dana u godini. Drugim riječima, onečišćenje zraka u Tuzli premašilo je dnevna zakonska ograničenja tokom tri od pet mjeseci.

Studija procjenjuje da je zagađenje uzrokovalo 136 preuranjenih smrti odraslih u Tuzli 2018. godine.

“To je studija koju smo uradili sa podacima koje smo mi prikupljali sa neovisnim mjerenjem. Ja sam okolo posuđivao tu opremu od poljskih organizacija, gdje smo vršili paralelno mjerenje sa zvaničnim sistemom mjerenja. Baždarenje smo radili u saradnji sa Federalnim hidrometeorološkim zavodom, dakle naša oprema je baždarena u zvaničnoj instituciji koja vrši mjerenja. To je pokazalo da i ovakvi kakvi jesu, frizirani zvanični podaci ukazuju na katastrofalne posljedice zagađenja”, objašnjava Žiško.

Puno više oboljenja

I pored zabrinjavajućih podataka, grade se novi energetski objekti koji će doprinijeti zagađenju. Pored samog zagađenja zraka koje će biti emitovano iz tih novih blokova, daleko će veći problem biti odlagališta šljake.

Prema riječima Žiška, u tuzlanskom slučaju ta se odlagališta sada nalaze na nekih pet kilometara od centra grada, ona se ne održavaju na propisan način, a teški metali i hemikalije zbog načina na koji se transportuju na odlagalište, prodiru u podzemne vode i zagađuju bunare.

“Kada govorimo o projektu Blok 7, planirano je smanjenje zagađenja zrakom filterima koji bi trebali da budu ugrađeni u to postrojenje, ali bi produžili vijek trajanja bloka na 30, 40 godina. Tako ako bi se to sve sabralo to dođe na isto. Deponovanje šljake i pepela će se vršiti na isti način, što znači tu nema nikakvog smanjenja zagađenja, a još je planirano da odlagalište bude kod jednog izuzetnog važnog i bogatog resursa vode. Praktično će uništiti taj izvor”, upozorava Žiško.

Koliko je ovo opasno po zdravlje građana pokazuju i studije koje je centar iz Tuzle radio na terenu sa medicinskim stručnjacima. Kako kaže Žiško, tada je dokazano da su pojedine bolesti, neke vrste karcinoma, koje se povezuju sa teškim metalima koji se mogu naći u šljaci i pepelu – pet do sedam puta prisutnije u području odlagališta šljake nego na drugim mjestima.

“U pitanju je zdravlje i život građana koji su birali te predstavnike u vlasti i očekuju da ih oni zaštite”, zaključuje Žiško.

(TIP/Izvor: Al Jazeera

MC

Objava Alarmantni podaci o zagađenju pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Gospodarski subjekti, udruge i poslodavci traže recept kako bi nastavili uspješno poslovanje i u budućnosti, a uz profit imali i zadovoljne radnike koji neće tražiti budućnost u inozemstvu. Ovih dana održana je panel-rasprava “Tržište rada – stanje i izazovi” u organizaciji Unije udruge poslodavaca. Dragutin Škrebić, čovjek koji stoji iza Udruge i organizacije događaja ističe da ljudi ne idu samo zbog plaća iz ove zemlje, piše Večernji list BiH.

Poduzeti mjere

„Plaća je važan čimbenik, ali se i postojeće političko ozračje mora podignuti na višu razinu, a tu je puno veća odgovornost na političarima nego na gospodarstvenicima“, stava je Škrebić. Ističe da je on još prije tri godine napravio analizu o odlascima zajedno s drugim ljudima iz Udruge.

„Ako poduzmemo određene mjere, koje su poslodavci i ranije tražili, ali nisu bili baš dobronamjerno shvaćeni, sigurno da se na neki način mogu ublažiti posljedice ovakvih kretanja“, rekao je Škrebić.

I njegovo razmišljanje ide u smjeru dualnog obrazovanja koje sve više uvode škole u BiH, primjenjujući primjere iz Švicarske i Njemačke koje dulje vremena idu prema tome. Jasno, još dugo BiH neće dosegnuti razinu tih država, pogotovo zato što škole nemaju uvjete kakve imaju takve zemlje, ali se nešto mora činiti. Škrebić je naveo da na zavodima za zapošljavanje ima nezaposlenih osoba, ali je problem u tome što njihova obrazovna struktura nije u skladu s potrebama tržišta rada. Profesor banjolučkog Ekonomskog fakulteta Stevo Pucar rekao je da se gospodarstvo, u njegovu slučaju, RS-a, koje je posljednjih pet godina u ekspanziji, suočava s problemom depopulacije, odnosno smanjenjem prirodnog prirasta stanovništva i migracijom radne snage.

Prekvalifikacija radnika

„To su problemi koje je teško preokrenuti, ali postoji mogućnost da se oni uspore“, naveo je Pucar.

Prema njegovim riječima, sadašnje prognoze govore da se proces iseljavanja radne snage s područja cijele BiH ubrzava, ali da Republika Srpska, kao i Federacija BiH, imaju spremnik radne snage u takozvanoj kategoriji ekonomsko neaktivnog stanovništva te da i dalje ima prostora za kreiranjem politika koje stimuliraju novo zapošljavanje i prekvalifikaciju osoba koje trenutačno ne rade i nalaze se na zavodu za zapošljavanje.

„Našem gospodarstvu raste produktivnost koja otvara mogućnosti za povećanjima plaća i time u određenoj mjeri može se pokušati umanjiti proces migracije radne snage“, zaključio je Pucar.

Kako stvari stoje, uz povećanje plaća, potrebno je provoditi i druge mjere poput prekvalifikacije ili školovanja potrebnog kadra kako bismo u BiH imali kvalitetne radnike na koje se dugoročno može računati.

(RTV Slon/Akta)

MC

Objava Nedostatak radnika u BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Prusac će danas posjetiti mnogi vjernici iz naše zemlje i inozemstva, kako bi prisustvovali centralnom događaju na platou Ajvatovice, u okviru vjersko-kulturne manifestacije ”Dani Ajvatovice”. 

Iz Muftijstva Travnik obavijestili su sve zainteresirane da je u funkciju stavljena nova putna komunikacija, kojom se autobusima i autima iz pravca Donjeg Vakufa i Bugojna može nesmetano doći do lokacije Hanovi, nedaleko od Ajvatovice.

Legenda kaže da je čuveni prusački alim i učenjak Ajvaz-dedo u šumi na planini Šuljagi pronašao izvor pitke vode, koja je bila prijeko potrebna mještanima.

U blizini izvora nalazila se stijena visoka trideset i duga 74 metra, koja se ispriječila njegovom naumu da postavi cijevi, kojima bi proveo vodu u šest kilometara udaljeni Prusac.

Odlučio je klanjati četrdeset sabah-namaza i molitvom zatražiti od Allaha dž.š. da rastavi stijenu.

Četrdeseto jutro je zaspao i usnio da su se sudarila dva ovna i da se od siline njihovog sudara stijena razdvojila.

Kada se probudio, ugledao je raspuklu stijenu iz koje je potekla voda.

U znak sjećanja na Ajvaz-dedu i njegovu molitvu, hiljade muslimana iz cijelog svijeta svake godine u junu posjećuju Ajvatovicu.

MC

Objava Danas će biti održana centralna manifestacija 509. ”Dani Ajvatovice” pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.