Naime, u noći sa subote na nedjelju počinje ljetno računanje vremena.
To znači da kazaljke u 02:00 ujutro treba pomjeriti na 03:00.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike još ranije je obavijestilo javnost da, na osnovu Zakona o računanju vremena, ljetno računanje vremena počinje posljednje nedjelje u martu.
Podsjećamo da je Evropski parlament nedavno glasao za ukidanje promjene računanja vremena od 2021. godine, pa je vrlo vjerovatno da će ova promjena biti jedna od posljednjih za većinu evropskih država.
Objava Pomjerite kazaljke! Nemojte zaboraviti pomjeriti kazaljke u noći sa subote na nedjelju. pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Dan narcisaje svjetski dan borbe protiv raka dojke koji se svake godine obilježava posljednje subote u martu.
Obilježavanjem ovog dana potiče se na razmišljanje i djelovanje u vezi preventivnih pregleda. Stručnjaci poručuju da je, ukoliko se rak dojke na vrijeme otkrije, mogućnost izlječenja veća od 95%.
Ono što je porazan podatak, prema mišljenju svih predstavnika udruženja oboljelih od karcinoma, je da BiH nema ni registar oboljelih od malignih oboljenja. Prema nezvaničnim informacijama, u BiH svake godine od raka dojke oboli oko 1.500 žena, a njih 500 umre od posljedica ove opake bolesti.Povodovom ovog dana Udruženje žena Tuzle obilježit će ovaj Dan narcisa. Zbog toga su pozvali sve građane da ih posjete od 12-14 sati na Trgu Kapija da zajedno sa njima obilježe Dan Narcisa.
DK
Objava Svjetski dan borbe protiv raka dojke: BiH nema registar oboljelih od malignih oboljenja pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Gladni, žedni i iscrpljeni, migranti svakodnevno dolaze u naš grad. Ponekad i u grupama po čak 50 ljudi. Baš jedna takva, sinoć je stigla u Tuzli. Migranti se u našem gradu ne zadržavaju dugo. Obično ostaju tek 24 sata. Uglavnom su bez novca, a njihov dalji put, ovisi isključivo od dobre volje volontera i prolaznika koji im kupuju autobuske karte. Krajnji cilj im je Hrvatska, a iz Tuzle odlaze prvo za Sarajevo. Gradske i kantonalne vlasti, prolazak migranata kroz tuzlansku regiju tek nijemo posmatraju.
Na posljednjoj sjednici Skupštine TK poslanici nisu prihvatili Inicijativu kojom bi se obezbjedila pomoć migrantima koji prolaze kroz Tuzlanski kanton. odbijena je uz obrazloženje da mnoge od predloženih mjera nisu u nadležnosti Tuzlanskog kantona, već same države. A državni ministri o migrantima često govore na svojim sjednicama, no na terenu im, bar kada je Tuzla u pitanju pomažu uglavnom, samo volonteri.
“Njima je potrebno sve”
„Njima je sve živo potrebno. Oni kad dođu ovdje nemaju wc, nemaju osnovnih higijenskih uvjeta. Oni prolaze težak put, povrijeđeni, potrebna im je medicinska njega. Potrebno im je sve živo.“ – kaže nam Senad Pirić, volonter koji svakodnevno pomaže migrantima, te dodaje: „Oni se ne zadržavaju duže od 24h i to je prava sreća za naše nadležne, ali ima i dosta slučajeva kada oni nemaju ni za karte i po par dana čekaju. Dolaskom ljepšeg vremena možemo ih očekivati samo još više. Bit će masovnije.“ – kazao nam je Senad Pirić, volonter koji svakodnevno pomaže migrantima.
Predrasude su problem
Još jedan od problema sa kojima se migranti u našoj državi susreću jesu i predrasude. Zbog različitih natpisa u medijima i komentara koji ih prate „da migranti u našu državu donose samo nevolje“, građani obično nisu zainteresovani da pomognu. No, oni koji se sa migrantima susreću svakodnevno, kažu da to nije istina. jedna od njih je i Melisa Lovrić, trgopvkinja koja radi na Autobuskoj stanici u Tuzli.
„Ja radim u trgovini od prošle godine od ljeta. Nikad od njih nisam doživjela niti jedan incident. Stvarno nisu ni napasni niti su kad nešto pokušali ukrast. Što im se pruži od hrane uzmu, mada i to ponekad odbijaju jer su stidljivi i preplašeni zato što su svašta doživjeli na putu od Srbije do Bosne.“ – kaže nam Melisa Lovrić.
Iako smo očekivali da ćemo ih zateći na Autobuskoj stanici, koja im obično predstavlja i mjesto gdje spavaju dok čekaju bilo kakvu pomoć, nije ih bilo mnogo. Za razgovor s nama nisu bili spremni. Naša sagovornica nam kaže da su Tuzlu napustili jutarnjim autobusom koji vozi za Sarajevo. Jedan od vozača autobusa, koji ih vrlo često vozi u glavni grad, nije želio stati pred našu kameru, ali nam je kazao da do sada nikada sa migrantima nije imao problema. Voze se u tišini, a za sobom ne ostavljaju čak ni smeće, kao što to obično radi ovdašnje stanovništvo. Da je ovim ljudima zaista potrebna pomoć, svjesni su i u kantonalnom Crvenom križu.
„Jedna od aktivnosti koju smo stavili kao prioritet rada je pomoć migrantima koji se kreću kroz našu zemlju. Moram naglasiti da je Crveni križ već imao intervente aktivnosti, ali je bitno da opet mora postojati neki sistemski odgovor na potrebe migranata, tako da bi se Crveni križ sigurno uključio u neke kontinuirane aktivnosti.“ – kazala nam je Merima Sarajlić, sekretarica Crvenog križa TK
Obzirom da su u periodu od 1. januara do 25. marta ove godine prijavljena 3.323 migranta, mišljenje Merime Sarajlić, dijele i naši ostali sagovornici. A sve dok važnost ovog problema ne prepoznaju i nadležni u našoj državi, volonteri poput Senada i Melise će uz pomoć drugih volonetra i Facebook grupe „Izbjeglice dobro došle u Tuzlu“ migrantima i dalje pomagati, jer su, kako kažu, i oni samo ljudi, baš kao i svi mi.
DK
Objava Migranata sve više u Tuzli: Pomoć im pružaju isključivo volonteri pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Biciklistički klub Tuzla zajedno sa Klinikom za neurologiju UKC-a Tuzla organizuje u subotu, 30.marta na Trgu slobode, sa početkom u 11 sati ‘Ljubičasti bike dan’ pod motom ‘Izađimo iz sjene’. Cilj vožnje ulicama Tuzle bit će javno iskazivanje podrške osobama sa epilepsijom.
˝Pozivaju se svi biciklisti da nam se pridruže u ovom humanitarnom projektu i da zajednički damo podršku svim osobama sa epilepsijom.Iskreno se nadamo da ćemo kao i prošle godine imati lijep i sunčan dan i da će nas što više doći da na ovaj način zajednički podržimo osobe sa epilepsijom. Obucimo nešto ljubičasto i srušimo predrasude˝, navode iz Biciklističkog kluba Tuzla.
DK
Objava Sutra u Tuzli “Ljubičasti bike dan”: “Izađimo iz sjene” pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Ministarstvo odbrane BiH (MOBiH) i Oružane snage BiH i ove godine pružaju priliku mladim osobama da postanu pripadnici OSBiH i da se bave časnim, izazovnim i dinamičnim vojnim pozivom koji nudi siguran posao, mogućnost obuke, edukacije i napredovanje u službil, saopćeno je iz MOBiH-a.
Ministarstvo odbrane BiH ohrabruje sve kandidate koji ispunjavaju uslove da se prijave na oglas za prijem vojnika u Oružane snage BiH, koji će biti objavljen polovinim aprila 2019. godine na web stranici Ministarstva odbrane BiH
Na oglas za prijem vojnika mogu se prijaviti građani i građanke Bosne i Hercegovine, koji ispunjavaju opšte i posebne uslove propisane Zakonom o službi u OSBiH i Pravilnikom o prijemu u vojnu službu.
To podrazumijeva da su državljani BiH, zdravstveno sposobni za službu u OSBiH, da nisu kažnjavani i da nemaju sigurnosnu smetnju, u skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka BiH, te da se protiv njih ne vodi krivični postupak.
Također, za određeno formacijsko mjesto na koju se prijavljuju moraju imati odgovarajuću vrstu škole i stepen stručne spreme, kako je i navedeno u oglasu.
Pored popune upražnjenih formacijskih mjesta u rodovima pješadija, inžinjerija i artiljerija, gdje se traži završena srednja škola bilo kojeg smjera, za popunu ostalih rodova i službi traže se kandidati sa završenom srednjom školom, uključujući eletkrotehnički, telekomunikacioni ili informatički; mašinski ili hemijski; prehrambeni ili ugostiteljski ili kuhar ili kuharski tehnolog; medicinski tehničar opšti smjer; kvalifikovani (KV) kotlovničar, ili iz oblasti termoenergetike; KV električar i vozači s položenim ispitom B ii C1 kategorije.
Potrebno je, također, da kandidati nisu mlađi od 18 godina, niti stariji od 27 godina, na dan prijema u vojnu službu.
Prijem je planiran u septembru ove godine.
Nakon podnešenih prijava na formacijska mjesta vojnika, svi kandidati koji budu imali urednu dokumentaciju i budu ispunjavali opšte i posebne uslove iz oglasa, biće pozvani na testiranje u jedan od četiri centra za regrutovanje i tranziciju u Rajlovcu, Dubravama kod Tuzle, Banjaluci i Čapljini.
Kandidati koji prođu testiranja pozivaju se na intervju, nakon čega se odabrani upućuju na ljekarske preglede.
Odabrani kandidati se upućuju na osnovnu vojničku obuku, u trajanju od tri mjeseca, u Centru za osnovnu obuku u Pazariću kod Sarajeva.
Nakon završene obuke kandidati se primaju u profesionalnu službu u Oružanim snagama BiH, saopćio je Ured za odnose s javnošću MOBiH.
Dk
Objava U aprilu oglas za prijem 257 vojnika u Oružane snage BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Treći edukativni, stručni i naučni simpozij hirurga sa međunarodnim učešćem zapoečo je u petak u Tuzli. Učesnicima simpozija i prisutnim gostima tokom ceremonije otvorenja obratili su se načelnik Klinike za hirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli prof. dr. Zijah Rifatbegović, direktor UKC-a Tuzla prof.dr. Nešad Hotić, ministar zdravstva TK dr. Bahrudin Hadžiefendić, premijer TK Jakub Suljkanović, a Simpozijum je otvorenim proglasio visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko.
Ovaj kongres ima veoma važan značaj jer je okupio istaknute liječnike hirurge iz brojnih zemalja, a koji će govoriti o veoma aktuelnim temama i uspjesima medicine u oblasti hirurgije. Načelnik Klinike za hirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla Zijah Rifatbegović rekao je da je cilj Simpozija unaprijediti liječnička znanja „U unapređenju novih znanja želimo steći nova iskustva, nova prijateljstva. Pred nama su veliki izazovi, a kvalitetna stručna saradnja dovodi do dobrih rezultata. Posebno sam sretan što se ovakav Simpozij održava u našoj zemlji, u BiH u Tuzli“, rekao je prof. Rifatbegović.
Premijer Suljkanović se u ime Vlade Tuzlanskog kantona svim učesnicima zahvalio za interes za učešće na simpozijumu, te gostima zaželio dobrodošlicu u Tuzlu i Tuzlanski kanton. U svom pozdravnom obraćanju premijer je istaknuo ulogu Univerzitetskog kliničkog centra u zdravstvenom sistemu u našem kantonu, Bosni i Hercegovini i regionu.
„Osim što je u potpunosti izvršio svoj godišnji plan, naš UKC je treću godinu u nizu ostvario izvanredne rezultate oblasti zdravstvene zaštite i pružanja zdravstvenih usluga, ali i finansijski pozitivan rezultat. Ovakvi finansijski rezultati, koji su prava rijetkost u zdravstvenim ustanovama u Bosni i Hercegovini i regionu, pokazatelj su dobrog upravljanja i domaćinskog odnosa, a sve to stvara dobru bazu i podlogu da dalji razvoj i iskorake kada je u pitanju oblast zdravstvene zaštite. U proteklom periodu Univerzitetski klinički centar je proširio i nastavlja da širi spektar svojih zdravstvenih usluga i time unaprjeđuje naš cjelokupan zdravstveni sistem“, rekao je premijer Suljkanović , te dodao da se u nađem kantonu posebna pažnja posvećuje kadrovskoj opremljenosti i osposobljenosti zdravstvenih ustanova. „U Tuzlanskom kantonu je zabilježen najmanji broj zdravstvenih radnika koji su napustili Bosnu i Hercegovinu, a Univerzitetski klinički centar Tuzla je proglašen najboljom zdravstvenom ustanovom u BiH. Ono što i danas želim podcrtati da je UKC Tuzla bio, a i danas je jedan od brendova ovog kraja i kao takav će i ubuduće imati punu podršku Vlade Tuzlanskog kantona“, zaključio je premijer Suljkanović.
U tom smislu ministar Hadžiefendić je naglasio da su „ove godine kroz finansijske dokumente našeg kantona predviđena sredstva da se uposli novih 75 mladih doktora, a neki od njih svoje buduće usmjerenje naći će sigurno i u oblasti hirurgije“.
Tokom svečanog otvorenja naglašeno je da UKC Tuzla ima jasnu viziju razvoja i to u smislu da postane regionalni lider u oblasti zdravlja.„To unapređenje će biti zasnovano na edukaciji i inovacijama u medicini. UKC Tuzla želi ulagati u svoj kadar, a mi smo bili u prošloj godini domaćini za više od 30 naučnih skupova na kojima je učestvovalo više od 10.000 zdravstvenih radnika“, naglasio je direktor UKC Tuzla dr. Nešad Hotić.
DK
Objava U Tuzli otvoren treći simpozij hirurga sa međunarodnim učešćem pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Nakon sedam mjeseci intenzivnoga rada i temeljne policijske obuke prve razine u Mostaru je u Agenciji za školovanje i stručno usavršavanje kadrova stotinu kadeta Granične policije (GP) BiH promovirano u čin “policajac”.
– Od nekih 2000 kandidata, vi ste bili najbolji i zato ste danas ovdje, a već za nekoliko dana obavljat ćete dužnosti policijskog službenika Granične policije BiH, a to je jedna čast i zato možete biti ponosni – poručio je na svečanoj promociji pomoćnik ravnatelja Granične policije BiH Slobodan Krstić-
Dodao je kako Graničnoj policiji BiH nedostaje gotovo 450 policijskih službenika koji bi bili angažirani u poslovima nadzora i graničnih provjera.
– Granična policija BiH ima probleme vezane za postupanje prema ogromnom broju stranih državljana koji pokušavaju ili ilegalno prelaze državnu granicu tako da će ovih stotinu policajaca, uz sve policijske poslove koji su u nadležnosti Granične policije, također biti direktno uključeno u aktivnosti vezane za migracije, kontrolu migracija i migrantsku krizu općenito – kazao je Krstić.
Za vrijeme trajanja obuke, s kadetima je održano 1336 nastavnih sati podijeljenih u tri nastavne faze, i to teorijska nastava s praktičnim vježbama, stručno-operativna obuka te situacijska nastava.
Opći uspjeh ove, jedanaeste generacije policajaca je 3,63, odnosno vrlo dobar, a kadetom generacije Nastavničko vijeće proglasilo je Ashara Matorugu.
Ravnatelj Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova Branko Vukoja kazao je kako su kadeti uspješno savladali sve zadatke i predmete tijekom svoje obuke.
– Kadeti su stekli temeljna znanja iz pravne skupine predmeta, policijske skupine predmeta gdje su naučili rukovanje oružjem, vještine gađanja, taktike i tehnike samoobrane, savladavanje otpora, a uspješno su savladali i sve druge predviđene predmete. Duboko sam uvjeren da će takve rezultate pokazati i kroz posao u Graničnoj policiji BiH na dobrobit svih građana Bosne i Hercegovine – kazao je Vukoja.
Istaknuo je također kako novu generaciju policajaca, koja će u ustrojbenim jedinicama početi raditi najvjerojatnije već od 1. travnja, čeka težak posao.
– Možemo kazati kako će ovi policajci značajno pojačati operativni sastav Granične policije BiH. Danas se od policajca traži puno više teoretskog znanja i praktičnih vještina nego prije. Policajac mora dobro vladati i pravom i kriminalistikom i računalima, a također mora biti spreman primijeniti tehnike obrane, napada, upotrijebiti vatreno oružje i sve drugo što je potrebno da bi uspješno obavljao poslove policijskog službenika, tako da naše nove policajce čeka vrlo težak i zahtjevan posao – kazao je Vukoja.
Pomoćnik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Mate Miletić kazao je kako se kadeti, odnosno policajci u narednom periodu moraju nastaviti usavršavati.
– Sve ono što su naučili sigurno će kroz nekih pet godina biti zastarjelo, osim možda temeljne obuke, zato im je moja poruka da stalno uče ako žele biti dobri policajci. Moraju biti pravedni i ispravni u svojim postupcima, poštovati i cijeniti svakoga, ali raditi isključivo u skladu sa zakonom – kazao je Miletić.
DK
Objava Granična policija BiH dobila stotinu novih policajaca pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Samo u 2018. godini na području TK zabilježen je 21 slučaj međuvršnjačkog nasilja, od kojih su dva okarakterisana i kao krivično djelo zbog teških povreda koje su nasilnici nanijeli svojim žrtvama. Ovaj podatak je siguran alarm da međuvršnjačko nasilje uzima maha u našem kantonu. Na sreću, u velikoj mjeri bude i sankcionisano. Tako su u Odgojni centar TK u prošloj godini upućeno 34 maloljetnika – što je značajno umanjenje u odnosu na prethodne godine.
Godina
2016
2017
2018
Broj maloljetnika upućenih u Odgojni centar TK
50
46
34
”Prošle godine smo imali 34, sa tim da nas je početak ove godine dočekao sa velikim brojem djece koja su se javila na preventivne tretmane. Na početku ove godina imamo ukupno trinaestero djece na tretmanu što je dosta puno. Prilično je zahtjevno za raditi, ali je sa druge strane dobar znak jer se prepoznaje važnost prevencije,” objašnjava Melisa Slavuljica, pomoćnica direktora u Odgojnom centru TK.
Međuvršnjačko nasilje se najčešće događa u školama ili u toku igre čak i u blizini kuće u kojoj dijete živi, pokazuje praksa. Takvo nasilničko ponašanje djece ne treba prešutjeti, već prijaviti policiji, koja slučaj dalje predaje socijalnim radnicima. Ta djeca upućuju se u Odgojni centar i to, na dva načina; preko odgojne mjere kada Sud to odredi ili se smještaju u Centar gdje mogu boraviti i do tri mjeseca. Da su učenici i mladi skloni međuvršnjačkom nasilju stava je i Elma Bajrić, učenica prvog razreda Elektrotehničke škole Tuzla: ”Živimo u takvom društvu gdje je sve više mojih vršnjaka koji pokušavaju svoje probleme riješiti nasiljem… kada žele da svojim nasilnim ponašanjem rješavaju probleme.”
Sve to, jako emotivno, doživljavaju oni učenici koji trpe nasilje.
”Uglavnom tu idu i suze i plač i teško im je i onda nedolazak po sedam dana u školi jer se ne mogu pomiriti sa tim. Biju bitki sa samim sobom, ali mi to ne smijemo dozvoliti. Mi moramo biti tu i mi im moramo pomoći da to prebrode” rekla je Lejla Kurtić Sejdinović, profesorica BHS jezika i književnosti.
Svako treće dijete je bilo žrtva nasilja
Da djeca ne bi ”bila bitku sa samima sobom” potrebna je otvorenost škole – kakvu trenutno pokazuje Elektrotehnička škola Tuzla. No, ima i škola koje, uslovno kazano, kriju međuvršnjačko nasilje i to zbog sasvim nerazumnih razloga.
”Moja pretpostavka jeste da je to vezano za neki rejting škola. Neke škole žele da su u ovom gradu na glasu. Žele se predstaviti kao škole gdje nema problema, ali nema škole gdje nema problema. Iz tog razloga mislim da su zatvoreniji,” objasnila je Melisa Slavuljica, pomoćnica direktora u Odgojnom centru TK.
Negiranje postojanja problema i zataškavanje međuvršnjačkog nasilja koji menadžmet škole krije među svjka četiri zida, a sve kako ne bi narušio ugled škole, produbljuje strah među učenicima, a nasilnika podstiče da nastavi sa terorom nad vršnjacima, jer zna da neće biti kažnjen. No, samo profesionalan tretman i odnos prema onima koji trpe ili koji vrše nasilje – put je ka rješenju ovog problema. Iako živimo u svijetu koji podstiče nasilje, djeci treba ozbiljno i profesionalno pristupiti – stava je profesorica demokratije i ljudskih prava Admira Uzunić.
”Kod djece je jako bitno razvijati empatiju na način da oni osjete povjerenje, da vide da imaju sagovornika na drugoj strani. Da ga ima ko slušati, a da ga ne okrivi, da ne govori ‘ma ajde pretrpi to nije bitno’ – jer itekako jeste bitno da ne trpi i da ga neko sasluša i da se na adekvatan način pronađe rješenje,” zaključuje Admira Uzunić, profesorica demokratije i ljudskih prava.
A rješenja uvijek ima – šutnja i povlačenje nikada nije rješenje, poručuju naše sagovornice. Nažalost još uvijek, pokazuju statistike, trideset posto učenika, odnosno svako treće dijete je bilo ili jeste žrtva nasilja u školi. Zabrinjava i podatak da bi samo tri posto učenika prijavilo nasilje. Nepovjerenje u rad sistema i ustaljeni obrazac potiskivanja i šutnje – ostavlja za sada nesagledive posljedice.
DK
Objava Međuvršnjačko nasilje je problem: Da li ga škole kriju?! pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Rakije iz BiH pronašle su svoje mjesto u čašicama dalekih inostranih tržišta, uključujući i Kinu, gdje izvozimo lozovaču, ali i Sjedinjene Američke Države, gdje je dospjela naša šljivovica.
“Lozovaču i komovicu najviše izvozimo u Kinu, Hrvatsku, Srbiju, Sloveniju i Češku”, potvrđeno je za “Nezavisne” iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Šljivovica se najviše izvozi u Slovačku, Njemačku, Austriju, SAD, Srbiju, Bugarsku te Češku. Izvoz ove vrste rakije uopšte nije mali.
“Ukupna količina izvezene šljivovice u 2018. godini je iznosila 561.066 litara”, precizirali su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Nisu ovo, međutim, jedina žestoka alkoholna pića kojima smo put prokrčili do stranih tržišta, uključujući i prekookeanska.
“Voćne rakije dobijene destilacijom prevrelih komina od voća, kao što su one od krušaka, trešanja, višanja, dunja, kajsija i drenja te ostalog voća, najviše izvozimo u Srbiju, Hrvatsku, SAD, Bugarsku, Austriju te Crnu Goru”, rekli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Mada zvuči neobično, izvozimo i džin i votku, iako ne u velikim količinama, a šaljemo ih u komšiluk u – Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru.
“Likeri i slična pića za osvježenje se najviše izvoze u Srbiju, Crnu Goru, Hrvatsku te Bugarsku”, kažu iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Naši proizvođači voća uvjeravaju da rakije koje proizvodimo imaju vrhunski kvalitet. Međutim, voćari upozoravaju da su u teškom položaju na tržišnoj utakmici.
“Uopošte nije zaštićena naša proizvodnja. U proizvodnji rakije voćari nemaju veliki uticaj, iako imamo vjerovatno dosta bolji kvalitet u odnosu na strani, gdje je više prisutna hemija”, rekao je za “Nezavisne” Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara u Republici Srpskoj.
Ugostitelji tvrde da naša pića dobro kotiraju za kafanskim stolovima te da i turistima rado nude, recimo, lozovaču koju proizvode domaći vinari.
“Sve zavisi od konobara da li će preporučiti domaću rakiju ili ne. Rakija je naš autentičan proizvod i treba da radimo na njegovoj promociji, kako bi je i turisti više pili. Jer, ako odete u Češku, hoćete li da pijete špansko ili češko pivo? Mi se borimo za promociju domaćih proizvoda”, pojašnjava Željko Tatić, predsjednik Udruženja radnika ugostiteljstva i turizma u Republici Srpskoj.
(RTV Slon/Nezavisne novine)
MC
Objava Rakije iz BiH na dalekim tržištima pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 31. 12. 2018. godine, koju će Ministarstvo finansija i trezora dostaviti Parlamentarnoj skupštini BiH.
Javna zaduženost na kraju 2018. godine iznosila je 11 milijardi i 118,59 miliona KM, od čega je vanjski dug 8 milijardi i 205,41 milion KM ili 73,8%, a unutrašnji dug 2 milijarde i 913,18 miliona KM ili 26,2%. Unutrašnji dug je smanjen za 241,4 miliona KM, a vanjski dug je povećan za 352,4 miliona KM u odnosu na 2017. godinu.
U ukupnoj javnoj zaduženosti Federacija BiH učestvuje sa 52,16%, Republika Srpska sa 46,71%, institucije BiH sa 0,66% i Distrikt sa 0,47%.
Udjel javnog duga Bosne i Hercegovine u bruto domaćem proizvodu (BDP) u 2018. godini iznosio je 32,9%.
Kada se posmatra struktura vanjskog duga po kreditorima, najveći udjel imaju Svjetska banka – IDA i IBRD s 33,51%, Evropska investiciona banka s 22,94%, Pariški klub kreditora sa 7,78%, Evropska banka za obnovu i razvoj sa 6,70%, Međunarodni monetarni fond sa 5,05%, što predstavlja 75,98% ukupne vanjske zaduženosti.
Servis vanjskog duga BiH u prošloj godini iznosio je 976,43 miliona KM, od čega se na glavnicu odnosi 839,53 miliona KM, a na kamate 136,9 miliona KM.
(MC)
Objava Javna zaduženost BiH 11 milijardi i 118 miliona KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Projekat “Jačanje sistema socijalnih usluga u BiH” prezentiran je na konferenciji koju je upriličila organizacija SOS Dječija sela BiH. Taj projekat se implementira u suradnji s Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike i Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, uz finansijsku podršku njemačke vlade, saopćeno je.
Cilj je jačanje sistema socijalnih usluga i pripadajućih standarda te jačanje kapaciteta lokalnih stručnjaka putem metodologija koje garantuju bolju zaštitu i kvalitetnije usluge za ranjive grupe u društvu.
Konferenciji su prisustvovali predstavnici vlasti, Evropske unije te institucija i organizacija koje rade na unapređenju sistema socijalne zaštite u BiH.
Tokom implementacije projekta, partneri će realizirati niz zajedničkih aktivnosti kako bi ostvarili cilj svih aktera u procesu – unaprijeđen, standardiziran i ojačan sistem socijalne zaštite u BiH.
Težište aktivnosti će biti na nekoliko procesa čiji su planirani ciljevi podrška standardizaciji i kvalitetu pružanja socijalnih usluga, jačanje kapaciteta 200 lokalnih stručnjaka za korištenje metodologija: PRIDE – obuka hraniteljskih porodica i profesionalaca, Case Management – proces vođenja slučaja, Unapređenje sistema upravljanja bazama podataka centara za socijalni rad i edukacija profesionalaca o korišćenju baze i javna kampanja zagovaranja za podizanje svijesti javnosti o važnosti unapređenja sistema pružanja socijalnih usluga.
Motiv SOS Dječijih sela BiH za pokretanje ovakvog procesa izmjena politika i praksi je u tome što je 120,000 djece u BiH u riziku od gubitka roditeljske brige, a oko 2.000 djece je već ostalo bez roditeljske brige. Polovina je smještena u institucijama, što ima ozbiljan uticaj na razvoj, naročito male djece, uključujući doživotnu društvenu isključenost i segregaciju.
Nadalje, ne postoji ujednačena i sveobuhvatna pravna osnova s jasnim standardima kvalitete i procedurama za pružanje usluga socijalne brige. Stručnjaci se suočavaju s nedostatkom definiranih obaveznih metoda, standarda i alata za socijalni rad, a dodatni izazovi su u nedostatku adekvatne opreme i digitalnih rješenja koja bi značajno doprinijela podizanju kvaliteta usluga i servisa za ranjive porodice i djecu.
Organizacija SOS Dječija sela BiH, kao predstavništvo međunarodne organizacije, članica je globalne mreže “Keeping Children Safe” što je kroz primjenu standarda i procedura, garant najvišeg kvaliteta brige o djeci.
Kao lokalno ukorijenjena organizacija, već 25 godina SOS Dječija sela BiH dijele prakse, iskustva, standarde i procedure s vladinim institucijama, ali i partnerskim organizacijama, s ciljem zajedničkog djelovanja u najboljem interesu djece, mladih i porodica.
DK
Objava Predstavljen projekat ‘Jačanje sistema socijalnih usluga u BiH’ pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Radna grupa u kojoj su predstavnici boraca i resornih federalnih ministarstava, zajedno s predstavnicima parlamentarnog odbora za boračka pitanja, usuglasila je na današnjem sastanku prijedlog teksta zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica, koji će biti upućen u proceduru Vladi Federacije Bosne i Hercegovine.To je za Fenu nakon ovog sastanka potvrdio federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbramebno-oslobodilačkog rata Salko Bukvarević.
Prema njegovom obrazloženju, usuglašeno je i nekoliko ključnih stavki koje su od ranije zahtijevali borci. Prva je da treba uspostaviti i objaviti jedinstveni registar boraca, a druga da se propišu egzistenacijalne novčane mjesečne naknade demobilisanim borcima starim 57 i više godina, koji sada nemaju primanja veća od pola minimalne penzije isplaćene u decembru 2018. u FBiH. Uvjet je i da su ovi pojedinci najmanje godinu dana u evidenciji nezaposlenih a u odbrambenim jedinicama tokom rata su proveli najmanje 12 mjeseci.
Za njih je predviđena egzistencijalna mjesečna novčana naknada od po pet KM za svaki mjesec proveden u borbi.
Godišnja finansijska primjena zakona ne treba da premašuje 50 miliona KM. Ako se broj korisnika bude povećavao, primjerice s protokom životnih godina, pa navedeni iznos ne bude dovoljan, Vlada će donositi odluku o isplatnom koeficijentu u skladu sa zakonima o budžetu i izvršenju budžeta.
Ministar Bukvarević naglašava da je opredjeljenje učesnika današnjeg sastanka bilo da treba usuglasiti realan i provodiv prijedlog, pa se on nada da će tekst biti prihvatljiv i Vladi odnosno Parlamentu.
Radnu grupu koja je danas zasjedala oformila je Federalna vlada nakon što je Zastupnički dom Parlamenta FBiH zadužio 28. februara Vladu da u roku od 30 dana usaglasi prijedlog teksta ovog zakona i uputi ga u parlamentarnu proceduru. Zaključkom je naloženo da se tekst usaglasi zajedno s predstavnicima Koordinacije boraca i kampa boraca, kao i s parlamentarnim odborom za boračka pitanja.
DK
Objava Dogovoreni detalji prijedloga zakona o demobilisanim borcima pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Projektom FARMA II Vlada Švedske i USAID javnim su pozivom na raspolaganje stavili grant fond u vrijednosti od 3 miliona dolara za sve organizacije iz sektora poljoprivrede. Konkretno se to odnosi na proizvođače voća, povrća, mljekare, peradare i pčelare. Kroz ovaj program, podržaće se treninzi, studijska putovanja u inostarnstva, posjeta sajmova, stručna pomoć i obuka te promo aktivnosti poljoprivrednih proizvođača. Ovo je deveti javni poziv, i razlikuje se od drugih.
“Ovaj se razlikuje od drugih zato što je ovo poziv za podršku malim farmerima, poljoprivrednim proizvođačima za bolji pristup obuci i treninzima. Tačno je izdvojeno negdje oko milion dolara za ovaj dio koji se odnosi na treninge i obuke, dok su grantovi od 2.000 do 50.000 dolara naravno izraženo u KM. Ovaj smo paket nazvali sedam paketa u jednoj; odnosi se na treninge, stručni pomoć, posjete sajmovima, marketinške kampanje itd. Tako da se potencijalni kandidati mogu prijaviti na svih sedam poziva” – kazala je Meriha Manojlović, šef razvojnog FARMA II projekta.
Svrha ovog poziva jeste podrška registrovanim poljoprivrednim proizvođačima da lakše dobiju kvalitetne savjetodavne i poslovne usluge, što bi trebalo doprinijeti boljim poslovnim rezultatima i razvoju njihovog kapitala. Sve privatne firme, nevladine organizacije ali i obrazovne institucije mogu se prijaviti. Naravno, korist neće imati samo ta organizacija nego I krajnji korisnici.
Udruženje voćar je već u dva navrata koristilo ova sredstva. 2014. godine prvi put kada je 28 korisnika dobilo sadni materijal, sadnice voća – nakon poplave. Zadovoljni smo sa uslugama USAID-a i ovim putem bi im se zahvalio za pomoć koju su nam pružili” – istakao je Marko Ivanović, predsjednik Udruge voćara Orašje
Poziv ostaje otvoren do 19. aprila, a više informacija svi zainteresovani mogu pronaći na web stranici farmabh. (RTV SLON)
MC
Objava USAID i Vlada Švedske nastavljaju sa pružanjem pomoći poljoprivrednicima pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Poslanici u Skupštini TK usvojili su Budžet Tuzlanskog kantona za 2019. godinu.
Budžet Tuzlanskog kantona za 2019-tu u iznosu od 405 miliona KM viši je za 20-tak miliona u odnosu na prošlogodišnji. Kako navode iz Vlade, riječ je o realnom Budžetu, te vlast koja ga naslijedi, ne bi trebala imati problema za podmirivanje osnovnih obaveza. Kao i do sada, najveći dio sredstava bit će izdvajan za isplatu plata.
MC
Objava Usvojen Budžet TK za 2019. godinu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Mlada nogometna reprezentacija BiH pobjedom je počela kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2021. godine koje će se održati u Sloveniji i Mađarskoj.Naši reprezentativci su na Grbavici savladali Moldaviju rezultatom 4:0. Zanimljivo, susret je kasnio sat vremena zbog snijega koji je danas pao u Sarajevu, te je susret odigran po izuzetno teškom terenu.
Igrač utakmice je, bez ikakve sumnje, Zinedin Mustedanagić. Igrač Ružomberoka je postigao dva pogotka i upisao jednu asistenciju.
U 23. minuti susreta Mustedanagić je izveo korner sa lijeve strane, a Besim Šerbečić glavom iz peterca matira Ianosa Brinzu za 1:0.
U 44. minuti Ermedin Demirović upošljava Mustedanagića koji iskosa sa desne strane sa ivice kaznenog prostora šalje loptu po zemlji u dalji ugao za 2:0.
Identičnu situaciju vidjeli smo u 55. minuti. Demirović asistira, a Mustedanagić pogađa za 3:0.
Konačnih 4:0 postavio je Marijan Čavar u 73. minuti susreta udarcem sa ivice kaznenog prostora.
DK
Objava Mlada reprezentacija BiH pobijedila Moldaviju, briljirao Zinedin Mustedanagić pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.