Arhiva oznaka: srebrenik

Ministarstvo odbrane BiH (MOBiH) i Oružane snage BiH i ove godine pružaju priliku mladim osobama da postanu pripadnici OSBiH i da se bave časnim, izazovnim i dinamičnim vojnim pozivom koji nudi siguran posao, mogućnost obuke, edukacije i napredovanje u službil, saopćeno je iz MOBiH-a.

Ministarstvo odbrane BiH ohrabruje sve kandidate koji ispunjavaju uslove da se prijave na oglas za prijem vojnika u Oružane snage BiH, koji će biti objavljen polovinim aprila 2019. godine na web stranici Ministarstva odbrane BiH

Na oglas za prijem vojnika mogu se prijaviti građani i građanke Bosne i Hercegovine, koji ispunjavaju opšte i posebne uslove propisane Zakonom o službi u OSBiH i Pravilnikom o prijemu u vojnu službu.

To podrazumijeva da su državljani BiH, zdravstveno sposobni za službu u OSBiH, da nisu kažnjavani i da nemaju sigurnosnu smetnju, u skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka BiH, te da se protiv njih ne vodi krivični postupak.

Također, za određeno formacijsko mjesto na koju se prijavljuju moraju imati odgovarajuću vrstu škole i stepen stručne spreme, kako je i navedeno u oglasu.

Pored popune upražnjenih formacijskih mjesta u rodovima pješadija, inžinjerija i artiljerija, gdje se traži završena srednja škola bilo kojeg smjera, za popunu ostalih rodova i službi traže se kandidati sa završenom srednjom školom, uključujući eletkrotehnički, telekomunikacioni ili informatički; mašinski ili hemijski; prehrambeni ili ugostiteljski ili kuhar ili kuharski tehnolog; medicinski tehničar opšti smjer; kvalifikovani (KV) kotlovničar, ili iz oblasti termoenergetike; KV električar i vozači s položenim ispitom B ii C1 kategorije.

Potrebno je, također, da kandidati nisu mlađi od 18 godina, niti stariji od 27 godina, na dan prijema u vojnu službu.

Prijem je planiran u septembru ove godine.

Nakon podnešenih prijava na formacijska mjesta vojnika, svi kandidati koji budu imali urednu dokumentaciju i budu ispunjavali opšte i posebne uslove iz oglasa, biće pozvani na testiranje u jedan od četiri centra za regrutovanje i tranziciju u Rajlovcu, Dubravama kod Tuzle, Banjaluci i Čapljini.

Kandidati koji prođu testiranja pozivaju se na intervju, nakon čega se odabrani upućuju na ljekarske preglede.

Odabrani kandidati se upućuju na osnovnu vojničku obuku, u trajanju od tri mjeseca, u Centru za osnovnu obuku u Pazariću kod Sarajeva.

Nakon završene obuke kandidati se primaju u profesionalnu službu u Oružanim snagama BiH, saopćio je Ured za odnose s javnošću MOBiH.

Dk

Objava U aprilu oglas za prijem 257 vojnika u Oružane snage BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Treći edukativni, stručni i naučni simpozij hirurga sa međunarodnim učešćem zapoečo je u petak u Tuzli. Učesnicima simpozija i prisutnim gostima tokom ceremonije otvorenja obratili su se načelnik Klinike za hirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli prof. dr. Zijah Rifatbegović, direktor UKC-a Tuzla prof.dr. Nešad Hotić, ministar zdravstva TK dr. Bahrudin Hadžiefendić, premijer TK Jakub Suljkanović, a Simpozijum je otvorenim proglasio visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko.

Ovaj kongres ima veoma važan značaj jer je okupio istaknute liječnike hirurge iz brojnih zemalja, a koji će govoriti o veoma aktuelnim temama i uspjesima medicine u oblasti hirurgije. Načelnik Klinike za hirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla Zijah Rifatbegović  rekao je da je cilj Simpozija unaprijediti liječnička znanja „U unapređenju novih znanja želimo steći nova iskustva, nova prijateljstva. Pred nama su veliki izazovi, a kvalitetna stručna saradnja dovodi do dobrih rezultata. Posebno sam sretan što se ovakav Simpozij održava u našoj zemlji, u BiH u Tuzli“, rekao je prof. Rifatbegović.

Premijer Suljkanović se u ime Vlade Tuzlanskog kantona svim učesnicima zahvalio za interes za učešće na simpozijumu, te gostima zaželio dobrodošlicu u Tuzlu i Tuzlanski kanton. U svom pozdravnom obraćanju premijer je istaknuo ulogu Univerzitetskog kliničkog centra u zdravstvenom sistemu u našem kantonu, Bosni i Hercegovini i regionu.

„Osim što je u potpunosti izvršio svoj godišnji plan, naš UKC je treću godinu u nizu ostvario izvanredne rezultate oblasti zdravstvene zaštite i pružanja zdravstvenih usluga, ali i finansijski pozitivan rezultat. Ovakvi finansijski rezultati, koji su prava rijetkost u zdravstvenim ustanovama u Bosni i Hercegovini i regionu, pokazatelj su dobrog upravljanja i domaćinskog odnosa, a sve to stvara dobru bazu i podlogu da dalji razvoj i iskorake kada je u pitanju oblast zdravstvene zaštite. U proteklom periodu Univerzitetski klinički centar je proširio i nastavlja da širi spektar svojih zdravstvenih usluga i time unaprjeđuje naš cjelokupan zdravstveni sistem“, rekao je premijer Suljkanović , te dodao da se u nađem kantonu posebna pažnja posvećuje kadrovskoj opremljenosti i osposobljenosti zdravstvenih ustanova. „U Tuzlanskom kantonu je zabilježen najmanji broj zdravstvenih radnika koji su napustili Bosnu i Hercegovinu, a Univerzitetski klinički centar Tuzla je proglašen najboljom zdravstvenom ustanovom u BiH. Ono što i danas želim podcrtati da je UKC Tuzla bio, a i danas je jedan od brendova ovog kraja i kao takav će i ubuduće imati punu podršku Vlade Tuzlanskog kantona“, zaključio je premijer Suljkanović.

U tom smislu ministar Hadžiefendić je naglasio da su „ove godine kroz finansijske dokumente našeg kantona predviđena sredstva da se uposli novih 75 mladih doktora, a neki od njih svoje buduće usmjerenje naći će sigurno i u oblasti hirurgije“.

Tokom svečanog otvorenja naglašeno je da UKC Tuzla ima jasnu viziju razvoja i to u smislu da postane regionalni lider u oblasti zdravlja.„To unapređenje će biti zasnovano na edukaciji i inovacijama u medicini.  UKC Tuzla želi ulagati u svoj kadar, a mi smo bili u prošloj godini domaćini za više od 30 naučnih skupova na kojima je učestvovalo više od 10.000 zdravstvenih radnika“, naglasio je direktor UKC Tuzla dr. Nešad Hotić.

DK

Objava U Tuzli otvoren treći simpozij hirurga sa međunarodnim učešćem pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Nakon sedam mjeseci intenzivnoga rada i temeljne policijske obuke prve razine u Mostaru je u Agenciji za školovanje i stručno usavršavanje kadrova stotinu kadeta Granične policije (GP) BiH promovirano u čin “policajac”.

– Od nekih 2000 kandidata, vi ste bili najbolji i zato ste danas ovdje, a već za nekoliko dana obavljat ćete dužnosti policijskog službenika Granične policije BiH, a to je jedna čast i zato možete biti ponosni – poručio je na svečanoj promociji pomoćnik ravnatelja Granične policije BiH Slobodan Krstić-

Dodao je kako Graničnoj policiji BiH nedostaje gotovo 450 policijskih službenika koji bi bili angažirani u poslovima nadzora i graničnih provjera.

– Granična policija BiH ima probleme vezane za postupanje prema ogromnom broju stranih državljana koji pokušavaju ili ilegalno prelaze državnu granicu tako da će ovih stotinu policajaca, uz sve policijske poslove koji su u nadležnosti Granične policije, također biti direktno uključeno u aktivnosti vezane za migracije, kontrolu migracija i migrantsku krizu općenito – kazao je Krstić.

Za vrijeme trajanja obuke, s kadetima je održano 1336 nastavnih sati podijeljenih u tri nastavne faze, i to teorijska nastava s praktičnim vježbama, stručno-operativna obuka te situacijska nastava.

Opći uspjeh ove, jedanaeste generacije policajaca je 3,63, odnosno vrlo dobar, a kadetom generacije Nastavničko vijeće proglasilo je Ashara Matorugu.

Ravnatelj Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova Branko Vukoja kazao je kako su kadeti uspješno savladali sve zadatke i predmete tijekom svoje obuke.

– Kadeti su stekli temeljna znanja iz pravne skupine predmeta, policijske skupine predmeta gdje su naučili rukovanje oružjem, vještine gađanja, taktike i tehnike samoobrane, savladavanje otpora, a uspješno su savladali i sve druge predviđene predmete. Duboko sam uvjeren da će takve rezultate pokazati i kroz posao u Graničnoj policiji BiH na dobrobit svih građana Bosne i Hercegovine – kazao je Vukoja.

Istaknuo je također kako novu generaciju policajaca, koja će u ustrojbenim jedinicama početi raditi najvjerojatnije već od 1. travnja, čeka težak posao.

– Možemo kazati kako će ovi policajci značajno pojačati operativni sastav Granične policije BiH. Danas se od policajca traži puno više teoretskog znanja i praktičnih vještina nego prije. Policajac mora dobro vladati i pravom i kriminalistikom i računalima, a također mora biti spreman primijeniti tehnike obrane, napada, upotrijebiti vatreno oružje i sve drugo što je potrebno da bi uspješno obavljao poslove policijskog službenika, tako da naše nove policajce čeka vrlo težak i zahtjevan posao – kazao je Vukoja.

Pomoćnik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Mate Miletić kazao je kako se kadeti, odnosno policajci u narednom periodu moraju nastaviti usavršavati.

– Sve ono što su naučili sigurno će kroz nekih pet godina biti zastarjelo, osim možda temeljne obuke, zato im je moja poruka da stalno uče ako žele biti dobri policajci. Moraju biti pravedni i ispravni u svojim postupcima, poštovati i cijeniti svakoga, ali raditi isključivo u skladu sa zakonom – kazao je Miletić.

DK

Objava Granična policija BiH dobila stotinu novih policajaca pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Samo u 2018. godini na području TK zabilježen je 21 slučaj međuvršnjačkog nasilja, od kojih su dva okarakterisana i kao krivično djelo zbog teških povreda koje su nasilnici nanijeli svojim žrtvama. Ovaj podatak je siguran alarm da međuvršnjačko nasilje uzima maha u našem kantonu. Na sreću, u velikoj mjeri bude i sankcionisano. Tako su u Odgojni centar TK u prošloj godini upućeno 34 maloljetnika – što je značajno umanjenje u odnosu na prethodne godine.

”Prošle godine smo imali 34, sa tim da nas je početak ove godine dočekao sa velikim brojem djece koja su se javila na preventivne tretmane. Na početku ove godina imamo ukupno trinaestero djece na tretmanu što je dosta puno. Prilično je zahtjevno za raditi, ali je sa druge strane dobar znak jer se prepoznaje važnost prevencije,” objašnjava Melisa Slavuljica, pomoćnica direktora u Odgojnom centru TK.

Međuvršnjačko nasilje se najčešće događa u školama ili u toku igre čak i u blizini kuće u kojoj dijete živi, pokazuje praksa. Takvo nasilničko ponašanje djece ne treba prešutjeti, već prijaviti policiji, koja slučaj dalje predaje socijalnim radnicima. Ta djeca upućuju se u Odgojni centar i to, na dva načina; preko odgojne mjere kada Sud to odredi ili se smještaju u Centar gdje mogu boraviti i do tri mjeseca. Da su učenici i mladi skloni međuvršnjačkom nasilju stava je i Elma Bajrić, učenica prvog razreda Elektrotehničke škole Tuzla: ”Živimo u takvom društvu gdje je sve više mojih vršnjaka koji pokušavaju svoje probleme riješiti nasiljem… kada žele da svojim nasilnim ponašanjem rješavaju probleme.”

Sve to, jako emotivno, doživljavaju oni učenici koji trpe nasilje.

”Uglavnom tu idu i suze i plač i teško im je i onda nedolazak po sedam dana u školi jer se ne mogu pomiriti sa tim. Biju bitki sa samim sobom, ali mi to ne smijemo dozvoliti. Mi moramo biti tu i mi im moramo pomoći da to prebrode” rekla je Lejla Kurtić Sejdinović, profesorica BHS jezika i književnosti.

Svako treće dijete je bilo žrtva nasilja

Da djeca ne bi ”bila bitku sa samima sobom” potrebna je otvorenost škole – kakvu trenutno pokazuje Elektrotehnička škola Tuzla. No, ima i škola koje, uslovno kazano, kriju međuvršnjačko nasilje i to zbog sasvim nerazumnih razloga.

”Moja pretpostavka jeste da je to vezano za neki rejting škola. Neke škole žele da su u ovom gradu na glasu. Žele se predstaviti kao škole gdje nema problema, ali nema škole gdje nema problema. Iz tog razloga mislim da su zatvoreniji,” objasnila je Melisa Slavuljica, pomoćnica direktora u Odgojnom centru TK.

Negiranje postojanja problema i zataškavanje međuvršnjačkog nasilja koji menadžmet škole krije među svjka četiri zida, a sve kako ne bi narušio ugled škole, produbljuje strah među učenicima, a nasilnika podstiče da nastavi sa terorom nad vršnjacima, jer zna da neće biti kažnjen. No, samo profesionalan tretman i odnos prema onima koji trpe ili koji vrše nasilje –  put je ka rješenju ovog problema. Iako živimo u svijetu koji podstiče nasilje, djeci treba ozbiljno i profesionalno pristupiti – stava je profesorica demokratije i ljudskih prava Admira Uzunić.

”Kod djece je jako bitno razvijati empatiju na način da oni osjete povjerenje, da vide da imaju sagovornika na drugoj strani. Da ga ima ko slušati, a da ga ne okrivi, da ne govori ‘ma ajde pretrpi to nije bitno’ – jer itekako jeste bitno da ne trpi i da ga neko sasluša i da se na adekvatan način pronađe rješenje,” zaključuje Admira Uzunić, profesorica demokratije i ljudskih prava.

A rješenja uvijek ima – šutnja i povlačenje nikada nije rješenje, poručuju naše sagovornice. Nažalost još uvijek, pokazuju statistike, trideset posto učenika, odnosno svako treće dijete je bilo ili jeste žrtva nasilja u školi. Zabrinjava i podatak da bi samo tri posto učenika prijavilo nasilje. Nepovjerenje u rad sistema i ustaljeni obrazac potiskivanja i šutnje – ostavlja za sada nesagledive posljedice.

DK

Objava Međuvršnjačko nasilje je problem: Da li ga škole kriju?! pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Rakije iz BiH pronašle su svoje mjesto u čašicama dalekih inostranih tržišta, uključujući i Kinu, gdje izvozimo lozovaču, ali i Sjedinjene Američke Države, gdje je dospjela naša šljivovica.

“Lozovaču i komovicu najviše izvozimo u Kinu, Hrvatsku, Srbiju, Sloveniju i Češku”, potvrđeno je za “Nezavisne” iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Šljivovica se najviše izvozi u Slovačku, Njemačku, Austriju, SAD, Srbiju, Bugarsku te Češku. Izvoz ove vrste rakije uopšte nije mali.

“Ukupna količina izvezene šljivovice u 2018. godini je iznosila 561.066 litara”, precizirali su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Nisu ovo, međutim, jedina žestoka alkoholna pića kojima smo put prokrčili do stranih tržišta, uključujući i prekookeanska.

“Voćne rakije dobijene destilacijom prevrelih komina od voća, kao što su one od krušaka, trešanja, višanja, dunja, kajsija i drenja te ostalog voća, najviše izvozimo u Srbiju, Hrvatsku, SAD, Bugarsku, Austriju te Crnu Goru”, rekli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Mada zvuči neobično, izvozimo i džin i votku, iako ne u velikim količinama, a šaljemo ih u komšiluk u – Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru.

“Likeri i slična pića za osvježenje se najviše izvoze u Srbiju, Crnu Goru, Hrvatsku te Bugarsku”, kažu iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Naši proizvođači voća uvjeravaju da rakije koje proizvodimo imaju vrhunski kvalitet. Međutim, voćari upozoravaju da su u teškom položaju na tržišnoj utakmici.

“Uopošte nije zaštićena naša proizvodnja. U proizvodnji rakije voćari nemaju veliki uticaj, iako imamo vjerovatno dosta bolji kvalitet u odnosu na strani, gdje je više prisutna hemija”, rekao je za “Nezavisne” Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara u Republici Srpskoj.

Ugostitelji tvrde da naša pića dobro kotiraju za kafanskim stolovima te da i turistima rado nude, recimo, lozovaču koju proizvode domaći vinari.

“Sve zavisi od konobara da li će preporučiti domaću rakiju ili ne. Rakija je naš autentičan proizvod i treba da radimo na njegovoj promociji, kako bi je i turisti više pili. Jer, ako odete u Češku, hoćete li da pijete špansko ili češko pivo? Mi se borimo za promociju domaćih proizvoda”, pojašnjava Željko Tatić, predsjednik Udruženja radnika ugostiteljstva i turizma u Republici Srpskoj.

(RTV Slon/Nezavisne novine)

MC

Objava Rakije iz BiH na dalekim tržištima pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 31. 12. 2018. godine, koju će Ministarstvo finansija i trezora dostaviti Parlamentarnoj skupštini BiH.

Javna zaduženost na kraju 2018. godine iznosila je 11 milijardi i 118,59 miliona KM, od čega je vanjski dug 8 milijardi i 205,41 milion KM ili 73,8%, a unutrašnji dug 2 milijarde i 913,18 miliona KM ili 26,2%. Unutrašnji dug je smanjen za 241,4 miliona KM, a vanjski dug je povećan za 352,4 miliona KM u odnosu na 2017. godinu.

U ukupnoj javnoj zaduženosti Federacija BiH učestvuje sa 52,16%, Republika Srpska sa 46,71%, institucije BiH sa 0,66% i Distrikt sa 0,47%.

Udjel javnog duga Bosne i Hercegovine u bruto domaćem proizvodu (BDP) u 2018. godini iznosio je 32,9%.

Kada se posmatra struktura vanjskog duga po kreditorima, najveći udjel imaju Svjetska banka – IDA i IBRD s 33,51%, Evropska investiciona banka s 22,94%, Pariški klub kreditora sa 7,78%, Evropska banka za obnovu i razvoj sa 6,70%,  Međunarodni monetarni fond sa 5,05%, što predstavlja 75,98% ukupne vanjske zaduženosti.

Servis vanjskog duga BiH u prošloj godini iznosio je 976,43 miliona KM, od čega se na glavnicu odnosi 839,53 miliona KM, a na kamate 136,9 miliona KM.

(MC)

Objava Javna zaduženost BiH 11 milijardi i 118 miliona KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Projekat “Jačanje sistema socijalnih usluga u BiH” prezentiran je na konferenciji koju je upriličila organizacija SOS Dječija sela BiH. Taj projekat se implementira u suradnji s Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike i Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, uz finansijsku podršku njemačke vlade, saopćeno je.

Cilj je jačanje sistema socijalnih usluga i pripadajućih standarda te jačanje kapaciteta lokalnih stručnjaka putem metodologija koje garantuju bolju zaštitu i kvalitetnije usluge za ranjive grupe u društvu.

Konferenciji su prisustvovali predstavnici vlasti, Evropske unije te institucija i organizacija koje rade na unapređenju sistema socijalne zaštite u BiH.

Tokom implementacije projekta, partneri će realizirati niz zajedničkih aktivnosti kako bi ostvarili cilj svih aktera u procesu – unaprijeđen, standardiziran i ojačan sistem socijalne zaštite u BiH.

Težište aktivnosti će biti na nekoliko procesa čiji su planirani ciljevi podrška standardizaciji i kvalitetu pružanja socijalnih usluga, jačanje kapaciteta 200 lokalnih stručnjaka za korištenje metodologija: PRIDE – obuka hraniteljskih porodica i profesionalaca, Case Management – proces vođenja slučaja, Unapređenje sistema upravljanja bazama podataka centara za socijalni rad i edukacija profesionalaca o korišćenju baze i javna kampanja zagovaranja za podizanje svijesti javnosti o važnosti unapređenja sistema pružanja socijalnih usluga.

Motiv SOS Dječijih sela BiH za pokretanje ovakvog procesa izmjena politika i praksi je u tome što je 120,000 djece u BiH u riziku od gubitka roditeljske brige, a oko 2.000 djece je već ostalo bez roditeljske brige. Polovina je smještena u institucijama, što ima ozbiljan uticaj na razvoj, naročito male djece, uključujući doživotnu društvenu isključenost i segregaciju.

Nadalje, ne postoji ujednačena i sveobuhvatna pravna osnova s jasnim standardima kvalitete i procedurama za pružanje usluga socijalne brige. Stručnjaci se suočavaju s nedostatkom definiranih obaveznih metoda, standarda i alata za socijalni rad, a dodatni izazovi su u nedostatku adekvatne opreme i digitalnih rješenja koja bi značajno doprinijela podizanju kvaliteta usluga i servisa za ranjive porodice i djecu.

Organizacija SOS Dječija sela BiH, kao predstavništvo međunarodne organizacije, članica je globalne mreže “Keeping Children Safe” što je kroz primjenu standarda i procedura, garant najvišeg kvaliteta brige o djeci.

Kao lokalno ukorijenjena organizacija, već 25 godina SOS Dječija sela BiH dijele prakse, iskustva, standarde i procedure  s vladinim institucijama, ali i partnerskim organizacijama, s ciljem zajedničkog djelovanja u najboljem interesu djece, mladih i porodica.

DK

Objava Predstavljen projekat ‘Jačanje sistema socijalnih usluga u BiH’ pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Radna grupa u kojoj su predstavnici boraca i resornih federalnih ministarstava, zajedno s predstavnicima parlamentarnog odbora za boračka pitanja, usuglasila je na današnjem sastanku prijedlog teksta zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica, koji će biti upućen u proceduru Vladi Federacije Bosne i Hercegovine.To je za Fenu nakon ovog sastanka potvrdio federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbramebno-oslobodilačkog rata Salko Bukvarević.

Prema njegovom obrazloženju, usuglašeno je i nekoliko ključnih stavki koje su od ranije zahtijevali borci. Prva je da treba uspostaviti i objaviti jedinstveni registar boraca, a druga da se propišu egzistenacijalne novčane mjesečne naknade demobilisanim borcima starim 57 i više godina, koji sada nemaju primanja veća od pola minimalne penzije isplaćene u decembru 2018. u FBiH. Uvjet je i da su ovi pojedinci najmanje godinu dana u evidenciji nezaposlenih a u odbrambenim jedinicama tokom rata su proveli najmanje 12 mjeseci.

Za njih je predviđena egzistencijalna mjesečna novčana naknada od po pet KM za svaki mjesec proveden u borbi.

Godišnja finansijska primjena zakona ne treba da premašuje 50 miliona KM. Ako se broj korisnika bude povećavao, primjerice s protokom životnih godina, pa navedeni iznos ne bude dovoljan, Vlada će donositi odluku o isplatnom koeficijentu u skladu sa zakonima o budžetu i izvršenju budžeta.

Ministar Bukvarević naglašava da je opredjeljenje učesnika današnjeg sastanka bilo da treba usuglasiti realan i provodiv prijedlog, pa se on nada da će tekst biti prihvatljiv i Vladi odnosno Parlamentu.

Radnu grupu koja je danas zasjedala oformila je Federalna vlada nakon što je Zastupnički dom Parlamenta FBiH zadužio 28. februara Vladu da u roku od 30 dana usaglasi prijedlog teksta ovog zakona i uputi ga u parlamentarnu proceduru. Zaključkom je naloženo da se tekst usaglasi zajedno s predstavnicima Koordinacije boraca i kampa boraca, kao i s parlamentarnim odborom za boračka pitanja.

DK

Objava Dogovoreni detalji prijedloga zakona o demobilisanim borcima pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Projektom FARMA II Vlada Švedske i USAID  javnim su pozivom na raspolaganje stavili grant fond u vrijednosti od  3 miliona dolara za sve organizacije iz sektora poljoprivrede. Konkretno se to odnosi na proizvođače voća, povrća, mljekare, peradare i pčelare. Kroz ovaj program, podržaće se treninzi, studijska putovanja u inostarnstva, posjeta sajmova, stručna pomoć i obuka te promo aktivnosti poljoprivrednih proizvođača. Ovo je deveti javni poziv, i razlikuje se od drugih.

“Ovaj se razlikuje od drugih zato što je ovo poziv za podršku malim farmerima, poljoprivrednim proizvođačima za bolji pristup obuci i treninzima. Tačno je izdvojeno negdje oko milion dolara za ovaj dio koji se odnosi na treninge i obuke, dok su grantovi od 2.000 do 50.000 dolara naravno izraženo u KM. Ovaj smo paket nazvali sedam paketa u jednoj; odnosi se na treninge, stručni pomoć, posjete sajmovima, marketinške kampanje itd. Tako da se potencijalni kandidati mogu prijaviti na svih sedam poziva” – kazala je Meriha Manojlović, šef razvojnog FARMA II projekta.

Svrha ovog poziva jeste podrška registrovanim poljoprivrednim proizvođačima da lakše dobiju kvalitetne savjetodavne i poslovne usluge, što bi trebalo doprinijeti boljim poslovnim rezultatima i razvoju njihovog kapitala. Sve privatne firme, nevladine organizacije ali i obrazovne institucije mogu se prijaviti. Naravno, korist neće imati samo ta organizacija nego I krajnji korisnici.

Udruženje voćar je već u dva navrata koristilo ova sredstva. 2014. godine prvi put kada je 28 korisnika dobilo sadni materijal, sadnice voća – nakon poplave. Zadovoljni smo sa uslugama USAID-a i ovim putem bi im se zahvalio za pomoć koju su nam pružili” – istakao je Marko Ivanović, predsjednik Udruge voćara Orašje

Poziv ostaje otvoren do 19. aprila, a više informacija svi zainteresovani mogu pronaći na web stranici farmabh. (RTV SLON)

MC

Objava USAID i Vlada Švedske nastavljaju sa pružanjem pomoći poljoprivrednicima pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Poslanici u Skupštini TK usvojili su Budžet Tuzlanskog kantona za 2019. godinu.

Budžet Tuzlanskog kantona za 2019-tu u iznosu od 405 miliona KM viši je za 20-tak miliona u odnosu na prošlogodišnji. Kako navode iz Vlade, riječ je o realnom Budžetu, te vlast koja ga naslijedi, ne bi trebala imati problema za podmirivanje osnovnih obaveza. Kao i do sada, najveći dio sredstava bit će izdvajan za isplatu plata.

MC

Objava Usvojen Budžet TK za 2019. godinu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Mlada nogometna reprezentacija BiH pobjedom je počela kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2021. godine koje će se održati u Sloveniji i Mađarskoj.Naši reprezentativci su na Grbavici savladali Moldaviju rezultatom 4:0. Zanimljivo, susret je kasnio sat vremena zbog snijega koji je danas pao u Sarajevu, te je susret odigran po izuzetno teškom terenu.

Igrač utakmice je, bez ikakve sumnje, Zinedin Mustedanagić. Igrač Ružomberoka je postigao dva pogotka i upisao jednu asistenciju.

U 23. minuti susreta Mustedanagić je izveo korner sa lijeve strane, a Besim Šerbečić glavom iz peterca matira 
Ianosa Brinzu za 1:0.

U 44. minuti Ermedin Demirović upošljava Mustedanagića koji iskosa sa desne strane sa ivice kaznenog prostora šalje loptu po zemlji u dalji ugao za 2:0.

Identičnu situaciju vidjeli smo u 55. minuti. Demirović asistira, a Mustedanagić pogađa za 3:0.

Konačnih 4:0 postavio je Marijan Čavar u 73. minuti susreta udarcem sa ivice kaznenog prostora.

DK

Objava Mlada reprezentacija BiH pobijedila Moldaviju, briljirao Zinedin Mustedanagić pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Stabilne vremenske prilike koje su obilježile prethodna tri dana, nastavit će se i u narednim danima, barem tako poručuju iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda. Tako se, za razliku od drugih dijelova BiH gdje već sada pada snijeg, u Tuzlanskom kantonu ne očekuju sniježne padavine.

”Nema padavina u narednim danima, ali će biti nešto hladnije. Jutarnja temperatura od -2 do 2, dnevne temperature između 5 i 10, ali stabilizacija se očekuje sutra. Sunčano će biti i u četvrtak, u petak, i za vikend, do kraja sedmice dosta vedro i lijepo vrijeme. U četvrtak bit će 13 stepeni, za vikend 18-19 stepeni Celzijusa. Te temperature će rasti prema vikendu,” rekao je Damir Šantić, dežurni meteorolog u FHMZ.

Također, narednih dana se očekuje i slab vjetar umjerene jačine svjernog i sjeveroistočnog smjera. Ove vremenske prilike pogodno će utjecati i na biometeorološku prognozu. Mada će biti stabilnije i bez izrazitih temperaturnih oscilacija kod osjetljivih osoba uzrokovat će tegobe, pretežno u vidu glavobolje, nervoze i dekoncentracije. Osjet hladnoće će također biti izraženiji, stoga je preporučljivo adekvatno se odjenuti i posvetiti pažnju zaštiti od nižih temperatura, posebno tokom jutra.

DK

Objava Vremenske prilike u narednim danima: ”U TK neće biti sniježnih padavina” pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Godišnja analiza tržišta rada portala Posao.ba pokazuje da su prošlu godinu obilježili rast potražnje za radnicima i odlazak u inozemstvo.”U 2018. godini zabilježen je trend povećanja potražnje za radnicima, od čak 41 posto. Najveća promjena, očekivano, bila je kada je riječ o potražnji za našim radnicima u inostranstvu”, kazala je danas na konferenciji za novinare u Sarajevu Nermana Ajanović-Hajdarpašić, voditeljica Odjela projekata u kompaniji Kolektiv/Posao.ba.

Na portalu Posao.ba u 2018. objavljena su 8.052 oglasa za posao (23 posto više nego 2017. godine) putem kojih je oglašeno 21.084 radno mjesto (za 41 posto više nego u prethodnoj godini). Poslodavci su u tom periodu primili 317.621 prijavu za posao putem portala www.posao.ba, dok se, u prosjeku, na jednu radnu poziciju prijavljivalo 15 osoba.

Ajanović-Hajdarpašić je dodala da su kategorije poslova u kojima je oglašeno najviše radnih pozicija komercijala – prodaja, turizam i ugostiteljstvo i proizvodnja. Najveći interes za rad zabilježen je u kategorijama – administrativne usluge, ekonomija, finansije i računovodstvo, marketing i PR, komercijala i prodaja, a najmanji interes u kategorijama građevinarstvo, policija i zaštitarske usluge, zanatske usluge i proizvodnja.

Najtraženija zanimanja u 2018. godini bila su – prodavač, radnik u proizvodnji, građevinski radnik,call-agent, konobar/šanker, vozač, komercijalista/unapređivač prodaje, programer/software developer, električar, kuhar… 

Ajanović-Hajdarpašić je kazala da je broj oglasa iz inozemstva iznosio deset posto od ukupnog broja oglasa, te je povećan za 58,4 posto u odnosu na godinu prije, dok je broj radnih mjesta objavljen za inozemstvo povećan za 154 posto. Zemlje iz kojih dolazi najveći broj ponuda za rad u inozemstvu su Hrvatska, Njemačka i Slovenija. 

Broj prijava za rad u inozemstvu iznosio je 11.289 i veći je za 98,5 u odnosu na predhodnu godinu kada je iznosio 5.686. Najtraženije kategorije poslova za rad u inozemstvu bile su građevinarstvo, turizam i ugostiteljstvo, elektrotehnika i mašinstvo, proizvodnja i zdravstvo.

Najveći broj prijava za rad u inozemstvu u 2018. bio je u kategorijama elektrotehnika i mašinstvo, turizam i ugostiteljstvo, komercijala i prodaja, građevinarstvo i proizvodnja. (KLIX)

MC

Objava U 2018. zabilježen trend povećanja potražnje za bh. radnicima pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike obavještava javnost da, na osnovu Zakona o računanju vremena, ljetno računanje vremena počinje posljednje nedjelje u martu/ožujku, tako što se, pomjeranjem za 60 minuta unaprijed, vrijeme u 2 sata 00 minuta 00 sekundi računa kao 3 sata 00 minuta 00 sekundi.

Dakle, ljetno računanje vremena počinje u nedjelju, 31. marta/ožujka 2019. godine, kada će vrijeme u 2 sata 00 min 00 sekundi biti računato kao 3 sata 00 minuta 00 sekundi.

MC

Objava Od nedjelje ljetno računanje vremena pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini u februaru 2019. u odnosu na januar iste godine porasla je za 2,1 posto, dok je u poređenju s februarom 2018. zabilježila pad od 3,8 posto, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

U februaru 2019. u odnosu na mjesec ranije proizvodnja “intermedijarnih proizvoda” je veća za 7,8 posto, a proizvodnja “netrajnih proizvoda za široku potrošnju” veća za 2,4 posto, dok je proizvodnja “energije” manja za 0,5 posto, proizvodnja “kapitalnih proizvoda” manja je za 2,5 posto, a proizvodnja “trajnih proizvoda za široku potrošnju” je manja za 10,1 posto.

Također, u februaru 2019. u odnosu na isti mjesec prošle godine proizvodnja “Kapitalnih proizvoda” porasla je za 14,9 posto, proizvodnja “netrajnih proizvoda za široku potrošnju” je veća za 2,4 posto, a proizvodnja “iIntermedijarnih proizvoda” za 0,1 posto, dok je proizvodnja “trajnih proizvoda za široku potrošnju” manja za 2,3 posto, a proizvodnja “energije” manja za 14,7 posto.

(RTV Slon/Fena)

MC

Objava Industrijska proizvodnja u februaru viša za 2,1 posto pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.