Arhiva oznaka: srebrenik

Porezna uprava Federacije BiH podsjeća porezne obveznike i građane da je krajnji rok za podnošenje Godišnje prijave poreza na dohodak (Obrasca GPD-1051) i prijave poreza na dobit za 2018. godinu 1. april 2019. godine.

Godišnju prijavu poreza na dohodak za 2018. godinu obavezno podnosi
fizičko lice – rezident Federacije BiH (za dohodak ostvaren u i izvan
Federacije BiH) i nerezident (samo za dohodak ostvaren na teritoriji Federacije
BiH), ako je ostvario:

• dohodak
  iz dva ili više izvora u poreznom periodu,
• dohodak
  obavljanjem nesamostalne djelatnosti kod dva ili više poslodavaca,
• dohodak
  direktno iz inostranstva,
• dohodak
  od obavljanja samostalne djelatnosti (obrt i djelatnosti srodne obrtu po Zakonu
  o obrtu, i druge djelatnosti regulisane posebnim propisima: trgovačke,
  ugostiteljske, transportne, turističke, posredovanje pri davanju stvari i prava
  u zakup ili podzakup i sl. i druge samostalne djelatnosti), osim dohotka od
  samostalnih djelatnosti na koje se porez plaća u paušalnom iznosu,
• dohodak
  po osnovu nesamostalne djelatnosti kod jednog poslodavca, a poslodavac na sve
  isplaćene plaće i oporezive naknade nije obustavio i uplatio porez po odbitku.

Osim navedenih slučajeva,
porezni obveznici mogu podnijeti Godišnju prijavu poreza na dohodak, i po
osnovu:

• neiskorištenih
  osnovnih ličnih odbitaka u toku poreznog perioda na osnovu važeće porezne
  kartice,na primjer:
• ukoliko je poslodavac obračunao porez na dohodak
  što je izuzeto od oporezivanja (npr. na naknadu za bolovanje preko 42 koja je
  predmet refundacije) ili koristio manji faktor ličnog odbitka od iznosa na
  poreznoj kartici obveznika ili
• porezni obveznik je u toku poreznog perioda
  ostvarivao samo dohodak po osnovu drugih samostalnih djelatnosti (kao što je
  angažman po ugovoru o djelu) i sl.
• korištenja
  dodatnih ličnih odbitaka po godišnjoj poreznoj prijavi, i to po osnovu:
• troškova liječenja, nabavki lijekova na recept i
  ortopedskih pomagala i
• plaćene kamate na kredit kojim se prvi put
  rješava stambeno pitanje.

Godišnju prijavu
poreza na dohodak (Obrazac GPD –1051) porezni obveznici podnose nadležnoj
ispostavi Porezne uprave prema mjestu prebivališta fizičkog lica, osim
ukoliko se radi o obvezniku koji je:

• ostvario samo
  dohodak od samostalne djelatnosti obrta i djelatnosti srodnih obrtu koji
  Obrazac GPD-1051 predaje prema mjestu registracije samostalne djelatnosti, ili
• fizičko lice sa
  prebivalištem na području Republike Srpske i/ili Brčko Distrikta a koje ostvaruje
  dohodak od nesamostalne djelatnosti kod poslodavaca koji imaju sjedište na
  području Federacije, u kom slučaju se Obrazac GPD-1051 treba predati nadležnoj
  poreznoj ispostavi prema mjestu sjedišta poslodavca.

Za nepodnošenje Godišnje prijave poreza na dohodak
(Obrazac GPD-1051) u propisanom roku za fizičko lice propisana je novčana kazna
u iznosu od 300,00 do 3.000,00 KM.

Poreznu prijavu koja
uključuje Prijavu poreza na dobit, Porezni bilans i drugu dokumentaciju 
propisanu zakonom podnose:
privredna društva i druga pravna lica – rezidenti Federacije BiH, podružnice iz
Republike Srpske ili Brčko distrikta za dobit koju ostvare u Federaciji BiH,
poslovne jedinice nerezidentnog pravnog lica, pravna lica koja su registrovana
u skladu sa posebnim propisima, a obavljaju neku tržišnu djelatnost i ostvaruju
i druge prihode na tržištu, matično privredno društvo (koje ima odobreno
porezno konsolidovanje).

Za nepodnošenje propisane porezne
prijave poreza na dobit propisana je novčana kazna u iznosu od 3.000,00 KM do
100.000,00 KM.

Porezne prijave mogu se podnijeti i elektronski,
korištenjem usluga elektronskih servisa Porezne uprave Federacije BiH –
E-usluge/servisi.

Propisani obrasci, kao i uputstvo o
korištenju elektronskih servisa nalaze se na web stranici Porezne uprave
Federacije BiH – http://www.pufbih.ba

Pozivamo Vas da izvršite zakonom
propisane obaveze i podnesete porezne prijave u propisanim rokovima.

Za svaku prijavu koju Porezna uprava Federacije BiH mora sačiniti u ime
poreznog obveznika propisana je novčana kazna u iznosu od 500,00 do 50.000,00
KM.

M.O.

Objava Rok za podnošenje poreznih prijava je 1. april 2019. godine pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Direkcije za evropske integracije, donijelo je Odluku o usvajanju Strategije komuniciranja institucija BiH o procesu pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji – od kandidatskog statusa do članstva, koja predstavlja okvir za provođenje zajedničkih komunikacijskih aktivnosti institucija BiH, u saradnji sa ostalim partnerima.

Primjena Strategije komuniciranja o procesu pristupanja BiH Evropskoj uniji započinje stjecanjem kandidatskog statusa Bosne i Hercegovine, a novi strateški pristup važit će do članstva BiH u EU.

Novim strateškim pristupom želi se osigurati bolje razumijevanje procesa evropskih integracija, unaprijediti znanje javnosti i razumijevanje implikacija pristupanja na svakodnevni život građana i društvo u cjelini.

Cilj je različitim javnostima u BiH omogućiti aktivno učestvovanje u procesu evropskih integracija (uključujući dijalog i kritičku raspravu sa civilnim društvom, poslovnom i akademskom zajednicom), saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

DK

Objava Usvojena strategija komuniciranja institucija BiH o procesu pristupanja u EU pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Generalna direktorica Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), Kathryne Bomberger ocijenila je danas da je presudom kojom je bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić osuđen na kaznu doživotnog zatvora zaključeno poglavlje u historiji sukoba na zapadnom Balkanu.

Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MRMKS) osudilo je jučer Karadžića za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine, a Bomberger smatra da je važno nezaboraviti žrtve dok se odgovorni za zločine privode pravdi, piše Fena.

– U sukobima u bivšoj Jugoslaviji nestalo je 40.000 ljudi. Više od dvije trećine ih je pronađeno i identificirano kao rezultat rada država u regiji u saradnji sa ICMP-om. Međutim, još uvijek se traga za 12.000 osoba, uključujući i hiljadu od 8.000 žrtava genocida u Srebrenici – podsjetila je.

ICMP-ovi eksperti su svjedočili tokom suđenja Karadžiću o svome radu na identifikaciji više hiljada žrtava kroz proces identifikacije utemeljen na analizi DNK, saopćeno je iz ICMP-a.

Prošle godine u novembru su predstavnici vlada odgovorni za rješavanje pitanja nestalih u BiH, Hrvatskoj, na Kosovu, u Crnoj Gori i Srbiji sa ICMP-om potpisali Okvirni plan kojim su definirani koraci ka poboljšanju saradnje i efikasnosti u procesu pronalaženja i identifikacije nestalih osoba.

– Međunarodna zajednica mora nastaviti podržavati ovaj proces. Osuđujuće presude odgovornima za ratne zločine predstavljaju ključni element u podržavanju vladavine zakona – smatra direktorica ICMP-a.

Mišljenja je da ukoliko se osigura da vlade ispune zakonske obaveze, pronađu i identificiraju osobe nestale nakon ovakvih zločina, i ako se garantiraju prava svim njihovim preživjelim porodicama, bit će ostvaren važan segment u procesu rješavanja pitanja nestalih.

DK

Objava U BiH se još uvijek traga za 12 hiljada osoba pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Povodom obilježavanja Dana općine u Travniku je danas napravljena najveća porcija ćevapa u BiH.

Organizator ovog događaja je čuvena travnička ćevabdžinica “Hari”.

Porcija sadrži 2.160 ćevapa u “pitici” , kako u Travniku zovu somun ili lepinju, promjera 1,5 metara.

Porcija od 2.160 ćevapa napravljena je za 30 minuta. Tu isti porciju pojelo je za 15 minuta više od 300 građana…

– Bosna i Hercegovina je prepoznatljiva u svijetu po mnogo čemu, ali kada spomenemo tradicionalna jela, malo je onih koji odmah ne pomisle da jedno od najvažnijih tradicionalnih jela nismo službeno zaštitili. Za razliku od BiH, to su uradile Hrvatska i Slovenija te zasebno brendirale bosanske ćevape i uvrstile ih u gastronomsku ponudu –  kazala je Aldijana Dizdar, marketing-menadžer ćevabdžinice “Hari” u Travniku.

Dodala je kako bh. ćevapi često osvajaju visoke pozicije na svjetskim top-listama najboljih jela, a već nekoliko puta su nominirani na listi najboljih jela internetske stranice “TasteAtlas-World food atlas”. (AVAZ)

MC

Objava U Travniku napravljena najveća porcija ćevapa u BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Rekonstrukcija tunela Ormanica na magistralnom putu M1.8 Tuzla – Orašje počet će sredinom aprila, dogovoreno je na današnjem sastanku predstavnika investitora JP Ceste FBiH, izvođača radova kompanije „Jata“, JP Željeznice FBiH,općina Srebrenik i Gradačac i predstavnika privrednika, a kojem je organizator, domaćin i koordinator bila Vlada Tuzlanskog kantona na čelu sa premijerom Jakubom Suljkanovićem. Danas je utvrđen i alternativni pravac, koji će kao obilaznica biti u funkciji tokom sanacije Tunela.

Kantonalna vlada se, iako nema pravnu nadležnost, obzirom na infrastrukturni značaj ovog putnog pravca, od samog početka uključila u realizaciju sanacije ovog tunela, a sve s ciljem da se sa što manje problema i negativnih refleksija ovaj projekat odrazi na privredu i uopće sve stanovnike ovog kraja. Dinamičkim planom je predviđeno da se tokom prva tri mjeseca tokom izvođenja radova saobraćaj kroz tunel odvijati naizmjenično jednom trakom. Tokom ovog perioda izvođač radova će pripremiti i osposobiti alternativnu obilaznicu koja će se koristiti za saobraćaj tokom preostala dva mjeseca, kada će, zbog prirode radova na sanaciji, cjelokupan saobraćaj kroz tunel biti obustavljen.

„Današnji sastanak rezultirao je značajnim pozitivnim pomakom. Definirali smo određena tehnička rješenja koja se odnose na zaobilazni put, a što će sigurno na najmanju moguću mjeru smanjiti poteškoće s kojima će se građani neminovno susresti tokom realizacije ovog petomjesečnog projekta. Radi se o obilaznici dužine nešto manje od jednog kilometra koja se u dužini od oko 550 metara prostire na teritoriji općine Srebrenik, a preostalim dijelom na teritoriji općine Gradačac“, rekao je premijer Suljkanović.

„Nakon anlize brojnih alternativa i mogućih rješenja na današnjem sastanku utvrdili smo ono najbolje. Zadovoljstvo mi je reći da smo danas dogovorili i da tehnička sanacija tunela počinje sredinom aprila, a mi ćemo, sve službe u okviru svojih nadležnosti, u ovom periodu do početka tih radova izvršiti sve pripremne radnje i  stvoriti preduslove kako bi se građevinska sezona mogla što kvalitetnije iskoristiti“, rekao je ministar trgovine, turizma i saobraćaja Mirsad Gluhić.

„Značajan dio poslova koji su podrška i priprema za realizaciju ovog projekta sada je pred općinskim organima. S tim u vezi Općina Srebrenik, a isti je slučaj i sa Općinom Gradačac, će preuzeti sve one obaveze koje su danas utvrđene, od podrške geodetskih službi, rješavanja imovinsko pravnih odnosa, do izdavanja neophodnih dozvola. Meni je drago da su utvrđena realna i optimalna rješenja koja će sigurno imati značajan odraz kako na privredna, tako i društvena kretanja tokom ovog petomjesečnog perioda“, rekao je načelnik Općine Srebrenik Nihad Omerović.

„Tunel Ormanica je jedan od projekata modernizacije cesta Federacije BiH, a koji su ovog proljeća u punom zamahu. Radi se o tunelu dužine 240 metara, a vrijednost investicije oko 2 miliona KM. Prethodno smo bili definirali makro putne pravce za odvijanje prometa, a danas smo i na mikro lokalitetu odredili varijantu koja će služiti za odvijanje prometa tokom izvođenja radova i totalne obustave prometa kroz tunel“, rekao je izvršni direktor JP „Ceste FBiH“ Dedo Pjanić, te se lokalnim zajednicama i Vladi Tuzlanskog kantona zahvalio na susretljivošću i konstruktivnim pregovorima, a građane i sve one koji će koristiti ovaj putni pravac pozvao da budu strpljivi tokom izvođenja radova.

„Osim ovog tunela na ovom području planiramo i sanaciju crne tačke na Husinu, tako da se nadamo da ćemo ove aktivnosti koje smo danas finalizirali po pitanju tunela u Ormanici prenijeti, kao pozitivan primjer, i na slijedeće projekte“, zaključio je izvršni direktor Pjanić.

Tokom današnjeg sastanka zaduženi su službenici koji će biti direktno odgovorni i nadležni za provođenje konkretnih aktivnosti na terenu, kako bi se u što kraćem roku izvršile sve pripreme za početak rekonstrukcije tunela i pripremu obilaznice. (RTV SLON)

MC

Objava Uskoro počinje sanacija tunela u Ormanici, utvrđeni alternativni pravci i obilaznice pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Radovan Karadžić je pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora. Ovu odluku Međunarodnog suda za pravdu – studenti Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli pozdravili su gromoglasnim aplauzom. Organizovano praćenje presude pratili su profesori i studenti ovog fakulteta zajedno, želeći svjedočiti, kako kažu, najznačajnijem procesu u modernoj historiji.

”Danas smo prisustvovali najznačajnijoj presudi od II svj rata do danas, od Ninberškog procesa do danas gdje je potvrđena i preinačena kazna od 40 na doživotnu kaznu zatvora čime je utvrđena odgovornost za genocid, za zakone i običaje rata što je potvrdilo težinu najvišeg civilnog predstavnika RS. tokom trajanja rata.” – rekao je Izudin Hasanović, dekan Pravnog fakulteta UNTZ.

Radovan Karadžić je jedan od osnivača Srpske demokratske stranke (SDS). Bio je predsjednik tročlanog Predsjedništva RS-a od osnivanja do decembra 1992, nakon čega postaje jedini predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant njenih oružanih snaga do jula 1996. 2016. godine je osuđen na 40 godina zatvora, a danas je ta kazna povećanja na onu najveću. Karadžić je odgovoran za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Faris Hasanović, student treće godine Pravnog fakulteta UNTZ smatra da je pravni mehanizam Međunarodnog suda dostigao istinu i konačno je objelodanio javnosti.

”Mislim da je ovo dokaz da je pravda dostižna, da je istina pobijedila i da je entitet RS nastao na zločinima što je utvrđeno sudskim presudama i ovog tribunala. Zbog toga ne postoji niti pravno niti moralno uporište niti političko za postojanje ovog entiteta, koji je nastao na ubistvima, silovanjima, deportacijama i drugim gnusnim zločinima i zvjerstvima” kazao je Faris Hasanović, student Pravnog fakulteta UNTZ.

Potjernica za Radovanom Karadžićem je raspisana daleke 1998. godine, kada je za pronalazak Karadžića nuđena nagrada od pet miliona dolara. Sada, 21 godinu nakon toga, imamo pravosnažnu presudu na doživotan zatvor.

DK

Objava Studenti i profesori Pravnog fakulteta UNTZ o presudi: ”Pravda je zadovoljena” pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Potrošnja mliječnih proizvoda u BiH se postepeno povećava, ali je i dalje ispod evropskog prosjeka, istaknuto je danas u Sarajevu na završnoj prezentaciji projekta pod nazivom „Mliječno je super“.

Radi se o marketinško-komunikacijskoj kampanji koja završava krajem aprila ove godine, a koja je pokrenuta s ciljem promocije mlijeka i mliječnih proizvoda, te namjere da oni postanu svakodnevni dio naše ishrane.

Barbara Rupnik iz Udruženja mljekarni Slovenije, Barbara Pribožič, glavni izvođač projeketa i Alma Avdović, koja je bila zadužena za realizaciju projekta, predstavile su aktivnosti koje su se odvijale od 2016. do 2019. godine, te su naglasile da je kampanja postigla svoju svrhu.

Napomenule su da je trogodišnji projekt za generičku promociju mliječnih proizvoda u BiH, koji je također implementiran u Srbiji i Crnoj Gori, ukupne indikativne vrijednosti 900.000 eura, finansiran doprinosom Evropske unije i Republike Slovenije.

Važan dio projekta predstavljao je rad sa djecom, s obzirom na to da informisanje ima veliki uticaj na razvoj navika u ishrani djece. U tri godine održano je 45 radionica koje su obuhvatile gotovo šest hiljada djece. Ljubiteljima mliječnih proizvoda ponuđeni su i promotivni pokloni i degustacije koje su bile održane u većim trgovinama, a dio aktivnosti bio je namijenjen i ženama.

Svrha kampanje bila je informirati javnost o kvalitetu hranljivosti mlijeka i mliječnih proizvoda, te podsticanje uključivanja ovih proizvoda u svakodnevnu uravnoteženu prehranu. Kampanja je obuhvatila oglašavanje, promociju prodaje i druge aktivnosti da bi se pojedinci dugoročno ohrabrili da povećaju potrošnju ovih proizvoda. Oglašavanje je uključivalo različite digitalne medije, društvenu mrežu Facebook, štampane medije.

(RTV Slon/Fena)

MC

Objava Potrošnja mliječnih proizvoda u BiH u porastu, ali ispod evropskog prosjeka pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Radovan Karadžić osuđen je na doživotnu kaznu zatvora.

Sudija je podsjetio da su sve tačke prvostepene presude potvrđene, osim nekoliko incidenata iz sedam bh. opština.

On je rekao da je Karadžić kriv za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Iz sudnice se čuo gromoglasan aplauz kao i zvižduci.

Žalbeno vijeće je uvažilo žalbu Kancelarije tužioca da je prvostepeno vijeće pogrešno procijenilo otežavajuće okolnosti u odnosu na optuženog Karadžića. Da je potvrđena prvostepena presuda, optuženi bi u skladu sa sudskom praksom MKSJ imao pravo da traži prijevremeno puštanje na slobodu poslije 26,6 godina, odnosno, 2/3 kazne od 40 godina.

(RTV SLON/BIRN)

MC

Objava Karadžić osuđen na doživotni zatvor pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Reprezentacija Bosne i Hercegovine procijenjena je na 164 miliona eura, a naš prvi protivnik u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo Armenija na 40 miliona, prema podacima portala Transfermarkt.Najvredniji igrač u ekipi Roberta Prosinečkog je Miralem Pjanić koji je procijenjen na 70 miliona eura. Kapiten Edin Džeko vrijedi 23, Sead Kolašinac 20, Edin Višća 11, a Rade Krunić 7 miliona eura. 

Muhamed Bešić vrijedi 5 miliona eura, a od skupljih igrača tu su još Gojko Cimirot (4,5), Amer Gojak (4,5), Ermin Bičakčić (4), Deni Milošević (2)…

Zanimljivo da svi nabrojani pojedinačno skuplji od igrača Armenije, osim kapitena Henrikha Mkhitaryana koji sam vrijedi 30 miliona eura.

Armenci u svojoj ekipi imaju samo dva igrača koji vrijede milion eura ili više, a osim pomenutog Mkhitaryana tu je još napadač Sargis Adamyan. Varazdat Haroyan vrijedi 900.000 eura, Gevorg Ghazaryan 750.000, koliko i Tigran Barseghyan.

Do sada su se ove dvije selekcije sastale dva puta u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2010. godine u Južnoj Africi. Oba puta su Zmajevi bili uspješniji. Prvo su na domaćem terenu slavili 4:1, a onda i u Armeniji uz sigurnih 2:0.

Podsjetimo, utakmica između BiH i Armenije igra se u subotu na stadionu Grbavica od 20:45 sati.

Bosna i Hercegovina – 164 miliona eura

Miralem Pjanić (Juventus) – 70 miliona eura
Edin Džeko (Roma) – 23
Sead Kolašinac (Arsenal) – 20
Edin Višća (Basaksehir) – 11
Rade Krunić (Empoli) – 7

Armenija – 40 miliona eura

Henrikh Mkhitaryan (Arsenal) – 30 miliona eura
Sargis Adamyan (Regensburg) – 1,5
Varazdat Haroyan (Ural) – 900.000
Gevorg Ghazaryan (Chaves) – 750.000
Tigran Barseghyan (Kaisar) – 750.000

(KLIX)

MC

Objava Pjanić i Džeko vrijede duplo više nego cijela armenska reprezentacija pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Učinak tržišta rada na zapadnom Balkanu se i dalje popravlja, iako sporije nego u prethodnim godinama uprkos snažnijem ekonomskom rastu u regiji. Prema izvještaju “Trendovi tržišta rada na zapadnom Balkanu u 2019.“, kojeg su danas objavili Svjetska banka i Institut za međunarodne ekonomske studije iz Beča (wiiw), između drugog kvartala 2017. i drugog kvartala 2018. otvoreno je oko 68.000 novih radnih mjesta, u odnosu na 231.000 godinu ranije. Za razliku od toga,  rast BDP-a se u regiji povećao s 2,5 procenta u 2017., na 3,9 procenata u 2018.

Albanija i Crna Gora bilježe najsnažniji rast broja radnih mjesta u regiji, od po 3,3 procenta svaka, a slijedi Sjeverna Makedonija s povećanjem od 2,1 procenat. Većina novih radnih mjesta je otvorena u industriji i uslugama. Žene su i dalje manje zastupljene na tržištu rada na zapadnom Balkanu, ali više od polovine povećanja broja radnih mjesta ide na njih. Regionalna tržišta rada su, u prosjeku, zabilježila povećanje stope aktivnosti (rast od 0,5 procentnih poena na stopu od 62,8 procenata) i stope zaposlenosti (rast od 1 procentnog poena na stopu od 52,9 procenata), ali te stope i dalje ostaju ispod evropskih standarda.

Nezaposlenost je na istorijski niskim nivoima u većini zemalja zapadnog Balkana, uz pad sa 16,2 procenta na 15,3 procenta tokom prošle godine. Stope nezaposlenosti se kreću od oko 12 procenata u Srbiji i Albaniji do 29 procenata na Kosovu. Regija takođe bilježi i značajan pad dugoročne nezaposlenosti, s vrhunca od oko 1,5 miliona osoba u 2011., na 776.000 osoba u drugom kvartalu 2018. Ipak, nezaposlenost i dalje ostaje značajan izazov na zapadnom Balkanu, čiji su nivoi bili dva do tri puta veći nego u uporedivim zemljama EU.

Izvještaj navodi da zaposlenost u neformalnom sektoru, jedan od glavnih izazova tržišta rada na  zapadnom Balkanu, i dalje raste u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, ali pada u Srbiji.  U 2018. je za mlade muškarce, starije žene i radnike s niskim obrazovanjem,postojala najveća vjerovatnoća da rade u neformalnom sektoru.

“Poboljšanja učinka tržišta rada ohrabruju, ali trend usporavanja uzrokuje određene bojazni,” rekla je Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan. “Još uvijek su nam potrebni jači privatni sektor u kojem se otvaraju adekvatna radna mjesta i javne politike koje olakšavaju zapošljavanje radne snage, da bi se u budućnosti održao učinak tržišta rada.”

Uprkos njihovom teškom položaju na tržištu rada, stanje zaposlenosti mladih se nastavlja popravljati, uz pad stope nezaposlenosti mladih od 3 procentna poena na stopu od 34,6 procenata. Većina mladih je dugoročno nezaposlena, u rasponu od skoro 70 procenata u Bosni i Hercegovini do 43 procenta u Crnoj Gori. U prosjeku, 50 procenata mladih radi na određeno, što je slučaj s 8 od 10 mladih radnika na Kosovu i u Crnoj Gori. Iako u padu, udio mladih (dobi 15 do 24 godine) koji nisu zaposleni, niti pohađaju obrazovanje ili obuku, je i dalje visok, s 22,3 procenta. Ispod prosječne stope (oko 17 procenata) su zabilježene u Crnoj Gori i Srbiji, u odnosu na ostale zemlje zapadnog Balkana (u rasponu od 24 do 26 procenata).

Plate i troškovi rada su značajno niži na zapadnom Balkanu u odnosu na EU, a posljednjih godina nije došlo do jasnije konvergencije. “Pored pozitivnih kretanja zaposlenosti, koja se ipak usporavaju, nedavni trendovi produktivnosti i rasta plata su zabrinjavajući i kreatori politike bi se trebali pobrinuti da sepruži pomoć u cilju konvergencije i zapošljavanja,” zaključuje Robert Stehrer, naučni direktor Instituta za međunarodne ekonomske studije u Beču.

Izvještaj navodi da je oporezivanje prihoda od rada na zapadnom Balkanu relativno veliko za najniže plate i radnike s izdržavanim članovima porodice, obzirom na malu progresivnost i rijetko korištenje porodične naknade u režimima oporezivanja prihoda u regiji.  Radnici s niskim primanjima su u posebno nepovoljnom položaju na formalnom tržištu rada, u smislu neto iznosa plate i relativno velikih troškova njihovog zapošljavanja, u poređenju s onima koji imaju srednja ili velika primanja.

To predstavlja dodatnu destimulaciju za rad u formalnom sektoru, kao i za firme da otvaraju formalna radna mjesta, naročito za nisko obrazovane i nisko plaćene radnike. Šira reforma sveukupnog sistema oporezivanja rada i socijalnog osiguranja bi mogla poslužiti kao najbolji put za revitalizaciju tržišta rada na zapadnom Balkanu.

Ovaj izvještaj je urađen uz finansijsku podršku austrijskog Ministarstva finansija.

DK

Objava Svjetska banka: Zapadni Balkan bilježi poboljšanja učinka tržišta rada pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Pod predsjedavanjem reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića danas je održana 20. redovna sjednica Vijeća muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.Na početku sjednice reisu-l-ulema je poželio dobrodošlicu novom članu Vijeća muftija Nusretu ef. Abdibegoviću, muftiji banjalučkom i zahvalio se na dosadašnjem angažmanu muftiji Paši ef. Fetiću. 

Ovim povodom, Reisu-l-ulema je muftiji Paši ef. Fetiću uručio posebno priznanje Islamske zajednice i zahvalio mu se na ukupnom doprinosu radu Zajednice u Njemačkoj ali i čitavoj Islamskoj zajednici i njenom Vijeću muftija uz nadanja da će on svoj doprinos nastaviti davati i da će biti podrška novoimenovanom muftiji za Evropu izvan domovinskih zemalja Osmanu ef. Kozliću.

U nastavku sjednice razmatrani su Izvještaji o radu Vijeća muftija i izvještaji o radu i finansijskom poslovanju Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini za 2018. godinu. Prihvaćene su izmjene i dopune Pravilnika o izboru reisu-l-uleme na način da su njegove uredbe usklađene sa Ustavom IZ u BiH.

Na sjednici je utvrđena i visina nisaba za redžeb, ša’ban i ramazan 1440/2019. godinu u iznosu od 6.640 KM (3.405 EURA) i visina iznosa sadekatu-l-fitra za ramazan 1440/2019. godine koji je ostao na nivou iznosa od prošle godine kako u domovini tako i u domovinskim zemljama i dijaspori.

Vijeće muftija prihvatilo je i Izvještaj komisije Vijeća muftija o procjeni namaskih vremena i vremena posta za područja koja se nalaze iznad 55˚ sjeverne geografske širine. U Programski savjet Media centra imenovani su ispred Vijeća muftija Remzija ef. Pitić, muftija goraždanski i Aziz ef. Kadribegović, dugogodišnji bivši urednik Preporoda. 

Na osnovu zaključka Rijaseta IZ u BiH Vijeće muftija je razmatralo inicijativu za učenje salle na Dan sjećanja na genocid u Srebrenici i donijelo dopunu Program vjerskog obilježavanja godišnjice Genocida nad muslimanima Bošnjacima.
Muftije su prihvatili i više prijedloga Vakufske direkcije za novim uvakufljenjima i transformacijama vakufske imovine.

Na kraju su Vijeće muftija i Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini odredili izaslanstvo predvođeno zamjenikom reisu-l-uleme Huseinom ef. Smajićem koje je prisustvovalo dženazi Izudinu ef. Kruški, dugogodišnjem glavnom imamu i uposleniku Islamske zajednice.

DK

Objava Muftije u BiH utvrdile visinu nisaba i sadekatu-l-fitra za ramazan pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Put do dobijanja dozvole za izvoz jaja iz Bosne i Hercegovine u zemlje Evropske unije će biti dug i potrajaće jer nisu ispunjeni uslovi koje je postavila Evropska komisija.

Malo ko u zemlji može da pretpostavi kada će do toga doći, a živinari se nadaju kako će do kraja godine biti odobren izvoz bar za jaja namijenjena industrijskoj preradi. O izvozu konzumnih zasad i ne razmišljaju.

Predrag Miličić, predsjednik Zajednice živinara RS i direktor firme “Agreks” iz Donjeg Žabara, čije koke na godišnjem nivou snesu oko 70 miliona jaja, kaže kako zemlju čeka još niz poslova koji se moraju završiti.

“Prije svega, tu mislim na nacionalni program kontrole salmonele koji nikad nije odobren, jer nema adekvatne saradnje između entitetskih ministarstava poljoprivrede, Kancelarije za veterinarstvo i Brčko distrikta. Naime, mi u BiH nemamo pune i kvalitetne informacije o kontroli salmonele na svim jatima koka nosilja unutar BiH, a na čemu insistira Evropska komisija. Tek kad sve te procedure i poslove uradimo i to prijavimo u Brisel, možemo očekivati dolazak evropskih inspektora u kontrolu, a to će sve potrajati”, kaže Miličić.

Dodaje kako se mora puno raditi na sinhronizaciji institucija koje su u ovom lancu. Kako tvrdi, pretjerane saradnje do sada nije bilo.

“Što se nas tiče, mi smo kao preduzeće ispunili sve procedure i možemo dokazati da ispunjavamo uslove, ali nije sve do nas. Iniciraćemo sastanak na koji ćemo pokušati dovesti sve nadležne u ovom slučaju, gdje ćemo pokušati poredati stvari koje se moraju urediti, kao i utvrditi ko je za to nadležan”, zaključio je Miličić.

Sa druge strane, u Kancelariji za veterinarstvo Bosne i Hercegovine kažu kako rade punom parom kako bi se ispunili svi uslovi koje Evropa traži.

Ljubomir Kalaba, direktor ove kancelarije, kaže kako su program kontrole salmonele kod žive peradi svih proizvodnih kategorija uputili Evropskoj komisiji na odobravanje.

“Prije odobravanja, Evropska komisija nam je dostavila određene preporuke i zahtjeve koji se odnose na navedeni program, a Kancelarija u saradnji s nadležnim tijelima entiteta i Brčko distrikta BiH, kao i ovlaštenim dijagnostičkim laboratorijama, radi na implementaciji navedenog programa u skladu s traženim preporukama. Kancelarija za veterinarstvo BiH je opredijeljena da uloži maksimalan napor da se sve aktivnosti koje su u našoj nadležnosti završe u što kraćem roku. Međutim, u ovom trenutku je teško dati procjenu o periodu kada se može očekivati odobrenje, s obzirom na veliki broj procedura koje je potrebno ispoštovati, a koje u velikom dijelu ne zavise samo od nas i na koje ne možemo uticati”, kaže Kalaba.

Inače, BiH je nedavno stavljena na listu zemalja kojima je odobren izvoz pilećeg mesa u Evropsku uniju, dok konzumna jaja trenutno plasira na tržište zemalja CEFTA, a najviše u Srbiju i Crnu Goru.

(RTV Slon/Nezavisne novine)

MC

Objava Jaja iz BiH teško do evropskih tava pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U Bosni i Hercegovini se povećava broj zahtjeva za DNK analizu, odnosno test za utvrđivanje očinstva, a takvu provjeru traže očevi, majke, ali i djeca.

Jasmina Čakar, viša naučna saradnica i šef Laboratorije za forenzičku genetiku na Institutu za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, čije je sjedište u Sarajevu, kaže da u prosjeku na ovom Institutu svako šesto testirano očinstvo bude negativno.

Čakareva kaže da je u 2018. godini u ovom institutu realizovano preko 70 zahtjeva za utvrđivanje očinstva.

“U odnosu na godinu prije, odnosno 2017. godinu, broj zahtjeva se neznatno povećao”, istakla je Čakareva.

Prema njenim riječima, u najvećem procentu testirana očinstva su pozitivna, odnosno testirani otac je biološki otac testiranog dijeteta, dok svaki šesti testirani otac nije biološki otac.

Zahtjeve za DNK analizu, naglašava Čakareva, podnose i muškarci i žene, ali i djeca.

“Zahtjeve podnose uglavnom djeca jer žele da saznaju da li su očevi njihovi biološki roditelji, te bake, djedovi i ostali članovi porodice koji učestvuju kao posrednici”, pojašnjava Čakareva.

Prema njenim riječima, analiza utvrđivanja očinstva košta 250 KM po jednom uzorku.

“Razlozi zbog kojih se traži analiza su različiti, ali najčešće je riječ o testiranju očinstva kako bi se ostvarilo pravo na alimentaciju i pravo na ostavštinu”, pojašnjava Čakareva.

Dodala je da su, takođe, česti zahtjevi za testiranjem različitih tipova srodstva, poput, braća/sestre, polubraća/polusestre, nećak(ka)/stričevi(tetke), unuci/bake(djedovi).

Kako kažu u ovom zavodu, muškarci većinom traže provjeru očinstva DNK analizom što se tiče privatnih zahtjeva.

“Kad su u pitanju žene, one u većem broju traže ove analize kada su u pitanju sudska vještačenja”, zaključili su u Zavodu.

(RTV Slon/Nezavisne novine)

MC

Objava Raste broj zahtjeva za DNK analizu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ministarstvo za boračka pitanja Federacije Bosne i Hercegovine objavilo je Javni poziv za pomoć u liječenju u 2019. godini, kao i Javni poziv za dodjelu jednokratnih novčanih pomoći za sufinansiranje troškova sahrana i dženaza pripadnika branilačke populacije.

Za pomoć u liječenju boraca u ovoj godini, Federalno ministarstvo za boračka pitanja osiguralo je 1,5 miliona KM, a za sufinansiranje troškova dženaza i sahrana pripadnika branilačke populacije 400.000 KM, saopćeno je iz resornog Ministarstva.

Kako objašnjavaju, pravo na ostvarivanje pomoći u liječenju imaju osobe koje pripadaju kategoriji branilačke populacije (ratni vojni invalidi i članovi njihove uže obitelji, članovi porodice šehida i poginulih branilaca, demobilizirani branioci i članovi njihove uže porodice).

– Opći kriteriji za raspodjelu sredstava su težina i priroda bolesti, visina sredstava potrebna za pojedinačno liječenje i hitnost slučaja. Posebne kriterije za raspodjelu donosi federalni ministar a zahtjevi se mogu podnijeti do 31. oktobra 2019. Godine – saopćeno je.

Cilj ovog programa je pomoć u sufinansiranju troškova sahrana/dženaza u slučajevima kada nije ostvarena pomoć po istom osnovu od drugog državnog organa ili institucije ili pravne osobe.

Zbog povećanog broja zahtjeva u prošloj godini Federalno ministarstvo je povećalo stavku za sufinansiranje troškova dženaza i sahrana.

Sredstva će biti dodjeljivana mjesečno u visini 1/12 raspoloživih budžetskih sredstava u toku godine, a na osnovu pojedinačnih zahtjeva podnesenih u toku 2019. godine u skladu sa Javnim pozivom, saopćeno je.

(RTV Slon/Fena)

MC

Objava Javni pozivi braniocima za pomoć u liječenju i troškove sufinansiranja sahrana pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Federacija Bosne i Hercegovine još uvijek nema novi Zakon o stečaju niti Zakon o likvidacionom postupku, što stvara probleme stotinama kompanija i hiljadama radnika tim kompanijama. Neusvajanjem ovih zakonskih regulativa, upozoravaju stručnjaci, otvara se novi prostor za sivu ekonomiju, finansijsku nedisciplinu i pravnu nesigurnost.

– U cijeloj BiH postoji na desetine hiljada kompanija koje su neaktivne godinama. Razlog njihovog formalnog postojanja i neizvršene likvidacije je dugotrajan i skup likvidacioni postupak koji je regulisan važećim zakonom. U cijelom procesu najviše ispaštaju radnici – ističe Hakija Zajmović, stečajni i likvidacioni sudija.

Novi prijedlog Zakona o stečaju i nacrt Zakona o likvidacionom postupku, harmonizirani sa istim zakonima u RS-u, upućeni su u Parlament Federacije BiH neposredno pred oktobarske Izbore, ali je neizvjesno kada će biti razmatrani u tom tijelu zakonodavne vlasti. (RTV SLON)

MC

Objava FBiH neophodni novi zakoni o stečaju i likvidacionom postupku pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.