Arhiva oznaka: srebrenik

Zbog saobraćajne nesreće koja se dogodila na dijelu magistralnog puta Tuzla – Orašje u mjestu Šići saobraćaj je obustavljen.U ovoj saobraćajnoj nesreći su učestvovala tri putnička motorna vozila od kojih je jedno teško motorno vozilo. Kako su potvrdili iz MUP-a TK, dvije osobe su povrijeđene.Policijski službenici su još uvijek na terenu i obavljaju uviđaj.

(RTV SLON)

MC

The post Zbog saobraćajne nesreće na magistralnom putu Tuzla – Orašje u mjestu Šići saobraćaj je obustavljen appeared first on Radio Srebrenik.

Ukupan dug na kraju 2018. godine nominalno je manji od ukupnog duga na kraju 2017. godine za 229,44 miliona KM. Stvarno smanjenje duga, bez uticaja promjene deviznih kurseva, iznosi 440,8 miliona KM.

Vlada Federacije BiH se, na posljednjoj sjednici u Sarajevu, upoznala s Kvartalnim izvještajem o dugu Q4/2018. i zadužila Federalno ministarstvo finansija da ga objavi na svojoj web stranici. Ovaj dokument bit će proslijeđen Parlamentu Federacije BiH radi informiranja.

Vanjski dug u Federaciji BiH na kraju IV kvartala 2018. godine iznosi 4.702.740.083 KM ili 2.754.083.087 američkih dolara. Nominalni iznos duga preračunat u konvertibilne marke, manji je od duga u proteklom kvartalu za 115.185.594 KM odnosno za 2,39 posto.

Prema raspoloživim podacima, tokom IV kvartala 2018. godine po osnovu vanjskog duga angažovano je ukupno 26.746.289,32 KM (prema kursu CBBH na dan 29.12.2018. godine), u više valuta od više kreditora. U istom periodu, po osnovu servisiranja vanjskog duga preračunato u konvertibilne marke, isplaćeno je ukupno 212.530.283,29 KM. Od navedenog iznosa, 191.312.774,13 KM ili 90 posto odnosilo se na otplatu glavnice, dok je preostali iznos 21.217.509,16 KM ili 10 posto isplaćen po osnovu troškova kamate.

Planirano servisiranje vanjskog duga za IV kvartal iznosilo je 182.550.306,92 KM, dok je realizacija u odnosu na plan bila veća za 16,42 posto jer je tranša četvrtog Stand by aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom koja dospijeva početkom januara 2019., isplaćena u 2018. godini u iznosu 29.061.481,89 KM.

Kada je riječ o unutrašnjem dugu, Federalno ministarstvo finansija je održalo tri aukcije vrijednosnih papira u IV kvartalu 2018. godine, dvije aukcije devetomjesečnih trezorskih zapisa u ukupnom iznosu od 40 miliona KM i jednu aukciju petogodišnjih trezorskih obveznica u iznosu od 20 miliona KM. Sve održane aukcije su bile uspješne.

Po osnovu vrijednosnih papira, dospjelih na naplatu tokom IV kvartala 2018. godine, isplaćeno je 100 miliona KM. Kamata plaćena na emitirane vrijednosne papire Federacije BiH u IV kvartalu 2018. godine iznosila je 3.395.000 KM. Cjelokupan iznos odnosi se na plaćanje kamate po osnovu tržišnih obveznica emitiranih zaključno sa 31.12.2018. godine.

Ukupan unutrašnji dug Vlade Federacije BiH na dan 31.12.2018. godine iznosio je 704.665.718 (412.675.994 USD) i u odnosu na protekli kvartal je manji za 37.171.653 KM ili 5,01 posto. Ukupan dug kojim upravlja i za koji je odgovorna Vlada Federacije BiH na dan 31.12.2018. godine iznosi 5.407.405.801 KM ili 3.166.759.080 USD i manji je od duga u proteklom kvartalu za 152.357.247 KM (2,74 posto).

Ukupan vanjski dug i unutrašnji dug Vlade Federacije BiH, u koji nisu uključene verifikovane obaveze za koje nisu izdani vrijednosni papiri, niti obaveze prema uposlenicima i dobavljačima bivšeg Federalnog ministarstva odbrane i vojske Federacije, iznosi 5.376.145.306 KM ili 3.148.451.881 američki dolar i manji je u odnosu na dug iz prethodnog kvartala za 155.185.594 KM ili 2,81 posto.

Vanjski dug 31.12.2018. godine u odnosu na iznos na kraju 2017. godine je manji za 36,63 miliona KM. Ukoliko se isključi efekat promjene deviznih kurseva, tj. ukoliko se za izračun stanja duga u KM koristi devizni kurs sa kraja protekle godine, smanjenje vanjskog duga u odnosu na vanjski dug s kraja protekle godine iznosi 247,99 miliona KM.

Dolar kao jedna od izvještajnih valuta je aprecirao u odnosu na svoju vrijednost s kraja 2017. godine za 4,71 posto.

Obzirom da je cjelokupan unutrašnji dug denominiran u konvertibilnim markama njegov iznos na kraju 2018. godine je manji od unutrašnjeg duga sa kraj 2017. godine za 192,81 KM odnosno 22,26 posto.

DK

The post Krajem 2018. godine smanjen ukupan dug FBiH za oko 230 miliona​ KM appeared first on Radio Srebrenik.

Prema istraživanju Transparency Internationala najmanje korumpiranija zemlja na svijetu je Danska. BiH je u tzv. crvenoj zoni i nalazi se na 89. mjestu od ukupno 180 zemalja svijeta.Zemlje poput Mađarske i Turske sve su korumpiranije dok postaju više autokratske, a prijetnje američkom sistemu kontrola i balansa izbacile su Sjedinjene Države iz 20 “najčišćih” zemalja, navodi se u godišnjoj studiji nadzora korupcije objavljenoj u utorak.

Nadzorna grupa Transparency International (TI) saopćila je da je njen Indeks percepcije korupcije (CPI) za 2018. godinu pokazao da su dvije trećine zemalja rangirane ispod brojke 50 na skali po kojoj cifra 100 znači da je zemlja čista od korupcije, a nula da je veoma korumpirana.

Sa skorom od 71. SAD su izgubile četiri poena u odnosu na 2017., i ispale su iz vodećih 20 zemalja po prvi put od 2011.

BiH je na 89. mjestu od ukupno 180 zemalja sa indeksom 38. Srbija je na 87. mjestu, dok je Hrvatska 60.

“Pad od četiri poena na CPI skali predstavlja poziv na uzbunu i dolazi u vrijeme kada se SAD suočavaju s prijetnjama svom sistemu provjera u balansa, kao i s erozijom moralnih normi na najvišim nivoima vlasti”, navodi organizacija sa sjedištem u Berlinu.

Dodaju da ukoliko se taj trend nastavi, to bi ukazalo na značajan korupcijski problem u zemlji koja je u globalnim okvirima preuzela vodstvo na tom polju. To je dvostranačko pitanje koje zahtijeva dvostranačko rješenje.

U unakrsnoj analizi svog istraživanja s globalnim podacima o stanju demokratije, TI navodi da se veza može uspostaviti između korupcije i ‘zdravlja’ demokratije.

Potpune demokratije prosječno su rangirane na 75 mjestu u korupcijskom indeksu, nepotpune demokratije prosječno su na 45 mjestu a autokratski režimi prosječno su na 30-om, saopćila je TI.

Organizacija naglašava da je Mađarska pala za osam poena a Turska za devet, na 46. i 41. mjesto.

Takav renking odražava “pogoršanje vladavine zakona i demokratskih institucija, kao i rapidno sužavanje prostora za građansko društvo i nezavisne medije”, saopćila je organizacija.

“Naše istraživanje ukazuje na jasnu vezu između zdrave demokratije i uspješne borbe protiv korupcije u javnom sektoru. Korupcija će vjerovatnije cvjetati u zemljama u kojima su demokratski temelji slabi, u kojima nedemokratski i populistički političari mogu to koristiti kao svoju prednost”, izjavila je Delia Ferreira Rubio, čelnica Transparencyja.

Ukupno, Danska vodi u istraživanju kao najmanje korumpirana zemlja sa skorom od 88, za kojom slijede Novi Zeland, Finska, Singapur, Švedska i Švicarska. U blizini grupe vodećih zemlja su Norveška, Holandija, Kanada, Luksemburg, Britanija i Njemačka. 

Somalija je najkoprumpiranija zemlja u svijetu sa skorom 10, a za njom slijede Sirija, Južni Sudan, Sjeverna Koreja, Sudan, Gvineja Bisau, Ekvatorijalna Gvineja, Afganistan i Libija.

Od 2012. samo 20 zemalja značajno je poboljšalo svoj skor, među kojima su Argentina i Obala Slonovače, koje se nalaze na 40 i 35 mjestu, prenosi Associated Press.

DK

The post Danska najmanje korumpirana država na svijetu, BiH u “crvenoj zoni” appeared first on Radio Srebrenik.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvojila je Program ekonomskih reformi Federacije BiH za period 2019.-2021. godina koji će biti dostavljen Direkciji za ekonomsko planiranje BiH, kao koordinirajućoj instituciji za izradu Programa ekonomskih reformi BiH za ovaj period.

Zemlje proširenja, kandidati za članstvo u EU i potencijalni kandidati, koji se u dokumentima Evropske komisije nazivaju zemlje zapadnog Balkana i Turska, izrađuju i dostavljaju ovakav program ekonomskih reformi.

Program obuhvata period od 2019. do 2021. godine i predstavlja jedini opsežni dokument o kojem se raspravlja na Komitetima Evropskog vijeća pred višim službenicima ministarstava zemalja članica do nivoa pomoćnika ministara.

Na sastancima Odbora za stabilizaciju i pridruživanje i vezanih podobora, posebno je istaknuta važnost ovog programa i, uz sve tačke dnevnog reda, navodi da se u raspravi osvrće na tekući i budući program.

Ostale države kandidati i potencijalni kandidati jačaju svoje kapacitete, koordinacijske mehanizme i izradu Programa ekonomskih reformi stavljaju na središnje mjesto u državnom srednjoročnom ekonomskom planiranju.

Utvrđeni prioriteti strukturalnih reformi Federacije BiH za naredni trogodišnji period su reforma tržišta energije i transporta, koja podrazumijeva unaprjeđenje strateškog i zakonodavnog okvira u skladu sa Ugovorom o Energetskoj zajednici i energijske efikasnosti i korištenja obnovljivih izvora energije, te stvaranje održivog sistema finansiranja željezničke infrastrukture, unaprijeđenje stanja prometne infrastrukture u Federaciji BiH i poboljšanje modela finansiranja autocesta i cesta, sa akcentom na koncesije i javno privatno partnerstvo.

Projicirani su sektorski razvoj poljoprivrede, kroz unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje i turizam kroz unaprjeđenje postojećeg pravnog okvira koji reguliše oblast turizma, turističkih zajednica, boravišne takse i ugostiteljstva.

Jedna od prioritetnih oblasti je poslovno okruženje i smanjenje neformalne ekonomije, jačanje poduzetništva kroz stvaranje povoljnog ambijenta smanjenjem administrativnih i finanijskih prepreka za rast i razvoj malog gospodarstva, unaprjeđenje poduzetničke infrastrukture putem projekata podrške sektoru malih i srednjih preduzeća, za jačanje konkurentnosti i očuvanje i povećanje uposlenosti u ovom sektoru.

U oblasti okoliša planirano je unaprjeđenje sistema upravljanja otpadom.

Za unaprjeđenje finansija potrebno je objaviti i primijeniti registar taksi i naknada, donijeti sveobuhvatne propise o naknadama i taksama, unaprijediti sistem fiskalizacije, smanjiti poresko opterećenje rada, preraspodijeliti porezno opterećenje i restrukturirati stari porezni dug.

Prioritet u oblasti obrazovanja i vještina je unaprjeđenje kompetencija međuuniverzitetske, regionalne i međunarodne saradnje, na polju zapošljavanja i tržišta rada, povećanje njegove efikasnosti i kreiranje poticajnog pravnog okruženja za jačanje uloge posredovanja u zapošljavanju, učinkovita politika zapošljavanja i unapređenje funkcioniranja sistema socijalne zaštite u FBiH. Navedeno je i da je podrška tehnološko-inovacijskom razvoju u FBiH nedovoljna i da je takvu politiku potrebno razviti i podići na nivo koji će omogućiti povećanje konkurentnosti naše privrede.

Vlada Federacije BiH je, iz Federalnog zavoda za programiranje razvoja, ranije imenovala entitetskog koordinatora koji blisko sarađuje s Direkcijom za ekonomsko planiranje kao državnim koordinatorom i federalnim ministarstvima na tehničkoj pripremi dokumenta i ovaj mehanizam dobro funkcionira.

Federalni zavod za programiranje razvoja pripremio je set podzakonskih akata koji bi trebali unaprijediti ukupan sistem planiranja, a time i pripremu Programa ekonomskih reformi. Također, u 2019. godini počinje pripremu Strategije razvoja FBiH za period 2021. – 2027. godina koja će umnogome doprinijeti njegovoj što kvalitetnijoj pripremi, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.

DK

The post Usvojen Program ekonomskih reformi FBiH appeared first on Radio Srebrenik.

Namjenska proizvodnja BiH čeliči svoju poziciju na inostranim tržištima, čemu svjedoči i podatak da smo prošle godine izvezli oružje, municiju i slične proizvode ukupne vrijednosti oko 205 miliona maraka.

“To je za 5,7 odsto više nego u godini ranije, kada je izvoz iznosio oko 193,9 miliona KM”, rekli su u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Spisak zemalja, u koje su naši oružje i municija odlazili, prilično je šarolik.

Tako se najviše izvozilo u Saudijsku Arabiju, i to u vrijednosti od 75 miliona KM, a zatim u Tursku – 29,5 miliona KM. Slijede Egipat (24,27 miliona KM), Avganistan (23 miliona KM) te SAD (16 miliona KM).

“U prekomilionskim vrijednostima izvozilo se i u Bugarsku, Hrvatsku, Srbiju, Njemačku, Rumuniju, Maroko, Moldaviju, Švajcarsku, Katar, Ujedinjene Arapske Emirate i Namibiju”, potvrdili su u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Najviše je tokom prošle godine izvezeno municije, u koju spada 94 odsto od ukupnog izvoza, odnosno vrijednost veća od 192 miliona KM, dok se u kategoriji oružja najviše izvoze dijelovi za vojno oružje u iznosu od osam miliona KM.

Almin Mališević, sekretar Udruženja metalne i elektro industrije pri Privrednoj komori FBiH, rekao je za “Nezavisne” da Komora u jednoj od svojih asocijacija ima i grupaciju namjenske industrije, a koja broji 17 firmi.

“U BiH je namjenska industrija jedna od najbrže rastućih grana. Kada gledamo ukupan izvoz ili proizvodnju, ona ne čini veliki procenat, ali rast koji ona iz godine u godinu ostvaruje daje nam za pravo da dodatno možemo računati na pozitivne efekte u narednim godinama”, rekao je Mališević.

On smatra da u BiH treba dodatno razvijati ovu granu, posebno jer su velike potrebe na svjetskom tržištu i, kako ocjenjuje, sigurno je da u toj konkurenciji BiH može naći svoje mjesto.

Po njegovim riječima, radi se o industriji koja je jako široka, a mi sa svojom proizvodnjom možemo učestvovati u velikom tržišnom kolaču.

“Mi najviše proizvodimo municiju, odnosno kapisle, te dijelove artiljerijskog oružja. U pitanju je proizvodnja koja je tradicionalna nekoliko decenija u BiH i sigurno je da će ti proizvodi i dalje imati budućnost”, pojasnio je Mališević.

Inače, uvoz proizvoda namjenske industrije u BiH je u prošloj godini zabilježio pad od 13,26 odsto, i iznosio je svega 12,47 miliona KM.

“Top tri uvozne zemlje su Srbija (2,5 miliona KM), Italija (1,6 miliona KM) te Hrvatska (1,1 milion KM), dok je uvoz s ostalih tržišta zabilježio vrijednosti ispod milion KM”, navode iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Kretanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni naoružanja u 2018:

• Izvoz +5,7%
• Uvoz -13,26%
• MC

The post BiH izvezla naoružanje vrijedno 205 miliona KM appeared first on Radio Srebrenik.

Jedinstvenom kaznom zatvora od osam godina i pet mjeseci osuđen je 43-trogodišnji Omer Đikanović zbog izazivanja požara i pjačke zgrade kompanije “Murex”. 

Kazna koju je Đikanoviću izrekla sudinica Kantonalnog suda u Tuzli Paša Softić spoj je izrečenih osam godina za krivično djelo paljevina i šest mjeseci za krivično djelo teška krađa.

Podsjetimo, Tužilaštvo je dokazalo da je Đikanović 17. septembra 2018. godine  u prostorijama firme Murex Špionica počinio produženo krivično djelo teška krađa u sticaju sa krivičnim djelom paljevina. Đikanović se tereti da je pomenutog dana u večernjim satima, radeći kao  čuvar u ovoj firmi, uz pomoć različitog alata otvorio metalnu kasu, te provalio na još dva mjesta u firmi,  otuđio novac i pribavio sebi korist u iznosu od oko  14.000 KM. Nakon toga je na plinsku bocu stavio plamenik i postavio ga između drvenih greda, upalio plamenik i izazvao požar u objektu, u kojem je uništena roba u prijavljenoj vrijednosti većoj od milion KM a također je izazvana šteta na samom objektu kao i u uništenoj opremi koja je procijenjena na oko tri miliona KM.

Nakon ovog događaja bio je u bjekstvu do 31. oktobra 2018. godine, kada je lišen slobode.

MC

The post Osam i po godina zatvora za Omera Đikanovića zbog izazivanja požara i pljačke u “Murexu” appeared first on Radio Srebrenik.

Novi izvještaj Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih nacija (UNWTO) pokazao je da je 2018. bila vrlo dobra godina za globalni turizam sa 1,4 milijarde dolazaka putnika širom svijeta.

UNWTO nije očekivao tu brojku do 2020. godine, a neki od razloga za ovakve brojke su snažniji ekonomski rast, olakšice viznog režima i povoljnije cijene avionskih karata.

– Rast turizma u posljednjim godinama potvrđuje da je taj sektor jedan od najvažnijih pokretača ekonomskog rasta i razvoja – kazao je generalni sekretar UN-ove organizacije za turizam Zurab Pololikashvili.

Prema ovom izvještaju, turizam u zemljama Srednjeg Istoka i Afrike rastao je za više od šest posto u prosjeku, iz godine u godinu, s povećanjem od deset posto na Srednjem Istoku i sedam posto u Africi. Azijske i pacifičke zemlje kao i zemlje Evrope bilježe rast od šest posto. (FENA)

MC

The post U 2018. godini 1,4 milijarde putnika širom svijeta appeared first on Radio Srebrenik.

Članovi Odbora za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH potvrdili su da će kroz zakonske okvire nastojati osigurati mehanizme da se prepozna svaka lažna diploma.

Zato će zatražiti sastanak koordinacijskog tijela kantonalnih ministarstava obrazovanja kako bi pod monitoringom i uz stručnu pomoć resornog ministarstva provjere vjerodostojnosti diploma bile izvršene u svim kantonima u Federaciji.

”Ostvarit ćemo potrebnu saradnju s Federalnim ministarstvom obrazovanja koje je već pokrenulo aktivnost revizije diploma uposlenih u federalnim organima uprave, agencijama, zavodima, direkcijama i drugim tijelima kako bi sinhronizovano pokrenuli i proveli postupak revizije. Pokrenut ćemo i postupak provjere stručne spreme izabranih zastupnika Predstavničkog doma te ukoliko u bazi podataka imamo i podatke i diplome ranijih saziva doma iste obuhvatiti revizijom”, izjavio je za Fenu predsjednik Odbora i profesor odbrane i sigurnosti Dževad Adžem (DF-GS).

Očiglednim smatra da je u oblasti obrazovanja sve izraženiji proces otvaranja visokoškolskih ustanova i to na način da ”kantonalna ministarstva obrazovanja učestvuju u ovim aktivnostima i da se u tim postupcima zaobilaze zakoni i propisi koji uređuju ovu oblast”.

”Svjedoci smo ovog procesa koji traje godinama, tako da smo šutnjom djelimično i saučesnici. Kupovina lažnih diploma obezvrjeđuje svaku profesiju i stvara “visokoobrazovani” kadar koji je neupotrebljiv, a “ima prednost” pri zapošljavanju”, istakla je članica Odbora, specijalista ginekologije i akušerstva Faika – Mujanović Glamočanin (SBBBiH).

Pored potrebne revizije naglašava da se moraju poduzeti i adekvatne mjere da se kupljene diplome proglase nevažećim i kazne prodavači i kupci.

”Od takvih ljudi koji ne cijene struku ni znanje potrebno je zaštiti sve djelatnike u sistemu obrazovanja. U tom cilju sačekat ćemo rezultate analize aktuelnog stanja, što je zatražila Vlada Federacije, a zatim uvesti zakonitosti kako bi se u Federaciji spriječilo izdavanje sumnjivih diploma”, kaže član Odbora, doktor pedagoških nauka Rahim Gadžić (SDA).

Nakon postupka provjere vjerodostojnosti uvjeren je da će se ništavnim staviti sve što je nelegalno stečeno prodajom i kupovinom diploma.

”Taj problem postaje još veći kada to čine univerziteti – moderne građevine, izvanredno opremljeni prostori za izvođenja nastave, luksuzna auta, jahte samo su neki od jasno prepoznatljivih simbola privatnih univerziteta i njihovih vlasnika. Logično se postavlja pitanje, zašto to ne vide oni koji bi trebali vidjeti, kantonalni/županijski vlastodršci, zašto ne vidi Uprava za indirektno oporezivanje, Porezna uprava, nadležne inspekcije na nivou entiteta i kantona. Ako naprijed spomenuti ne vide ili vide ali ništa ne čine da spriječe eroziju obrazovanja onda oni zlonamjerno uništavaju Bosnu i Hercegovinu”, mišljenja je članica Odbora, profesorica na Univerzitetu u Tuzli Meliha Bijedić (SDPBiH).

Dodaje da je zakonski okvir potrebno kreirati tako da se ”sankcionira osoba na čije je ime je izdata diploma, da se sankcioniraju sve osobe u instituciji koje su učestvovale u izdavanju, zatvore institucije koje su izdavale takve diplome, te da se obeštete ustanove koje su isplatile plaću zaposlenicima koji su se koristili lažnim diplomama (npr. ministarstva, javne ustanove, javna preduzeća i sl.)”.

(RTV Slon/Fena)

MC

The post Odbor za obrazovanje Parlamenta FBiH pokreće aktivnosti radi provjere diploma appeared first on Radio Srebrenik.

Sve masovniji odlazak građana BiH u inozemstvo, koji je intenziviran posljednjih nekoliko godina, dugoročno će se odraziti na ekonomski potencijal naše zemlje. Tako je za deset godina BiH izgubila 250 hiljada radno sposobnih stanovnika.Anketa o radnoj snazi koju je za 2018. godinu provela Agencija za statistiku BiH govori da BiH trenutno ima 2,396 miliona radno sposobnih stanovnika.

Poređenja radi, broj radno sposobnog stanovništva prije deset godina u našoj zemlji je bio 2,649 miliona.

Anketom je obuhvaćeno više od 10 hiljada kućanstava i to skoro šest hiljada u FBiH i 3.600 u RS-u. Radno sposobno stanovništvo obuhvata sve osobe koje imaju 15 i više godina, podijeljene u dvije glavne kategorije: radnu snagu (ekonomski aktivno stanovništvo) i ekonomski neaktivno stanovništvo.

Radnu snagu ili aktivno stanovništvo čine zaposlene i nezaposlene osobe. Od ukupnog broja radno sposobnog stanovništva, više od 51 posto čine žene.

Samo u posljednje dvije godine BiH je izgubila 93 hiljade radno sposobnih stanovnika. Najnoviji podaci govore da je u posljednje dvije godine iz BiH u Njemačku odselilo više od 50 hiljada građana.

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić ističe da su demografske karakteristike jedne od najvažnijih za ekonomski razvoj zemlje.

“Od broja stanovnika zavisi kako će se u budućnosti razvijati naša ekonomija, zavisi povrat duga, jer dug ‘vraćaju’ oni koji su ostali, zavisi pitanje penzija, zavisi punjenje fondova, budžeta i u konačnici cjelokupni ekonomski sistem”, kaže Hadžić.

On nadležnima u vlasti postavlja pitanje kako misle riješiti neminovne probleme koji će uslijediti. 

“Postavlja se pitanje za koga se podižu silni krediti za navodnu cestogradnju i uvode nove akcize kada nas je sve manje? Ko će vraćati te kredite? Kako vlast planira sutra odgovoriti na ovaj rastući problem? Možda podizanjem stope PDV-a? Kako osigurati penzije za 80.000 novih korisnika za narednih 5-6 godina? Kako borcima osigurati da redovno dobijaju naknade”, pita se Hadžić.

Prosječna plaća u FBiH iznosi 894 KM, a u RS-u 880 KM. 

Padom ukupnog broja stanovnika opada i kupovna moć građana, što će se direktno odraziti na prikupljanje PDV-a.

“Sada se postavlja pitanje kako odrediti nove strategije. Sve što se do sada radilo i što je utvrđeno može pasti u vodu ako nema stanovnika. Ko će vraćati kredite, za koga se dižu?”, komentarisao je za Klix.ba ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

Anketna procjena o ukupnoj populaciji u BiH je 2,7 miliona ljudi, ali za Klix.ba iz Agencije za statistiku objašnjavaju da se radi o posebnoj metodologiji, na uzorku, bez procjene ili usklađivanja. Naglašavaju da su podaci o radno sposobnom stanovništvu tačni. (KLIX)

MC

The post BiH za deset godina izgubila više od 250 hiljada radno sposobnih stanovnika appeared first on Radio Srebrenik.

Cijene nafte na međunarodnim tržištima pale su ispod 61 dolara kao rezultat zabrinutosti za svjetsku ekonomiju u kontekstu kinesko-američkih trgovinskih pregovora kao i rasta američkih zaliha.

Na londonskom tržištu cijena barela je pala 23 centa u odnosu na prethodno zatvaranje, i sada iznosi 60,86 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po cijeni od 53,06 dolara.

Proteklih dana na tržištima je postojao strah da bi opskrba nafte iz Venezuele mogla biti smanjena nakon što su Sjedinjene Američke Države nagovijestile da bi mogle uvesti sankcije na venezuelski izvoz nafte.

Ipak, svjetska tržišta nafte i dalje su dobro opskrbljena, zahvaljujući dobrim dijelom i porastu američke proizvodnje.

Stručnjaci smatraju da bi rekordna američka proizvodnja vjerovatno nadoknadila kratkoročni poremećaj opskrbe iz Venezuele zbog mogućih američkih sankcija.

(RTVSlon/Anadolija/BiznisInfo)

MC

The post Pale cijene nafte na međunarodnim tržištima appeared first on Radio Srebrenik.

Obraćajući se učesnicima sastanka, generalna sekretarka Vijeća Majlinda Bregu naglasila je da je u interesu ekonomija, građana i političara da se što prije finalizira regionalni sporazum o roamingu kojim će se do jula 2019. dodatno smanjiti troškovi roaminga i utrti put ka ‘romingu kao kod kuće’ tj. trošku roaminga 0, u 2021. godini.

Druga runda pregovora o novom regionalnom sporazumu o roamingu za Zapadni Balkan, koju je organizovalo Vijeće za regionalnu saradnju (RCC), održava se u Bruxellesu, javila je Anadolija.

Obraćajući se učesnicima sastanka, generalna sekretarka Vijeća Majlinda Bregu naglasila je da je u interesu ekonomija, građana i političara da se što prije finalizira regionalni sporazum o roamingu kojim će se do jula 2019. dodatno smanjiti troškovi roaminga i utrti put ka ‘romingu kao kod kuće’ tj. trošku roaminga 0, u 2021. godini.

“Ako želimo da ljudi prepoznaju stvarni uticaj naših napora na promociji regionalne saradnje, onda ovaj sporazum trebamo potpisati u aprilu. To je logika evropskog jedinstvenog tržišta bez granica uspostavljenog prije više od pedeset godina, a to bi trebao biti i konkretan rezultat rada Vijeća za regionalnu saradnju. ‘Roaming kao kod kuće’ znači uticaj na međuljudske veze među građanima šest ekonomija Zapadnog Balkana, koji teže beneficijama koje imaju obični građani EU. Evropskoj uniji je trebalo 10 godina da uvede koncept roaminga kao kod kuće, pa zato treba pohvaliti ekonomije Zapadnog Balkana zbog ambicije i hrabrosti da se ovaj proces završi za skoro 2,5 godine. Novi regionalni sporazum o roamingu ne samo da ima veoma važnu simboličku vrijednost za region, jer prati usklađivanje sa EU, već njegova vrijednost leži i u činjenici da će značiti direktan i trenutan uticaj, donijeti korist i uštedu za sve građane Zapadnog Balkana Potpisivanjem sporazuma ove godine, građani će prilikom putovanja biti povezani bez straha od povećanja troškova putovanja. Izračunato je da je trošak rominga nekada veći od troškova samog putovanja.” – stoji u objašnjenju.

S novim regionalnim sporazumom o romingu od jula 2021. godine neće biti nikakvih dodatnih troškova roaminga za sve krajnje korisnike u ekonomijama Zapadnog Balkana, a građani će plaćati redovne cijene kao da ove usluge koriste kod kuće.

(RTVSlon/Akta)

MC

The post Do 2021. godine na Zapadnom Balkanu se ukida roaming? appeared first on Radio Srebrenik.

U centralnim i istočnim područjima Bosne u ponedjeljak, 28. januara bit će umjereno do pretežno oblačno, a u ostatku naše zemlje pretežno oblačno vrijeme.

U Hercegovini se očekuje kiša. U većem dijelu Bosne sa kišom, a u višim područjima sa susnježicom i snijegom. Poslijepodne ili u večernjim satima i u nizinama Bosne se očekuje susnježica ili snijeg. Obilnije padavine u zapadnim područjima Bosne, Krajini, na sjeveru i istoku Hercegovine. Na istoku i sjeveroistoku Bosne uglavnom bez padavina. Vjetar u Hercegovini i zapadnim područjima Bosne umjeren do jak, a u ostatku zemlje slab do umjeren, povremeno sa jakim udarima, zapadni i jugozapadni. Jutarnje temperature od -2 do 4, na jugu od 4 do 10, a dnevne od 3 do 9, na jugu od 8 do 13 °C.

U utorak, 29. januara pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini sa kišom, a u većem dijelu Bosne sa snijegom ili susnježicom. Povremeno u Bosni snijeg može prelaziti u kišu. Jutarnje temperature od -5 do 1, na jugu od 2 do 7, a dnevne od -1 do 5, na jugu od 7 do 12 °C.

U srijedu, 30. januara umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Po kotlinama Bosne i uz riječne tokove sa maglom i niskim oblacima. Poslije podne i u večernjim satima u Hercegovini je moguća slaba kiša. Jutarnje temperature od -7 do -1, na jugu od 1 do 6, a dnevne od 1 do 7, na jugu od 7 do 11 °C.

U četvrtak, 31. januara pretežno oblačno vrijeme sa slabim snijegom u Bosni i kišom u Hercegovini. Snijeg je moguć i u višim područjima sjeverne i istočne Hercegovine. U Bosni padavine prestaju poslijepodne. Krajem dana i u večernjim satima u Bosni se očekuje smanjenje oblačnosti. Jutarnje temperature od -4 do 1, na jugu od 2 do 8, a dnevne od -1 do 4, na jugu od 5 do 10 °C, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

MC

The post Prognoza za naredne dane appeared first on Radio Srebrenik.

Cijene stambenih nekretnina u Evropskoj uniji, mjerene indeksom cijena nekretnina, u trećem tromjesečju 2018. godine zabilježile su rast i na godišnjoj i na kvartalnoj razini.

Cijene stambenih nekretnina su porasle za 4,3 posto u odnosu na treće tromjesečje 2017. godine, i u Evropskoj uniji i u području eurozone, objavio je Eurostat u svom saopćenju.

U usporedbi s drugim tromjesečjem 2018. godine, cijene nekretnina u trećem su tromjesečju porasle za 1,5 posto u EU i za 1,6 posto u eurozoni.

Među državama članicama za koje su dostupni podaci, najveće godišnje povećanje cijena stambenih nekretnina u trećem tromjesečju 2018. godine zabilježeno je u Sloveniji i to za 15,1 posto, potom u Nizozemskoj za 10,2 posto te Irskoj za 9,1 posto.

Najveće smanjenje cijena nekretnina je zabilježeno u Švedskoj i to od 2,1 posto te Italiji od 0,8 posto.

U usporedbi s prethodnim tromjesečjem, najveći rast cijena zabilježen je u Nizozemskoj i to za 3,3 posto, Malti za 3,1 posto i Hrvatskoj za 2,8 posto, dok je smanjenje zabilježeno u Italiji i to za 0,8 posto, te Rumunjskoj za 0,7 posto i Finskoj za 0,4 posto.

(RTVSlon/Fena)

MC

The post Rastu cijene nekretnina u Evropskoj uniji appeared first on Radio Srebrenik.

Najskuplje nekretnine na prostoru zemalja bivše Jugoslavije su u Dubrovniku. Projsečan kvadratni metar košta nevjerovatnih 3.370 eura. Nekretnine su skupe i u Ljubljani gdje je kvadratni metar stana u prosjeku prodavan za 3.000 eura.

U Rovinju i Splitu kvadrat je 2.500 eura. U Zagrebu, prethodnih godinu dana kvadratni metar prodavao se u prosjeku za 1.800 eura. Toliku vrijednost imaju i nekretnine u Budvi.

Istraživanja tržišta nekretnina pokazalo je da je cijena kvadrata u Sarajevu i Podgorici kreće u prosjeku oko 1.020 eura. Međutim i ova vrednost kvadrata je klizna.

Stanovi oko Baščaršije (centar Sarajeva) koštaju i do 1.600-1.700 eura. Tako je i sa urbanom zonom Podgorice, gdje se kvadrat na šetalištu plaća do 1.500 eura.

Cijene stanova u Skoplju se kreću od 1.100 do 1.500 eura, u zavisnosti na poziciju stana u odnosu na reku Vardar.

Najjeftiniji kvadrat od zemalja Evropske unije je u Bugarskoj – u prosjeku košta 1.305 eura. U Sofiji prosječna vrijednost kvadrata je od 1.100 do 1.400 eura.

U Mađarskoj je kvadrat je 2.215, a na Malti 4.576 eura. Cijena kvadrata stana u većim gradovima Turske je 4.581 euro, u Švedskoj 6.991 euro, Sloveniji 2.922, Italiji 8.439.

U Njemačkoj stambeno pitanje može da se riješi za, u prosjeku, 5.907 eura po kvadratu, a u Danskoj za 4.279 eura. U Austriji kvadrat stana košta nevjerovatnih 11.559 eura.

DK

The post Gdje su to najskuplje nekretnine u bivšoj Jugoslaviji? appeared first on Radio Srebrenik.

Novi Zakon o doseljavanju radne snage stupa u Njemačkoj na snagu u januaru 2020. godine. Do tada ima još mnogo posla, a najveći problem je preopterećenost administracije. Dr. Carola Burkert, ekspertica za migracije u Institutu za istraživanje tržišta rada u njemačkoj saveznoj Agenciji za rad, u razgovoru za Deutsche Welle kaže da ovaj zakon prvenstveno ima za cilj da zadovolji potrebe njemačke ekonomije za radnom snagom, ali i da osigura i kontroliše dolazak radne snage iz trećih zemalja.

“To je svakako jasan signal radnicima iz trećih zemalja da je sada fokus na kvalificiranim radnicima i ako imate neophodnu kvalifikaciju, onda to zaista može biti i ostvarenje sna”, navela je Burkert.

Ono što je novo u zakonu se može sažeti u tri tačke. Prvo, on izjednačava osobe sa srednjom stručnom spremom i osobe sa univerzitetskom diplomom. To je velika novost, jer je prethodni zakon uglavnom uzimao u obzir samo osobe sa visokom stručnom spremom. Sada je to prošireno i na stručnu radnu snagu. Druga stvar je ukidanje kriterija prema kojem kompanija prvo mora pokušati da za određeno radno mjesto pronađe osobu u Njemačkoj ili u EU, pa tek onda dolaze u obzir kandidati izvan EU. Treća stvar, koja nije olakšavajuća, nego više predstavlja prepreku, je to da će se zahtijevati dokaz poznavanja njemačkog jezika pri traženju posla. Dokaz o znanju njemačkog jezika je uveden kao kriterij za rad ili za priznavanje stranih stručnih diploma. Dakle, u novom zakonu postoje dva olakšavajuća elementa i jedna teškoća.

Zakon će stupiti na snagu tek u januaru 2020. godine, prenosi Deutche Welle. Na Balkanu zbog toga vlada i razočaranje, zbog toga što su se mnogi nadali da će se to desiti mnogo ranije

DK

The post Novi njemački Zakon o doseljavanju radnika stupa na snagu u januaru 2020. godine: Šta su prednosti, šta mane? appeared first on Radio Srebrenik.