Crveni križ Grada Srebrenika, u saradnji s Zavodom za transfuziologiju UKC-a Tuzla, organizovao je još jednu akciju dobrovoljnog darivanja krvi, koja je održana u Domu kulture Srebrenik.
Akciji se odazvalo 49 osoba koje su bile spremne darovati tečnost koja znači život, a krv je uspjelo dati njih 38.
„Ove akcije nisu samo prilika da pomognemo — one su šansa da doslovno spasimo živote.”
Izvor: Radio Srebrenik
Fokus NK Zvijezda Gradačac u novoj takmičarskoj sezoni je jasan: osigurati uslove koji igračima omogućavaju najbolju moguću igru, a navijačima adekvatan ambijent.
Zbog trenutne nemogućnosti ispunjavanja kriterija Nogometnog saveza FBiH na stadionu Lipik u Mionici 2, uprava kluba donijela je stratešku odluku: NK Zvijezda Gradačac će svoje domaće utakmice u Prvoj ligi FBiH igrati na Gradskom stadionu u Srebreniku.
Ova odluka je donesena isključivo s ciljem da klub nesmetano i stabilno nastupi u ligi, bez rizika od administrativnih prepreka.
„Ovom prilikom upućujemo iskrenu zahvalnost OFK Gradina i Gradu Srebreniku na susretljivosti, razumijevanju i ustupanju svog stadiona. Sportski prijatelji su prepoznali važnost našeg nastupa i ponudili ruku saradnje kada nam je bila najpotrebnija.”
„Naša Zvijezda je tamo gdje su naši navijači. Vjerujemo da će Srebrenik biti naše privremeno utočište u kojem ćemo, uz vašu energiju i vjetar u leđa, nizati važne pobjede. Vidimo se na tribinama! 🔴⚪”
Izvor: NK Zvijezda Gradačac
Gradonačelnik Srebrenika potpisao je danas Sporazum o saradnji sa Direkcijom regionalnih cesta Tuzlanskog kantona, čime su stvoreni uslovi za realizaciju tri značajna projekta rehabilitacije i sanacije putne infrastrukture na području grada.
U okviru potpisanog sporazuma bit će realizovani sljedeći projekti:
Ukupna vrijednost ova tri projekta iznosi 398.770,48 KM.
Potpisanim sporazumom jasno su definisane obaveze Grada Srebrenika i Direkcije regionalnih cesta Tuzlanskog kantona u realizaciji ovih projekata koje finansira Vlada Tuzlanskog kantona.
Direkcija regionalnih cesta TK provest će postupke javnih nabavki, izvršiti izbor izvođača radova, zaključiti ugovore i vršiti stručni nadzor nad izvođenjem radova, dok će Grad Srebrenik koordinirati aktivnosti sa mjesnim zajednicama i građanima te pružati podršku tokom realizacije radova.
„Zahvaljujem se Direkciji regionalnih cesta Tuzlanskog kantona na saradnji i Vladi Tuzlanskog kantona na podršci i izdvojenim sredstvima. Nastavljamo raditi predano kako bismo stvarali bolje uslove za život u svim dijelovima Srebrenika.”
Izvor: Facebook profil gradonačelnika Srebrenika
SREBRENIK – U organizaciji Udruženja građana „Eko Mreža“, u četvrtak 25. juna 2026. godine uspješno je provedena još jedna ekološka akcija čišćenja i uređenja javnih površina na području grada Srebrenika. Ova aktivnost realizovana je u sklopu projekta „Čišćenje planinarskih ruta i izletišta planine Majevice“ i okupila je više od 30 učesnika različitih generacija, spremnih da svojim doprinosom učine sredinu ljepšom i urednijom.
Akcija je započela okupljanjem na pomoćnom stadionu OFK Gradina Srebrenik, odakle su volonteri raspoređeni na više lokacija. Posebno raduje činjenica da su se odazvali članovi mlađih kategorija OFK Gradina, volonteri Crvenog križa, kao i predstavnici menadžmenta JU Dvorana Srebrenik. Zajednički su očistili i uredili površine oko stadiona, pomoćnog fudbalskog terena i sportsko-rekreativnih zona koje svakodnevno koriste brojni građani.
Pored aktivnosti usmjerenih na očuvanje planinarskih ruta i izletišta na Majevici, akcija je obuhvatila i šire gradske zone od posebnog značaja za lokalnu zajednicu. Osnovni cilj projekta je, kako ističu iz Eko Mreže, unapređenje kvaliteta životne sredine, ali i podizanje ekološke svijesti građana o potrebi zajedničkog djelovanja u zaštiti prirodnih i urbanih prostora.
„Upravo ovakve akcije pokazuju koliko zajednički rad institucija, sportskih kolektiva, organizacija civilnog društva i građana može doprinijeti stvaranju pozitivnih promjena u našoj sredini. Kada vidite djecu i mlade kako s entuzijazmom čiste i uređuju svoj grad, znate da ste na pravom putu,“ poručuju organizatori.
Značajnu ulogu u realizaciji imali su i partneri koji su pružili organizacionu, logističku i finansijsku podršku. Glavni finansijer projekta je Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona. Podršku su pružili i Grad Srebrenik, Sportsko-rekreativni centar Srebrenik, OFK Gradina Srebrenik, te Javno komunalno preduzeće „9. Septembar“ Srebrenik. Svojim doprinosom istakle su se i srebreničke kompanije „Great“ d.o.o. i Hotel Park Srebrenik.
Za sve učesnike organizator je obezbijedio kompletnu zaštitnu opremu, sav potreban radni materijal i osvježenje. Nakon uspješno završene akcije, za volontere je upriličeno zajedničko druženje uz roštilj, kao simboličan znak zahvalnosti za njihov nesebični angažman i uloženi trud.
Tokom akcije prikupljene su značajne količine raznovrsnog otpada, a posebna pažnja posvećena je uređenju zelenih površina. Organizatori posebno ističu važnost uključivanja najmlađih sugrađana u ovakve inicijative, jer se upravo kroz praktične aktivnosti razvija svijest o značaju očuvanja prirode, odgovornom odnosu prema okolišu i vrijednosti volontiranja kao pokretača pozitivnih društvenih promjena.
Ova ekološka akcija još jedna je u nizu uspješno realizovanih aktivnosti UG „Eko Mreža“, koje kontinuirano rade na stvaranju ljepšeg, urednijeg i zdravijeg ambijenta za život svih građana Srebrenika.
Izvor: Radio Studio D
U holu Doma kulture u Srebreniku otvorena je izložba Muzeja istočne Bosne iz Tuzle koja kroz fotografije i tekstove svjedoči o jednom od najtežih perioda u historiji ovog kraja — ratnim dešavanjima i genocidu u Srebrenici između 1992. i 1995. godine.
Autorsko djelo višeg kustosa Nermina Ibrića postavljeno je u okviru manifestacije Dani sjećanja na genocid u Srebrenici i prostire se na 17 izložbenih panoa.
Ono što ovu postavku čini posebnom jeste njen dvostruki fokus. S jedne strane, dokumentuje ratna dešavanja na području Srebrenice, a s druge — prikazuje djecu Srebrenice koja su, uprkos svemu, nakon rata postigla zapažene uspjehe u obrazovanju i profesionalnom radu, u različitim sredinama i oblastima. Time izložba, osim sjećanja, šalje i poruku nade i istrajnosti.
Zanimljivo je i da je ovo prva postavka Muzeja istočne Bosne koja se realizuje izvan njegovog matičnog prostora — a domaćin joj je upravo Srebrenik.
Svi zainteresovani izložbu mogu pogledati do 8. jula, a ulaz je slobodan.
Izvor: Radio Srebrenik
Na području Srebrenika započeo je još jedan važan infrastrukturni projekat. Riječ je o rekonstrukciji lokalnog puta Kiseljak – Rapatnica – Luka, jedne od značajnijih putnih dionica koja povezuje više mjesnih zajednica i svakodnevno je važna za veliki broj građana.
Radove izvodi firma GALAX Brčko, a ukupna vrijednost ugovora iznosi 424.730 KM.
Ovim projektom bit će završena kompletna rekonstrukcija duge i zahtjevne dionice od Mjesne zajednice Luka do Mjesne zajednice Kiseljak, koja prolazi kroz naselje Rapatnica. Riječ je o saobraćajnici koja je godinama bila u prilično dotrajalom stanju, zbog čega su njena obnova i unapređenje bili jedan od važnih infrastrukturnih prioriteta na području Srebrenika.
Rekonstrukcija će značajno doprinijeti većoj sigurnosti svih učesnika u saobraćaju, boljoj povezanosti mjesnih zajednica, ali i kvalitetnijim uslovima života stanovnika ovog dijela grada. Nakon završetka radova građani će dobiti kompletnu i funkcionalno uređenu putnu dionicu između Luke, Rapatnice i Kiseljaka.
Početak radova na putu Kiseljak – Rapatnica – Luka dolazi u vrijeme pojačanih ulaganja u lokalnu infrastrukturu. Ranije je objavljeno da su potpisani ugovori vrijedni ukupno 1,12 miliona KM za rekonstrukciju više putnih dionica na području Srebrenika, među kojima je i ovaj put. Više detalja dostupno je u tekstu Milion i sto za srebreničke puteve: Potpisani ugovori za dvije ključne dionice.
Infrastrukturni projekti ove godine obuhvataju i oblast vodosnabdijevanja. Za područje Mjesne zajednice Tinja osigurano je 2,5 miliona KM za trajno rješenje dugogodišnjeg problema nestašice pitke vode. O ovom projektu više možete pročitati u tekstu Kraj agonije za stanovnike mjesnog područja Tinja – osigurano 2,5 miliona KM za trajno rješenje vodosnabdijevanja.
Dodatni poticaj realizaciji infrastrukturnih projekata u lokalnim zajednicama predstavlja program Vlade Tuzlanskog kantona, kroz koji su za projekte lokalnih zajednica u 2026. godini planirana sredstva u iznosu od tri miliona KM. Detalji su objavljeni u članku Vlada Tuzlanskog kantona: Za projekte lokalnih zajednica namijenjeno 3 miliona KM.
Rekonstrukcija puta Kiseljak – Rapatnica – Luka predstavlja još jedan konkretan korak u modernizaciji putne infrastrukture Srebrenika i unapređenju svakodnevnog života građana.
Izvor: dostavljeni tekst i fotografije
Nevjerovatan i sablasan prizor možete vidjeti i doživjeti ako se uputite prema Srebreniku. Gradina Srebrenik, odnosno poznata srednjovjekovna kula nikoga neće ostaviti ravnodušnim. Možda će vam se učiniti da je do nje nemoguće doći, ali svega nekoliko kilometara je udaljena od glavnog puta.
U većini perioda u godini otvorena je za turistička obilaženja. Građena je na visokoj stijeni zbog potreba tadašnjeg vremena, kao što su razne borbe, ali danas do nje ipak možete jednostavno stići. Stari grad Srebrenik, mjesto čiji su ostaci danas vezani za tvrđavu Gradina, jedan je od najstarijih srednjovjekovnih bosanskih gradova.
Srebrenička Gradina jedna je od najočuvanijih tvrđava iz srednjeg vijeka u Bosni i Hercegovini, a bila je dom bosanskog bana Stjepana II Kotromanića sve do njegove smrti 1353. godine.
U njoj se nalaze mnoge kule kao i manji dvorac. Krije tragove prošlih vremena i u njoj ćete osjetiti neku posebnu energiju. Rado je posjećeno mjesto, a do nje je omogućen pristup jedino mostom koji je obnovljen i siguran za prelazak.
Tvrđava je u dobrom stanju iako svakako da treba posebna uređenja i održavanje.
„Historijsko područje – Stari grad Srebrenik u Srebreniku”, proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Unutrašnjost kule u Srebreniku će vas posebno oduševiti.
Do Gradine Srebrenik se stiže vrlo jednostavno. Nalazi se u naselju Gornji Srebrenik, općina Srebrenik.
Udaljena je 5 km od magistralnog puta Tuzla-Županja. Od Tuzle do Srebrenika potrebno je oko 45 minuta vožnje, na semaforu u Srebreniku treba skrenuti desno, te se voziti još oko 5 kilometara do tvrđave. Ulaz je u prosjeku 2 KM, ali ta cijena može varirati, što svakako trebate provjeriti.
Gradina Srebrenik je sagrađena na visokoj, strmoj i po mnogima ne baš nepristupačnoj stijeni. Ispod najpristupačnijeg dijela grada napravljen je dubok prokop, iz tog razloga tu je most preko kojeg se dolazilo do glavne utvrde, a i dan danas taj most je jedini dio preko kojeg građani i turisti mogu ući u utvrdu. Sadašnji zidovi Gradine su iz 18. stoljeća.
Stari grad je podignut na stijeni koja se izdiže iznad okolnih sela u visini od oko 50 do 70 metara. Visinska razlika između najniže i najviše tačke na kojoj se nalazi kula je oko 13 metara, što je zanimljiv podatak, posebno za ljubitelje ovakvih značajnih historijskih mjesta.
S druge strane dvorca Gradine možete primjetiti planinu Ozren, a u okviru Majevice smješten je grad Srebrenik. Sa tvrđave se vidi cijeli grad i pruža nevjerovatan pogled.
Stari Grad Srebrenik je sačinjen iz nekoliko dijelova, koji su povezani. Svi dijelovi imaju kule i postoji i manji takozvani dvorac.
Kada dođete pored Gradine primjetit ćete ulaznu kapi-kulu koja je smještena na jugoistočnoj padini. Ispred te kule nalazi se umjetni prokop, tako da je pristup na gradinu jedino moguć preko mosta koji je u funkcionalnom stanju. Dimenzije ove kule su 6,5×5,6 m. Kula se sastoji od dva sprata koje rastavlja zidani lučni svod.
U sklopu gradine Srebrenik nalazi se Donji grad koji je sastavljen i kojeg čine ulazna kvadratna četvorostrana kula-kapija sa pomoćnom zgradom i dvorištem.
Tu je druga kula (kula II) u obliku izdužene potkovice, unutrašnjih dimenzija dužine oko 5 m i širine 3,5 m. Sačuvana je u visini od 4,5 m.
Sa dijela gdje je zaobljena četverostrana kula možete stići do platoa na kome se nalazi kasarna, odakle, pored kvadratne četvorostrane kule vode kamene stepenice do kapije Gornjeg Grada odnosno Srebreničke citadele.
Citadela je ime koje označava najsnažnije utvrđeni, uglavnom središnji dio utvrde, odnosno kule. Najjednostavnije rečeno prostor smješten unutar grada, a opet na neki način izdvojen od svega ostalog.
U citadeli se nalazi manji dvorac, pored koga je na vrhu stijene iznad ulazne gradske kule-kapije smješten veliki okrugli četvorostrani Donžon – a to je najjača kula u tvrđavi, i označava posljednje mjesto odbrane.
Treća kula (kula III) se sjeveroistočnim kutom nastavlja na zapadni zid obora. Bitno je napomenuti da je pravokutne osnove, dimenzija 6,70×7,50 m, a u njoj se nalazi cisterna – odnosno između ulaza u gornji dio grada i kule IV nalazi se cisterna.
Po zauzeću grada Srebrenika ovdje su Osmanlije sagradile džamiju, te postoje podaci da je čak krajem 19. stoljeća ova zgrada bila aktivna.
Četvrta kula IV (glavna kula) nalazi se na najvišem dijelu grada, ima osnovu u obliku nepravilnog kruga, a njena unutrašnjost je veličine 4,8×5,2 m, dok su temelji zidova debljine do 2,85 m.
Osim prizemlja postojala su još dva sprata, razdvojena drvenom konstrukcijom.
U sklopu Gradine je stambena zgrada i zajedno sa glavnom kulom predstavlja središnji objekt grada.
Postoje nagađanja da je u osmanskom periodu služila za smještaj posade. Pregradnjom u 18. stoljeću nestalo je srednjovjekovnih tragova.
Postoji podatak da su bedemi grada i vanjski dijelovi zidova svih kula i obora, koji su zajedno sa bedemima činili obrambeni omotač grada – debeli oko 1,5 m.
Mnogo su nagađanja što se tiče pouzdanog podatka ko je zapravo izgradio Gradinu u Srebreniku. Neka od njih su legende i priče u narodu koje nisu pouzdan izvor. Neki od historičara i istraživača su mišljenja da su Gradinu u Srebreniku izgradili Mađari dok su vladali banovinom Bosnom, a to je bilo u XIII vijeku.
U nekim od historijskih dokumenata postoje bilješke da je ugarski kralj 1464. godine osnovao dvije banovine, u Jajcu i Srebreniku, kako bi zaustavio osvajački pohod Turaka.
Bez obzira na to, nakon 55 godina Gradinu u Srebreniku su osvojili Turci, a današnji izgled je zapravo još iz vremena dok su oni vladali. Turci su Gradinu u Srebreniku koristili 300 godina, od 1519. do 1835. godine.
Gradina Srebrenik prvi put je pomenuta 1333. godine. Bio je to 15. februar 1333. godine, a u to vrijeme grad Srebrenik bio je u vlasti bosanskog bana Stjepana II Kotromanića (1322–1353).
Tada je bosanski vladar, ban Stjepan II Kotromanić potpisao povelju sa Dubrovačkom Republikom o iznajmljivanju Stona, Pelješca, te pojedinih dijelova Dubrovačke Republike. Spomenut je u pisanim izvorima, a postoje razni historijski podaci o tome.
Sve se dešavalo u podgrađu Srebrenika, kada je ban primio poslanike Dubrovačke republike, pa im tom prilikom potvrdio pravo posjeda u Stonskom ratu (Pelješcu), „za sva vremena” – kako on to kaže u svojoj Povelji.
Prema nekim navodima, Stjepanu II Kotromaniću rodio se tada i sin, što je bio dodatni razlog za slavlje.
Prema historijskim podacima Stjepan II Kotromanić rođen je 1295. godine, a preminuo je 1353. u septembru. Poznati su podaci da je Stjepan II Kotromanić najstariji sin Stjepana Kotromanića i srpske princeze Jelisavete Nemanjić, kćerke kralja Dragutina. Za vrijeme vladavine Stjepana II Kotromanića zabilježena je najveća ekspanzija bosanske banovine. Zahvaljujući potezima i vezama njegovog strica Stjepana II, njegov nasljednik Tvrtko I Kotromanić napravio je najjaču samostalnu državu Bosnu.
Gradina Srebrenik je prvi put pomenuta u vrijeme vladavine Stjepana II Kotromanića, u njoj su se odvijali važni događaji, potpisivane povelje, a prema nekim navodima tu se rodio i sin Stjepana II Kotromanića.
Dolaskom Osmanlija u Gradinu Srebrenik smještena je stalna vojna posada koja je sredinom 16. stoljeća imala 48 mustahfiza (posadnika). Posadom kroz osmanski period zapovjedaju dizdari uz pomoć serbuljuka i ćehaja.
Od 16. stoljeća pod Srebrenikom se razvija bitno naselje, Beg Konak, dio gdje je bio upravnik ovog kraja.
Utvrda Srebrenik od 18. stoljeća ulazi u sastav Kapetanije Gradačac. Utvrda je dograđivana nekoliko puta 1756. i 1777. godine. Godine 1833. Srebrenik posjeduje 7 topova, ali ubrzo je i napušten.
Prvi osmanski defteri, knjige, zatiču u Srebreniku, pored varoši grada Srebrenika, još jednu gradsku mahalu, a unutar zidina nalazila se džamija. Sama Gradina je uglavnom orijentalnom ambijentu od 1518./1519. godine kada je i došla pod osmansku vlast.
Za Gradinu u Srebreniku veže se i jedan važan historijski događaj. Mađarski kralj Lajoš je na ovim prostorima doživio jedan težak poraz. Prije toga je izgubio ugarski državni pečat, a to je tada značilo da mora biti obavljena ponovna potvrda svih ugovora koji su ovjereni tim pečatom.
Gradina Srebrenik je pod zaštitom još od 1962. godine, kada je upisan u Registar nepokretnih spomenika kulture Bosne i Hercegovine, a nakon toga su krenule i značajne obnove. Godine 1954. poduzeti su pripremni radovi a 1955. godine izvršeno je uređenje i zaštita stambene zgrade. Od 1975. do 1978. godine izvršena je zaštita svih objekata na Starom gradu i sagrađen novi most za prilaz gradu. Most je obnovljen i uređen 2003.–2004. godine, a prije nekoliko godina izgrađen je najnoviji pristupni most preko kojeg se dolazi do glavne kule. Iako izgleda malo strašno, most je danas siguran za prelazak.
Današnji izgled Gradine Srebrenik zapravo je ostavština Turaka koji su je koristili skoro 300 godina, od 1519. do 1835. godine, a naravno da su je vremenom dorađivali spram svojih potreba.
Gradina Srebrenik predstavlja jedan od najočuvanijih srednjovjekovnih gradova u Bosni, najočuvaniji primjerak arhitekture toga doba, kako pojašnjavaju neki od historičara. Međutim, zanimljiv je podatak da nije bilo arheoloških istraživanja, i da bi ona svakako dala odgovore na to ko je ustvari i kada izgradio Gradinu Srebrenik.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika 2004. godine proglasila je „Historijsko područje – Stari grad Srebrenik u Srebreniku” nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Spomenimo da nacionalni spomenik čine: zidine starog grada, ruševine detaširane kule i most. Spomenik je arheološki neistražen i predstavlja potencijalno nalazište (arheološki rezervat) pokretnog arheološkog materijala, koji će svakako, vjerujemo, biti istražen.
Izvor: eNovosti
Bila je to odlučujuća utakmica u grupi B. Obje reprezentacije trebale su pobjedu za prolazak dalje, čime bi već ostvarile najveći uspjeh svojih reprezentacija i zemalja na jednom Svjetskom prvenstvu. Katarci su osjećali pritisak namrgođenih zvaničnika, koji su potrošili silne petrodolare kako bi ta reprezentacija konačno ostvarila uspjeh. Ali ni Bosanci nisu željeli da njihov drugi nastup na Svjetskom prvenstvu završi već u grupnoj fazi.
Za neupućene, prizor je mogao biti zbunjujući: navijači na bosanskoj strani nisu mahali plavo-žutim zastavama sa stiliziranim obrisom zemlje, nego bijelim zastavama s ljiljanima. Dakle, nisu nosili nepopularnu zastavu koju su stranci uveli nakon rata 1996. godine i koju odbacuju srpski i hrvatski nacionalisti jer se ne žele poistovjetiti s bosanskim identitetom. Mahali su, naprotiv, nezvaničnim Ljiljanima, koji se u Sarajevu smatraju pravom zastavom – zastavom bosanskog kraljevstva iz 13. stoljeća.
Bosna je počela silovito. Četrdesetogodišnji reprezentativni veteran Džeko najprije je propustio priliku, ali je već u 29. minuti Kerim Alajbegović lijepim udarcem postigao prvi pogodak. Šokirani Katarci reagirali su samo pet minuta kasnije – autogolom. Bilo je 2:0 za Bosnu. A kada je Džeko potom pogodio stativu, gostima kafića u sarajevskoj staroj čaršiji zamalo je kolektivno stalo srce.
Potom su Katarci uzvratili. Hassan al-Haydos u 42. minuti smanjio je na 2:1, rezultat kojim se otišlo na odmor. U nastavku je utakmica postala sve haotičnija. Katarci su pogodili stativu, a Bosanci počeli gubiti sigurnost. Selektor Barbarez izveo je Džeku, a onda je u 80. minuti mladi Ermin Mahmić donio olakšanje svojoj reprezentaciji pogotkom za konačnih 3:1. Bosna je osigurala treće mjesto. Katar je ispao.
Veliko slavlje u Sarajevu. I nada: ratom iskušana i uvijek iznova izložena pritiscima Bosna i Hercegovina sada konačno mora biti priznata.
Kada su bosanski navijači na stadionu u dalekom Seattleu zapjevali pjesmu „Ljiljani” Halida Bešlića, gosti kafića u Sarajevu više nisu mogli zadržati emocije. Ljiljan nije tek cvijet. On simbolizira ljepotu i ranjivost, a pjesma o patnji i nadi duboko pogađa slušaoce. Tako nastaje kulturna veza koju svi razumiju. Na bosanskim stadionima nema mjesta pjesmama mržnje, kakve su u drugim zemljama sasvim uobičajene. Ali ima osjećaja za poeziju.
Izvor: Odgovor.ba — originalno objavljeno u TAZ-u (Njemačka), autor: Erich Rathfelder
Već dvadesetu godinu zaredom, grupa entuzijasta u Srebreniku uspješno organizuje tradicionalne susrete stanovnika ovog grada koji sebe popularno nazivaju staničarima.
Riječ je o autohtonim Srebreničanima koji su odrastali u ovom gradu pedesetih godina prošlog vijeka i kasnije, u vrijeme kada je željeznička stanica bila glavni centar svih dešavanja. Za većinu tadašnjih žitelja, željeznička stanica — kao glavno jezgro grada koji je tek nastajao pored novoizgrađene pruge Brčko–Banovići — predstavljala je sinonim Srebrenika. Upravo zbog toga se autohtoni Srebreničani i danas s ponosom nazivaju staničarima.
I ovog puta okupio se veći broj staničara i njihovih prijatelja, kako onih koji i dalje žive u Srebreniku, tako i onih koje su životni putevi odveli na razne strane svijeta. Zajedno su evocirali uspomene na djetinjstvo i vrijeme neposredno nakon Drugog svjetskog rata, kada su u srebreničkoj kotlini postojale samo novoizgrađena željeznička stanica i nekoliko privatnih kuća.
Program je obuhvatio obilazak perona i zgrade željezničke stanice, tradicionalne igre bliške, te šetnju ulicama grada i polaganje cvijeća na spomen-obilježja poginulim borcima u protekla dva rata. Organizovana je i posjeta objektu u izgradnji u Donjem Srebreniku, koji će uskoro biti završen i predstavljat će jedan od najreprezentativnijih domova za starija lica u Bosni i Hercegovini.
Nakon toga, u hotelu Park upriličeno je druženje prvih stanovnika ovog grada i potomaka porodica koje su prije više od pola vijeka na ledini počele izgrađivati Srebrenik.
Izvor: dostavljeni tekst
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je odluku da se zahtjevi za verifikaciju računa stare devizne štednje mogu podnijeti od 1. jula do 31. oktobra 2026. godine.
Odluka je donesena na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, a Finansijsko-informatička agencija (FIA) FBiH dužna je do 31. decembra završiti postupak verifikacije.
Iz Federalnog ministarstva finansija su kao razlog za donošenje ove odluke istakli da se starim deviznim štedišama u redovnom roku omogući ostvarivanje njihovih prava, te da svi građani koji imaju neizmirena potraživanja po ovom osnovu blagovremeno podnesu zahtjeve.
Izvor: Radio Srebrenik
Vlada Tuzlanskog kantona utvrdila je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim službenicima Tuzlanskog kantona i uputila ga u dalju skupštinsku proceduru. Predložene izmjene rezultat su analize primjene postojećeg zakona i potrebe da se pojedine odredbe preciziraju.
Jedan od osnovnih ciljeva predloženih izmjena jeste jasnije uređivanje primjene policijskih ovlaštenja, efikasnije vođenje disciplinskih postupaka i stvaranje boljih uslova za profesionalni razvoj policijskih službenika.
Izmjene zakona trebale bi doprinijeti većoj sigurnosti građana i modernizaciji rada Uprave policije Tuzlanskog kantona, čime se nastavlja kontinuirani rad na unapređenju sigurnosnog sistema u kantonu.
Izvor: Radio Srebrenik
Zmajevi na Svjetskom prvenstvu nastavljaju svoj put, nakon što su pobjedom protiv Katara i uz rezultate koji su im išli u prilog osigurali plasman u narednu fazu takmičenja.
Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine savladala je Katar rezultatom 3:1 u posljednjem kolu grupne faze, čime je došla do četiri boda u Grupi B. Iako taj trijumf nije bio dovoljan za drugo mjesto, jer je Kanada zadržala prednost zbog bolje gol-razlike, Zmajevi su kao trećeplasirana selekcija obezbijedili nastup u nokaut fazi.
Sljedeći protivnik bit će domaćin Svjetskog prvenstva, reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država. Ovaj susret izaziva veliko interesovanje bh. javnosti i očekuje se spektakularan duel.
Izvor: Radio Srebrenik
U Srebreniku je, uz saglasnost predsjednika Odbora, premijera Tuzlanskog kantona Irfana Halilagića, održana 2. sjednica Organizacionog odbora za obilježavanje 80. godišnjice izgradnje Omladinske pruge Brčko-Banovići, koja se navršava u novembru ove godine.
Na sjednicu su pozvani svi članovi Odbora, a prisustvovali su joj, uz inicijatora i nosioca obilježavanja godišnjice, SABNOR-a Tuzlanskog kantona, predsjednik Zlatko Dukić i sekretar SABNOR-a TK Edina Iljazagić.
Omladinska pruga Brčko-Banovići, duga 92 kilometra, izgrađena je 1946. godine u rekordnom roku od samo šest mjeseci, uz učešće više od 62.000 omladinaca iz cijele Jugoslavije i inostranstva. Ova značajna godišnjica bit će obilježena nizom manifestacija tokom novembra.
Izvor: Radio Srebrenik
Započeli su radovi na rekonstrukciji spomenika u Mjesnoj zajednici Ahmići u Sladnoj, u blizini centralne osnovne škole u ovom mjestu.
“Ovo mjesto nosi posebno značenje za našu zajednicu i čuva sjećanje na one koji su dali najviše za slobodu koju danas živimo”, poručuju iz lokalne zajednice.
Vrijednost radova iznosi oko 30.000 KM, a projekat se realizuje uz sufinansiranje Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, koje i kroz ovakve projekte daje doprinos očuvanju kulture sjećanja i dostojanstvenom njegovanju naših spomen-obilježja.
Izvor: Radio Srebrenik
Povodom Dana grada Srebrenika, grad je dobio vrijedan i poseban poklon – umjetničko djelo akademskog kipara Omera Smajlovića, čovjeka čiji rad i stvaralaštvo već godinama na poseban način čuvaju duh Bosne, njene historije i identiteta.
Gradonačelnik Adnan Bijelić uputio je iskrenu zahvalnost Omeru Smajloviću na ovom vrijednom poklonu zajednici, istakavši da je ovo umjetničko djelo trajni pečat jednog vremena, jednog naroda i jednog grada – djelo koje će ostati da živi u Srebreniku, svjedočeći generacijama o naslijeđu i bogatoj kulturnoj baštini.
Izloženo u šalter sali Gradske uprave, prostoru kroz koji svakodnevno prolazi veliki broj građana, ovo djelo tom ambijentu daje jednu sasvim novu dimenziju – spoj svakodnevnog života, administracije, ali i umjetnosti i tradicije.
Inspirirano starom Bosnom, Starim gradom Srebrenikom i srednjovjekovnim naslijeđem, djelo predstavlja briljantan spoj starog bosanskog načina gradnje, stilizovane bosančice i prepoznatljivog autorovog umjetničkog izraza.
Posebnu vrijednost nosi i sama priča o njegovom nastanku. Omer Smajlović je prije nekoliko godina pronašao staro izdubljeno bukovo drvo koje je nekada služilo kao bure za čuvanje pšenice, te mu svojim jedinstvenim umjetničkim rukopisom udahnuo novi život i novu svrhu.
U drvetu su oslikani motivi srednjovjekovne Bosne, Starog grada Srebrenika, viteza, mača i štita, uz njegovu prepoznatljivu stilizovanu bosančicu. Posebnu simboliku i ljepotu ovom djelu daje palma koja izrasta iz drveta kao simbol života, trajanja i stalne obnove.
Izvor: dostavljeni tekst
Srebrenik.NET Digitalni glas Srebrenika, već treću deceniju