Arhiva oznaka: srebrenik

Danas je počela rekonstrukcija i sanacija ulica 25. novembra i Maršala Tita u centru Srebrenika, jednog od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u gradu.

Riječ je o važnoj i frekventnoj saobraćajnici koja je već duže vrijeme bila u dotrajalom stanju. Vrijednost projekta iznosi 695.440 KM, a radove izvodi domaća kompanija JATA GROUP Srebrenik.

Osim rekonstrukcije kolovoza, projektom je predviđeno i rješavanje dugogodišnjeg problema odvodnje površinskih voda. Na ovoj dionici građani su se godinama suočavali s plavljenjem, dotrajalom infrastrukturom i neadekvatnom odvodnjom, zbog čega je svaka jača kiša otežavala, a nerijetko i potpuno onemogućavala odvijanje saobraćaja.

Prema najavi gradonačelnika Grada Srebrenika Adnana Bjelića, cilj je da ti problemi nakon završetka radova postanu prošlost.

Sredstva za realizaciju projekta obezbijeđena su zahvaljujući aplikaciji Gradske uprave i podršci Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

Dok traju radovi, ova dionica bit će zatvorena za saobraćaj. Građanima se upućuje molba za strpljenje i razumijevanje zbog privremenih poteškoća u svakodnevnom funkcionisanju i saobraćaju u centru grada.

Hoće li rekonstrukcija u potpunosti riješiti problem odvodnje vode, pokazat će vrijeme i prve veće padavine nakon završetka radova. Građani će, stoga, s posebnom pažnjom pratiti kvalitet izvedenih radova i funkcionisanje sistema odvodnje.

Izvor: objava gradonačelnika Grada Srebrenika Adnana Bjelića na Facebooku, 10. augusta 2026.

Računi za električnu energiju pumpne stanice vodovoda Mjesne zajednice Čekanići pokazuju zbog čega je ovogodišnje povećanje cijene vode bilo neophodno za očuvanje normalnog funkcionisanja vodovodnog sistema.

Prema informacijama objavljenim na Facebook profilu Mjesne zajednice Čekanići, potrošnja električne energije u dva posmatrana mjeseca bila je gotovo ista, ali je iznos računa značajno povećan zbog prelaska na tržišno snabdijevanje i viših cijena električne energije.

Potrošnja gotovo ista, račun veći 361,71 KM

Za period od 1. do 30. juna 2026. godine pumpna stanica potrošila je ukupno 2.903,098 kWh. Račun je iznosio 745,13 KM, a snabdijevanje je bilo označeno kao javno.

U periodu od 1. do 31. jula 2026. godine potrošnja je iznosila 3.016,030 kWh, odnosno samo 112,932 kWh više. Ipak, ukupan račun dostigao je 1.106,84 KM – čak 361,71 KM više nego u junu.

Najveći udar došao kroz skuplju dnevnu tarifu

Detaljna analiza računa pokazuje da je najveća razlika nastala kod obračunate električne energije. U junu je 1.631,264 kWh obračunato po dnevnoj, višoj tarifi po cijeni od 0,184300 KM/kWh, dok je u julu 1.692,338 kWh obračunato po cijeni od 0,280000 KM/kWh.

Samo je stavka električne energije po višoj tarifi tako povećana sa 300,64 KM na 473,85 KM. Istovremeno, energija po manjoj tarifi povećana je sa 117,14 KM na 249,25 KM. Ukupna obračunata električna energija porasla je sa 422,08 KM na 723,10 KM.

Na računu za juli jasno je navedeno da je riječ o tržišnom snabdijevanju, dok je junski račun bio izdat po modelu javnog snabdijevanja. Zbog toga veći račun nije posljedica naglog povećanja rada pumpe, nego prvenstveno promjene cijene električne energije. Drugim riječima, potrošnja je porasla za približno četiri posto, a račun za gotovo 49 posto.

Solarna elektrana kao dugoročno rješenje

Kako bi se zaštitio budžet Mjesne zajednice i smanjio pritisak na mještane koji koriste vodovod, jedno od najrazumnijih dugoročnih rješenja jeste izgradnja vlastite solarne elektrane. Pumpna stanica najveći dio energije troši tokom dana, upravo u periodu kada fotonaponski paneli proizvode najviše električne energije.

Predlažem izgradnju mrežne fotonaponske elektrane snage 14 kWp, sa približno 80 m² panela postavljenih na krovu objekta ili na odgovarajućoj parceli uz pumpnu stanicu. Procijenjena godišnja proizvodnja iznosila bi, s obzirom na lokaciju i broj sunčanih dana, oko 16.800 kWh.

• Preporučena snaga: 14 kWp
• Potrebna površina: oko 80 m²
• Očekivana proizvodnja: oko 16.800 kWh godišnje
• Primarna namjena: pokrivanje dnevne, više tarife

Važno je naglasiti da bi solarna elektrana proizvodnjom mogla pokriti veliki dio godišnje potrošnje i gotovo u potpunosti neutralisati skupu dnevnu tarifu u periodima intenzivne proizvodnje. Konačan procenat pokrivenosti zavisio bi od profila rada pumpe, ljetne i zimske proizvodnje, uslova priključenja i pravila obračuna eventualne predaje viška energije u mrežu. Zbog toga bi prije konačne odluke trebalo izraditi stručni energetski proračun na osnovu najmanje 12 mjeseci mjerenja potrošnje, što sigurno Mjesna zajednica ima u obliku računa za električnu energiju.

Procjena investicije i povrata

Za elektranu od 14 kWp po sistemu „ključ u ruke“, uključujući panele, inverter, konstrukciju, zaštitnu opremu, projektovanje i montažu, realno je planirati okvirnu investiciju od 15.000 KM do 20.000 KM. Tačan iznos može se utvrditi tek nakon pregleda lokacije i pribavljanja najmanje tri ponude kvalifikovanih izvođača.

Ako bi elektrana proizvela planiranih 16.800 kWh godišnje i ako bi se najveći dio te energije potrošio direktno za rad pumpe, godišnja bruto ušteda mogla bi se okvirno kretati oko 5.500 do 6.500 KM, zavisno od budućih cijena električne energije, tarifa, naknada i stvarnog stepena vlastite potrošnje proizvedene energije.

Na osnovu tih pretpostavki, jednostavni period povrata investicije iznosio bi približno 2 do 3 godine. Nakon toga elektrana bi nastavila smanjivati troškove rada vodovoda, uz redovno održavanje i eventualnu zamjenu invertera tokom životnog vijeka sistema. Dodatna korist bila bi manja izloženost budućim poskupljenjima električne energije. Prvi korak trebao bi biti izrada glavnog energetskog i finansijskog proračuna, provjera mogućnosti priključenja te eventualno zajedničko apliciranje prema općinskim, kantonalnim, entitetskim i drugim dostupnim fondovima.

Izvor: Facebook profil Mjesne zajednice Čekanići i priloženi računi JP Elektroprivreda BiH.

Problem pasa lutalica u Srebreniku ponovo je došao u fokus javnosti nakon incidenta u kojem je, prema navodima majke, nekoliko pasa nasrnulo na njenu maloljetnu kćerku u užem centru grada.

Incident se, prema pisanoj prijavi koju je Jasmina Slanjankić Hasić uputila JP Veterinarska stanica Srebrenik, dogodio 2. augusta 2026. godine oko 20 sati, u Ulici Kulina Bana, u blizini poslovnice BH Pošte i stambene zgrade „Tinjanka 1“.

Kako je navedeno u prijavi, djevojčica rođena 2017. godine igrala se ispred zgrade sa vršnjacima kada su joj prišla i nasrnula na nju nekoliko pasa lutalica. Veće fizičke posljedice, prema navodima majke, izbjegnute su tako što se dijete od pasa odbranilo biciklom. Djevojčici je, zbog pretrpljenog straha i stresa, ukazana ljekarska pomoć u JZU Dom zdravlja Srebrenik, o čemu je izdat ljekarski nalaz.

Majka u prijavi tvrdi da ovo nije prvi sličan incident u kojem su njena djeca bila izložena opasnosti, te navodi da su događaju svjedočili stanari okolnih zgrada i prolaznici.

Od JP Veterinarska stanica Srebrenik zatražila je hitan izlazak na teren i uklanjanje pasa koje smatra agresivnim i opasnim, kao i pisano očitovanje o mjerama koje će biti poduzete. U prijavi je također zatražila pojašnjenje zbog, kako navodi, izostanka reakcije na ranije prijavljene slučajeve.

„Ovaj incident je direktna posljedica dugogodišnjeg nečinjenja i propusta u obavljanju dužnosti hvatanja, sterilizacije i smještaja opasnih i napuštenih pasa u azile“, navodi se u prijavi. Ove tvrdnje predstavljaju stav podnositeljice prijave i u trenutku objave nisu nezavisno potvrđene.

Podnositeljica je najavila da će, ukoliko ne dobije odgovor i ne budu poduzete odgovarajuće mjere, slučaj prijaviti drugim nadležnim organima i razmotriti pokretanje pravnih postupaka.

U objavi na svom Facebook profilu majka je dodatno navela da je prijavu poslala preporučenom poštom, te izrazila nezadovoljstvo zbog toga što, prema njenim riječima, nije dobila odgovor. Istakla je da se na javno obraćanje odlučila ne samo zbog svoje djece, već i zbog sigurnosti druge djece i građana.

U javno dostupnom materijalu iznesene su i teške optužbe na račun direktora Veterinarske stanice. Te navode nismo mogli nezavisno provjeriti, zbog čega ih ne predstavljamo kao utvrđene činjenice. Do objave ovog teksta nismo dobili odgovor Veterinarske stanice Srebrenik. Njihovo očitovanje ćemo objaviti ukoliko ga dostave.

Videozapis i dodatne informacije koje je objavila majka dostupni su na ovom linku.

Slučaj još jednom otvara pitanje sistemskog rješavanja problema napuštenih životinja, posebno u naseljenim i frekventnim gradskim područjima gdje se svakodnevno kreću djeca i drugi građani.

Napomena: Tekst je sačinjen na osnovu pisane prijave i javne objave majke. Identitet maloljetnog djeteta nije objavljen radi zaštite privatnosti.

Ovih ljetnih dana ponovo, nažalost, svjedočimo nestašici pitke vode i redukcijama na području Srebrenika. Umjesto da se lokalna vlast ozbiljno uhvati u koštac s ovim problemom i ponudi konkretna i dugoročna rješenja, ponovo gledamo pokušaj prebacivanja odgovornosti na opoziciju.

Prema posljednjim porukama vladajuće većine u Gradskom vijeću, za nestašicu vode i redukcije kriva je SDA zato što nije podržala kredit od milion KM za izgradnju bazena za vodu.

Zaista, gospodo iz vladajuće trojke – lakše je za problem nestašice vode okriviti opoziciju nego priznati vlastitu odgovornost.

Podsjećamo građane Srebrenika: SDA je opozicija u Gradskom vijeću. Ne upravljamo gradom, ne raspoređujemo budžetska sredstva, ne određujemo prioritete investicija i ne donosimo odluke koje se tiču upravljanja javnim preduzećima i sistemom vodosnabdijevanja.

Vi ste preuzeli vlast – preuzmite i odgovornost.

Kada ste povećavali cijenu vode, obećavali ste građanima da će time biti unaprijeđeno vodosnabdijevanje i da redukcija više neće biti. SDA je upravo zato bila protiv takvog povećanja – jer povećanje cijene samo po sebi ne proizvodi novu količinu vode.

Zatim ste obećavali da ćete problem riješiti dovođenjem vode iz Gradačca, i to po cijeni koja je višestruko veća od cijene po kojoj se voda prodaje građanima Srebrenika. I tada ste tvrdili da će to biti rješenje za redukcije. Danas vidimo rezultat. Velika sredstva su uložena u taj sistem, a građani Srebrenika ponovo nemaju dovoljno vode.

Građani također još uvijek čekaju odgovor na pitanje – šta se desilo sa kupovinom zemljišta u području Krč, gdje je istražna bušotina pokazivala izdašnost od čak 8 litara vode u sekundi?

Na prijedlog Gradske uprave, Gradsko vijeće je dalo saglasnost za kupovinu zemljišta sa istražnom bušotinom, za što je izdvojeno oko 60.000 KM budžetskih sredstava.

Međutim, umjesto zemljišta na kojem se nalazi istražna bušotina, kupljena je parcela udaljena nekoliko stotina metara od same bušotine. Od tada, javnost nije dobila informacije zbog čega je došlo do takve promjene, niti su poduzeti konkretni koraci na istraživanju i potvrđivanju potencijalnih izvorišta vode na kupljenoj lokaciji.

S obzirom na višegodišnje probleme s vodosnabdijevanjem, građani imaju pravo znati kako je utrošen javni novac, zašto nije kupljena parcela na kojoj se nalazi istražna bušotina koja je pokazivala značajan kapacitet, te šta je konačan plan Gradske uprave za stavljanje ovog potencijalnog izvorišta u funkciju.

Zato pitamo: zaslužuju li građani Srebrenika barem da im se kaže istina?

Nemojte građanima prodavati predizbornu priču da SDA, koja je opozicija, opstruira vitalne projekte, dok istovremeno vi upravljate gradom i raspolažete njegovim budžetom.

Prvo pronađite vodu, pa onda pravite bazene.

SDA je prošle godine pokušala ponuditi konkretno rješenje. Na području Tutnjevca izvršene su aktivnosti na bušenju i pronađene su nove količine vode. Umjesto da se to iskustvo iskoristi i nastavi sa ozbiljnim hidrogeološkim istraživanjima, nije bilo dovoljno spremnosti da se taj proces nastavi. Zašto?

Zato što je rješenje pokušala ponuditi opozicija?

Građani ne bi trebali biti taoci političkih prepucavanja. Naš stav je jasan: Srebreniku su potrebna ozbiljna hidrogeološka istraživanja, pronalazak novih izvorišta i izgradnja novih bušotina. Jer prvo treba pronaći vodu, a onda praviti bazene i akumulirati zalihe.

Kredit od milion KM za izgradnju bazena, bez obezbjeđenja novih i dovoljnih količina vode, neće riješiti problem. Možemo napraviti i najveći bazen, ali ako ga nemamo čime napuniti – građani će i dalje imati redukcije.

Posebno je licemjerno danas govoriti o nedostatku novca za rješavanje problema vodosnabdijevanja, dok ste istovremeno imali dovoljno sredstava i političke većine za povećanje vijećničkih dnevnica, naknada u upravnim i nadzornim odborima i komisijama.

Za te namjene izdvajaju se značajna sredstva – i sigurno nisu zanemariva u odnosu na milion KM kredita na kojem toliko insistirate.

SDA nije protiv rješavanja problema vodosnabdijevanja. SDA je protiv toga da se građanima prodaje privid rješenja. Nećemo podržavati zaduživanje građana Srebrenika za projekte za koje smatramo da neće riješiti suštinski problem, posebno ako prije toga nisu obezbijeđene nove količine vode.

Na kraju, poručujemo vladajućoj većini:

Ne krivite opoziciju SDA za odluke koje ste sami donosili, za novac kojim vi raspolažete i za sistem kojim vi upravljate.

10 godina ste vlast u ovom gradu. Imate većinu u Gradskom vijeću. Imate mogućnost da donosite odluke. Imate odgovornost prema građanima.

Zato – ne prebacujte odgovornost. Preuzmite je!

Izvor: Saopćenje Kluba vijećnika SDA u Gradskom vijeću Srebrenik.

Trenutni toplotni val i povećana potrošnja vode ponovo su u fokus stavili pitanje kapaciteta vodovodnog sistema na području Srebrenika. Vijećnik u Gradskom vijeću Srebrenik Adis Fazlić objavio je na svom Facebook profilu da će na narednoj sjednici tražiti uvrštavanje posebne tačke dnevnog reda koja bi se odnosila na nastavak izgradnje dodatnog rezervoara „Otava R-2“.

Prema Fazlićevim navodima, dnevna potrošnja vode tokom aktuelnog toplotnog vala veća je za oko 700 kubnih metara od količine vode koja se zahvata. Istovremeno, pumpe i druga oprema rade bez prekida, što dodatno opterećuje sistem i povećava potrebu za remontom i tekućim održavanjem.

Fazlić navodi da je riječ o projektu rezervoara kapaciteta 2.500 kubnih metara, čiji bi nastavak izgradnje, prema njegovim riječima, povećao zalihe vode u periodima najveće potrošnje. Kao očekivane koristi ističe lakše prevazilaženje ljetnih i sušnih perioda, smanjenje rizika od redukcija i dugoročniju stabilnost za gradska, prigradska i druga naselja koja koriste gradski vodovod.

Vijećnik je u objavi naveo i da se opozicija u Gradskom vijeću, predvođena SDA, ranije protivila nastavku projekta. Ove navode objavljujemo kao tvrdnje Adisa Fazlića, dok druga strana u dostavljenoj objavi nije iznijela svoj stav.

Pitanje vodovodne infrastrukture već je bilo u fokusu nekoliko objava na portalu Srebrenik.NET. U junu je objavljeno da je počela izgradnja glavnog rezervoara „Previle“, vrijednog 593.508,38 KM, koji bi trebao biti povezan sa vodovodnom mrežom u Tinji i rezervoarom u Tinji Donjoj. Ranije je objavljeno i da se na području Tinje istovremeno realizuju dva projekta ukupne vrijednosti veće od 1,2 miliona KM.

Ti projekti predstavljaju važan korak u rješavanju dugogodišnjih problema vodosnabdijevanja na području Tinje, ali se odnose na širi razvoj mreže i nisu isti projekat kao „Otava R-2“. Njihovo povezivanje sa novim rezervoarom i ukupnim kapacitetima sistema bit će važno za dugoročnu sigurnost vodosnabdijevanja.

Dok se ne pronađe trajno rješenje za povećanje akumulacijskog kapaciteta, Fazlić je pozvao građane da vodu koriste racionalno. Posebno je apelovao da se u narednim danima izbjegava punjenje bazena i zalijevanje većih površina. Prema njegovoj objavi, privremene noćne redukcije predviđene su od 22:00 do 6:00 sati.

O tome hoće li inicijativa za nastavak izgradnje rezervoara „Otava R-2“ biti uvrštena na dnevni red i kakav će stav zauzeti Gradsko vijeće trebalo bi biti poznato nakon naredne sjednice.

Izvor: dostavljeni tekst (Facebook objava Adisa Fazlića)

U Domu kulture u Srebreniku privodi se kraju instalacija nove opreme koja će omogućiti kvalitetnije prikazivanje filmova, ali i drugih kulturnih i scenskih sadržaja.

Projekat obuhvata savremeni kino-projektor, veliko kino-platno, Dolby surround zvuk i novu scensku rasvjetu. Dogovorena su i prava za prikazivanje najnovijih svjetskih filmskih hitova.

Zahvaljujući ovoj investiciji, Srebrenik će dobiti kino-ugođaj kakav još uvijek nemaju ni neke mnogo veće sredine u Bosni i Hercegovini i regiji.

Vrijednost projekta iznosi oko 350.000 KM. Sredstva su obezbijeđena nakon uspješne aplikacije Grada Srebrenika na javni poziv Federalnog ministarstva kulture i sporta, uz sufinansiranje iz budžeta Grada Srebrenika.

Izvor: Radio Srebrenik

Gračanica, Doboj Istok, Gradačac i Srebrenik obuhvaćeni su analizom fiskalnog prometa koja je pokazala rast uprkos uvođenju neradne nedjelje.

Federalno ministarstvo trgovine objavilo je analizu fiskalnog prometa u rubnim općinama Federacije Bosne i Hercegovine, navodeći da službeni podaci ne potvrđuju tvrdnje o značajnijem preljevanju potrošnje u Republiku Srpsku nakon uvođenja neradne nedjelje.

Analizom su obuhvaćeni Tešanj, Gračanica, Doboj Istok, Doboj Jug, Gradačac, Novi Grad Sarajevo, Trnovo i Srebrenik. Upoređeni su podaci o fiskalnom prometu za prvo polugodište 2024. i 2026. godine, uz korekciju za prosječnu stopu inflacije od 3,35 posto.

Prema podacima Ministarstva, sve analizirane općine ostvarile su nominalni i realni rast fiskalnog prometa.

Srebrenik zabilježio realni rast od 10,40 posto

Najveći realni rast ostvaren je u Doboj Jugu i iznosio je 29,35 posto. Slijede Doboj Istok sa 20,51 posto, Gračanica sa 11,67 posto, Srebrenik sa 10,40 posto, Trnovo sa 9,23 posto, Gradačac sa 5,14 posto, Novi Grad Sarajevo sa 1,20 posto i Tešanj sa 1,04 posto.

Nominalni rast fiskalnog prometa kretao se od 4,39 posto u Tešnju do 32,70 posto u Doboj Jugu.

U Ministarstvu ističu da upravo općine uz međuentitetsku crtu, koje se najčešće spominju kao područja iz kojih bi kupovina mogla biti preusmjerena u Republiku Srpsku, bilježe rast fiskalnog prometa. Zbog toga smatraju da službeni podaci ne potvrđuju tvrdnje o značajnijem odljevu potrošnje.

Prema navodima Ministarstva, analiza predstavlja odgovor na višemjesečne tvrdnje da je uvođenje neradne nedjelje izazvalo masovno preusmjeravanje potrošnje u Republiku Srpsku. Podaci Porezne uprave Federacije BiH, kako se navodi, pokazuju nastavak rasta trgovine u rubnim općinama Federacije BiH, pri čemu je u većini njih ostvaren dvoznamenkasti realni rast fiskalnog prometa.

Federalno ministarstvo trgovine poručuje da će ekonomsku politiku i dalje temeljiti na službenim fiskalnim pokazateljima i objektivnim ekonomskim analizama.

Izvor: Tuzlanski.ba / Fena

Stipendije učenicima i studentima u iznosu od po 1.000 KM dodijeljene su za ukupno 48 mladih iz povratničkih općina i gradova na području Republike Srpske.

Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak Tuzlanskog kantona objavilo je dvije odluke o izboru korisnika sredstava sa budžetske pozicije „Podrška povratku prognanih lica“. Stipendije je dobilo 25 redovnih studenata i 23 učenika srednjih škola.

Među izabranim studentima je sedam korisnika iz Doboja, šest iz Zvornika, pet iz Srebrenice, dvoje iz Bijeljine te po jedan student iz Ugljevika, Modriče, Milića, Vukosavlja i Šamca. Na listi učenika srednjih škola je devet korisnika iz Zvornika, šest iz Bijeljine, troje iz Srebrenice, po dvoje iz Doboja i Bratunca te jedan učenik iz Modriče.

Ukupna vrijednost dvije odluke iznosi 48.000 KM. Sredstva se dodjeljuju na osnovu javnih poziva objavljenih u maju, u okviru programa podrške povratku prognanih osoba za 2026. godinu.

Korisnici mogu biti isključeni ukoliko se utvrdi da su sredstva dobili na osnovu netačnih podataka ili lažnih izjava, kao i u slučaju nenamjenskog korištenja novca.

Izvor: Radio Srebrenik

Autoceste Federacije BiH raspisale su tendere za izradu idejnih projekata dvije planirane brze ceste na području Tuzlanskog kantona, čime je napravljen novi korak prema realizaciji jednog od najvećih infrastrukturnih projekata u ovom dijelu zemlje.

Riječ je o dionicama Doboj Istok–Gračanica–Šićki Brod i Šićki Brod–Dubrave–Kalesija, čije je projektovanje procijenjeno na ukupno 7,6 miliona KM bez PDV-a.

Za prvu dionicu predviđeno je 4,1 milion KM, uz rok završetka od 15 mjeseci. Vrijednost tendera za drugu dionicu procijenjena je na 3,5 miliona KM bez PDV-a, također uz rok od 15 mjeseci. Otvaranje ponuda očekuje se sredinom septembra.

Za obje saobraćajnice ranije su završena idejna rješenja i prateće studije, dok raspisivanje tendera predstavlja narednu fazu u pripremi dokumentacije za buduću izgradnju.

Dvije brze ceste imat će ukupnu dužinu od gotovo 80 kilometara. Dionica Doboj Istok–Gračanica–Šićki Brod bit će duga približno 42 kilometra i trebala bi uključivati 16 mostova, dva tunela i šest petlji.

Dionica Šićki Brod–Dubrave–Kalesija bit će duga oko 37 kilometara, sa 32 različita objekta, šest petlji i interregionalnim čvorištem Šićki Brod.

Izvor: Radio Srebrenik

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio je izmjene Zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica, kojima se uvodi redovni mjesečni borački dodatak.

Dodatak će iznositi 1,5 KM za svaki mjesec proveden u odbrambenim jedinicama tokom rata u Bosni i Hercegovini, a pravo će imati borci koji su u tim jedinicama proveli najmanje godinu dana.

Za članove porodica poginulih ili umrlih boraca dužina njihovog ratnog angažmana neće biti uslov za ostvarivanje ovog prava.

Prema evidencijama Federalnog ministarstva za pitanja boraca i podacima IDDEEA-e, borački dodatak moglo bi primati ukupno 383.494 korisnika.

Isplata je planirana od 1. januara 2027. godine, dok bi do tada trebalo završiti donošenje rješenja i osigurati potrebna sredstva za početak primjene zakona.

Izvor: Radio Srebrenik

U petak, 8. augusta 2026. godine, na zidinama Starog grada Srebrenika počinje manifestacija „Otvoreni grad umjetnosti Srebrenik“, jedna od najdugovječnijih i najznačajnijih kulturnih manifestacija u Bosni i Hercegovini.

I ove godine posjetioce očekuje raznovrstan program ispunjen umjetnošću, kulturom i vrhunskim sadržajima u jedinstvenom ambijentu srednjovjekovne tvrđave. Manifestacija se održava pod pokroviteljstvom Grada Srebrenika, u organizaciji Centra za kulturu i informisanje Srebrenik, a ulaz na sve sadržaje je besplatan.

Program manifestacije

Ulaz na sve sadržaje je besplatan.

Manifestaciju su podržali: Federalno ministarstvo kulture i sporta, Turistička zajednica Tuzlanskog kantona i Turistička zajednica Grada Srebrenika.

Izvor: Centar za kulturu i informisanje Srebrenik

Gradonačelnik Srebrenika Adnan Bijelić podijelio je na svom Facebook profilu vijest da je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Tuzlanskog kantona odobrilo nova sredstva za nastavak izgradnje vodovodne infrastrukture na području grada.

U okviru Programa ulaganja sredstava vodnih naknada za 2026. godinu odobrena su sredstva za realizaciju dva nova projekta iz oblasti vodosnabdijevanja:

• 170.000 KM za izgradnju rezervoara zapremine 2×50 m³ za naselje Špionica Donja
• 150.000 KM za izgradnju rezervoara zapremine 2×50 m³ za naselja Behrami i Šahmeri

Ukupna vrijednost odobrenih sredstava iznosi 320.000 KM.

„Sa zadovoljstvom mogu podijeliti još jednu lijepu vijest za naše sugrađane. Ovi projekti predstavljaju još jedan važan korak u unapređenju sistema vodosnabdijevanja i stvaranju kvalitetnijih uslova za život naših građana.”

Nakon potpisivanja ugovora slijedi provođenje postupka javne nabavke i početak realizacije radova.

„Nastavljamo odgovorno raditi i koristiti svaku priliku da obezbijedimo nova sredstva za razvoj Srebrenika. Svaki novi projekat znači korak bliže sigurnijem i kvalitetnijem vodosnabdijevanju naših mjesnih zajednica.”

Izvor: Facebook profil gradonačelnika Srebrenika Adnana Bijelića

Gradonačelnik Srebrenika Adnan Bijelić objavio je na svom Facebook profilu da se na mjesnom području Tinja trenutno istovremeno realizuju dva kapitalna projekta ukupne vrijednosti veće od 1,2 miliona KM, koji predstavljaju najvažniji korak ka trajnom rješavanju pitanja vodosnabdijevanja ovog dijela grada.

U toku je izgradnja glavnog rezervoara „Previle”, čija je vrijednost 593.508,38 KM. Ovaj rezervoar predstavlja centralni objekat budućeg sistema vodosnabdijevanja mjesnog područja Tinja.

Istovremeno se izvode radovi na III fazi izgradnje distributivne vodovodne mreže Tinja, vrijednosti 635.018,28 KM. Završetkom ovog projekta novoizgrađeni rezervoar „Previle” bit će povezan sa postojećim rezervoarom u Tinji Donjoj, čime će biti uspostavljena cjelovita distributivna mreža.

„Godinama se o izgradnji vodovodnog sistema u Tinji govorilo, pravili su se planovi i davala obećanja. Danas manje govorimo, a građani imaju priliku svakodnevno gledati radove koji se izvode na terenu.”

U protekle tri godine realizovan je najveći investicioni ciklus u vodovodnu infrastrukturu na mjesnom području Tinja. Izgrađene su prve dvije faze distributivne mreže, u toku je treća faza, gradi se glavni rezervoar, obezbijeđena su sredstva za nastavak projekta i korak po korak stvaraju se uslovi da voda stigne do svakog domaćinstva.

„Pred nama je još jedan važan korak, izgradnja glavnog potisnog voda koji će vodu iz bunara dopremiti do rezervoara „Previle”. Potrebno je uložiti dodatni napor i završiti započeti posao kako bismo konačno riješili jedan od najvećih i najdugotrajnijih problema stanovnika mjesnog područja Tinja.”

„Ne odustajemo. Nastavljamo raditi odgovorno, planski i bez odustajanja.”

Izvor: Facebook profil gradonačelnika Srebrenika Adnana Bijelića

Boravak u prirodi tokom proljetnih i ljetnih mjeseci povećava mogućnost susreta sa zmijama, zbog čega iz Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona građane pozivaju na dodatni oprez.

Većina zmija nije agresivna, a ugrizi se najčešće događaju kada osoba životinju slučajno nagazi, uznemiri ili pokuša uhvatiti i ukloniti.

Kako smanjiti rizik od ugriza zmije

Tokom boravka u prirodi preporučuje se nošenje zatvorene obuće i dugih pantalona, kao i kretanje označenim stazama. Treba izbjegavati prolazak kroz gustu travu, grmlje i neuređeno rastinje, gdje se zmije mogu skrivati.

Poseban oprez potreban je prilikom branja šumskih plodova, rada u vrtu, pomjeranja kamenja i boravka na nepreglednim mjestima. Ruke ne treba zavlačiti u pukotine, ispod kamenja ili u grmlje, a zmiju ne treba pokušavati dodirivati, hvatati niti ubijati.

Šta učiniti ako dođe do ugriza

U slučaju ugriza važno je ostati smiren i umiriti povrijeđenu osobu. Kretanje treba svesti na najmanju moguću mjeru, a ugrizeni dio tijela imobilizirati.

Zbog mogućeg oticanja potrebno je ukloniti nakit, sat i usku odjeću. Hitnu medicinsku pomoć treba pozvati što prije ili povrijeđenu osobu prevesti u najbližu zdravstvenu ustanovu. Izgled zmije može biti korisna informacija ljekarima, ali građani ne bi trebali pokušavati da je uhvate ili ubiju.

Postupci koji mogu pogoršati stanje

Mjesto ugriza ne treba rezati, a otrov se ne smije pokušavati isisavati. Ne preporučuje se podvezivanje ekstremiteta niti stavljanje leda, alkohola, hemikalija ili biljnih preparata na ranu.

Pravovremena i pravilna medicinska pomoć značajno smanjuje rizik od komplikacija. U slučaju sumnje na ugriz otrovnice potrebno je bez odgađanja potražiti stručnu pomoć. Iz Zavoda za javno zdravstvo TK građane pozivaju da tokom boravka u prirodi poštuju preventivne mjere i pravilno reaguju ukoliko dođe do ugriza zmije.

Izvor: Radio Srebrenik

Aerodrom Tuzla je u junu 2026. godine opslužio 65.610 putnika, čime je broj putnika više nego udvostručen u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Prema podacima Direkcije za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine, sa tuzlanskog aerodroma tokom juna otputovalo je 32.866 putnika, dok su evidentirana 32.744 dolaska. Obavljeno je ukupno 416 avionskih operacija.

Najveći dio prometa ostvaren je na redovnim međunarodnim linijama, koje su koristila 62.072 putnika. Na neredovnim međunarodnim, odnosno čarter letovima, evidentirano je još 3.457 putnika.

Broj putnika porastao za 107 posto

Podaci za isti mjesec prošle godine pokazuju koliko je snažan ovogodišnji rast. Aerodrom Tuzla je u junu 2025. godine imao 31.646 putnika i 234 avionske operacije. Za godinu dana broj putnika povećan je za približno 107 posto, dok je broj operacija porastao za gotovo 78 posto.

Tuzlanski aerodrom je tokom juna bio drugi najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini. Više putnika imao je samo Međunarodni aerodrom Sarajevo, preko kojeg je putovalo 213.178 osoba, dok su iza Tuzle ostali aerodromi u Banjoj Luci sa 38.787 i Mostaru sa 8.269 putnika.

Na četiri međunarodna aerodroma u BiH u junu su evidentirana ukupno 325.844 putnika. To znači da je Aerodrom Tuzla učestvovao sa nešto više od 20 posto u ukupnom putničkom prometu, odnosno da je približno svaki peti putnik koristio tuzlanski aerodrom.

Rezultati iz juna potvrđuju nastavak oporavka tuzlanskog aerodroma i značajno povećanje obima saobraćaja u odnosu na prethodnu godinu.

Izvor: Radio Srebrenik