Arhiva oznaka: srebrenik

Poštovani građani objavljujemo Vam na uvid Elaborat za izmjenu granice vodnog dobra uz rijeku Tinju na području k.o.Tinja, Podpeć i Uroža u Općini Srebrenik, u pdf. formatu.

https://www.srebrenik.ba/images/vijesti/2022/20220713/ELABORAT_ZA_IZMJENU_GRANICE_VODNOG_DOBRA_UZ_RIJEKU_TINJU.pdf

Objava Elaborat za izmjenu granice vodnog dobra uz rijeku Tinju na području k.o.Tinja, Podpeć i Uroža u Općini Srebrenik pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Prema podacima sa aplikacije Federalnog ministarstva trgovine, cijene benzina su proteklih dana u padu, dok je dizel ostao skoro pa na istoj cijeni.

Litar dizela u Sarajevu košta od 3,36 do 3,56 KM po litri i maksimalna cijena je niža za 10 feninga u odnosu na početak sedmice.

Cijene benzina se kreću od 3,11 do 3,51 KM po litri i niže su za 20 feninga u odnosu na početak sedmice.

U Mostaru minimalna cijena dizela je ista i iznosi 3,36 KM za litar dok je najviša niža i sada iznosi 3,61 KM po litri. Cijena benzina se kreće od 3,11 do 3,6 KM.

U Tuzli cijena dizela se kreće od 3,31 do 3,66 KM po litri, a benzina od 3,21 do 3,56 KM.

U Zenici cijena dizela varira od 3,41 do 3,61, a benzina od 3,16 do 3,51 KM po litri.

Objava Novi pad: Evo koliko gorivo sada košta pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vjeruje se da ovim činom Rusija želi dodatno naglasiti kojim državama u EU posebno zamjera njihove političke odluke

Rusija je dodala Hrvatsku, kao i Grčku, Dansku, Sloveniju i Slovačku na spisak neprijateljskih stranih država. Dekret je potpisao Mihail Mišustin, saopštila je u petak press služba ruske vlade piše Interfax.com, a prenosi Jutarnji list.

Na listi neprijateljskih država Rusije od marta se nalazi i Evropska Unija, Velika Britanija, Ukrajina, Crna Gora, Švicarska, Albanija, Andora, Island, Lihtenštajn, Monako, Norveška, San Marino, Sjeverna Makedonija, Japan, Južna Koreja, Australija, Savezne Države Mikronezije, Novi Zeland, Singapur i Tajvan. Sjedinjene Američke Države i Češka na listi se nalaze još od marta 2021.

Još u junu 2018. ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon kojim je ovlastio vladu da uvede protumjere protiv zemalja za koje se utvrdi da su sudjelovale u “neprijateljskim” akcijama protiv Rusije. Navedene protumjere uključivale su ograničenja uvoza i izvoza, suspenziju ili prekid međunarodne saradnje ili privatizaciju državne imovine. Rani nacrti popisa uključivali su čak deset zemalja, ali na konačnoj listi koja je izašla u martu 2021. bile su samo dvije države: Sjedinjene Države i Češka.

Nakon invazije na Ukrajinu broj država koje su se našli na spisku znatno se proširio, a posljednjim dekretom kao neprijateljska država specificirana je i Hrvatska, premda je praktička kao članica EU na listi još od marta.

Vjeruje se da ovim činom Rusija želi dodatno naglasiti kojim državama u EU posebno zamjera njihove političke odluke.

Dužnici iz zemalja koji su se našli na spisku neprijateljskih zemlja morali su otvoriti poseban bankovni račun u ruskoj banci za primanje isplata u ruskoj valuti, rubljima, umjesto u nekoj drugoj međunarodnoj valuti. Osim toga, svi novi korporativni poslovi između ruskih kompanija i subjekata u zemljama sa spiska neprijateljskih zemalja morali su potražiti odobrenje vladine komisije.

Objava Rusija Hrvatsku i Sloveniju proglasila neprijateljskim zemljama pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Rezultat odgovornog odnosa i posebne pažnje koju Ministarstvo obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona posvećuje zapošljavanju osoblja u osnovnim i srednjim školama u Tuzlanskom kantonu, kao i nedavno donesenih pedagoških standarda za osnovno i srednje obrazovanje je znatno manja pojava tehnološkog viška, naročito u osnovnim školama, koji je ove godine već uspješno zbrinut, rečeno je na danas održanoj konferenciji za medije. Ovakav odnos uz kvalitetno zbrinjavanje tehnološkog viška stvorio je mogućnost da se određeni broj nastavnika, koji duži niz godina rade na određeno vrijeme konačno zaposli na neodređeno vrijeme i time trajno riješi svoja egzistencijalna pitanja.

„Svjesni smo sa se u školama duži niz godina veliki broj pozicija u kontinuitetu raspisuje na određeno vrijeme, čime se nastavnom i drugom osoblju onemogućava zasnivanje stalnog radnog odnosa, koji u današnje vrijeme garantuje određenu ekonomsku sigurnost i stabilnost. Za mlade ljude koji nemaju stalni posao i stabilan izvor prihoda, zasnivanje porodice i planiranje budućeg života postaje dosta otežano. Zbog toga, mnogi, naročito mladi ljudi, gube povjerenje u sistem i traže svoju priliku izvan granica Bosne i Hercegovine“, kazao je ministar obrazovanja i nauke Ahmed Omerović, te pozvao direktore škola u našem kantonu da ove godine prilikom iskazivanja potreba za narednu školsku godinu, na onim mjestima gdje je to realna potreba, zatraže odobrenje za prijem zaposlenika na neodređeno vrijeme.

„Tako bismo ove godine za sve one pozicije za koje škole iskažu da su im potrebne na neodređeno vrijeme, omogućili raspisivanje konkursa na neodređeno vrijeme, odnosno omogućili da zaposlenici u školama, tamo gdje je to moguće i rezultat realne potrebe, zasnuju stalni radni odnos“, pojasnio je ministar Omerović.

Svoj doprinos rješavanju ove problematike dala je i Komisija za obrazovanje Skupštine TK. Predsjednik Komisije Midhat Čaušević ističe da je „porazna činjenica da od 2.100 pozicija za koje je iskazana potreba na Komkursu, samo njih oko 40 (2%) se odnosi na zahtjeve za prijem na neodređeno vrijeme. Stoga danas upućujemo apel prema školama da koriguju svoje zahtjeve, jer škole su te koje utvrđuju potrebe, te da do ispravke Konkursa pošalju korekcije i da konačno riješimo dugogodišnji problem zapošljavanja ljudi koji po 10, 15 i više godine rade na određeno vrijeme i svake godine bivaju učesnici konkursa“.

„Definitivno imamo problem da dijete koje krene u prvi razred, u okviru razredne nastave promijeni po 3 ili 4 učitelja. Konstantno mijenjanje nastavnika i učitelja sigurno ne ide u prilog kvalitetnom obrazovanju. S druge strane vrijeme je da konačno omogućimo rješavanje egzistencijalnih pitanja za znatan broj uposlenika u obrazovanju“, zaključio je Čaušević.

Zadovoljstvo da je fokus pažnje sa zbrinjavanja radnika za kojim je prestala potreba u oblastima obrazovanja prebačen na prijem uposlenika na neodređeno vrijeme, izrazili su danas i predstavnici sindikata osnovnog i srednjeg obrazovanja.

„Nekada ranije imali smo oko 300 radnika koji su bili tehnološki višak, a sada nemamo taj problem. Problem sa zapošljavanjem vučemo već nekoliko godina i aktivno je pitanje šta se tu može uraditi? Ova Vlada je smogla hrabrosti da izmijeni pedagoške standarde i otvoren je put prema stabilizaciji normi i možemo pristupiti zapošljavanju na neodređeno vrijeme“, kazao je predsjednik Samostalnog sindikata radnika osnovnog obrazovanja i odgoja TK Sumedin Kulović, te je apelirao na školske odbore i direktore škola da revidiraju zahtjeve i iskazane potrebe revidiraju u smjeru sagledavanja potreba za angažmanom nastavnika na neodređeno vrijeme.

RTV Slon

Objava Vlada TK će odobriti prijem većeg broja prosvjetnih radnika u radni odnos na neodređeno vrijeme pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Cijene goriva na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj u posljednjih desetak dana u konstantnom su padu, a pojeftinjenje u prosjeku iznosi 20 feninga i za benzin i dizel, rekao je Srni predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima republičke Privredne komore Dragan Trišić.

On je naveo da distributeri usklađuju cijene sa uredbom Vlade Republike Srpske koja je definisala da je ograničenje marže 25 feninga u maloprodaji, te u skladu sa ulaznim cijenama.

Trišić je rekao da barel nafte na svjetskom tržištu jutros košta 106 dolara, što je minumum u odnosu na posljednjih 45 dana.

“U nekim momentima je cijena išla čak do 99 dolara, međutim ta razlika između 106 i 99 dolara za barel se smjenjuje ovih dana“, dodao je Trišić.

On je pojasnio da je za pojeftinjenje goriva na domaćem tržištu u prosjeku potrebno 40 dana od pada cijena na svjetskom tržištu.

Objava Gorivo u RS u prosjeku jeftinije za 20 feninga pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ðoković se našao na listi učesnika US Opena, ali su organizatori najavili da će poštovati odluku američkih vlasti, koji ne dozvoljavaju nevakcinisanim strancima da uđu u zemlju

Najbolji srbijanski teniser Novak Ðoković neće moći da igra na posljednjem grend slem turniru sezone US Openu, saopštili su organizatori.

Ðoković se našao na listi učesnika US Opena, ali su organizatori najavili da će poštovati odluku američkih vlasti, koji ne dozvoljavaju nevakcinisanim strancima da uđu u zemlju.

“US Open nije uveo obaveznu vakcinaciju za svoje učesnike, ali će poštovati odluku Vlade SAD koja se tiče ulaska u zemlju nevakcinisanih neameričkih državljana”, saopštili su organizatori US Opena.

Ðoković je više puta ponovio da ne želi da se vakciniše protiv koronavirusa.

Srbijanski teniser je nedavno osvojio Wimbledoni stigao je do svoje 21. grend slem titule.

US će biti održan u New Yorku od 29. augusta do 11. septembra.

Objava Organizatori potvrdili: Đoković ne može da igra na US Openu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Protiv Nebojše T. (31), Drage K. (37) iz Gradiške te Vjekoslava (42) V., Vladimira V. (38) i Igora G. (45) iz Srpca policija je podnijela izvještaje tužilaštvu zbog sumnje da su prilikom osiguranja vozila unosili neistinite podatke i izdavali polise sa popustom.

Terete ih da su počinili krivična djela povreda obaveza vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izvještaja i njihovo falsifikovanje ili uništavanje i zloupotreba položaja odgovornog lica.

“Policijski službenici Policijske uprave Gradiška, su unazad mjesec dana, Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka, podnijeli pet izvještaja protiv N.T. i D.K. obojica iz Gradiške i V.V., V.V. i I.G. svi iz Srpca, koji se sumnjiče da su tokom 2020. godine, počinili krivična djala kao odgovorna lica osiguranja”, navode iz PU Gradiška.

Kako dodaju iz policije,  osumnjičeni su to činili obavljajući poslove obaveznog osiguranja od odgovornosti za motorna vozila te su prilikom sačinjavanja polise osiguranja za vozila na osnovu prethodne polise osiguranja unosili neistinite podatke.

“Osumnjičeni su da su izdali polise osiguranja za premijerskim razredom i popustom, iako se nisu uvjerili da osiguranici ostvaruju pravo na popust premijskog razreda, kao ni u vjerodostojnost predočene prethodne polise osiguranja”, navode iz policije.

Objava Prilikom osiguranja vozila unosili neistinite podatke i izdavali polise sa popustom. pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ministarstvo okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine definisalo je listu aplikanata koji su zadovoljili propisane uslove za pružanje usluga smještaja građana uz subvenciju turističkim vaučerima, a koji bi uskoro trebali biti dostupni.

EKupon, Citydeal, te Linden – sa sjedištem u Sarajevu, zadovoljile su propisane uslove iz programa, te su adrese na kojima će građani uskoro moći pronaći turističke vaučere za odmor na teritoriji Federacije BiH.

Uvjete javnog poziva nisu zadovoljila dva aplikanta, Bi Consulting iz Sarajeva, te Brodomerkur iz Širokog Brijega.

Platforme će nuditi plaćanje karticom, u banci, na račun i na rate.

“Vaučeri će se dijeliti po sistemu ko se prvi javi i podjela će trajati dok se ne potroše 2 miliona KM“, navela je Vlada FBiH ranije.

Napominje se kako su vaučeri digitalni, te će korisnik nakon odabira paketa, platiti razliku u cijenu za taj paket.

“Sve platforme će izvještavati koliko će turističkih vaučera ostalo. Supružnici i njihova punoljetna djeca imaju pravo na po jedan vaučer, ali ih neće moći koristiti za isti turistički paket, jer nema logike da u istom periodu koriste dvije različite osobe”, navodi se u saopćenju.

Ali, moguće je spojiti da supruga dobije vaučer za paket od tri dana, koji košta minimalno 250 KM, a suprug za vaučer koji može koristiti za sljedeća tri dana u istom hotelu.

Objava Ovo su online platforme preko kojih će građani moći koristiti turističke vaučere pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Federalno ministarstvo finansija je donijelo Pravilnik o dopuni pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak kojim se uređuje izuzimanje od obaveze plaćanja poreza na dohodak jednokratnih pomoći iz Uredbe o pomoći stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena koju je Vlada Federacije BiH donijela na sjednici održanoj 7. jula ove godine. 

Uredbom je propisano da poslodavac može izvršiti isplatu jednokratne pomoći zaposleniku, isključivo na njegov transakcijski račun, u visini do 1.080 KM do 31. decembra ove godine. Navedena pomoć, isplaćena pod uvjetima utvrđenim Uredbom, ne smatra se platom ili naknadom plaće prema odredbama Zakona o radu, te ne podliježe obračunu plaćanja poreza i doprinosa.

– Pored toga, ovim pravilnikom se propisuje porezno rasterećenje ograničenog trajanja za obrtnike koji porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu, tako što se umanjuju propisani mjesečni paušalni iznosi poreza na dohodak za 50 posto do 31. decembra ove godine – saopćeno je iz Federalnog ministarstva finansija.

Objava IZMIJENJEN PRAVILNIK: Poslodavci oslobođeni poreza pri uplati jednokratne pomoći zaposlenicima pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Svjetska banka (WB) u idućih pet godina stavit će na raspolaganje Bosni i Hercegovini 750 miliona dolara kroz zajmove namijenjene provedbi reformi i oporavku od posljedica pandemije prouzročene koronavirusom, potvrdili su u srijedu iz ove financijske organizacije. 

Takvu odluku donio je odbor izvršnih direktora WB usvojivši okvir za partnerstva s BiH u razdoblju od 2022. do 2026. koji predviđa potporu održivom oporavku od uticaja pandemije, kao i reforme potrebne za otvaranje novih radnih mjesta te inkluzivnu i zelenu ekonomiju. Odobravanje zajmova provodit će se temeljem procjena o potrebama zemlje, ali će ovisiti i o napretku u provedbi reformi.

“Nestabilno regionalno i globalno okruženje zahtijeva reforme i institucionalne promjene, koje će gospodarstvo Bosne i Hercegovine učiniti otpornijom na unutarnje i vanjske šokove”, stoji u saopštenju dostavljenom medijima. Iz Svjetske su banke pojasnili kako su rezervirana sredstva predviđena za povećanje inkluzivnog zapošljavanja u privatnom sektoru, poboljšanje pružanja usluga, kao i pružanje pomoći BiH u cilju povećanja otpornosti na klimatske promjene.

Ovaj okvir uključuje i zajedničku temu rodnih pitanja, odnosno otklanjanje strukturnih zapreka koje ograničavaju ekonomske prilike za žene i druge ugrožene skupine.

BiH trenutačno koristi sredstva Svjetske banke u iznosu od oko 551 milion dolara.

Objava Svjetska Banka će Bosni i Hercegovini pozajmiti još 750 miliona dolara pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U Bosni i Hercegovini u protekla 24 sata je zabilježeno 439 novih slučajeva koronavirusa.

Testirane su ukupno 1323 osobe, što znači da je, u prosjeku, svaka treća osoba zaražena novim koronavirusom.

Preminula je jedna osoba.

FBiH

U protekla 24h, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljen je ukupno 1.041 uzorak, od čega su 274 pozitivna na SARS-CoV-2.

Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima u Federaciji BiH, osim u Bosansko-podrinjskom.

Do sada je testirano ukupno 1.292.155 uzoraka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 253.728 osoba. U protekla 24h, u Federaciji BiH nije bilo prijavljenih smrtnih ishoda.

Ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 8.892. 

RS

U posljednja 24 časa u Institutu za javno zdravstvo RS, Univerzitetskom kliničkom centru RS, Univerzitetskoj bolnici u Foči i u bolnicama Sv. Vračevi u Bijeljini i Sv. Luka u Doboju izvršeno je testiranje 242 laboratorijska uzorka, a novi koronavirus (SARS-CoV-2) potvrđen je kod 141 osobe.

Radi se o 66 muškaraca i 75 žena, od kojih je 19 mlađe, 87 srednje i 35 osoba starije životne dobi.

Prema mjestu prebivališta 90 osoba je iz Banjaluke, 18 iz Bijeljine, šest iz Foče, četiri iz Gradiške, po tri iz Višegrada, Laktaša i Modriče, po dvije iz Zvornika, Istočnog Novog Sarajeva, Rudog i Šekovića i po jedna osoba je iz Bratunca, Broda, Istočne Ilidže, Prnjavora, Sokoca i Ugljevika.

U posljednja 24 časa, Institutu za javno zdravstvo RS prijavljen je jedan smrtni slučaj. Radi se o muškoj osobi srednje životne dobi iz Banjaluke.

Do sada je u RS-u potvrđeno 113.529 slučajeva koronavirusa, a preminulo je ukupno 6.397 osoba kod kojih je potvrđen test na koronavirus.
U RS, testirana je ukupno 429.431 osoba.

Ukupan broj hospitalizovanih u RS-u je 66, u Univerzitetskom kliničkom centru RS 35, a u ostalim bolnicama 31. Na respiratoru je jedna osoba.

Brčko

U Brčko Distriktu danas je, od testiranih 40 osoba, njih 24 bilo pozitivno na koronavirus.

Srećom, nije bilo preminulih.

U bolnici u Distriktu pet osoba je smješteno zbog posljedica infekcije COVID-19. Od tog broja, dvije osobe su mlađe životne dobi, dok je troje starije. 

Jedna osoba u bolnici je u teškom stanju.

Objava Zaraza ponovo prijeti: Za 24 sata više od 400 novih slučajeva COVID-a u BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Prodaja stanova u izgradnji i korištenje novca kupaca za izvođenje radova, prije rješavanja papirologije i vlasništva na parcelama, postali su stvar prošlosti u Sloveniji koja je jednim zakonom zaustavila “lov u mutnom” investitora i stala u kraj izgradnji objekata sumnjivog kvaliteta, preskupih kvadrata i problema sa uknjižavanjem zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa.

Slovenci su svojim zakonom o stanogradnji u potpunosti zaustavili praksu i dalje snažno ukorijenjenu i u Republici Srpskoj i Federaciji BiH da se od kupca zahtijeva plaćanje kompletne cijene stana prije nego što je bager zabio kašiku u zemlju za kopanje temelja nove zgrade, dok se zemljište i izvođenje radova rješava kroz kompenzacije u stanovima i poslovnim prostorima.

Slovenci više ne dopuštaju da njihov građanin plaća rate kredita i čeka, moleći se bogu da investitor završi zgradu sa probijanjem roka od samo pola godine, a strepeći od lošeg kvaliteta, pa i gašenja građevinskog preduzeća i obustavljanja gradnje na pola puta, što smo mnogo puta vidjeli u ne tako dalekoj prošlosti.

Kako je za portal CAPITAL ispričao banjalučki, a sada i ljubljanski investitor Sladomir Đurić, situacija u ovoj zemlji u oblasti stanogradnje bitno se promijenila kada su Slovenci odlučili da na prvo mjesto stave građanina i kupca i osiguraju mu da će, čak i kada kupuje stan u izgradnji, dobiti ono što je platio i onog kvaliteta koji je propisan.

Kupac nije investitor

Umjesto da kupac zauzima mjesto investitora i svoj novac daje za izgradnju, kaže on, Slovenci zahtijevaju da onaj ko gradi zgradu, mora obezbjediti kompletan iznos i biti vlasnik zemljišta, bilo da ima svoja sredstva ili bankarsku garanciju.

Zato se dešavalo, kaže on, da su se pojedini investitori zaglavljivali na pola puta i da su građani ostajali bez stanova i sredstava i u BiH i Sloveniji. Đurić kaže da su tamo, čim su prepoznali problem, preduzeli ozbiljne mjere da se spriječe zloupotrebe.

Sada je, priča on, u potpunosti eliminisan svaki rizik za kupca i teret izgradnje i njenog kvaliteta pada na investitora, čim se obezbjeđuje da kupac prvo pogleda šta kupuje, a onda to i plati, te se pod kontrolom drže cijene kvadrata, što se u BiH potpuno otelo kontroli.

“Kupac daje kaparu, ali samo deset odsto i taj novac ide na poseban račun, te se ne smije koristiti sve dok objekat ne bude useljiv i dok ne dobije upotrebnu dozvolu. Investitor obezbjeđuje kompletnu finansijsku konstrukciju i osigurava izgradnju u svojoj režiji. U Sloveniji je ranije bilo slično kao što je i danas kod nas. Moglo se uzeti zemljište, a da se neki budući stan dodijeli vlasniku umjesto plaćanja. Kompenzacijom se zatvori izvođenje završnih radova radova, a od kupaca uzme novac i finansira izgradnja. To ovdje više nije moguće, mora se završiti sve prije nego što se stanovi naplate od kupaca”, objašnjava Đurić.

On priča da je Slovenija prepoznala problem građana i odmah aktivirala sve svoje kapacitete da riješi problem neuređenog tržišta stanogradnje, što bi mogla i BiH, odnosno Republika Srpska, samo kada bi htjela.

“Ako država ima volju, ona može da donese ovakav zakon, sve može da se završi za tri mjeseca, što se vidjelo na primjeru Zakona o igrama na sreću. Pokrene se hitna procedura, završe ga i sprovedu u najkraćem roku. Tamo kada se problem prepozna, na njemu se odmah radi. Ja sam izgradio osam objekata tamo, prošao sve procedure i može se raditi i graditi bez problema. Tamo se radi po zakonu, niko vas ne pita ni ko ste ni šta ste, imate odgovarajući poslovni ambijent u kojem su postavljena pravila. Ako ih poštujete, možete normalno da radite”, kaže on.

Haotična gradnja je problem i za kupca i za graditelja

Predsjednik Udruženja poslodavaca građevinarstva i industrije građevinskog materijala Republike Srpske Savo Erić oduševio se idejnim rješenjima slovenačkog zakona i rekao da će ga proučiti, jer nesumnjivo uvodi, prijeko potreban, red na tržište.

“Ovo je dobro rješenje jer bi se tako izbjegle razne nezakonitosti, od odugovlačenja do situacije da neko proda isti stan dva puta, od onoga da ljudi ne mogu da uđu u stan do lošeg kvaliteta izgradnje. Što se mene tiče, ja ovo podržavam, volio bih da ovo dođe kod nas i da se sve uozbilji. Postoje i drugi problemi, na primjer kada se kupuje lokacija, pa se stavi zgrada pod hipoteku, a onda neko kupi stan i ne može da stavi hipoteku niti može da ga proda”, kaže Erić.

On ističee da nama treba promjena i da se mora zaštititi kupac jer postoji mnogo neozbiljnih graditelja. Istovremeno, postoji i dosta kupaca koji se muče sa kreditima i avansima, koji odustaju od kupovine jer ne mogu dobiti kredit, što često završi u dugotrajnim sudskim procesima. Postoji mnogo problematičnih situacija.

“Kod nas se čovjek uselio sa majkom u stan nakon potpisanog ugovora, a prije tehničkog prijema zgrade, nije platio ništa za stan, rekao je da diže kredit i mi sada ne možemo da ga iselimo. Postoje i druge priče, da su investitori nestali, nisu imali bankarsku garanciju ili su napola stali, uzeli dovoljno para od kupaca i pobjegli. Dešava se da nam se pojave investitori koji nemaju nikakav portfelj niti bankarsku garanciju, jer mu niko ne traži, on nađe podizvođače koje izvara i ostavi na cjedilu. Ne plati ih  redovno ili ostane dužan, oni onda ne urade kako treba i neće da poprave greške i to nema kraj”, kaže Erić.

I on vjeruje da bi država, da želi, mogla da napravi sve što je potrebno da bi se zaštitili i kupci i investitori. Na primjeru inflacije i poskupljenja, Erić pokazuje do koje mjere su naše vlasti nezainteresovane za spostveni narod.

Da mi to prepišemo?

“Države u okruženju su odmah krenule u pomoć građanima, kod nas se po tom pitanju ništa nije uradilo. Cijene kvadrata su bezobrazne, a tu imamo i problem sa ponudom i potražnjom. Ne znam kako je došlo do tolikog poskupljenja i zašto se to dozvolilo. Nekada su i ljudi na minimalcu mogli platiti kvadrat stana na kredit, danas, kada je minimalac 650 KM, a cijena kvadrata 3.500 KM, to je postalo nemoguće“, kaže Erić.

Predsjednica Udruženja potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić ocjenjuje da je neuređenost u oblasti stanogradnje stvarnost svih država bivše Jugoslavije, osim Slovenije koja je jednim zakonom osigurala maksimalnu zaštitu svojim građanima.

“Tako nešto kod nas bi donijelo niže cijene i bolji kvalitet kvadrata, a bolje bi se kontrolisali investitori. Evo prilike da mi nešto korisno prepišemo od njih”, kaže ona.

Na pitanje ko bi mogao biti inicijator tih izmjena, ona kaže da se građevinske firme lako dogovore i da će taj lobi sigurno biti protiv usvajanja ovakvog rješenje.

“Veća je ponuda stanova nego potražnja, a oni se dovijaju pa nude nešto jeftinije kvadrate, nakon čega gradnja traje godinama i rijetko kada se ispoštuju rokovi ili kvalitet. Kupci stanova daju novac i pretvaraju se u investitore. Svi mi koji smo investitori novca u zgrade i stanove mogli bismo onda biti i inicijatori da se takvo rješenje usvoji”, kaže Marićka.

Ona priča da se bankarska garancija od investitora danas ne traži, što je apsurdno, jer u stanove ulažu kupci koji preuzimaju ulogu investitora, te podižu kredite i zadužuju se, otplaćuju rate, a da pri tome nemaju nikakve garancije da će objekti biti izgrađeni i da će imati onaj kvalitet naveden u ugovoru.

“To je dobro rješenje i nadam se da ćemo ga i mi uskoro usvojiti. Kod nas postoji i Zakon o socijalnom stanovanju koji bi mogao da riješi problem onih koji ne mogu da kupe stanove po tržišnim cijenama, ali građani ne traže takve stanove niti se lobira za njih, uglavnom ni ne znaju da je to moguće kod nas. Kod nas je uvriježeno mišljenje da moramo robovati kreditima, da jedino tako možemo da živimo. Da plaćamo kvadrat stana 3.000-4.000 maraka dok je minimalac 650 maraka”, kaže Marićka.

CAPITAL.BA

Objava Evo kako FBiH i RS mogu zaustavili prevare i bahate građevinarce… pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Predsjedavajući Vojnog komiteta NATO-a, admiral Rob Bauer, započeo je sinocć posjetu BiH, a danas se sastao i sa komandantom Zajednickog štaba Oružanih snaga Bosne i Hercegovine Senadom Mašovićem.

Nakon sastanka istakli su važnost dalje saradnje BiH i NATO-a i punopravno članstvo kada za to dođe vrijeme. Mašović je istakao da je saradnja sa NATO-om na visokom nivou i da  BiH pripada ovom savezu

“Radili smo zajedno u više aspekata. Posjeta je značajna  jer dolazi nakon summita NATO-a u Madridu gdje je izražena jasna podrška BiH. Svjedoci smo da je sigurnosna situacija narušena agresijom Rusije na Ukrajinu. Bitno je da imamo jasnu percepciju buducnosti BiH ka NATO-u.” kaže Mašović.

Mašović se nada da će svi u BiH shvatiti gdje pripadamo. Pomoc nocem za potrebe Oruzanih snaga.

“Vjerujem da će BiH prije ili kasnije pristupiti NATO-u. To je potreba ako želimo mir i ekonomska perspektiva. Ovim se otvara potpuno drugačija mogućnost da građani rade i žive sigurno u BiH“- dodaje Mašović.

Admiral Bauer ističe kako hecglobalna sigurnost ugrožena ruskom agresijom na Ukrajinu gdje se pokušava uništiti snaga zakona upotrebim sile.

“Rat u Ukrajini ima ozbiljne posljedice na svijet, uključujući i Zapadni Balkan. Ta prijetnja po sigurnost ogleda se u terorizmu, hibernetičkom ratovanju, na te prijetnje mislim.”-kaže Bauer.

Bauer kaže kako je na NATO summitu u Madridu dogovoreno da se pojača politička i vojna podrška saveznicima, ali i partnerima.

“Interes cijelog svijeta je da Zapadni Balkan bude miran, siguran. Ja vjerujem da će se u novembru naći rješenja za BiH kako će ta podrška teći.“-kaže Bauer

Na pitanje novinara da prokomentariše to što u BiH ne postoji saglasnost za pridruživanje NATO-u, Bauer kaže sa BiH ima akcioni plan koji je na snazi

“NATO će nastaviti da pruža podršku reformi koje su usvojene u NiH. Biće paket pomoći oružanim snagama kroz vojnu opremu, ali ne i oružje, što NATO ne radi. To može samo da se desi ako pojedinačne članice imaju bilateralni sporazum sa BiH. Vode se razgovori kako ćemo pomoći BiH. Ta pomoć se ogleda u izgradnji infrastruktura, institucija i sl.” Kaže Bauer

On će se tokom dana sastati i sa predajedavajućim Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem i članom Predsjedništva Željkom Komšićem. Razgovaraće i sa ministrom odbrane BiH Sifetom Podžićem, a održaće i predavanja na Fakultetu pokitičkih nauka u Sarajevu. Bauer će tokom dana biti i u Butmiru, razgovarati sa članovima misije “Altea” u BiH.

N1

Objava Bauer: Interes cijelog svijeta je da Zapadni Balkan bude miran pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Kolona s posmrtnim ostacima 16 žrtava zločina na području Prijedora ispraćena je iz Identifikacionog centra Šejkovača kod Sanskog Mosta, u Bosni i Hercegovini, javlja Anadolu Agency (AA).

Tabute sa nekompletnim posmrtnim ostacima žrtava na rukama do kamiona prenijeli su članovi porodica ubijenih. U tišini su se u hali Identifikacionog centra oprostili od najmilijih koji će 30 godina nakon zločina konačno pronaći smiraj. Sutra će biti ukopani nakon šehidske dženaze u Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu kod Prijedora.

Ibrahim Kahrimanović, član Organizacionog odbora za obilježavanje 20. jula, Dana sjećanja i dženaze za žrtve Prijedora i doline Sane, podsjetio je da će ove godine biti ukopano 16 osoba.

– Danas ćemo ih odvesti u Kozarac gdje ćemo sutra u 12, odnosno 13 sati klanjati dženazu i ispratiti na konačan smiraj tih 16 šehida. U Prijedoru je ubijeno oko 3.150 osoba, tragamo za još oko 600 osoba – izjavio je Kahrimanović.

Na tragu još jedne ili dvije grobnice

Prema njegovim riječima, na tragu su da pronađu još jednu ili dvije grobnice.

– Godinama smo tražili pa pronašli Tomašicu – rekao je Kahrimanović.

Kolona s posmrtnim ostacima žrtava će iz Šejkovače proći kroz Sanski Most, potom Ključ pa preko Bosanskog Petrovca kroz Bihać, zatim će stići u Bosansku Krupu, Bosansku Otoku, Bosanski Novi, potom Prijedor i konačno je planirano da stigne u Kamičane u 20 sati.

Kolektivna dženaza će se obaviti sutra, 20. jula.

– Poruka je da građani Bosne i Hercegovine, nebitno koje vjere i nacije, vide šta se desilo. Kada vide taj kamion sa bosanskom zastavom, kolonu familija koje prate svoje šehide, prisjete 1992. godine – dodao je Kahrimanović.

Beisa Šupuk je iz Šejkovače ispratila zeta Seada Avdića.

– Ubijen je u 37. godini na Korićanskim stijenama. Živio je i radio u Prijedoru. Iza njega su ostale supruga, koja je bila trudna i kćerka od šest godina. Sve kosti nisu odmah pronađene. Čekali smo nekoliko godina da se pronađe još kostiju – ispričala je Šupuk.

Odveden od kuće kao civil

Kako je kazala, bio je mašinski inženjer.

– Odveden je od kuće kao civil. Odveden je u logor Trnopolje gdje je bila cijela familija. Njegova supruga je rodila sina nakon njegove smrti – dodala je Šupuk.

U Prijedoru je ’90-ih godina ubijeno 3.176 civila, uglavnom nesrpske nacionalnosti. Do sada su pronađeni posmrtni ostaci oko 2.500 Prijedorčana, a za oko 620 žrtava još se traga.

Ubijene Bošnjake bacali su u pojedinačne, zajedničke i masovne grobnice. Do sada su posmrtni ostaci ubijenih Prijedorčana pronađeni na 501 lokaciji, u 73 masovne grobnice (primarne i sekundarne) na području deset općina i tri države – Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije.

Avaz

Objava Iz Šejkovače ispraćena kolona s posmrtnim ostacima 16 žrtava zločina u Prijedoru pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U skladu s Uputstvom o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti za Opće izbore 2022. godine, koji će biti održani u nedjelju 2. oktobra 2022. godine, rok za podnošenje prijava za glasanje izvan Bosne i Hercegovine ističe u ponoć 19. jula.

– Više informacija o kompletnom procesu imaćemo nakon što službe dostave sve podatke – kazala je za Fenu glasnogovornica Centralne izborne komisije BiH Maksida Pirić.

Prijave birača za glasanje izvan BiH Centralna izborna komisija BiH prima neprekidno od početka primjene aplikacije i do sada je nalog elektronski otvorilo 77.773 osoba, od čega je kod 12.372 naloga unos podataka u toku i svi oni imaju rok do 19. jula 2022. godine da završe unos traženih podataka i dokumenata, jer u suprotnom oni nisu završili postupak prijave i takve prijave neće biti razmatrane – saopćeno je juče iz CIK-a BiH.

U saopćenju se navodi da je obrađeno 52.429 prijava, od čega 46.394 prijave ispunjavaju propisane uvjete dok za sada ne ispunjava uvjete 6.035 prijava, a na obradu čekaju 13.972 prijave.

Osobe čija prijava ne ispunjava uvjete Centralna izborna komisija BiH je već dva puta obavijestila putem maila da otklone nedostatke i to trebaju uraditi do 19. jula 2022. godine do ponoći.

Osobama čije prijave će tek biti obrađene i koje budu imale nedostataka, Centralna izborna komisija BiH će slati obavijesti da u ostavljenom roku (koji može biti i iza 19. jula) otklone nedostatke.

Prijave za glasanje izvan BiH se dostavljaju samo elektronski putem portala e-Izbori dostupnom na web stranici Centralne izborne komisije BiH ili putem telefaksa na slјedeće brojeve:  +387 33/251-333 i +387/33 251-334.

Sve informacije u vezi s glasanjem izvan BiH dostupne su na službenoj internet stranici Centralne izborne komisije BiH  www.izbori.ba ili putem  Info-linije +387 33/251-331 i +387/33 251-332  ili elektronskim putem na e-mail: [email protected] .Korisnici portala e-Izbori se za tehničku podršku pristupa portalu mogu obratiti na e-mail adresu  [email protected] – navode iz CIK-BiH.

RTV Slon/Fena

Objava Pirić: U ponoć ističe rok za podnošenje prijava za glasanje izvan BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.