Arhiva oznaka: srebrenik

Nogometni trener podrijetlom iz mjesta Dolac na Lašvi trenutno vodi još jednu bitku sa rakom.

Travničko Općinsko vijeće na sutrašnjoj sjednici, ako sve prođe kako je i najavljeno, usvojit će prijedlog odluke o proglašenju Miroslava Ćire Blaževića počasnim građaninom Travnika.

Usvajanje odluke najavila je tajnica Općine Travnik Aida Daul.

– Svi predsjednici klubova stranaka u Općinskom vijeću na sjednici kolegija Vijeća izjasnili su se da su za ovaj prijedlog te bi on trebao biti usvojen – rekla je Daul.

Dodala je i kako bi se sam Blažević vijećnicima trebao javiti video pozivom nakon usvajanja odluke.

Nogometni trener podrijetlom iz mjesta Dolac na Lašvi trenutno vodi još jednu bitku sa rakom, što ga je spriječilo da bude u Travniku prilikom rasprave o proglašenju počasnim građaninom, kao i snimanja dokumentarnog filma o njemu autorice Irene Škorić, koji je sniman u Kraljevici, Travniku i Zagrebu, a u pripremi je i igrani film.

Kao najveće dostignuće Blažević navodi osvajanje trećeg mjesta s reprezentacijom Hrvatske na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998. godine. Vodio je i reprezentacije Bosne i Hercegovine, Švicarske i Irana, kao i niz uglednih klubova među kojima su Dinamo, Rijeka, Grasshopper, PAOK, Nantes itd.

Objava Miroslav Ćiro Blažević sutra postaje počasni građanin Travnika pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Foto: ilustracija

Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH je iznijela podatke o lošim rezultatima učenika svih obrazovnih institucija u BiH, ali i nemogućnosti vršenja daljih istraživanja bez suglasnosti Predsjedništva BiH.

U kontekstu najnovijih zbivanjapo pitanju međunarodnih istraživanja te velikog broja novinarskih upita, pristiglih na adrese naše institucije, dužni smo informirati javnost o velikom broju krivih interpretacija rezultata međunarodnih istraživanja koje su se u posljednje vrijeme pojavile, stoji u saopštenju agencije.

Učenici svih obrazovnih sustava u Bosni i Hercegovini u prosjeku postižu rezultate ispod međunarodnog PISA 2018 prosjeka. Svaki drugi petnaestogodišnjak u BiH ne posjeduje funkcionalnu čitalačku pismenost – odnosno razumijevanje i interpretaciju različitih vrsta teksta. Činjenica je i kako su statističke varijacije unutar obrazovnih sustava u  BiH zanemarive, ako uzmemo u obzir da  naši petnaestogodišnjaci u prosjeku zaostaju tri školske godine u odnosu na vršnjake iz EU i da u prosjeku 41,3% petnaestogodišnjaka ne dostiže minimalnu razinu postignuća  u tri ispitivana PISA područja.

Što se tiče rezultata TIMSS 2019 istraživanja, činjenica je kako čak četvrtina učenika četvrtog razreda osnovne škole ne dostiže ni osnovnu razinu matematičkih znanja i vještina, što znači da imaju teškoća s elementarnim matematičkim pojmovima.

– Agencija je institucija na državnoj razini i u skladu sa svojim nadležnostima – iznosi podatke za cijelu državu Bosnu i Hercegovinu.

Svi podatci međunarodnih istraživanja su javni, nalaze se u javnim međunarodnim bazama koje su kodirane zbog zaštite osobnih podataka, ali su dostupne svim sudionicima za analize i istraživanja.  Sva nadležna ministarstva obrazovanja od Agencije su dobila pristupne podatke i  jasne upute kako da u međunarodnim bazama pristupe podatcima za područje svoje nadležnosti. Agencija ne radi analize za pojedinačna nadležna ministarstva, ali je svima ponudila podršku pri njihovoj izradi.

Sva nadležna ministarstva obrazovanja pozvana su uraditi analize, ali ih (nažalost) većina to nije uradila.

Većina rokova za potpisivanje ugovora o sudjelovanju Bosne i Hercegovine u međunarodnim istraživanjima PISA 2022, PIRLS 2021, TIMSS 2023, ICILS 2023, TALIS 2024, službeno je istekla.

Od ranog jutra smo u kontaktu s međunarodnim organizacijama koje provode istraživanja u cilju ishodovanja eventualnog sudjelovanja u istraživanjima čiji rokovi moguće mogu biti još minimalno prolongirani.

Radi se o rokovima koji vrijede u cijelom svijetu za SVE zemlje sudionice međunarodnih istraživanja. Unatoč tomu što je Bosna i Hercegovina preuzela obvezu sudjelovanja u međunarodnim studijama, Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH, zadužena za njihovu provedbu, dočekala je kraj 2020., a potom i kraj 2021.godine čekajući odluku Predsjedništva BiH, bez koje ova istraživanja nisu mogla biti provedena.

Agencija je u određenim istraživanjima, čekajući donošenje relevantnih odluka, realizirala sve zadatke koji su propisani tehničkim standardima međunarodnih istraživanja, ali nam je izostanak potrebnih suglasnosti onemogućio sudjelovanje u nastavku procesa.

Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje je stručna institucija na razini države i kao takva nije donositelj bilo kakvih političkih odluka, niti je zadužena za koordinaciju obrazovanja u Bosni i Hercegovini.

Agencija bi, kao stručna institucija, trebala provoditi usuglašene politike, a ne raditi na njihovu usuglašavanju i koordiniranju nadležnih obrazovnih vlasti. Smatramo kako su sve odluke i politički pregovori oko provedbe međunarodnih istraživanja trebali biti završeni prije nego je Agenciji dodijeljen posao njihove praktične provedbe.

Dobivanje jasnih pokazatelja o tomu što naši učenici mogu i znaju i koliko su sposobni za život i rad u 21. stoljeću samo može biti u interesu Bosne i Hercegovine i svih naših obrazovnih sustava s obzirom na to da je kvalitetno obrazovanje ključno za razvoj uspješnog gospodarstva i funkcionalnog tržišta rada. Sveobuhvatna analiza informacija koja proizlazi iz međunarodnih istraživanja jasno nam govori koje segmente obrazovanja trebamo unaprijediti i pruža smjernice i preporuke za daljnji rad.

Apeliramo na vlasti u Bosni i Hercegovini da prihvate dobru praksu europskih država kojima težimo i na taj način osiguraju djeci Bosne i Hercegovine kontinuirano, sustavno sudjelovanje u međunarodnim istraživanjima, koje će nas potaknuti da poboljšanje obrazovanjau Bosni i Hercegovini postane kontinuiran proces, a učenička postignuća konačno zasluženo dosegnu višu razinu, saopštili su iz Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH.

Objava Učenici u BiH postižu rezultate ispod međunarodnog prosjeka pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

anas je Vlada TK utvrdila uslove, kriterije i postupak za raspodjelu namjenskih sredstava od ekoloških naknada Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice.

Za ovu namjenu predviđeno je oko 5,5 miliona KM, a današnjom odlukom je predviđeno da će se ona koristiti za finansiranje zaštite okoliša, a posebno zaštitu, očuvanje i poboljšanje kvaliteta zraka, tła i voda, saniranje deponija i smąnjivanje nastajanja otpada, zbrinjavanje i obrada svih vrsta otpada, zaštitu i očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti, provedbu energetskih programa, uređenje zelenih javnih površina, poboljšanje praćenja i ocjenjivanja stanja okoliša, te uvođenje sistema upravljanja okolišem, poticanje održivog korištenja prirodnih dobara i poticanje istraživačkih, razvojnih studija, programa, projekata i drugih aktivnosti, te unapređivanje i izgradnju infrastrukture za zaštitu okoliša.

Objava Utvrđeni kriteriji za sufinansiranje projekata zaštite okolice pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U okviru projekta EU4AGRI koje finansira Evropska unija, krajem aprila 2022. godine planirana je objava javnog poziva za mjeru podrške savjetodavnim službama u identifikaciji mogućnosti finansiranja i pripreme poslovnih planova.

Javni poziv je  namijenjen privatnim pružaocima savjetodavnih usluga za realizaciju programa edukacije o pripremi poslovnih planova, kao i za jačanje njihovih kapaciteta za poboljšanje kvaliteta usluga koje pružaju svojim klijentima.

Na ovaj javni poziv mogu se prijaviti preduzeća i udruženja građana koja pružaju uslugu edukacije iz oblasti poslovnog savjetovanja, pripreme projektnih prijedloga i poslovnih planova u poljoprivrednom sektoru.

Raspoloživa sredstva podrške za ovaj javni poziv su u iznosu do 400.000 KM, gdje je maksimalan iznos podrške po jednoj prijavi do 40.000 KM.

Cilj javnog poziva je unapređenje pristupa raspoloživim investicionim sredstvima poljoprivrednim proizvođačima i prerađivačima prehrambenih proizvoda, kroz veću dostupnost educirane stručne podrške za pripremu poslovnih planova i projektnih prijedloga.

Trenutno je u okviru projekta EU4AGRI, koji finansira Evropska unija, otvoren javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava investicijama u prerađivačke kapacitete i marketing poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Bosni i Hercegovini.    

Kroz ovaj javni poziv Evropska unija će podržati ulaganja u prerađivačke kapacitete poljoprivredno-prehrambene industrije kroz uvođenje inovacija i razvoj novih i/ili unapređenje postojećih proizvoda, marketinških alata, te osiguranje kontinuiteta poslovanja i sigurnog i zdravog radnog okruženja u BiH.

Prijave se mogu podnijeti od 05. maja 2022. godine dok je krajnji rok 07. juni 2022. godine do 17:00 sati isključivo putem online platformejavnipoziv.undp.ba. Prijave podnesene putem drugih kanala (pošta ili e-mail) se neće uzeti u razmatranje.

Svi zainteresirani mogu pristupiti javnom pozivu putem web stranice projekta, eu4agri.ba. Dodatno, projekat EU4AGRI protekle sedmice održao je prvu online informativnu sesiju o javnom pozivu čiji je snimak dostupan putem Facebook stranice EU4AGRI.

Projekat EU4AGRI je četverogodišnja inicijativa (2020-2024) koja ima za cilj modernizaciju poljoprivredno-prehrambenog sektora, otvaranje novih radnih mjesta, kao i zadržavanje postojećih i podržavanje oporavka od krize izazvane COVID-19 u Bosni i Hercegovini. Ukupna vrijednost projekta, koji finansira Evropska unija, iznosi 20,25 miliona eura, a zajednički ga provode i sufinanciraju Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH i Češka razvojna agencija (CzDA).

Kroz projekat EU4AGRI do sada je podržano 45 investicija bosanskohercegovačkih poljoprivrednika i preduzeća sa investicijama ukupne vrijednosti 10.7 miliona KM od čega je 6.3 miliona KM finansirala EU.

Objava Javni poziv za mjeru podrške savjetodavnim službama u identifikaciji mogućnosti finansiranja i pripreme poslovnih planova pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva je danas objavila informaciju o prvim sankcijama uvedenim u okviru režima za sankcije za Bosnu i Hercegovinu.

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva je sankcionisala Milorada Dodika i Željku Cvijanović zbog njihovog narušavanja legitimiteta i funkcionalnosti Bosne i Hercegovine.

Britanske sankcije znače da Dodik i Cvijanović neće moći putovati u Ujedinjeno Kraljevstvo niti koristiti ili pristupiti bilo kojoj imovini koju eventualno posjeduju u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss je izjavila:

“Ova dva političara namjerno podrivaju teško stečeni mir u Bosni i Hercegovini. Ohrabreni Putinom, njihovo bezobzirno ponašanje je prijetnja za stabilnost i sigurnost diljem Zapadnog Balkana. Ovim oštrim sankcijama pokazujemo da će neprijatelji mira biti pozvani na odgovornost.”  RTV SLON

Objava Velika Britanija uvela sankcije Miloradu Dodiku i Željki Cvijanović pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Izradili smo Prijedlog odluke o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa pri uvozu novih električnih i hibridnih automobila, koji treba da bude usvojen do 31. decembra ove godine, rekao je za “Nezavisne” Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

“Završili smo proces e-konsultacija te su zatražena mišljenja nadležnih institucija prije upućivanja u dalju proceduru. Većina mišljenja na prijedlog odluke je dosad dostavljena i ona su pozitivna, međutim još očekujemo odgovor određenih nadležnih institucija, te se nadamo da će u što skorijem roku i to biti dostavljeno. Nakon toga Ministarstvo će odluku uputiti Savjetu ministara BiH na razmatranje i usvajanje”, naglasio je Košarac.

Naime, prijedlogom odluke predviđeno je da se carinska stopa na uvoz u BiH novoproizvedenih automobila, koji nemaju preferencijalni status robe iz zemalja s kojima BiH ima zaključene sporazume o slobodnoj trgovini, smanji sa dosadašnjih 15 na pet odsto za hibridna vozila, te sa pet odsto na nula carinsku stopu na automobile na električni pogon.

“Primjenom povoljnije carinske stope stimulisao bi se uvoz ove vrste automobila, od čega bi BiH imala višestruku korist, kako s aspekta smanjenja zagađenja vazduha i zaštite životne sredine, tako i s aspekta podizanja stepena bezbjednosti saobraćaja”, pojasnio je Košarac.

Dodao je da ova odluka doprinosi izjednačavanju tržišnih uslova za sve uvoznike i distributere u BiH, bez obzira na to gdje se proizvode vozila brenda koji zastupaju.

“Takođe, odlukom bi se izvršila i harmonizacija carinskih stopa koje se primjenjuju prilikom uvoza novoproizvedenih automobila u BiH sa carinskim stopama koje se primjenjuju u regionu prilikom uvoza ovih proizvoda”, kazao je Košarac.

Haris Muratović, predsjednik Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori FBiH, istakao je da trenutno još ništa nije urađeno ni realizovano po ovom pitanju, ali postoje pozitivne najave.

“Što se tiče ukidanja carina, ima pomaka, ali još nemamo krajnji stav. Još treba da odluče Ministarstvo finansija BiH po ovom pitanju te Uprava za indirektno oporezivanje BiH. Nakon što oni iskažu svoj stav, ova odluka se upućuje Vijeću ministara BiH i oni će tada glasati”, objasnio je Muratović.

Na pitanje kada očekuje da ova odluka bude usvojena i realizovana, Muratović odgovara da bi trebalo u toku ove godine, jer su realizovane sve pretpostavke koje je trebalo da se dese.

“Imamo neke pozitivne najave i u vezi sa subvencijama za ekološki prihvatljiva vozila, prvenstveno u Federaciji BiH. Planirano je oko milion KM za ovu subvenciju. Takođe, Fond za zaštitu okoliša FBiH je i dosad imao subvencije za električne punionice i nadamo se da će to biti i za električne automobile”, naveo je Muratović.

RTV Slon/akta.ba

Objava Do kraja godine niže carinske stope za uvoz e-vozila u BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Najbolja bosanskohercegovačka biciklistkinja i sedma biciklistkinja svijeta Lejla Njemčević (rođ. Tanović) nastavila je sa dobrim nastupima u ovoj sezoni, osvojivši još jedno postolje na UCI utrci.

Na UCI C1 utrci u Vodicama (Hrvatska) osvojila je treće mjesto za zaostatkom od 31 sekunde za drugoplasiranom Tanjom Žakelj iz Slovenije. Pobjedu je odnijela iskusna Paula Gorycka iz Poljske sa prednošću od 33 sekunde ispred najbolje slovenske takmičarke.

Gledaoci su mogli uživati u jednoj od najboljih izdanja ove tradicionalne utrke, s obzirom na to da je utrka do zadnjeg kruga bila neizvjesna.

Lejla je u jednom trenutku zauzimala osmo mjesto i vodila veliku borbu u sredini utrke da bi dva kruga prije kraja pojačala tempo i prošla kroz cilj kao trećeplasirana.

– Staza u Vodicama uvijek ponudi zanimljivu utrku s izuzetnom konkurencijom. Na startu sam se osjećala veoma dobro te sam sve do trećeg kruga vozila u grupi od pet-šest takmičarki, međutim dva kruga prije kraja sam pojačala tempo i kroz cilj prošla kao treća. Iako sam išla na pobjedu kasno sam počela voziti svoj tempo tako da nije bilo dovoljno vremena za bolji plasman. Ipak nalazim se u sjajnoj formi i sve utrke ove sezone sam završila na podiju – rekla je Lejla Njemčević.

Nakon pobjede prošle sedmice pokazala je da se nalazi u vrhunskoj formi, a osvajanjem trećeg mjesta na utrci u Vodicama nastavila je sa sjajnim nizom jer je na svakoj utrci ove sezone osvojila podiji uz dvije pobjede u Španiji i Hrvatskoj.

federalna.ba/Fena

Objava Lejla Njemčević osvojila treće mjesto na UCI C1 utrci u Vodicama pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Na dekriminalizaciju upotrebe kanabisovog ulja u medicinske svrhe teško oboljeli u BiH odavno čekaju. Dobra volja postoji, ali ne i preduvjeti za to. Zapelo je na popunjavanju Komisije za suzbijanje zloupotrebe droga, od koje sve zavisi. Zato su mnogi primorani ilegalno nabavljati ulje kanabisa iz susjednih zemalja. A vrijeme nije na njihovoj strani.

Ulje kanabisa za liječenje mnogim oboljelim od multiple skleroze je slamka spasa. Svaki novi dan iščekuju sa zebnjom. Zbog toga traže hitnu legalizaciju njegove upotrebe u medicinske svrhe.

“Mislim da bi to bilo idealno, za sve nas oboljele – ne samo od multiple nego i od karcinoma. A pomaže, mnogim ljudima pomaže. Mnogi su stali na noge”, govori Samra Ferić-Buzoku, predsjednica Udruženja za pomoć i edukaciju oboljelih od multiple skleroze Ilidža.

Eminna Mirna Fejzovich-Spahić članica je Udruženja za pomoć i edukaciju oboljelih od multiple skleroze Ilidža. Probala je ove preparate i kaže kako su joj smanjili bol.

Sve je više onih koji podržavaju dekriminalizaciju kanabisa, a među njima su i parlamentarci. Prije nego što se o tome budu izjašnjavali, potrebno je da drugi završe svoj dio posla.

“Mi čekamo da se sazove sjednica Komisije za suzbijanje zloupotrebe opojnuh droga, kako bi oni dali preporuku Vijeću ministara BiH, a ono parlamentu”, ističe SDP-ov zastupnik u državnom parlamentu Saša Magazinović i dodaje da se ta komisija čeka više od jedne godine.

SDA-ov državni zastupnik Šemsudin Mehmedović smatra kako je potrebno da zakon kojim se legalizira kanabisovo ulje u medicinske svrhe što prije ugleda svjetlo dana: “Zbog pandemije i blokada Parlamentarne skupštine BiH mi nismo u situaciji da kažemo kada će to biti urađeno”.

Razlog nedonošenja odluke je gotovo apsurdan. Iz Ministarstva civilnih poslova BiH tvrde da nema uvjeta za sazivanje sjednice Komisije jer je mjesto preminulog federalnog ministra Vjekoslava Mandića još upražnjeno.

“Čekat ćemo dok neko od visokih zvaničnika ili članova njihovih porodica se ne susretne sa zdravstvenim problemom s kojim se susreće veliki broj građana. Drugog objašnjenja nema”, kaže Magazinović.

Kada će Komisija biti imenovana, neizvjesno je. Izvjesno je da oboljeli od multiple skleroze nemaju strpljenja ni snage čekati.  

Ljekari podržavaju dekriminalizaciju, ali ne pred kamerama. Odlučniji da progovore su poznati, koji su se uvjerili u djelotvornost. SZO je priznao kanabis u liječenju. U BiH, zbog nelegalne upotrebe, nedavno su uhapšeni osumnjičeni za uvoz i prodaju. Dok čekaju legalizaciju, oboljeli u BiH dragocjeno ulje, nabavljaju na crnom tržištu – mnogostruko skuplje i često upitnog kvaliteta. Što mnogima više šteti nego koristi.

federalna.ba

Objava Zašto se čeka na dekriminalizaciju upotrebe kanabisovog ulja? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Husref Musemić nije više trener Tuzla Cityja. Tuzlanski klub je saopštio da je sa Musemićem došlo do sporazumnog raskida ugovora.

Sa Musemićem odlazi i njegov prvi asistent Dženis Ćosić, pa će do daljnjeg ekipu voditi ostali treneri u stručnom štabu, Selver Ahmetović, Mensur Dedić i Mirsad Dedić.

– Nakon prespavane noći obavili smo razgovor s Musemićem gdje smo konstatirali da ekipi treba pozitivan šok i promjena u stručnom štabu s čim se i on složio tako smo sporazumno raskinuli saradnju, kazao je predsjednik Almir Husić.

Ime novog trenera trebalo bi biti uskoro poznato.

Objava Husref Musemić nije više trener Tuzla Cityja pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Prvi krug predsjedničkih izbora počinje u Francuskoj u nedjelju, a oko 48.7 miliona registriranih birača može glasati od 8 sati ujutro.

Sadašnji predsjednik Emmanuel Macron nada se drugom mandatu. Njegovim najvećim rivalom smatra se kandidatkinja desnice Marine Le Pen. Lijevi populist Jean-Luc Melenchon također se nada da će ući u drugi krug izbora 24. aprila. U prvom krugu učestvuje ukupno 12 kandidata.

Rat zasjenio kampanju

Francuska izborna kampanja bila je zasjenjena ratom u Ukrajini. Gotovo nijedna poruka u kampanji nije odjeknula među glasačima, a mnogi su kandidati percipirani kao slabi, što povećava strah od slabog odaziva birača.

Prema nedavnim istraživanjima, do 30 posto građana moglo bi ostati podalje od birališta. Francuski predsjednik ima dalekosežne ovlasti i obnaša dužnost pet godina. On je moćniji od premijera kojeg imenuje i ima odlučujući utjecaj na sudbinu zemlje.

Ishod izbora također je važan za Evropu u cjelini.

Liberalni centrist Macron smatra se daleko lakšim i pouzdanijim partnerom od Le Pen ili Melenchona, s kojima je mnogima blisku suradnju teško zamisliti zbog njihovih ponekad radikalnih stavova.

Biračka mjesta u Francuskoj otvorena su do 19 sati, a ponegdje i do 20 sati. Zbog vremenske razlike na nekim se francuskim prekomorskim teritorijima, primjerice na Karibima, glasalo već u subotu.

(Vijesti.ba / Hina)

Objava Izbori u Francuskoj: Favoriti Macron i Le Pen pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Njemačka je počela raditi na povećavanju broja svojih javnih skloništa, kao i na popunjavanju kriznih zaliha u slučaju rata.

To je objavila federalna ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser, prenosi Reuters pozivajući se na izvještaj lista Welt am Sonntag.

Vlada razmatra poboljšanje sistema javnih skloništa i povećat će izdatke za civilnu zaštitu, rekla je ministrica za njemački list.

“U Njemačkoj trenutno postoji 599 javnih skloništa. Provjerit ćemo možemo li naći još nekoliko sličnih. U svakom slučaju, njihova demontaža je zaustavljena”, rekla je Feaser.

Podzemne stanice postaju potencijalna skloništa

Pojasnila je da vlada radi na novim konceptima, unapređuje podzemne parkinge, stanice podzemne željeznice i podrume, kako bi postali potencijalna skloništa, te da je saveznim državama dala 88 miliona eura za postavljanje sirena.

Ministrica je također najavila da će zemlja raditi i na popunjavanju kriznih zaliha koje uključuju medicinsku opremu, zaštitnu odjeću, maske i lijekove.

Njemački kancelar Olaf Scholz ranije je obećao da će povećati sredstva za odbranu i izdvojiti 100 milijardi eura za vojsku, navodi Reuters. N1

Objava Reuters: Njemačka se sprema za rat? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Američko ministarstvo poljoprivrede (USDA) objavilo je prognozu cijena hrane za 2022. godinu i otkrilo da će niz namirnica, od slatkiša do voća, vjerovatno veoma poskupjeti.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu, SAD su uvele niz sankcija Rusiji i poremetile isporuke ruskog gnojiva, na koje se farmeri uveliko oslanjaju. To je uzrokovalo rast cijena uporedo sa pogoršanjem klimatske krize.

Prema USDA, cijene hrane u februaru 2022. bile su 7,9% više nego u februaru 2021., a kao primarni uzrok povećanja cijena navodi se sukob u Ukrajini, piše Business Insider.

Sjedinjene Američke Države nisu jedina zemlja koja osjeća utjecaj poremećaja u lancu snabdijevanja. Svjetski program za hranu utvrdio je prošlog mjeseca da su zemlje Bliskog istoka veoma zavisne od pšenice iz Ukrajine, pri čemu Liban uvozi 60 posto pšenice iz te zemlje, a generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres upozorio je da ukrajinski lanac snabdijevanja hranom “raspada”, a utjecaj će se osjetiti globalno.

Čak i prije ruske invazije, klimatske promjene su otežavale opskrbu hranom. U članku UN-a navodi se da će u naredne tri decenije “snabdijevanje hranom i sigurnost hrane biti ozbiljno ugroženi ako se malo ili nimalo ne preduzmu mjere za rješavanje klimatskih promjena i osjetljivosti prehrambenog sistema na klimatske promjene”.

Nepredvidivi vremenski obrasci mogu naštetiti proizvodnji hrane, kao što se vidi kod opskrbe ribom i jastogom kako temperatura okeana raste, a stručnjaci za klimu su naglasili važnost poduzimanja mjera sada kako bi se smanjile emisije ugljika i prelazak na čistu energiju prije nego što bude prekasno.

Zbog poremećaja lanca snabdijevanja i klimatskih promjena, evo svih namirnica koje su već poskupile, a kojima će sigurno i dalje rasti cijena:

• Masti i ulja: 6-7% skuplje
• Svježe voće: 5-6% skuplje

• Svježe povrće: 1-2% skuplje
• Prerađeno voće i povrće: 4,5 – 5,5% skuplje
• Šećer i slatkiši: 3-4% skuplji
• Žitarice i pekarski proizvodi: 3-4% skuplje
• Bezalkoholna pića: 3,5-4,5% skuplja

klix

Objava Sedam namirnica koje su ove godine poskupjele i čija cijena će i dalje rasti pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Zbog ratnog stanja u Ukrajini, ali i poremećaja na svjetskom tržištu, velika je potražnja za ugljem iz Bosne i Hercegovine te bi u narednom periodu moglo doći i do povećanja cijena, i to zbog visokih cijena proizvodnje.

Elvir Salihović, direktor Rudnika mrkog uglja Banovići, naveo je za “Nezavisne” da je veća potražnja za ugljem evidentna i to ne samo zbog rata u Ukrajini, nego i zbog poremećaja na svjetskom tržištu.

“Početkom godine izvršili smo usklađivanje svojih cijena prema potražnji koju smo imali u tom periodu i povećali smo za 10 do 20 odsto cijene u zavisnosti od kupaca i oni su to prihvatili, jer su svjesni da uglja nedostaje. Uglja je sve manje na tržištu Srbije i veoma blizu smo tome da napravimo jedan veći ugovor sa “Elektroprivredom Srbije“, naglasio je Salihović.

Prema njegovim riječima, rudnici su osjetili veliki teret poskupljenja.

“Na mjesečnom nivou u odnosu na 2021. godinu imamo za milion KM veće troškove zbog cijena nafte. Tada su troškovi bili milion KM, a sada su 2,1 milion KM. Cijena struje je povećana 20 odsto, eksploziva 50-60 odsto, tako da u ovoj godini možemo očekivati dodatno povećanje cijene uglja i to možda u narednih mjesec dana”, istakao je Salihović.

Ibrahim Husić, direktor “Cargo transa” iz Banovića, koji se bavi izvozom uglja, potvrdio je da u posljednje vrijeme ima više upita za ugalj, a i da su povećane cijene.

“Očekuju se i više cijene uglja zbog visokih cijena nafte, vjerojatno da će u toku aprila cijena uglja ići gore. Više ne sklapamo ugovore fiksno, već koliko poskupi nafta, toliko se poveća i ugovor”, naveo je Husić.

Dodao je da je potražnja za ugljem drastično povećana, i to od kraja prošle godine, te da nikako ne jenjava.

“Svi traže ugalj, a mi nemamo dovoljne količine da zadovoljimo sve potrebe”, naglasio je Husić.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prva tri mjeseca ove godine iz BiH je izvezen mrki ugalj u vrijednosti od 6.356.995 KM.

“Najviše je izvezeno u Srbiju i to za iznos od 6.232.426 KM, dok je još nešto izvezeno u Hrvatsku i Mađarsku”, navodi se u ovim podacima.

U istom periodu prošle godine je izvezeno mrkog uglja u iznosu od 4.240.994 KM, a takođe se izvozilo u Srbiju, Hrvatsku i Mađarsku.

Cijene uglja u Evropi su prešle 300 dolara po toni, nakon što je Evropska komisija objavila zabranu uvoza ruskog uglja.

Prema nekim istraživanjima, ruski ugalj je 2020. godine činio 54 odsto ukupnog uvoza uglja Evropske unije.

RTV Slon/Biznis Info

Objava Zbog ratnog stanja u Ukrajini velika potražnja za ugljem iz BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Globalne cijene hrane rastu najbržim tempom ikad jer rat u Ukrajini guši zalihe usjeva, stvarajući još više inflacije za potrošače i pogoršavajući svjetsku krizu gladi.

Rat je izazvao pustoš u lancima snabdijevanja u ključnom regionu Crnog mora, ometajući globalne trgovinske tokove i raspirujući paniku zbog nestašice osnovnih namirnica kao što su pšenica i jestivo ulje. To je dovelo do rekordnih cijena hrane koje su već rasle prije nego što je sukob i počeo, s indeksom troškova koji su po procjeni UN-a prošlog mjeseca skočili za još 13 posto.

Ukrajinske luke su zatvorene i mnoga trgovačka plovila izbjegavaju ovu regiju koja čini oko četvrtinu ukupne svjetske trgovine žitaricama.

Očekuje se da će farmeri u Ukrajini, najvećem izvozniku suncokretovog ulja, drastično smanjiti zasad usjeva, a nacija se bori i sa izvozom već postojećih zaliha. Drugdje u svijetu visoke cijene energije i đubriva podižu troškove proizvodnje hrane, što dovodi do većih računa za namirnice ili ugrožava proizvodnju.

Rast cijena hrane najviše se osjeća u siromašnim zemljama u kojima namirnice čine veliki dio potrošačkih budžeta a posljedice ruske invazije dovele su do porasta cijena osnovnih namirnica poput hljeba. Iz UN-ovog svjetskog programa za hranu nedavno su izjavili da skupe osnovne namirnice u zemljama Bliskog istoka i sjeverne Afrike zavisne od uvoza dovode ljudi na prelomnu tačku. KLIX

Objava Rekordne cijene hrane pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Prva tri mjeseca 2022. godine obilježio je drastičan rast cijena osnovnih životnih namirnica. Poskupljenje nije zaobišlo ni meso i mesne prerađevine, a glavni uzrok je porast cijena goriva i žitarica.Komponentne za hranu su poskupile više od 100 posto i nemoguće je da se to ne prenese na krajnji proizvod.

Cijena kilograma junetine prije nekoliko mjeseci bila je oko 9 KM, a sada je 13 KM i više. Kilogram teletine mogao se kupiti za 18 KM, a sada se kreće oko 24 KM.

Posljednih dana je došlo do porasta cijene piletine. U prvim mjesecima 2021. godine, kilogram pilećeg filea koštao je oko osam KM, sredinom godine cijena je išla i do 10 KM u zavisnosti od marketa. Kilogram piletine se danas u nekim trgovinama u Sarajevu kreće od oko 12,35 KM do čak 15,65 KM.

Peradari i živinari su suočeni sa abnormalnim rastom cijena u proizvodnji stočne hrane, od kukuruza i sojine sačme, uz dodatni rast cijena nafte, struje i plina.

Ovogodišnji budžet za poljoprivredu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva iznosi rekordnih 106 miliona KM, dok za peradarstvo i živinarstvo kao granu stočarstva nije predviđen nikakav iznos.

Iz tog razloga, a ukoliko im Vlada FBiH ne odobri poticaje, peradari i živinari najavljuju proteste. KLIX

Objava Cijene mesa u BiH drastično skočile pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.