Arhiva oznaka: srebrenik

Loše stanje cesta, tehnički neispravno vozilo, nepažnja, loša procjena, neodgovorno ponašanje, neiskustvo i loše vještine, vožnja pod utjecajem lijekova, droge i alkohola, umor, nepoštivanje prometnih propisa i pravila i neprilagođena brzina neki su od uzroka prometnih nesreća koje nerijetko završavaju tragično, piše Večernji list BiH.

Jesu li ovo neki od problema s kojima su se susretali vozači koji su lani sudjelovali u prometnim nesrećama, teško se sa sigurnošću može reći. No, jedno je sigurno, lani je zabilježen veći broj prometnih nesreća u odnosu na godinu ranije.

Stradavanja djece

– Tokom 2021. godine dogodile su se 20.522 prometne nesreće na cestama, što je za 0,7% više u odnosu na godinu ranije, prikazano je u godišnjem biltenu Federalnog zavoda za statistiku BiH. Kako je prikazano, od ukupnog broja prometnih nesreća s materijalnom štetom bile su 15.874 nesreće, tačnije 77,4 posto. Ukupan broj poginulih osoba u prometnim nesrećama veći je za 20 osoba ili 14,5%, a broj ozlijeđenih veći je za 978 osoba ili 17,3 posto u odnosu na 2020. godinu. Prema starosti, najveći broj poginulih osoba pripada starosnoj skupini između 25 i 64 godine, a iznosi 85 osoba ili 53,8 posto od ukupnog broja poginulih – pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

Istoj starosnoj skupini pripada i najveći broj ozlijeđenih osoba, prema podacima, 3404 osobe ili 51,4 posto od ukupnog broja ozlijeđenih. Starijih od 65 godina koji su smrtno stradali u prometnim nesrećama tokom prošle godine bilo je 38. Jedna porodica zbog nesreće izgubila je dijete koje je bilo mlađe od 6 godina, a 121 dijete iste starosne skupine zadobilo je ozljede u prometnim nesrećama. Troje djece koja pripadaju starosnoj skupini od 10 do 14 godine lani je poginulo, a 194 njih ozlijeđeno je sudjelujući u prometnim nesrećama. Četvero tinejdžera u dobi od 15 do 17 godina je, pokazuju podaci, smrtno stradalo u nesrećama, a njih 218 prošlo je s težim ili lakšim ozljedama.

Tokom prošle godine čak 25 mladih u dobi od 18 do 24 godine izgubilo je život u prometnim nesrećama. Prema podacima, za dvije osobe koje su smrtno stradale nije utvrđena starosna dob. Promatrano po mjesecima, najveći broj, tačnije 2202 prometne nesreće dogodile su se u avgustu, što iznosi 10,7 posto od ukupnog broja prometnih nesreća na cestama u 2021. godini. Najveći broj poginulih osoba, odnosno 22 osobe, bio je u upravo u tom mjesecu prošle godine. Mjesec dana ranije, u julu u Federaciji BiH zabilježeno je 1965 prometnih nesreća u kojima je poginulo 19 osoba, a 683 njih je zadobilo teže ili lakše tjelesne ozljede.

U posljednjem mjesecu prošle godine također je zabilježen veliki broj nesreća. Prema pokazateljima, u decembru je bilo 1999 nesreća u kojima je život izgubilo 13 osoba, a 516 ozlijeđenih. U razdoblju od ponedjeljka do petka se, prikazano je, dogodio najveći broj nesreća – 11.391. Tokom tih dana smrtno je stradalo 76 osoba, a 3367 osoba je ozlijeđeno. Posljednjeg dana radnoga tjedna, petkom, tokom godine dogodilo se 3636 nesreća u kojima su poginule 23 osobe, a 1143 ozlijeđeno. Prvog dana vikenda tokom 2021. dogodilo se 3099. Subotom su život izgubile 23 osobe, a 1167 osoba “prošlo” je samo s ozljedama. Najmanji broj nesreća kao i najmanje ozlijeđenih zabilježeno je nedjeljom. U tom danu tijekom cijele godine zabilježeno je 2396 nesreća, život je izgubilo 36 osoba, a 942 osobe su ozlijeđene.

Objava Na bh. cestama više od 20 hiljada nesreća, najmanje nedjeljom pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vlada FBiH je usvojila Program utroška sredstava tekućih transfera utvrđenih Budžom FBiH za 2022. godinu Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta, u iznosu od  7.870.000 KM.

Ovaj iznos bit će korisnicima isplaćen kao bespovratna (grant) sredstva, koja se raspodjeljuju po ekonomskim kodovima i projektima utvrđenim u Programu, javnim konkursom i Pravilnikom o postupcima u provođenju Programa razvoja male privrede.

Ciljevi navedenog programa su jačanje konkurentnosti subjekata male privrede putem razvoja poslovne infrastrukture, a posebno kroz tehnološku modernizaciju njihovih poslovnih procesa, uvođenje međunarodnih standarda kvalitete, digitalne transformacije u poslovanju, cirkularne ekonomije i poboljšanje energijske efikasnosti u skladu s tranzicijom ka zelenoj i digitalnoj ekonomiji.

Za tekuće transfere drugim nivoima vlasti i fondovima, biće izdvojeno ukupno 2.000.000 KM, od toga za izgradnju poduzetničkih zona predviđeno je 1.850.000 KM, te 150.000 KM za izradu dokumentacije za uspostavljanje poduzetničke zone.

Za tekuće transfere neprofitnim organizacijama namjenjeno je ukupno 200.000 KM. Od toga, 100.000 biće izdvojeno za unapređenje institucijske poduzetničke infrastrukture, 70.000 KM za poticaj udruženjima i komorama, te 30.000 KM za poticaj održivosti rada obrtničkih komora kantona.

Za subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima biće izdvojeno ukupno 4.670.000 KM. Od toga je za poticaj opstanka tradicionalnih i starih obrta planirano 200.000 KM, za poticaj razvoja obrta i srodnih djelatnosti 710.000 KM, za poticaj novoosnovanim subjektima male privrede 970.000 KM i za jačanje konkurentnosti MSP-a 2.740.000 KM.

Sredstva iz stava subvencija privatnim preduzećima i poduzetnicima predstavljaju državnu pomoć male vrijednosti i dodjeljivat će se u skladu sa Uredbom o namjeni, kriterijima i uvjetima za dodjelu državne pomoći u FBiH.

Za dodjelu sredstava Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta raspisuje javni konkurs za svaki projekt utvrđen Programom, izuzev projekata koji se odnose na poticaj održivosti rada obrtničkih komora kantona, te na subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima za regresiranje kamata kroz Garancijski fond.

Za projekt poticaj održivosti rada obrtničkih komora kantona sredstva potpore će biti doznačena posebnom odlukom koju donosi ministar, na osnovu zahtjeva Obrtničke komore Federacije BiH, a nakon što prihvati ponuđeni program prevazilaženja ograničenja u radu kantonalnih komora.

Za subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima za regresiranje kamata putem Garancijskog fonda, sredstva poticaja će biti doznačena korisnicima kredita po kreditno-garantnim programima Ministarstva i to po automatizmu ukoliko su uredno izmirili dotadašnje obaveze po kreditima. 

Ministar imenuje komisiju za izbor korisnika sredstava, koja će sačiniti Smjernice za podnositelje projektnih prijedloga i vršiti izbor korisnika sredstava u skladu sa ovom odlukom. Rezultati konkursa objavljuju se u Službenim novinama FBiH i na web stranici Ministarstva.

Objava Vlada FBiH privatnim firmama i poduzetnicima poklanja 7,8 miliona KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Europska komisija poručila je da bi stav Srbije o ruskoj agresiji na Ukrajinu mogla utjecati na proces evropskih integracija zemlje.

Michael Miller, šef jedinice za Crnu Goru i Srbiju u Komisiji, ukazao je na uslove za napredak Srbije u procesu pregovora o članstvu, uključujući vladavinu prava i dijalog sa Kosovom ali je podvukao da će se uzeti u obzir i pitanje uvođenja sankcija Rusiji.

– Došlo je do veoma značajne evolucije u geopolitičkom kontekstu i stav Srbije o agresiji Rusije na Ukrajinu biće suštinski element koji treba razmotriti. Srbija je svjesna očekivanja EU o usklađivanju, uključujući restriktivne mjere (protiv Rusije) – izjavio je Miller na sastanku Vanjskopolitičkog komiteta Europskg parlamenta gdje se raspravljalo o nacrtu rezolucije o Srbiji.

Izvjestilac za Srbiju u Europskom parlamentu Vladimir Bilčik također je poručio da bi neuvođenje sankcija imalo i posljedice po Srbiju, ali je izrazio nadu da će se zvanični Beograd uskladiti sa odlukama EU po pitanju Rusije.

– Suverene države donose suverene odluke, ali suverene odluke također imaju posljedice po međunarodna partnerstva, saveze i evropske integracije. Nadam se da će odluke u Srbiji nakon izbora, odražavati evropske težnje Srbije – poručio je Bilčik.

On je pred Vanjskopolitičkim komitetom EP predstavio nacrt Rezolucije za Srbiju, u kojoj se, između ostalog, formalno traži od Srbije da uvede sankcije Rusiji.

Šefica odjeljenja za Zapadni Balkan u Europskoj službi za vanjsku akciju Elsa Fenet je pozitivno ocijenila odluke Srbije da glasa u Ujedinjenim nacijama za osudu Rusije zbog invazije na Ukrajinu, ali je navela da bez obzira na ove važne odluke, potrebne su konkretne akcije.

– Srbija još uvijek nije uskladila nijednu od restriktivnih mjera koje se direktno odnose na sankcije Ruskoj Federaciji. Kontakti s Rusijom se nastavljaju i na najvišem nivou, uključujući i neke ličnosti koje su kontroverzne. Srbija održava letove sa Rusijom – navela je Elsa Fenet.

Srbija je jedina država koja nastoji da postane članica EU a da se nije uskladila sa odlukama Evropske unije oko sankcija protiv Rusije. Zvaničnici u Srbiji, uprkos pozivima sa Zapada, i dalje odbijaju da uvedu sankcije Kremlju.

Srbija je tri puta glasala protiv Rusije u Ujedinjenim nacijama (UN), ali je izričita u tome da podržava samo odluke koje se ne odnose na sankcije, piše RSE.

Objava Novi ultimatum za Srbiju: Za ulazak u EU morat će osuditi rusku agresiju i uvesti sankcije Rusiji pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Na današnjoj sjednici Centralne izborne jedinice predsjednik CIK-a Suad Arnautović rekao je da će po zakonu Opći izbori u Bosni i Hercegovini biti raspisani 4. maja.

Predsjednik CIK-a Suad Arnautović kazao je da zbog toga što u javnosti još postoji dilema da li će se raspisati Opći izbori u oktobru ove godine potrebno je “glasno i jasno” kazati da će CIK u svemu postupati po odredbama Izbornog zakona.

“Jedna od tih zakonskih obaveza je da CIK najmanje 150 dana prije izbornog dana raspiše izbore. Znamo da je izborni dan fiksno utvrđen kao prva nedelja u mjesecu oktobru. tako da će CIK u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima 4. maja na sjednici koja će biti zakazana u 10:00 sati ujutro donijeti odluku o raspisivanju Općih izbora 2022. godine “, rekao je Arnautović.

Dodao je da je dilema pojedinaca da li će biti novca za provođenje izbora.

“Treba da podsjetimo javnost da je odredbama Izbornog zakona propisano obligatorno ponašanje u vezi sa osiguranjem tih sredstava”, rekao je Arnautović.

Citirao je odredbe Izbornog zakona u kojim stoji da se sredstva za izbore moraju osigurati u roku od 15 dana od dana donošenja odluke CIK-a o raspisivanju izbora.

“Šta će CIK i drugi organi poduzeti, otom-potom, što kažu nećemo stvari prejudicirati. Bitno je zbog javnosti spomenuti da također postoje izričite odredbe u Krivičnom zakonu Bih koje se odnose na one koji onemogućavaju birače da ostvare svoje biračko pravo”, rekao je Arnautović.

Istakao je da ako CIK ocjeni da je učinjeno krivično djelo u tom smislu da će on kao predsjednik CIK-a prijaviti isto nadležnom tužilaštvu.

Klix

Objava Centralna izborna komisija: Opće izbore u BiH raspisujemo 4. maja pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Litra suncokretovog ulja u Njemačkoj košta i do 5 eura, a jedna je trgovina tome odlučila stati na kraj.

Naime, podružnica trgovačkog lanca Edeka u Trendelburgu (sjeverni Hessen) više ne želi prodavati ulje u svojoj trgovini s takvim cijenama. U trgovini Edeke su već stavili natpis na kojem piše kako ne prodaju ulje.

“Nećemo prodavati suncokretovo ulje za 4,99 eura po litri”

“Nismo očekivali kako će se situacija razviti u smjeru u kojem se razvila. Na policu s uljem smo postavili natpis s objašnjenjem zašto više ne prodajemo ulje. Nećemo prodavati suncokretovo ulje za 4,99 eura po litri. Ograđujemo se od ovih cijena. Postoje granice”, rekla je voditeljica trgovine Anja Müller za njemački RTL te dodaje kako su kupci dobro reagirali na njihov potez.

“Ulje je apsolutna namirnica i ne smije se prodavati u slobodnoj prodaji po tako previsokim cijenama. Postoje čak i ljudi koji prodaju ulje na eBayu. Ja samo želim ovdje obavljati svoj svakodnevni posao bez crnog tržišta. Moja savjest ne dopušta da prodajemo ulje po tako visokim cijenama”, kaže.

Otkrila je kako postoji i još jedan razlog za bojkot visokih cijena ulja. “Kad biste znali što moji zaposlenici moraju slušati na blagajni. Neki kupci optužuju zaposlenike da se obogaćuju od iznuđivačkih cijena ili da sami uživaju u jeftinom ulju. To je potpuno nepravedno i neopravdan”, rekla je Anja Müller, prenosi Fenix magazin.

N1

Objava Litra ulja u Njemačkoj 5 eura, jedna trgovina donijela neobičnu odluku pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Suan Halilović, Samid Šabanović, Nihad Hukić i Suvad Djedović optuženi za otmicu i svirepo ubistvo Edina Zejćirovića, pravosnažno su osuđeni na ukupno 110 godina zatvora.

Ovo je odluka nakon žalbenog postupka pred Apelacionim sudom Distrikta za teško ubistvo, kojem su prethodili otmica te agresivno i bezobzirno mučenje žrtve.

Iz Tužilaštva Brčko distrikta BiH naveli su da su dokazali navode optužbe nakon čega je prvooptuženom Haliloviću potvrđena je jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora od 36 godina.

“Hukiću i Djedoviću jedinstvene kazne izrečene prvostepenom presudom smanjene su za po četiri godine, pa je Hukić pravosnažno osuđen na 28, a Djedović na 26 godina dugotrajnog zatvora. Optuženom Šabanoviću, koji u vrijeme izvršenja krivičnih djela nije imao godine života potrebne za izricanje dugotrajnog zatvora, Apelacioni sud  potvrdio je jedinstvenu kaznu zatvora  od 20 godina”, navedeno je iz Tužilaštva.

Optužnicu protiv njih ovo tužilaštvo podiglo je 8. maja 2020. optuživši ih da su 17. novembra 2019. godine, po prethodnom dogovoru, a nakon što ih je prvooptuženi okupio, oteli i potom do smrti pretukli i mučili Edina Zejćirovića.

Kako je navedeno u optužnici, njega je Djedović najprije telefonom pozvao u ugostiteljski objekat Stela, gdje su ga namamili u vozilo Halilovića, a potom ga vozeći po gradu udarali tražeći da prvooptuženom vrati dug od 2.000 KM.

“Zaustavivši se na obali rijeke Save kod naselja Vučilovac, žrtvu su izvukli iz vozila na nasip i zajedno nogama i pesnicama udarali po tijelu i glavi, usljed čega se skotrljao sa nasipa. Šutirajući ga, gazeći i sve to naizmjenično snimajući telefonskim aparatom nastavili su ga udarati da bi ga drugooptuženi šutirajući u glavu bacio u Savu. Pošto ga je Djedović izvukao iz vode, žrtvu su nastavili mučiti – Hukić udarcima elektrošokerom u glavu, Halilović pritiskanjem prsta šake kombinirkama i uriniranjem po njegovom ležećem tijelu, a Šabanović udarcima nogu i ponovim bacanjem u rijeku”, navodi se optužnici.

Nakon toga su  otišli  ostavivši bespomoćnu  žrtvu da se utopi.

U postupku protiv optuženih utvrđeno je da bi Zejćirović preminuo već usljed nanesenih povreda i u slučaju blagovremene ljekarske intervencije. Tokom suđenja Tužilaštvo je isticalo da je usljed brojnosti nanesenih povreda Zejćirović trpio jake bolove, te da je konstantno imao strah visokog intenziteta uz osjećaj životne ugroženosti.

Ukazavši na upornost izvršilaca u počinjenju krivičnog djela i njihovu bezobzirnost i agresivnost koja se ogledala i u ponižavajućem ponašanju prema žrtvi, prvenstveno od strane Halilovića.

“Tužilaštvo je zatražilo izricanje kazni dugotrajnog zatvora za Halilovića , Hukića i Djedovića. Za Šabanovića koji u vrijeme izvršenja krivičnih djela nije imao 21 godinu života, Tužilaštvo je zatražilo izricanje zatvorske kazne u visini zakonskog maksimuma od 20 godina. Ocijenivši dokazanim njihovu krivicu, Osnovni sud Distrikta ih je po Krivičnom zakonu Distrikta prvostepeno osudio za krivična djela otmice, počinjeno u sastavu grupe. Po žalbama odbrane prvostepena presuda izmijenjana je u odluci o kazni Hukiću i Djedoviću smanjenjem za po četiri godine, dok je u slučaju Halilovića i Djedovića prvostepena presuda ostala neizmijenjena”, navodi se u saopštenju.

Objava Za otmicu i ubistvo Edina Zejćirovića 110 godina robije pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Liječenje kanabisom u BiH i dalje se smatra krivičnim djelom, a put do legalizacije ove supstance u našoj zemlji najviše koče procedure vlasti na državnom nivou.

Član Zastupničkog doma Parlamenta BiH Saša Magazinović aktivno se bori za legalizaciju ove biljke, a sada je još jednom pozvao vlasti da poduzmu konkretne korake.

Naime, akcija “Meta” koju je početkom ovog mjeseca sprovelo Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona ponovo je nametnulo pitanje legalizacije ulja kanabisa u medicinske svrhe i vratilo svu pozornost na upravo ovaj slučaj koji je odavno u procesu.

Kako je Magazinović podjelio na svom Twitteru, rješenje o nominiranju člana komisije za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga je od januara pred Vijećem ministara.

Vijeće ministara još uvijek nije potvrdilo ovo imenovanje i iz tog razloga komisija ne može započeti legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe.

Tokom prethodne godine, Magazinović je razgovarao sa predsjedavajućim Vijeća ministara Zoran Tegeltijom koji je dao podršku za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe. Tegeltija je dao obećanje da će Vijeće ministara izvršiti imenovanje člana Komisije za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga, međutim od tada nema pozitivnog napretka.

Podsjećamo, priča o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe u BiH traje već sedam godina. Od tada, UN je donio jasnu odluku kojom kanabis više ne klasificira kao “opasnu drogu”, međutim ovaj slučaj u našoj državi nije naišao na razumijevanje i nije ostvario pomak.

Odluku UN-a, ali i Svjetske zdravstvene organizacije, koja je uvrstila kanabis kao sredstvo u medicini kojim se ljudi mogu liječiti i sebi pomagati, nadležni u našoj zemlji još nisu prihvatili kao alarm za ubrzavanje procesa legalizacije kanabisa u medicinske svrhe.

Klix

Objava Ko usporava legalizaciju kanabisovog ulja? Bitka koja traje sedam godina pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Sifet Podžić sa saradnicima primio je danas, 20. aprila 2022, predstavnike kompanija turske odbrambene industrije Roketsan, STM i Havelsan.

Cilj posjete je bio da predstavnici odbrambene industrije Republike Turske steknu uvid i procijene stanje i potrebe OS BiH, u kontekstu potpisivanja Sporazuma o vojno-finansijskoj saradnji između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Turske, a imajući u vidu Plan razvoja i modernizacije Oružanih snaga BiH 2017 – 2027. godina.

Ministar odbrane BiH je napomenuo da je Sporazumom o vojno-finansijskoj saradnji dogovorena finansijska pomoć između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Turske kojim se osigurava 200 miliona turskih lira (45 miliona konvertibilnih maraka) za MO i OS BiH, i taj novac će biti iskorišten za nabavljanje nove opreme od turske odbrambene industrije.

Ministar Podžić je naglasio da mu je drago vidjeti kako prijatelji Bosne i Hercegovine vojno-tehnološki napreduju, te je izrazio nadu nakon aktuelnih dešavanja u Ukrajini, da će Evropa razumjeti da je sigurnost prioritet broj jedan.

Na sastanku je, pored predstavnika kompanija, prisustvovao i vojni ataše Republike Turske u BiH brigadir Mustafa Sitki Tatar koji se zahvalio na prijemu te dodao da će ovi vidovi saradnje biti još jedan most spajanja između dvije prijateljske zemlje, saopćeno je iz Ministarstva.

Čim se bave tri kompanije?

Roketsan Roket Sanayii ve Ticaret A.S. je veliki turski proizvođač oružja i jedna je od 500 najvećih industrijskih korporacija u Turskoj.

Roketsan je najpoznatiji po svom velikom rasponu vođenih i nevođenih raketa, kao i vođenih projektila kao što su Bora, Atmaca, Cirit, UMTAS i OMTAS. Kompanija također proizvodi podsisteme za rakete Stinger, Rapier i ESSM i jedina su turska kompanija koja je dobila CMMI/ DEV 3 (Capability Maturity Model Integration – for Development) odobrenje za sve svoje procese dizajna i razvoja.

STM je kompanija koja ima tri glavna odjela: inženjering, tehnologiju i savjetovanje. Djeluje u područjima vojnih pomorskih platformi, kibernetičke sigurnosti, autonomnih sistema, radarskih sistema, satelitskih tehnologija, sistema komande i upravljanja, certificiranja i savjetovanja.

STM-ovi glavni projekti uključuju: Projekt MILGEM: fregata klase Istanbul, korveta klase Ada, podmornica klase Reis, TAI/AgustaWestland T129 ATAK helikopter – sistem podrške misiji, glavni borbeni tenk ALTAY – sistem komande, upravljanja, komunikacija i informacija, modernizacija podmornica pakistanske mornarice Agosta 90B, izrada turskih elektroničkih osobnih iskaznica, proizvodnja drona s rotirajućim krilima STM Kargu…

HAVELSAN je turska kompanija za softver i sisteme koja je prisutna u odbrambenom i IT sektoru.

Havelsan je uglavnom aktivan u područjima C4ISR, pomorskih borbenih sistema, aplikacija e-uprave, izviđačkog nadzora i obavještajnih sistema, sistema simulacije i obuke, sistema domovinske sigurnosti…

RADIOSARAJEVO

Objava Bh. vojska nabavlja novu opremu: Turske kompanije u posjeti MOBiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Neke od poruka sa današnje sjednice: Milanović nije predsjednik BiH. Imamo problem s Dodikom i sececionističkim tendencijama

Bosna i Hercegovina danas je bila tema tokom rasprave u Vanjskopolitičkom odboru Evropskog parlamenta. Tom prilikom izvjestilac EP za BiH Paulo Rangel predstavio je izvještaj o našoj državi.

angel je tokom svog izlaganja rekao kako se poziva Evropska unija da uključi sve alate uključujući i sankcije protiv destabilizirajućih faktora u BiH. On je naveo i da finansiranje iz fondova EU mora biti pod strogim uvjetima, a posebno pod uvjetima da se predstavnici RS vrate u institucije.

– Izmjene zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida mora biti uključeno u novi kazneni zakon. BiH se mora uskladiti i sa vanjskom sigurnosnom politikom EU, a posebno se to odnosi na sankcije protiv Rusije i Bjelorusije. BiH bi mogla biti sljedeći front destabilizacije. Stoga želim da se BiH uključi u sigurnosni kontekst EU – kazao je Rangel.

On je kazao da Ured visokog predstavnika i Operacija Althea moraju i dalje raditi na mjerama iz njihovih nadležnosti.

Dietmar Koestner, izvjestilac u sjeni u ime Grupacije S&D, kazao je da je BiH je u dubokoj političkoj krizi pogotovo zbog postupaka političkih predstavnika u RS.

– Mi smo predani ovoj državi i njenoj budućnosti. Ne slažemo se oko svega ali oko glavnog cilja se slažemo a to je da BiH postane funkcionalna država, da svaki građanin ima jednaka prava. Trebali bi biti kritičniji prema posredovanju EU i SAD kada je riječ o reformi izbornog zakondavstva – rekao je Koestner

Klemen Grošelj, slovenski EU parlamentarac, rekao je da EU mora tražiti da se presude koje se tiču BiH provode.

– Imamo problem s Dodikom i sececionističkim tendencijama. Ratovi na Balkanu pokazali su puno toga. Slika sada postaje sve jasnija. Provedba reformi je zaista ključno pitanje, ali BiH zaslužuje status kandidata. EU neće dopustiti da BiH postane novo žarište krize. Postoji mogućnost destabilizacije ne samo u BiH nego i u susjedstvu, a status kandidata bi omogućio promicanje evropskih vrijednosti – kazao je Grošelj.

Njemačka parlamentarka Viola von Cramom – Taubadel naglasila je da se jasno moraju imenovati krivci.

– Pozdravljamo sankcije protiv onih koji destabiliziraju situaciju u toj državi. Izborne reforme moraju biti u skladu sa evropskim načelima. Treba osuditi miješanje različitih ljudi u izbore u BiH, uključujući i hrvatskog predsjednika koji nije predsjednik BiH. Ključan element je uloga visokoga predstavnik. Treba spriječiti Milorada Dodika u određenim potezima, a visoki predstavnik mora opet donijeti mjere bude li to potrebno – rekla je Von Cramon – Taubadel.

Željana Zovko, hrvatska članica EU parlamenta ponovo je potencirala pitanje konstitutivnosti naroda kazavši da je i Slovenija propatila dok određene grupe ljudi u toj državi nisu ostvarili svoja prava. Odgovorio joj je Grošelj.
– Oni koji su izgubili prava u Sloveniji, to se riješilo odlukom Evropskog suda i svi su dobili prava i kompenzacije. Vaša sestrinska stranka u Slvoeniji je do samog kraja blokirala odluku i to nema veze sa samom BiH. Posljednji popis stanovnika u BiH jasno pokazuje da načelo konstitutivnih naroda neće riješiti probleme u BiH. Dejtonski sporazum je bio mirovni sporazum i ne znači da ga se ni u čemu ne može mijentati – poručio je Grošelj.

Objava EU parlamentarci traže sankcije za one koji destabiliziraju BiH, kritikovan i Milanović! pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Općinski sud u Tuzli objavio je prvostepenu presudu protiv Amre Jakubović Čičkušić, kojom je oglašena krivom jer je kao službena osoba u svojstvu ljekara specijaliste na Odjeljenju za nuklearnu medicinu Javne zdravstvene ustanove Univerzitetsko klinički centar Tuzla (UKC Tuzla) posredovala da se učini službena radnja koja se ne bi smjela učiniti, čime je počinila produženo krivično djelo primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem.

Izrečena uslovna kazna

Za počinjeno krivično djelo Čičkušić je izrečena uslovna kazna zatvora u trajanju od jedne godine, a koja se neće izvršiti ukoliko optužena u roku od pet godina, od dana pravosnažnosti presude, ne učini novo krivično djelo.

Utvrđena je i obaveza da oštećenom UKC Tuzla na ime postavljenog imovinskog pravnog zahtjeva vrati imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom u iznosu od 2.952,80 KM, u roku od trideset dana od dana pravosnažnosti presude, te da se od imenovane oduzme protupravna imovinska korist pribavljena krivičnim djelom u iznosu od 390,00KM, koja će se uplatiti u korist budžeta Federacije BiH.

Svjesna da prima dar

Sud je utvrdio da je Amra Jakubović Čičkušić u vremenu od kraja 2007. godine pa do 22. 02.2014. godine, u prostorijama UKC-a Tuzla, kao službena osoba, u svojstvu ljekara specijaliste, svjesna da prima dar da bi u okviru svoje funkcije učinila radnju koju ne bi smjela učiniti, dogovarala sa pacijentima sa drugih kantona i entiteta dolazak na UKC Tuzla bez neophodne medicinske dokumentacije i potom pružala medicinsku uslugu i za to od njih primala darove u novcu, te koristeći svoj službeni i uticajni položaj ljekara specijaliste, svjesno i voljno nalagala medicinskom osoblju na Odjeljenju nuklearne medicine da učine radnju koju ne bi smjeli učiniti, tako što će od pacijenata uzimati, zavoditi u protokol i na analizu predavati uzorke krvi i tkiva, iako je znala da se radi o pacijentima sa drugih kantona i entiteta koji nisu evidentirani na šalteru i koji nemaju odgovarajuća odobrenja svojih zavoda zdravstvenih osiguranja, kao i da UKC Tuzla neće moći naplatiti troškove medicinske usluge, zbog čega te usluge nisu ni naplaćene, čime je UKC-u Tuzla pričinila štetu.

Radi o prvostepenoj presudi koja nije pravosnažna i na koju postoji mogućnost ulaganja žalbe.

Utvrđena je i obaveza da oštećenom UKC Tuzla na ime postavljenog imovinskog pravnog zahtjeva vrati imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom u iznosu od 2.952,80 KM

Objava Doktorica primala mito na UKC Tuzla: Uslovno osuđena na godinu dana zatvora pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike obavjijesilo je javnost da je Zakonom o praznicima (“Službeni list SFRJ” broj: 6/73), koji se na osnovu Uredbe sa zakonskom snagom o preuzimanju i primjenjivanju saveznih zakona (“Službeni list RBiH” broj: 2/92), odnosno Zakona o potvrđivanju uredbi sa zakonskom snagom (“Službeni list RBiH” broj: 13/94), primjenjuje kao federalni zakon, određeno da je Prvi maj/svibanj međunarodni praznik rada i da se obilježava dva dana  (1. i  2. maja/svibnja).

Istim zakonom je propisano da ukoliko jedan od dana u koje se slavi Prvi maj/svibanj padaju u nedjelju, praznikom se smatra prvi naredni dan poslije ta dva dana.

U skladu s navedenim, a s obzirom da 1. maj 2022. godine pada u nedjelju, iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike obavještavaju javnost da su neradni dani u Federaciji Bosne i Hercegovine nedjelja 1. maj/svibanj, ponedjeljak 2. maj/svibanj i utorak 3. maj/svibanj 2022. godine.

Na dane praznika poslodavci, ustanove, organi uprave i druge pravne osobe ne rade, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Objava Za prvomajske praznike tri neradna dana pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Federalno ministarstvo trgovine zaprimilo je u posljednjih sedam dana, odnosno od 12. do 18. aprila, 496 obavještenja za smanjenje cijene benzina i dizela.

Kako su naveli, raspon maloprodajnih cijena naftnih derivata na dan 19. aprila ove godine u Federaciji BiH za premium bezolovni benzin 95, BAS EN 228 –BMB 95 iznosi od 2,46 do 3,11 KM po litru, a za dizel BAS EN 590 (10 ppm) od 3,01 do 3,31 KM po litru.

Inače, prosječna maloprodajna cijena naftnih derivata u Federaciji  BiH 31. marta ove godine za premium bezolovni benzin 95, BAS EN 228 – BMB 95 iznosila je 2,87 KM po litru, a za dizel BAS EN 590 (10 ppm) 3,15 KM po litru. KLIX

Objava Cijene goriva u FBiH padaju pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Povećana potražnja za pletom u RS-u, te zima koje je bila malo duža u odnosu na prethodnu i nedostatak sirovina za preradu podigli su cijenu ovog energenta u RS-u za 20 KM po toni. Kako je za “Nezavisne” rekao Milan S. iz Banje Luke preko vikenda je tona peleta poskupila i sada će morati izdvojiti  više novca nego što je planirao.

“U petak sam zvao i raspitivao se kolika je cijena peleta i taj dan ga nisam kupio. I pokajao sam se. Jučer sam nazvao kako bih to uradio. Međutim, dočekalo me neugodno iznenađenje”, kazao je Milan i dodaje da je će danas naručiti pelet jer više ne želi da ga dočekaju neugodne vijesti kao jučer. Dodaje da je ovo obnovljivi energent, ali mu cijena iz dana u dan postaje paprenija, te da ako i dalje bude rasla cijena da će razmisliti da pređe na neki drugi vidi grijanja tokom zimski dana.

U kompaniji “Drvoprodex” iz Banje Luke , potvrdili su za “Nezavisne novine” da je došlo do poskupljenja peleta. A kako kažu umjesto dosadašnjih 430 KM, građani od vikenda peleta plaćati 450 KM po toni. “Potražanja za peletom je velika, a rokovi isporuke su mjesec dana. Nedostatak peleta je posljedica zime, koja je bila hladnija u odnosu na prethodnu. Niko nema peleta na lageru”, ističu iz ove komapanije. Prema njihovim riječima, ove godina je drugačija u odnosu na prethodnu, pa se tako dnevna proizvodnja prodaje se odmah. Kako su kazali iz banjlučke firme MEDEKS-PROM za “Nezavisne novine”, trenutno peleta ima na stanju, ali da se vrlo brzo prodaje.

“Imamo veliku potražanju, prošle godine su smo u ovo vrijeme imali 500 tona zalihe, međutim ove godine nemamo toliko”, kazali su iz ove firme. Prema njihovim riječima, cijena tone peleta je 440 KM. Kako za “Nezavisne ” navode iz Drvne industrije “Karać” iz Aleksandrovca potražanja za peletom je velika, a paleta od 990 kilograma košta 430 KM.  “Imamo veliku potražanju za peletom, ali sirovine nema. Glavni razlog je nedostatak trupaca, jednom sedmicno dobijemo po jedan kamion što je jako malo”, kazali su iz ove tvrtke. Dodaju da je rok isporuke dest dana.

Kako su za “Nezavisne novine” kazali iz kompanije “Fagus” trenutno ne primaju narudžbe za pelet do kraja mjeseca, a nove počinju tek od maja, te da će tek od tada ima nove cijene. “Trenutno nemamo važeću cijenu, a posljedna aktuelna cijena po kojoj se vršila prodaja  je od 430 KM do 460 KM zavisno koji je pelet u pitanju”, kazali su iz ove kompanije.*

Objava Tona peleta za vikend poskupila 20 KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Lokalitet  budućeg sportsko-rekreativnog centra Okresanica na planini Majevici sve više poprima obrise jednog reprezentativnog kompleksa koji će na  prostoru nekadašnjih vojnih objekata biti centralna tačka i  poveznica svih turističkih mikro lokacija na prostoru ovog dijela  planine Majevice.

Prije nekoliko dana završena je izgradnja i asfaltiranje velikog sportskog poligona koji predstavlja bitan sadržaj i preduslov za  odvijanje različitih sportskih i rekreativnih sadržaja.Vrijednost ovog projekta je oko 50 000 KM, a u toku su i završni radovi na objektu restorana koji je također jedan od najvažnijih sadržaja ovog kompleksa. Trenutno se radi termoizolacija objekta u koji je do sada uloženo oko 150 000 KM, a sredstva su obezbijeđena iz budžeta Turističke zajednice Srebrenika, Grada Srebrenika i turističke zajednice TK.

Iz Turističke zajednice Srebrenik navode kako u narednom periodu planiraju završetak još nekoliko zanimljivih sadržaja za djecu i mlade i očekivanja su da bi sportsko-rekreativni centar na Okresanici već polovinom ove godine trebao početi sa radom i da će vrlo brzo postati prepoznatljivo mjesto i jedan pravi biser turističke ponude u kojem će moći uživati ljubitelji prirode,sportisti,rekreativci, građani i naročito djeca.

Objava Sportsko-rekreativni centar na Majevici dobija nove sadržaje, otvaranje planirano sredinom ove godine pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Građani se proteklih mjesec i po dana suočavaju s neviđenim poskupljenjima hrane, tako da, s obzirom na primanja koja su većinom ista, imaju sve manje novca i za one najosnovnije namirnice. Naime, odmah po izbijanju rusko-ukrajinske krize, kod nas je došlo do drastičnog skoka cijena prehrambenih proizvoda, a posebno onih koje domaćinstva moraju da kupuju gotovo svakodnevno.

U usporedbi s početkom ove godine, cijene brašna, hljeba, ulja, mesa, goriva sada su znatno veće, što mnogima zadaje veliku glavobolju, pa obiđu i po nekoliko marketa, ne bi li neku od ovih namirnica platili bar malo jeftinije. Da se razumijemo, s prečestim skokovima cijena, i to u značajnijim iznosima, borimo se još od prošle godine, ali je sada bukvalno došlo do njihovog zakucavanja na iznos povijesnog maksimuma, piše Capital.

Tako je, početkom ove godine, vreća brašna od 25 kilograma iznosila 22, a sada iznosi 33 KM. Hljeb je u prosjeku, sa 1,5 otišao na dvije, a litar ulja sa 3,2 na 4,8 KM, prosječno. Pileće bijelo meso je poskupilo s devet na gotovo 15 maraka, kao i junetina s kostima, dok je teleća šnicla poskupila sa 21 na 29 KM… Drastično je otišlo i gorivo, pa smo početkom 2022. litar u prosjeku plaćali 2,2, a trenutno ga kupujemo po tri KM.

Pod pretpostavkom da jedno domaćinstvo mjesečno kupi vreću brašna, pet litara ulja, pet kilograma piletine, dva junetine s kostima i jedan kilogram teletine, te natoči rezervoar goriva od 50 litara, za ovu nabavku početkom godine trebalo je izdvojiti oko 255 KM. Sada, sve nabrojano iznosi oko 370 KM, što znači da, samo na razlici ovih nekoliko osnovnih životnih namirnica i goriva, moramo osigurati oko 115 KM više.

Zbog ove situacije, građani su više nego zabrinuti, a posebno penzioneri i radnici koji rade za niske plaće, a kojih je u Srpskoj najviše. “Točno se otelo živjeti. Plaće iste, a cijene iz dana u dan sve veće. Ljudi većinom izbjegavaju da kupuju bilo što, osim hrane bez koje se ne može. Nažalost, upravo te namirnice najviše poskupljuju. Ako primanja ne budu išla gore, male će biti javne kuhinje da prime sve gladne, a sve više će ljudi koru kruha tražiti u kontejnerima. Mnogima, bukvalno, prijeti glad. Ova rečenica, nažalost, više nije nikakva fraza nego neminovnost s kojom ćemo se uskoro suočiti”, poručuje građevinac Milenko V. iz Banja Luke. U Srpskoj su poskupile i sve ostale vrste hrane, te robe široke potrošnje, kao i gotovo sve usluge koje građani koriste. Ono što ljude posebno zabrinjava, jeste činjenica da se kraj poskupljenjima ne nazire, što znači da nam dolaze još teža vremena.

VECERNJI.BA

Objava Neviđena poskupljenja hrane: Vreća brašna čak 33 KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.