Arhiva oznaka: vijesti

U Tuzli je danas kao i svake godine obilježen  15.januar – Dan vozača i automehaničara  tradicionalnim svečanim defileom vozila, koja su se uz oglašavanje sirenama provozala Tuzlom.

Organizatori tradicionalnog defilea vozila kroz grad, i ove godine je  Udruženje vozača i automehaničara Grada Tuzla, a u kilometarskoj koloni građani su mogli vidjeti sportske automobile, vozila za obuku vozača, vatrogasce, dostavna vozila, šlep-službe, teretnjke i druga vozila.

The post U Tuzli defileom svih vrsta vozila obilježen 15. januar Dan vozača i automehaničara appeared first on Kameleon M&M.

Košarkaši Real Madrida su savladali Granadu u gostima rezultatom 82:62 u 16. kolu španske Endesa lige.

Real Madrid je dobro otvorio susret i nakon prve četvrtine je imao prednost 19:14, a na poluvrijeme su Kraljevi otišli sa plus osam (32:24).

Granada je na početku treće četvrtine napravila seriju 11:2 i povela sa 35:34, no to je bilo sve što su domaćini uspjeli uraditi.

Ubrzo je Real ponovo preuzeo kontrolu nad utakmicom i u posljednju dionicu ušao s dvocifrenom prednošću (57:46), te je rutinski priveo susret kraju.

Real je do pobjede vodio sjajni Džanan Musa koji je susret završio s 20 poena, 5 skokova i 4 asistencije.

Real Madrid je ovom pobjedom ostao na liderskoj poziciji u Endesa ligi s omjerom od 13 pobjeda i 3 poraza. KLIX

Objava Džanan Musa vodio Real Madrid do pobjede pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Službenik Policijske stanice Kladanj,inicijala A.Š., rođen 1975. godine, utopio se na području Živinica, potvrđeno je za RTV Slon iz MUP-a Tuzlanskog kantona.

Tragedija se dogodila u petak u poslijepodnevnim satima, na lokalitetu Golubinjaka gdje se nalazi manja akumulacije vode omeđena šibljem.

Naređena je obdukcija, a preliminarni rezultati istrage ukazuju da nema tragova nasilja i da utapanje policajca nije posljedica počinjenja krivičnog djela, rečeno je iz MUP-a. RTV SLON

Objava U Živinicama se utopio policajac pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Razdoblje dvojnog opticaja kuna i eura završava večeras u ponoć što znači da se od sutra u Hrvatskoj može plaćati samo u eurima.

Period dvojnog opticaja počeo je s uvođenjem eura 1. januara i traje do 14. januara. Prvih 14 dana nove godine omogućeno je plaćanje i kunama i eurima, a u pravilu se ostatak vraćao samo u eurima. No razdoblje dvojnog opticaja završava večeras u ponoć.

Ako i nakon subote budete imali kuna, zamijeniti ih možete do kraja 2023. u svim bankama, poslovnicama Hrvatske pošte i Fine, a od 1. januara 2024. u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), piše Index.

U skladu sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj banke, Hrvatska pošta i Fina svim potrošačima će u roku od 12 mjeseci od dana uvođenja eura, to jest od 1. januara 2023. do 31. decembra 2023., mijenjati gotov novac kune za gotov novac eura po fiksnom kursu konverzije (1 euro = 7.53450 kuna).

U tom se razdoblju zamjena provodi bez naknade, a u jednoj transakciji može se zamijeniti najviše 100 novčanica i 100 kovanica kuna, napomenuli su iz HNB-a.

HNB počinje mijenjati gotov novac kune za gotov novac eura 1. januara 2024., bez naknade, po fiksnom kursu konverzije, i to kovanice kune, uključujući lipe, do 31. decembra 2025., a novčanice kune bez vremenskog ograničenja.

“Sukladno propisima, HNB prije 1. januara 2024. ne zamjenjuje gotov novac kune za gotov novac eura”, naglasili su iz centralne banke. KLIX

Objava Danas je posljednji dan plaćanja kunama Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Memorijalni centar Srebrenica-Potočari, koji je prije više od 19 godina zvanično otvoren kao trajno svjedočanstvo i spomen na žrtve genocida počinjenog u julu 1995. godine na tom području, prošle godine posjetilo je oko 100 hiljada posjetilaca.

U ovoj instituciji danas se mogu vidjeti izložbe posvećene ubijenim, svjedočenja preživjelih i porodica žrtava genocida, multimedijalna soba, kao i prostor za edukaciju posjetilaca o zločinima počinjenim u i oko Srebrenice, te njihovom procesuiranju na međunarodnim i na domaćim sudovima.

Predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra Ševket Hafizović u razgovoru za Fenu ističe da je ova institucija u prošloj godini imala vrlo dinamične aktivnosti na realizaciji različitih projekata, a jedan od najznačajnijih je prikupljanja ličnih predmeta i fotografija žrtava genocida.

Cilj tog projekta je da se prikupi što više fotografija, da se muzejski obrade, digitaliziraju i kao takve arhiviraju te da kroz izložbe budu pristupačne javnosti. To je projekt koji će, ističe Hafizović, biti aktivan u 2023. godini, a cilj je utvrditi tačan ili približan broj žrtava rata na području Srebrenice i njene okoline.

U prošloj godini je implementiran i projekt prikupljanja arhivske građe koji su podržale partnerske organizacije.

– To je moderan arhiv za čuvanje građe i s idejom arhiva pokrenut je proces prikupljanja te građe. Međunarodni ekspertni sastanak smo organizovali krajem prošle godine što je važna stvar za Memorijalni centar. Nakon tog sastanka na terenu su postali odmah vidljivi rezultati kada smo dobili nekoliko prijedloga za saradnju s institucijama – naglasio je Hafizović.

Pored navedenih projekata, projekt obnove biblioteke je pokrenut prije tri godine i veoma je uspješan, na što je, kaže on, uprava Memorijalnog centra posebno ponosna.

– U biblioteci Memorijalnog centra imamo oko 12.000 knjiga različitih naslova i sadržaja. Na svim projektima uposlenici Memorijalnog centra su vrijedno radili – podvlači Hafizović.

Također, intenzivno se radi na restauraciji grafita koje su u periodu 1992.-1995. godine na objektu baze u kojoj su boravili, ostavili holandski vojnici. Uspjeli su, kaže, restaurirati postojeće i pronaći neke nove grafite za koje su nije znalo da postoje.

Hafizović podsjeća i na realizaciju izložbe “Život iza polja smrti“, zajednički projekt Memorijalnog centra i Balkanske istraživačke mreže – BIRN.

– Snimljeno je sto svjedočanstava preživjelih. Ovim projektom su povezana pojedinačna svjedočanstva s predmetima u kolekciji muzejske zbirke Memorijalnog centra, koje su do sada donirali preživjeli – napominje Hafizović.

Također, u okviru video izložbe “Srebrenica naša priča“ posjetitelji imaju mogućnost pogledati dvadeset video priča, svjedočenja preživjelih iz Srebrenice.

– Memorijalni centar je uspostavio saradnju sa Institutom za vizuelnu historiju i obrazovanje i kroz ovo partnerstvo Centar je sačuvao i učinio globalno dostupnim dio kolekcije uspomena preživjelih iz genocida u Srebrenici – podvlači Hafizović, podsjetivši i na realizovani projekt “Istina, dijalog i budućnost“ uz pomoć Vlade Ujedinjenog Kraljevstva.

U sklopu Memorijalnog centra izvode se radovi i na obnovi bivše zgrade fabrike akumulatora u Potočarima, što finansiraju Federalno ministarstvo za raseljene osobe i izbjeglice i Turska agencija za saradnju i koordinaciju (TIKA).

U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari dosad je ukopano 6.721 žrtva genocida, a preživjeli članovi porodica ubijenih još tragaju za oko hiljadu svojih najbližih.

Radio Kameleon/FENA

The post Memorijalni centar u Potočarima prošle godine posjetilo oko 100 hiljada posjetilac appeared first on Kameleon M&M.

Jedan je gost hotela ostao u šoku nakon što je otkrio da će mu dodatno naplatiti 50 dolara, odnosno nešto više od 46 eura, za korištenje minibara ako otvori njegova vrata.

Gost hotela se požalio na Redditu podijelivši fotografiju hladnjaka iz sobe hotela na kojem je napisana obavijest da hladnjak sadrži senzor te da se njegovo korištenje za privatne svrhe naplaćuje 50 dolara.

It will cost an extra $50 to use the fridge in my hotel suite. from mildlyinfuriating

Drugim riječima, ako u minibar stavite primjerice bocu vode i zbog toga otvorite vrata, to će vas u ovom slučaju koštati 50 dolara, ali korisnik nije otkrio o kojem je hotelu riječ.

“Bilo bi osvježavajuće da nam ne izbijaju novac na svakom koraku”, napisao je jedan korisnik Reddita, dok je drugi upitao: “Kako je ovo uopće zakonito?”

Kako uopće funkcioniraju minibarovi?

Oni noviji koriste infracrvene zrake ili druge automatizirane tehnike bilježenja kupnje. Uklanjanje artikla automatski se detektira i odmah tereti kreditnu karticu gosta, čak i ako se artikl ne koristi. Ovom se metodom uspješno sprječava gubitak proizvoda, krađu ili gubitak prihoda, tvrde iz hotela.

The post Gost hotela u šoku: Naplaćuju mi dodatnih 46 eura ako otvorim vrata minibara appeared first on Kameleon M&M.

Nakon što su u utorak dvojica albanskih državljana preko konavoskog graničnog prijelaza iz Crne Gore pokušali u Hrvatsku prokrijumčariti 11 kilograma heroina, istu količinu te droge preko istog prijelaza u četvrtak, 12. siječnja, u vozilu je pokušao prenijeti njihov 24-godišnji sunarodnjak.

Iz dubrovačko-neretvanske policije u petak su poručili kako je u otkrivanju i ove pošiljke heroina bila ključna dobro odrađena profilacija putnika koju su odradili policajci na graničnom prijelazu Gruda, ponovivši uspješnu akciju kao i prije tri dana, prenosi Hina.

Napomenuli su da su granični policajci u utorak spriječili krijumčarenje 11 kilograma heroina kojeg su dvojica Albanaca pokušala krijumčariti u osobnom vozilu.

U četvrtak je isto pokušao i njihov 24-godišnji sunarodnjak, kojeg su nešto iza ponoći u automobilu albanskih registracija na ulaznoj graničnoj kontroli pretražili granični policajci, na temelju čije je sumnje zatražen sudski nalog, te vozilo pretraženo.

U njegovu prednjem dijelu, između motora i instrument ploče, pronašli su prepravljeni prostor u kojem je bilo skriveno 20 paketa s ukupno 11 kilograma heroina, te manja količina kokaina, a kriminalističkom istragom utvrđeno je da je heroin bio namijenjen zapadnoeuropskom narko tržištu.

Zbog sumnje u neovlaštenu proizvodnju i promet drogama osumnjičeni 24-godišnjak je kasno sinoć uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku.

U policiji napominju kako su na Postaji granične policije Gruda u posljednjih pet godina spriječili krijumčarenje preko pola tone marihuane, 1.100 komada indijske konoplje, oko 18.000 tableta koje se nalaze na popisu droga, 26 kilograma heroina, šest kilograma kokaina i 250 kilograma ketamina.

The post Albanac pokušao u Hrvatsku prokrijumčariti 11 kilograma heroina appeared first on Kameleon M&M.

U organizaciji škole stranih jezika “Educa” Srebrenik u plavoj sali Doma kulture Srebrenik večeras je upriličena promocija knjige “Lešinari ne lete”, autora dr. Jasmina Dorića, višestruko nagrađivanog pisca, pripovjedača i doktora medicine iz Srebrenika.

Jasmin Dorić dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, a neka od njih su:
-Drugo mjesto za književnu nagradu „Musa Ćazim Ćatić“ na književnom natječaju „Bajramske priče“ za najbolju neobjavljenu bajramsku priču i bajramsku pjesmu 2018. godine u kategoriji bajramske pjesme, za pjesmu „Džeher“.

-Prva nagrada na 6. međunarodnom festivalu „Mihajlo Kovač“ poezije i proze za osnovce, srednjoškolce i mlade do 30 godina u kategoriji mladih do 30 godina sa pjesmama „Atomsko sklonište“, „Biti pjesnik“ i „Pismo iz ludnice“.

Objava U Srebreniku održana promocija knjige dr. Jasmina Dorića “Lešinari ne lete” pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Fudbaler pionirske selekcije FK “Sloboda” Ensar Karić iz Srebrenika, pozvan je u kamp U-15 reprezentacije BiH.

Zimski kamp U-15 nacionalne selekcije održat će se od 16. do 18. januara. Okupljanje reprezentativaca zakazano je za ponedjeljak, 16. januara, najkasnije do 12 sati, u Trening centru NS/FSBiH u Zenici. Ensarove igre u crveno-crnom dresu nisu prošle nezapaženo, te će sredinom januara na nadolazećem zimskom kampu, dati sve od sebe da opravda selektorov poziv.

Ensar je još jedan u nizu reprezentativaca iz našeg omladinskog pogona, što pokazuje da se na Tušnju godinama unazad kvalitetno radi sa našim mladim fudbalerima. Želimo mu mnogo sreće i uspjeha, te da se na Tušanj sa ovog reprezentativnog okupljanja, vrati sa lijepim uspomenama, objavljeno je na portalu ovog kluba.

Objava Ensar Karić pozvan u kamp U-15 reprezentacije BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Prema podacima Centralne banke BiH za cijelu 2021. godinu dijaspora je obitelji i prijateljima poslala 3,043 milijarde maraka, dok su godinu ranije u BiH stigle 2,522 milijarde KM po osnovu novčanih doznaka. 

Ekonomist Marko Đogo kaže da rast doznaka, bez obzira na globalnu krizu, ne treba da čudi, s obzirom na inflaciju i da novac gubi svoju vrijednost. 

– Do kraja četvrtog kvartala 2022. godine taj broj će vjerovatno premašiti tri milijarde maraka, budući da pred kraj godine ciklično stiže najviše tog novca – kazao je Đogo.

 Prekid rasta

On je dodao da bi se trend rasta mogao prekinuti 2023. godine te da je to poprilično pouzdano očekivanje. 

– Ako bude ozbiljna ekonomska kriza, a u najavi jeste i prvi parametri pokazuju da će tako i biti, to će se negativno odraziti na naše ljude koji rade u inostranstvu, tako da će oni slati manje novca – istakao je Đogo.

I ove doznake koje su stigle za tri kvartala 2022. godine manje su od onih koje su dolazile prije deset godina, što je posljedica demografskih kretanja. 

– Sada se u inostranstvo sele čitave obitelji i prosto ne šalju novac više ovamo, za razliku od ranije, kada je na rad u inostranstvo odlazio samo muškarac koji je ovdje izdržavao obitelj – naveo je Đogo. 

Novac važan za građane

Naglasio je da novac koji stiže po osnovu doznaka važan za građane, ali da je i taj značaj sve manji. 

– U jednom trenutku smo imali situaciju da su doznake pristigle iz inostranstva činile 20 posto BDP-a, a u 2022. godini to će biti manje od deset posto, s obzirom na to da je BDP premašio 35 milijardi KM, a doznake teško da će, zaključno sa četvrtim kvartalom dostići 3,5 milijardi maraka – zaključio je Đogo.

Od 2008. godine, kada je izbila svjetska ekonomska kriza, novčane doznake iz inostranstva su počele da padaju i taj trend su imale sve do 2012. godine, od kada počinju postepeno da se oporavljaju, piše Glas Srpske.

Raniji podaci Centralne banke BiH pokazuju da je novčana pomoć iz inostranstva građanima u BiH rasla, te da je tek 2017. uspjela da dostigne nivo iz 2007. godine, odnosno dijaspora je tada poslala 2,51 milijardu KM. 

Avaz

Objava Evo koliko je novca dijaspora poslala u BiH ove godine pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Posmrtni ostaci najmanje jedne žrtve proteklog rata ekshumirani su danas u krugu sarajevskog preduzeća namjenske industrije ‘Zrak’.

– Posmrtne ostatke, koji su se nalazili na površini terena, pronašli su slučajni prolaznici te je odmah potom alarmirana policija kao i Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine – navodi se. 

Prema informacijama Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, najvjerovatnije se radi o žrtvama koje su nestale 1992. godine na području Sarajeva.

Posmrtni ostaci žrtava nakon ekshumacije bit će prebačeni u prostorije JKP ‘Gradska groblja’ Visoko, gdje će uslijediti kriminalističko – tehnička i sudsko-medicinska obrada.

Također će biti izuzeti i koštani uzorci, sa ciljem identifikacije žrtve putem DNK metode.

U narednim danima će, na tom lokalitetu, biti nastavljeno i pretraživanje tog lokaliteta odnosno terena obraslog u šiblje, a u potrazi za posmrtnim ostacima žrtava – saopćeno je iz Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine.

federalna.ba

Objava Ekshumacija ratnih žrtava u krugu sarajevskog preduzeća ‘Zrak’ pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Mirnes Ajanović, nadstranački i nezavisni kandidat za Gradonačelnika Tuzle, predao je Lokalnoj
izbornoj komisiji Tuzla liste za članove biračkih odbora na svim biračkim mjestima u Tuzli u cilju
sprječavanja izbornih prevara i krađe glasova tokom provođenja prijevremenih izbora 5. 2. 2023.
godine. Ukupno je predato 134 člana biračkih odbora čime su pokrivena sva biračka mjesta u Tuzli,
a što je značajno jer je na taj način moguće nadzirati rad ostalih članova biračkih odbora
predloženih od strane drugih kandidata i što će spriječiti bilo kakve eventualne pokušaje krađe
glasova ili obavljanje drugih izbornih neregularnosti. Članovi biračkih odbora koje je predložio
Mirnes Ajanović vršiće provjeru regularnosti prilikom obavljanja procesa glasanja, insistirajući na
pravilnoj provjeri svakog lica koje pristupi glasanju, ali posebna pažnja će se posvetiti i nadziraju te
pravilnom vođenju procesa prebrojavanja glasačkih listića i unosa podataka u centralnu bazu
Gradske izborne komisije Tuzla i Glavnog centra za brojanje CIK BiH, za šta će također biti
postavljeni posmatrači.
Predstavnicima medija i javnosti je predstavljena i nezavisna web platforma za kontrolu izbora koja
će se koristiti za vrijeme predstojećih izbora, a koja će omogućiti prijavu izlaznosti i rezultata
glasanja za sve kandidate i njihovu javnu objavu na www.mirnes.ba odmah nakon završenog
procesa prebrojavanja glasova na biračkim mjestima, a sve kako bi se spriječilo manipulisanje
glasačkim listićima u transportu ili na drugim mjestima nakon prvobitnog prebrojavanja glasačkih
listića.
Navedene mjere će u potpunosti spriječiti izborne prevare i krađe glasova na predstojećim izborima,
te nezavisni kandidata za Gradonačelnika Tuzle Mirnes Ajanović poziva građane da izađu na izbore
i glasaju bez bojazni da će im bilo ko ukrasti glas.
Ukoliko bude izabran za Gradonačelnika Tuzle Mirnes Ajanović će inicirati uvođenje maksimalne
transparentnosti u izborni proces za sve buduće izbore obezbjeđenjem video i audio nadzora na
svim biračkim mjestima u Tuzli, putem čega bi se u svakom momentu svako biračko mjesto moglo
nadzirati i tako utvrđivati pravilnost provođenja izbornog procesa i brojanja glasova, a sve u cilju
sprječavanja izbornih prevara.

The post Press konferencija Mirnesa Ajanovića nezavisnog kandidata za gradonačelnika Grada Tuzle appeared first on Kameleon M&M.

Najveći izvoznik iz Bosne i Hercegovine u 2022. godini je kompanija Aluminij Industrija Mostar, izvještava ekskluzivno BiznisInfo.ba.

Ovo predstavlja povratak kompanije na velika vrata. Naime, 2020. godine mostarska firma uopšte nije bila na listi najvećih izvoznika.

U 2021. se vratila na listu kao drugi najveći izvoznik, a sada je uspjela prestići dugogodišnjeg lidera bh. izvoza – kompaniju ArcelorMittal Zenica. Vlasnik Aluminij Industrije, koja je svojevrsni nasljednik nekadašnjeg giganta Aluminija, je M.T. Abraham Group.

ArcelorMittal je godinama bio neprikosnoveni lider bh. izvoza, ali je sada morao predati titulu mostarskoj kompaniji i zadovoljiti se drugom pozicijom.

Na trećem mjestu najvećih bh. izvoznika našao se lukavački GIKIL, a četvrta je zvornička Alumina, prema podcima koje su iz Uprave za indirektno oporezivanje dali portalu BiznisInfo.ba.

Ovo je 10 najvećih izvoznika iz BiH u 2022. godini:

1. Aluminij Industries d.o.o. / Aluminij Industrija d.o.o. – Mostar
2. ArcelorMittal Zenica  d.o.o. – Zenica
3. Global ispat koksna industrija (GIKIL) d.o.o. za proizvodnju koksa, hemijskih proizvoda i energije – Lukavac
4. Alumina  d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge – Zvornik
5. Sisecam Soda Lukavac d.o.o. društvo za proizvodnju lake i teške (guste) sode i drugih proizvoda na bazi sode – Lukavac
6. TT Kabeli d.o.o. – Široki Brijeg
7. Elektroprivreda Republike Srpske, Mješoviti Holding, Matično preduzeće a.d. – Trebinje
8. Feal d.o.o. za preradu aluminija – Široki Brijeg
9. Natron-Hayat d.o.o. za proizvodnju celuloze, papira i papirnih proizvoda i proizvoda od drveta – Maglaj
10. R-S Silicon d.o.o. – Mrkonjić Grad

Kada je riječ o izvoznicima, tu dominiraju naftne kompanije i one koje se bave metalskom industrijom.

Najveći uvoznik u BiH lani je bila Holdina, kćerka firma hrvatske Ine, koja je distibuter goriva. Aluminij Industrija je na drugom mjestu, na trećem je lukavački GIKIL dok je zenički ArcelorMittal na četvrtom mjestu.

Ovo je 10 najvećih uvoznika u 2022. godini:

1. Holdina d.o.o. – Sarajevo
2. Aluminij Industries d.o.o. / Aluminij Industrija d.o.o. – Mostar
3. Global ispat koksna industrija d.o.o. za proizvodnju koksa, hemijskih proizvoda i energije – Lukavac
4. ArcelorMittal Zenica d.o.o. – Zenica
5. Optima grupa d.о.о. – Banja Luka
6. Petrol BH Oil Company d.o.o. – Sarajevo
7. G-Petrol d.o.o. – Sarajevo
8. Antunović AGS d.o.o. – Orašje
9. TT Kabeli d.o.o. – Široki Brijeg
10. HIFA-OIL d.o.o. Tešanj – Bukva

Izvor: BIZNISINFO

The post Ovo su najveći bh. izvoznici u 2022: Veliki preokret na vrhu appeared first on Kameleon M&M.

Predsjedavajući Delegacije Evropskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom Romeo Franz i stalni izvjestilac za Bosnu i Hercegovinu Paulo Rangel su danas u zajedničkoj izjavi osudili neustavno obilježavanje “Dana Republike srpske” 9. januara te pozvali na uvođenje sankcija predsjedniku Republike srpske Miloradu Dodiku.

Franz (Zeleni/EFA, Njemačka) i Rangel (EPP, Portugal) su naveli da je rukovodstvo entiteta Republike srpske 9. januara još jednom obilježilo ‘Dan Republike srpske’ uprkos odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kojim su i samoproglašeni praznik i referendum iz 2016. godine proglašeni neustavnim.

“Ignoriranje ovih odluka predstavlja krivično djelo”, podcrtali su, te dodali istakli da su proslavama 9. januara prethodile i prije i nakon njih 8. i 10. januara takozvane “svečane akademije” u Banjoj Luci i Distriktu Brčko.

“Odabir Istočnog Sarajeva za mjesto održavanja ovogodišnje proslave 9. januara smatramo dodatnim i posebno ciničnim provokativnim činom. Također bezrezervno osuđujemo prisustvo nekoliko srbijanskih ministara, predsjednika Skupštine Srbije i – po prvi put – dvojice ministara tehničke vlade Crne Gore na ovim nezakonitim događajima.”

Naglasili su da u Evropi nema mjesta za negiranje genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca, “što je nespojivo sa pojmovima istine, pravde i dostojanstva žrtava i preživjelih” te da to sprečavaja sve pokušaje pomirenja i rizikuje održavanje opasnih podjela unutar zemlje.

“U pozadini ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, dodjela najvećeg odlikovanja Republike Srpske Vladimiru Putinu povodom ovogodišnjeg ‘Dana Republike srpske’ dovoljno govori o ‘osjećaju pripadnosti’ rukovodstva Republike srpske i njenog prezira prema osnovnim evropskim vrijednostima. Kao i učešće Noćnih vukova u paradi 9. januara”, podcrtali su, te dodali da je ovaj nacionalistički motociklistički klub sa sjedištem u Rusiji pod sankcijama EU od jula 2022. godine, te da je njegovim čelnicima zabranjen ulazak u Bosnu i Hercegovinu.

“Pređeno je nekoliko crvenih linija i krajnje je vrijeme da međunarodna zajednica odmakne dalje od snažnih verbalnih izjava i preduzme konkretne, ciljane akcije protiv onih koji i dalje svjesno i sistematski podrivaju ustavni i teritorijalni poredak Bosne i Hercegovine riječima i djelima”, smatraju oni, te ocjenjuju da se Dodik “svojim izjavama i postupcima de facto odrekao političkog sporazuma od 12. juna 2022. godine koji je potpisao”.

Ponovili su poziv Evropskog parlamenta iz rezolucije od 6. jula 2022. godine u kojoj su države članice i međunarodna zajednica pozvane da “slijede primjer Sjedinjenih Država i Ujedinjenog Kraljevstva i koriste sve raspoložive alate, odnosno ciljane sankcije i suspenziju sredstava, protiv destabilizirajućih aktera u zemlji, uključujući i one koji ugrožavaju teritorijalni poredak BiH, posebno Milorada Dodika” te su pozvali na “brzu, opipljivu i kredibilnu kaznenu akciju”, prenosi N1.

The post Rangel i Franz pozivaju EU da uvedu sankcije Miloradu Dodiku, pređene su crvene linije appeared first on Kameleon M&M.

Vlada Federacije BiH na današnjoj sjednici je, na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, utvrdila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o doprinosima i uputila ga po skraćenom postupku na usvajanje u parlamentarnu proceduru. Cilj je, kako se navodi, smanjenje stope doprinosa i rasterećenje obaveza poslodavaca.

Predloženom izmjenom mijenja se propisani uslov za primjenu preferencijalne osnovice za obračun doprinosa za radnike u rudnicima uglja, tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće i niskoakumulacijskim djelatnostima tradicionalnih, starih, zanata. Kako je obrazloženo, ovim se ostavlja mogućnost isplate većeg iznosa plaća ovim radnicima (sa sadašnjeg iznosa u visini najniže plaće na iznos od 85 posto prosječne neto plaće). Također, vrši se usklađivanje iznosa preferencijalne mjesečne osnovice za obračun doprinosa za ove radnike, kako bi se zadržao približno isti postotak povlastice (predloženom izmjenom ovaj postotak neznatno je veći).

Razlozi za donošenje ove izmjene su jačanje konkurentnosti na inostranom tržištu, prvenstveno u tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće kao pretežno izvozno orijentiranoj djelatnosti kroz utvrđivanje plaćanja doprinosa na nižu povlaštenu osnovicu ukoliko se zaposleniku isplaćuje mjesečna plaća u visini do 85 posto prosječne mjesečne neto plaće u Federaciji BiH. Na ovaj način postiže se cjenovna konkurentnost proizvoda iz BiH koji su namijenjeni izvozu te se samim tim osiguravaju pretpostavke za značajnija investicijska ulaganja u ovaj sektor. Ovaj zakon po usvajanju bi stupio na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenim novinama FBiH.

Također, Vlada je danas utvrdila amandmane na tekst Prijedloga zakona o doprinosima koji je ranije uputila u parlamentarnu proceduru, čime oni postaju sastavni dio ovog prijedloga zakona.

Amandmanima se, između ostalog, s ciljem dodatnog rasterećenja obaveza poslodavca i stvaranja povoljnijeg poslovnog ambijenta, stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje smanjuje za jedan dodatni indeksni poen, odnosno sa 17,50 posto na 16,50 posto. To predstavlja ukupnu stopu doprinosa od 31,5 posto, odnosno smanjenje za cijelih 10 posto u odnosu na trenutno važeću stopu.

Proširuje se i definicija prosječne mjesečne neto plaće u Federaciji, a u cilju lakšeg razumijevanja i njene primjene. Definira se i pojam roditelja njegovatelja, kao nove kategorije osiguranika u skladu sa posebnim propisima koji su regulirali ovu oblast. Propisuje se obaveza doprinosa za ovu novu kategoriju obveznika u skladu sa Zakonom o roditeljima njegovateljima.

Utvrđenim amandmanima se propisuje i da su lica zaposlena u inostranstvu, ako nisu obavezno osigurana po propisima te države, obveznici doprinosa na osnovicu. Utvrđuje se i dodatno stimuliranje ulaganja u dobrovoljne penzijske fondove na način da se primanja od penzijskog doprinosa, na koja se ne plaćaju doprinosi, povećavaju sa 80 KM na 100 KM mjesečno i vrši usklađivanje sa neoporezivim iznosom iz Prijedloga zakona o porezu na dohodak.

Također, predviđeno je i propisivanje obaveze plaćanja posebnog doprinosa za zdravstveno osiguranje za lica na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa i volontere, samo ukoliko nisu osigurana na zdravstveno osiguranje kako je to utvrđeno propisima za nezaposlena lica.

Prema jednom od utvrđenih amandmana, ovaj zakon primjenjivat će se od 1. januara 2024. godine.

Utvrđeni amandmani: Bez oporezivanja do 1.000 KM

Na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, Vlada FBiH utvrdila je amandmane na Prijedlog zakona o porezu na dohodak. Danas utvrđeni amandmani postaju sastavni dio Prijedloga zakona koji je Vlada ranije uputila u parlamentarnu proceduru po redovnom postupku.

Jednim od amandmana je utvrđeno da dohodak do 1.000 KM neće biti oporezovan. Ovim amandmanom na prijedlog Vladinog zakona u Parlamentu vrši se izmjena ličnog odbitka na mjesečnom nivou s predloženih 800 KM na 1.000 KM kao stavka u izračunu ukupnog dohotka. Naime, intencija ličnog odbitka kod dohotka od nesamostalnog i samostalnog rada jeste zaštita niskih plaća, a koji se kod izračuna reflektuje kao nulta stopa poreza na dohodak do predloženih 1.000 KM. Uvećanje ličnog odbitka sa 800 KM na 1.000 KM predloženo je kao mjera pomoći radno-sposobnom stanovništvu.

Prema obrazloženju drugog utvrđenog amandmana također je predloženo da se za izuzete prihode na ime stipendije, troškova prakse, te obrazovanja i volontiranja, izvrši izmjena načina iskazivanja izuzetog prihoda s fiksnog iznosa kakav je bio, na procentualni iznos u odnosu na prosječnu platu. Prijedlog za ovom izmjenom potakli su budući nepredviđeni inflatorni pritisci, gdje će ovi izuzeti iznosi rasti s rastom prosječne plaće.

Pored toga prijedlog je da se poveća iznos izuzetog prihoda na ime otpremnine prilikom odlaska u penziju sa tri na šest prosječnih plaća. Prijedlog za ovom izmjenom također su potakli budući nepredviđeni inflatorni pritisci i zaštita primanja budućih penzionera.

Zakonom o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom uvedeno je da se troškovi ovog liječenja priznaju na teret budžeta Federacije BiH, te se ova vrsta dohotka inkorporira u kategorije izuzetog prihoda od oporezivanja.

Pored toga, predloženo je da se u izuzete prihode inkorporira i prihod iz isplaćenih osiguranih suma iz životnog osiguranja i dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, kao poticaj stanovnišvu da se iskoristi potencijal sektora osiguranja, a rastereti obavezno zdravstveno osiguranje.

Također, amandmanom je utvrđeno da početak primjene zakona bude 1.1.2024. godine, navode iz Vlade FBiH.

IZVOR: N1

Objava Vlada FBiH predložila smanjenje stope doprinosa, dohodak do 1.000 KM bez poreza pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.