Arhiva oznaka: vijesti

Zbog rata u Ukrajini građani pojedinih bh. gradova iz straha od nestašice pohrlili su u supermarkete te još jučer u samo nekoliko sati pokupovali desetine tona brašna.

Slične slike kao s početka pandemije koronavirusa ponavljaju se ovih dana u supermarketima pojedinih bh. gradova, dok građani u velikim količinama kupuju brašno i druge potrepštine.

U razgovoru za Klix.ba jedan od kupaca u zeničkom supermarketu je kazao da se boji poskupljenja te da namirnice kupuje dok su po normalnim cijenama, drugi ipak smatraju da bi se ukrajinski scenarij mogao desiti i u Bosni i Hercegovini pa kupuju namirnice kako ne bi bili gladni.

Prema riječima prodavača, već jučer je došlo do pomame za brašnom, tako da su vreće od 25 kilograma već rasprodate, a nove pošiljke koje trebaju doći, prema njihovim informacijama, neće dugo ostati na policama. Razlog je, kako kažu, još uvijek velika potražnja.

“Ostalo je još malo brašna po 1 i 2 kilograma, dok su veće količine još jučer rasprodate”, kazala nam je prodavačica.

S druge strane, dio bh. građana ne može vjerovati da prolaze kroz sličan scenarij kao na početku pandemije, kada su mnogi gomilali vreće brašna i toalet papira.

“Ovo je psihički nemoguće izdržati, ovaj pritisak i pomamu za stvarima koje ćemo, izgleda, ponovo bacati kako smo bacali i početkom pandemije. Ne razumijem ove ljude”, riječi su kupca u jednom od zeničkih supermarketa.

Osim brašna, građani BiH uzimaju i velike količine tjestenine, riže i šećera. Ove slike bile bi uobičajne da je početak mjeseca, s obzirom na isplate penzija, plata i invalidnina, no na kraju mjeseca ovolika prodaja namirnica iznenadila je i prodavače.

Danas smo kontaktirali i prodavače nafte u Zeničko-dobojskom i Srednjobosanskom kantonu, koji su nam kazali da nije zabilježena veća prodaja goriva, nego je to bilo ranijih dana, ali i da nema brige za snabdijevanje naftom u Bosni i Hercegovini te da neće doći do nestašice.

Drugačije slike nam dolaze iz Mostara i Sarajeva. Kako saznajemo, u Mostaru je povećana prodaja namirnica, ali je snabdijevanje uredno te se police na vrijeme pune, dok je u Sarajevu sve normalno i bez veće potražnje.

Ranije je iz Vlade Federacije Bosne i Hercegovine saopćeno da će robne rezerve Federacije BiH ove godine biti veće za deset puta nego što su bile do sada.

Tončo Bavrka, direktor Federalne direkcije robnih rezervi, je kazao da su zatečeni situacijom na istoku Evrope te da postoji bojazan da se građani neće moći ponašati neodgovorno kao do sada.

“Vlada Federacije BiH će odrediti pravce djelovanja, a mi ćemo to iznijeti na našim leđima. Naredne sedmice u Mostaru imamo tematsku sjednicu, a Federalne institucije i agencije će biti zadužene za realizaciju aktivnosti”, izjavio je Bavrka.

Također, Vlada FBiH je kazala da će uz postojeće zalihe biti osigurano još 20 miliona KM u budžetu za tu namjenu te da nema razloga za strah.

Objava Građani u BiH u većim količinama kupuju brašno, nadležni kažu da nema razloga za strah pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Bivši boksački prvak u teškoj kategoriji Vitalij Kličko rekao je da će se zajedno sa svojim bratom i kolegom iz Kuće slavnih Vladimirom Kličkom boriti u “krvavom ratu” nakon ruske invazije na njihovu državu Ukrajinu.

Rusija je započela svoju invaziju kopnom, zrakom i morem u četvrtak nakon objave rata predsjednika Vladimira Putina. Procjenjuje se da je oko 100.000 ljudi pobjeglo jer su eksplozije i pucnjavi potresli velike gradove. Prijavljeni su deseci ubijenih. 

Vitalij Kličko, koji je gradonačelnik glavnog grada Ukrajine Kijeva od 2014. godine, rekao je da je spreman za borbu, piše Reuters.

“Nemam drugog izbora, moram to učiniti. Borit ću se“, rekao je 50-godišnjak, poznat kao Dr. Ironfist tokom svojih borbenih dana, za televizijsku kuću ITV.

Vitalij Kličko rekao je da je Kijev ugrožen i da je glavni prioritet rad s policijskim i vojnim snagama na podršci kritičnoj infrastrukturi, uključujući isporuku struje, plina i vode za svoje građane. Dodao je da su civili spremni braniti Kijev kao vojnici.

“Vjerujem u Ukrajinu, vjerujem u svoju zemlju i vjerujem u svoj narod”, rekao je Vitalij Klitschko.

Bivši prvak u teškoj kategoriji Vladimir Kličko upisao se u rezervnu vojsku Ukrajine ranije ovog mjeseca, rekavši da ga je ljubav prema svojoj zemlji natjerala da je brani. 

“Ukrajinski narod je jak. I ostat će vjeran sebi u ovoj strašnoj iskušenju. Narod koji čezne za suverenitetom i mirom. Narod koji ruski narod smatra svojom braćom”, napisao je u objavi u četvrtak. “Zna da oni u osnovi ne žele ovaj rat. Ukrajinski narod je izabrao demokraciju. Ali: Demokracija je krhak režim. Demokracija se ne može braniti, potrebna joj je volja građana, zalaganje svih. U osnovi, nema demokracije bez demokrata.”

Objava Braća Kličko poručili: Uzimamo oružje i idemo se boriti za Ukrajinu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

RUSKE snage ušle su u glavni grad Ukrajine. Kako javljaju ukrajinske vlasti, Rusi su ušli u četvrt Obolon. Tamo se trenutno vode borbe.

Ukrajinska vlast pozvala je ljude da ostanu u domovima te da pripreme Molotovljeve koktele. Četvrt u kojoj se vode borbe nalazi se 10 kilometara od centra Kijeva.

BBC-jev dopisnik Paul Adams javlja da je čuo pucnjavu u Kijevu. “Nemoguće je znati što to znači, ali kruže glasine da su ruski diverzanti već u gradu”. napisao je.

Izvršni direktor istraživačke stranice Bellingcat Christo Grozev objavio je snimku na kojoj se čuje kako u predgrađu Kijeva odjekuju pucnjevi.

Objava Rusi ušli u Kijev. Ukrajinske vlasti građanima: Spremite Molotovljeve koktele pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Moskva je spremna pregovarati o uslovima prekida vatre s Kijevom, rekao je sekretar Kremlja Dmitrij Peskov.

Prema Peskovu, ruski predsjednik Vladimir Putin izrazio je spremnost da se uključi u razgovore sa svojim ukrajinskim kolegom, s naglaskom na dobivanju garancija neutralnog statusa i obećanja da neće imati oružje na svojoj teritoriji.

Riječ je o uslovima koji bi, prema Peskovu, omogućili postizanje demilitarizacije i “denacifikacije” Ukrajine, te eliminirali ono što Rusija trenutno smatra prijetnjom sigurnosti svoje države i naroda.

“Predsjednik je formulirao svoju viziju onoga što možemo očekivati od Ukrajine kako bi se riješili problemi takozvane ‘crvene linije’. To je neutralan status i to je odbijanje raspoređivanja oružja”, pojasnio je Peskov.

Peskov je dodao da će Putin odrediti vrijeme pregovora, ali je dao garancije da će se Rusija angažirati samo “ako je vodstvo Ukrajine spremno razgovarati o tome”.

“Operacija ima svoje ciljeve – oni se moraju postići. Predsjednik je rekao da su sve odluke donesene i da će ciljevi biti postignuti”, nastavio je Peskov, sugerirajući da bi, ako Kijev pristane ispuniti zahtjeve, sadašnji vojni napad na Ukrajinu mogao biti prekinut.

U ranim jutarnjim satima u četvrtak, Putin je pokrenuo napad na Ukrajinu, s navodnim ciljem “osiguranja mira” u otcijepljenim Narodnim republikama Donjeck i Lugansk u regiji Donbas.

Operacija je postala napad punih razmjera, s ukrajinskim aerodromima, vojnim bazama i gradovima, uključujući glavni grad Kijev, koji su oštećeni u udarima u pokušaju Rusije da osakati bilo kakav ukrajinski vojni odgovor.

The post Putin postavio uslove za prekid rata appeared first on Kameleon M&M.

Nakon invazije ruskih snaga na Ukrajinu brojne reakcije stižu iz svijeta sporta, a najdalje je otišao bivši ukrajinski reprezentativac Roman Zozulija koji je uputio vrlo teške riječi ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu na svom Facebook profilu.

Član španskog drugoligaša Fuenlabrade, uporedio je Putina s Hitlerom, uz opasku da su njegove namjere mnogo opasnije.

“Putin je reinkarnacija Hitlera, svijet to mora shvatiti. Njegovi planovi su mnogo veći od ambicija za osvajanje Ukrajine. Bitno je da sve zemlje uvedu sankcije protiv ovog prokletog režima”, napisao je Zozulija.

Zanimljivo, Zozulija je bio optužen za podsticanje nacističke ideologije nakon što je podržao Odred za specijalne operacije Azov, desničarsku, ekstremističku i neonacističku jedinicu ukrajinske nacionalne garde.

Ovaj 32-godišnji napadač u karijeri je igrao za Dynamo Kijev, Dnipro, Betis, Rayo Vallecano, Albacete i Fuenlabradu.

U dresu reprezentacije Ukrajine odigrao je 33 utakmice i postigao je četiri gola.

The post Bivši ukrajinski reprezentativac: Putin je reinkarnacija Hitlera, njegovi planovi su mnogo veći appeared first on Kameleon M&M.

Federalna direkcija robnih rezervi nije predložila Program nabave za 2022. godinu, jer se nije usvojio Budžet Federacije BiH za 2022. godinu, rečeno je iz Federalne direkcije za robne rezerve.

“Sigurno je da će eskalacija sukoba na istoku EU dovesti do određenih problema u snabdjevanju, posebno žitaricama. Vlada Federacije BiH je za potrebe robnih zaliha u 2022. godini predvidjela iznos od 20 miliona KM. Stavljanje robnih rezervi u funkciju, odnosno njihovo angažiranje će biti predmetom rasprave na sjednicama Vlade Federacije BiH o čemu će se donijeti određene Odluke,” naveli su u odgovoru direktora Direkcije Tončija Bavrke.

Vlada FBiH je 16. februara saopštila da u Federaciji BiH u rezervama ima roba u vrijednosti od 30 miliona maraka. Premijer Fadil Novalić danas je najavio tematsku sjednicu Vlade koja bi trebala biti održana u ponedjeljak, a na kojoj će se raspravljati o prevenciji posljedica ukrajinske krize na ekonomiju u FBiH koje se, kako je rekao, osjećaju tokom proteklih sedmica.

The post Direkcija robnih rezervi FBiH nije predložila nabavku jer nije usvojen budžet appeared first on Kameleon M&M.

Rusija je jutros započela invaziju u Ukrajini, a od tada je granatirano na desetine gradova.

Jutros u ranim satima po našem vremenu nebo iznad Ukrajine postalo je zabranjena zona za putničke avione.

Također, prema dostupnim informacijama i Moldavija je danas zatvorila zračni prostor.

Kako trenutno izgleda nebo iznad Europe i Ukrajine možete pogledati na fotografijama ispod.

Upravo iznad Moldavije možete vidjeti upitni znak (?).

Također možete vidjeti i Bjelorusije preleti vrlo mali broj aviona, a granični dio Rusije sa Ukrajinom također je zatvoren za putničke avione.

Objava Foto/ Kako izgleda nebo iznad Ukrajine i Europe trenutno pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Eskalacija tenzija između velikih svjetskih dobavljača hrane Rusije i Ukrajine vjerovatno će primorati kupce pšenice, kukuruza i suncokretovog ulja da traže alternativne isporuke.

Poremećaj bi mogao da podstakne svjetske cijene hrane koje su već blizu višegodišnjih maksimuma, upozoravaju stručnjaci.

Na ove dvije zemlje, pokazuju trenutno dostupni podaci, otpada oko 29% svjetskog izvoza pšenice, 19% svjetskih zaliha kukuruza i 80% svjetskog izvoza suncokretovog ulja.

Trgovci su zabrinuti ova situacija moglo da utiče na kretanje usijeva i da bi moglo primorati uvoznike da zamijene zalihe iz regiona.

“Prekidi u snabdijevanju iz regiona Crnog mora će uticati na ukupnu globalnu dostupnost”, rekao je Fin Zibel, ekonomista za agrobiznis.

“Kupci na Bliskom istoku i u Africi će tražiti alternativne izvore”.

Podaci o transportu kompanije Refinitiv pokazali su da je oko 70% ruskog izvoza pšenice otišlo kupcima na Bliskom istoku i u Afriku 2021.

Trgovci kažu da su neki kupci već preusmjerili brodove drugim dobavljačima zbog zabrinutosti da bi izbijanje rata dovelo do dugih kašnjenja utovara.

“Brodovi izbjegavaju da uđu u Crno more zbog ratnog rizika”, rekao je trgovac u Singapuru, dodajući da “već dolazi do poremećaja u snabdijevanju”.

Analitičari su upozorili da bi nedostatak zaliha iz regiona Crnog mora mogao da podigne potražnju za glavnim sastojkom hljeba iz Sjedinjenih Država i Kanade.

Svjetske cijene hrane lebde na najvišem nivou u posljednjoj deceniji, vođene snažnom potražnjom za pšenicom i mlječnim proizvodima.

U utorak su fjučersi na pšenicu u Čikagu porasli za više od 2%, a kukuruz je dostigao sedmomjesečni maksimum, a soja je takođe u porastu.

Sva tri ključna sastojka za hranu i stočnu hranu su porasla za oko 40% u odnosu na najniže vrijednosti iz 2021. godine, što je povećano padom proizvodnje i snažnom potražnjom.

Upravo je skočila i cijena pšenice u Evropi na rekordne nivoe. Dodatno, Rusija je do daljeg obustavila saobraćaj trgovačkih brodova u Azovskom moru, prenosi Telegraf.

Objava Cijene pšenice snažno porasle nakon ruskog napada, prijeti li svijetu glad ? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Prema informacijama ukrajinske ambasade u Turskoj, dva ruska vojnika zarobljena su upotrebom oružja na području kod glavnog grada Kijeva

Ukrajina je zarobila dva ruska vojnika nakon vojne intervencije Rusije u toj državi, javlja Anadolu Agency (AA).

Prema informacijama ukrajinske ambasade u Turskoj, dva ruska vojnika zarobljena su upotrebom oružja na području kod glavnog grada Kijeva.

Fotografije zarobljenih vojnika i zaplijenjenog oružja podijeljene su na društvenim mrežama.

Oružane snage Ukrajine saopštile su da su dva ruska helikoptera oborena u gradu Hostomelu u Kijevskoj oblasti.

U saopštenju Državne službe za vanredne situacije Ukrajine navedeno je također da se ukrajinski vojni avion srušio u blizini grada Jukivcija u Kijevskoj oblasti i da je poginulo pet osoba.

Ukrajina je objavila da je ubijeno 50 pripadnika ruskih snaga, oboreno sedam ruskih aviona i uništena četiri tenka.

Objava Ukrajina zarobila ruske vojnike na području kod Kijeva pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Muška seniorska košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine večeras će u tuzlanskom “Mejdanu” protiv Litvanije igrati treći meč kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.

Nakon dva odigrana kola obje ekipe su upisale pobjede protiv Češke i Bugarske, pa će večerašnji pobjednik zauzeti prvo mjesto u grupi.

U drugu rundu kvalifikacija plasirat će se tri najbolje reprezentacije iz grupe, ali ono što je bitno je da se u drugu fazu prenose bodovi iz prve, tako da je svaka pobjeda izuzetno važna.

Selektor BiH Vedran Bosnić za večerašnji susret najavio je bespoštednu borbu na parketu.

– Mi se ne možemo opustiti protiv bilo kojeg protivnika u Evropi. Litvanci imaju bogatu historiju i zvučna imena, igraju u dobrim klubovima i jako su kvalitetni. Ali najvažnije je kako mi budemo igrali, koliko ćemo biti agresivni i disciplinovani u napadu i odbrani – izjavio je Bosnić.

Litvanija je u ovom meču oslabljena za tri igrača koji su uoči polaska saznali da su zaraženi koronavirusom. Radi se o Kristupasu Žemaitisu, Gytisu Masiulisu i Dovydasu Giedraitisu, a Košarkaški savez Litvanije radio je užurbano na pronalasku igrača koji bi ih mogli zamijeniti u ovom ciklusu kvalifikacija.

Za tri dana, 27. februara, iste selekcije će odigrati i drugi međusobni susret u grupi, ovoga puta u Vilniusu.

Večerašnji susret na rasporedu je u dvorani “Mejdan” u Tuzli u 20 sati.

Objava Košarkaši BiH večeras protiv Litvanije pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Na borbenom dežurstvu ruskih Oružanih snaga nalazi se oružje kojem nema ravnog u svijetu, rekao je predsjednik Rusije Vladimir Putin u čestitki povodom Dana zaštitnika otadžbine.

„Osiguravanje odbrambene sposobnosti naše zemlje ostaje najvažniji državni zadatak, a Oružane snage služe kao pouzdana garancija nacionalne bezbjednosti, mirnog i spokojnog života naših građana, stabilnog i progresivnog razvoja Rusije,“ poručio je Putin.

On je istakao da je posljednjih godina u zemlji mnogo urađeno povodom kvalitetne modernizacije Oružanih snaga koje su postale mobilnije i stekle su novo borbeno iskustvo.

„Na borbeno dežurstvo je stavljeno oružje kome nema ravnog u svijetu. Nastavit ćemo da razvijamo perspektivne sisteme naoružanja, uključujući hipersonično i oružje koje se zasniva na novim fizičkim principima, da proširujemo upotrebu naprednih digitalnih tehnologija i elemenata vještačke inteligencije. Takvi sistemi su zaista oružje budućnosti koje značajno povećava borbeni potencijal naših Oružanih snaga,“ rekao je ruski lider, javlja Sputnjik.

On je istakao da i dalje ogroman značaj za Oružane snage imaju obuka kadrova i lični kvaliteti vojnika.

Ruski lider je dodao da pozivi Moskve da se izgradi sistem jednake i nedjeljive bezbjednosti, koji bi pouzdano štitio sve zemlje, ostaju bez odgovora. Međutim, kako je rekao, Rusija uvijek ostaje otvorena za direktan i pravičan dijalog, za traženje diplomatskih rješenja za najkomplikovanije probleme. Putin je naglasio da su interesi Rusije, bezbjednost njenih građana na prvom mjestu.

The post Putin: Imamo oružje kojem nema ravnog u svijetu appeared first on Kameleon M&M.

Na konferenciji za medije održanoj u Istočnom Sarajevu član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je govorio o brojnim temama.

Dotakao se današnje sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, situacije u Ukrajini, “zloupotrebe pojma genocida”, ali posebno interesantno je bilo kada je, komentirajući ekonomsku krizu, pomenuo to da će tražiti od Centralne banke dodatna sredstva za entitete.

Poručio je da trenutne tenzije vrše dodatni pritisak na ekonomiju u Evropi. Poručio je da bi cijela Evropa mogla zapasti u krizu i da zbog toga Centralna banka BiH treba koristiti novčane rezerve u konvertibilnim markama.

“Imam nekoliko važnih prijedloga. U okviru entiteta treba osmisliti ekonomske politike. U Centralnoj banci BiH postoji ozbiljna rezerva koja govori o tome da tamo ima 400 miliona eura više nego što imamo emisiju. To treba iskoristiti hitno da se formiraju robne rezerve,” naveo je Dodik.

The post Dodik traži od Centralne banke BiH 400 miliona eura za robne rezerve entiteta appeared first on Kameleon M&M.

Sa smanjenjem broja infekcija Covidom-19, kao i brojem umrlih, mnoge zemlje se odlučuju za ublažavanje korona-mjera. No, i dalje se čuju pozivi na oprez kod donošenja takvih odluka.

Već više od dvije godine pandemija koronavirusa određuje političko djelovanje širom svijeta. Čini se da se u nekim zemljama nazire kraj ograničenja – međutim, takvi akcenti se regionalno posve razlikuju. Donosimo pregled aktuelnih popuštanja mjera, piše DW. 

Turisti su ponovo dobrodošli

Australija spada u red zemalja u kojima su duži vremenski period na snazi bile najstrože korona-mjere. Vlada u Kanberi je u martu 2020. potpuno zatvorila granice. Izuzeci su važili samo za vlastite građane i osobe s australskom boravišnom dozvolom. No, sada ova zemlja ponovo otvara svoje granice za turiste. Od ovog ponedjeljka (21.02.) svi koji su u potpunosti vakcinisani protiv korone mogu ponovo ući u zemlju. Već prvog dana očekuje se više od 50 avionskih letova.

I Novi Zeland se postepeno otvara. Od početka pandemije, ova zemlja se opredijelila za izolaciju i, povremeno na “nultu korona-strategiju”. Od kraja ovog mjeseca Novozelanđanima, a potom stručnjacima i studentima, ponovo će biti dozvoljen ulazak u zemlju, a od oktobra i stranim turistima. Period izolacije nakon ulaska u zemlju je i dalje obavezan, ali se može provesti i privatno. Samo nevakcinisani će i dalje biti smješteni u karantenskim hotelima. Izrael je pak napravio najveći iskorak kada su u pitanju gosti iz cijelog svijeta. Od 1. marta u zemlju ponovo mogu ući i nevakcinisani turisti. Potrebna su samo dva PCR-testa – jedan neposredno prije leta i jedan nakon slijetanja u Izrael.

Globalni Jug ima svoja rješenja

Zatvorene granice u Južnoj Africi bile su i političko pitanje: nakon što je postalo poznato da se omikron varijanta pojavila u toj zemlji, SAD i evropske zemlje su, između ostalih, uvele zabranu ulaska za osobe iz te zemlje još krajem 2021. To je u Južnoj Africi izazvalo buru negodovanja. Mnogi su smatrali da je Afrika još jednom kažnjena.

Val omikron varijante sada je pak i službeno proglašen završenim, a posljednja ograničenja trebala bi biti ukinuta tokom narednih dana – sa izuzetkom obaveze nošenja maski. No, negodovanje javnosti imalo je i svoju dobru stranu, jer je dalo novi polet tamošnjim inicijativama. Južnoafrički naučnici sada razvijaju vlastite vakcine, uključujući i mRNA cjepiva. Oni, s obzirom na nepravednu globalnu raspodjelu vakcina, svojetehnologije žele podijeliti sa drugim zemljama na globalnom Jugu.

Na primjer sa Brazilom: sa oko 600.000 smrtnih slučajeva, ova zemlja ima jednu od najviših stopa smrtnosti od korona virusa u svijetu. Nakon početnog oklijevanja, u Brazilu je pokrenula impresivna kampanja vakcinacije. Oko 82 posto stanovništva vakcinisano je dva puta, a dostupne su i vakcine za djecu stariju od pet godina kao i tzv. booster vakcine. To je značajno više od globalnog prosjeka. I više nego, na primjer, u Njemačkoj, gdje je samo 74 posto stanovništva potpuno vakcinisano.

Optimizam u dijelovima Evrope

Čak ni to što se britanska kraljica inficirala koronavirusom ne sprečava tamošnju vladu da dalje ublažava mjere. Od ove sedmice, ljudi inficirani Covidom-19 više se ne moraju izolirati, a na mjesto zakona je stupila samo preporuka. Do sada su inficirane osobe morale u desetodnevnu izolaciju. Tamošnje stanovništvo sa zahvalnošću prihvata signale iz Londona: pabovi i kafići širom zemlje ponovo su puni – pravila za držanje distance i nošenje maske su ukinuta.

Nešto slično ovih dana doživljava i Danska. Iako se povećava broj osoba pozitivnih na koronu, te raste broj umrlih, vlada u Kopenhagenu odlučila se za ublažavanje mjera. Danska premijerka, Mette Frederiksen, proteklih dana je govorila o ukidanju svih ograničenja i “prelasku u novu eru” – čak i bez obaveze nošenja maske.

a obaveza je pak još uvijek na snazi u Austriji u sredstvima javnog prevoza, supermarketima i bankama, apotekama, poštama i bolnicama. Uprkos tome, alpska republika nastoji praviti velike korake ka otvaranju. Vlada u Beču odlučila se na čitav niz popuštanja mjera. Od 5. marta 2022. godine ukidaju se gotovo sve korona-mjere. Od tog datuma svi mogu ponovo posjećivati restorane, hotele i teretane bez dokaza o testiranju, vakcinaciji ili preležanoj bolesti. Ukida se i policijski sat i svi javni događaji se mogu ponovo odvijati bez ograničenja.

Hong Kong kao upozoravajući primjer

I u Njemačkoj, prematrostepenom planu savezne i pokrajinskih vlade, velika većina ograničenja vezanih za koronavirus trebala bi biti ukinuta do 20. marta. Na snazi bi, međutim, mogle ostati mjere osnovne zaštite, kao što su obaveza nošenja maski u zatvorenom prostoru, u autobusima i vozovima, te testiranje. Za to se nastoji naći nova pravna osnova za teritoriju cijele zemlje. Nezavisno od političke debate, savezni ministar zdravlja Karl Lauterbach neumorno pak upozorava na sveobuhvatno popuštanje mjera.

Na to da su ovakvi glasovi upozorenja opravdani ovih dana ukazuje razvoj situacije u jugoistočnoj Aziji. Primjerice, zdravstveni sistem u Hong Kongu je na udaru, usljed vala novih infekcija.

Tamošnje vlasti su početkom sedmice zabilježile preko 6.000 novih slučajeva zaraze koronom u roku od 24 sata. To je rekordna vrijednost za metropolu koja je do sada kroz pandemiju prošla relativno blago.

Jedan od razloga mogla bi biti i niska stopa vakcinacije među osobama starijima od 70 godina od oko 55 posto. Osim toga, u Hong Kongu su se najčešće koristile kineske vakcine, koje su manje efikasne od evropskih ili američkih. Kako bi medicinski mogli zbrinuti masu novih pacijenata, tri hotela sa ukupno 20.000 kreveta su u kratkom roku pretvorena u privremeni centre za izolaciju. Osim toga, ponovo su uvedena oštra ograničenja javnog života. Zatvoreni su restorani, frizerski saloni i vjerske ustanove, a zabranjena su okupljanja članova više od dva domaćinstva, piše DW.

Objava Znači li popuštanje korona-mjera i kraj pandemije? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Osim dva projekta u RS vrijedna 600 miliona eura koja su blokirana, ugroženo i finansiranje tri dionice u FBiH u vrijednosti od 282 miliona eura

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi prije dva dana najavio je blokadu finansijskih sredstava za RS i to za dva projekta finansiranja dionica željezničke, odnosno, putne infrastrukture u iznosu od 600 miliona eura, budući da zvaničnici iz ovog entiteta već duže drže državu pod blokadom.

Međutim, kako saznaje Fokus.ba, ugroženo je i finansiranje dionica autoputa u Federaciji i to za tri projekta odnosno dionice Medakovo – Ozmice, tunel Kvanj i dionicu tunel Kvanj – Buna. Naši izvori su nam kazali da će biti zaustavljeno finansiranje projekata u RS odnosno obnova željezničke pruge Šamac – Doboj – Rječica na Koridoru 5C, te izgradnja dionice autoputa Johovac – Vukosavlje.

Ova dva projekta su vrijedna 600 miliona eura, a novac neće biti doznačen dok se zvaničnici iz RS ne vrate u institucije BiH ne počne učestvovati u donošenju odluku u interesu države. Međutim, upitno je i finansiranje pomenutih dionica za FBiH u iznosu od 282 miliona eura, budući da su iz IPA fondova te o njima, također, odlučuju odbori Investicijskog okvira Zapadnog Balkana (WBIF).

Inače, EU je od 882 miliona za BiH daje 400 miliona eura u grantovima, a 482 miliona eura u najpovoljnijim kreditima sa kamatom od 1 do 2 posto.

Kako su nam rekli naši izvori, glavni krivac za ovu situaciju u sjedi u Predsjedništvu BiH i zove se Milorad Dodik, budući da je on lično i direktno na sjednici Predsjedništva BiH od 23. decembra blokirao odluke o nastavku finansijskih aranžmana BiH s EU.

Naime, na toj sjednici Predsjedništvo BiH, nakon glasanja sa dva glasa za (predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić i član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović) i jednim glasom protiv ( član Predsjedništva BiH Milorad Dodik), nije postiglo konsenzus o odlukama iz oblasti pokretanja pregovora za zaključivanje međunarodnih sporazuma, prihvatanje sporazuma i određivanje potpisnika, te davanje odobrenja za zaključivanje međunarodnih finansijskih sporazuma.
Dodatno Evropska unija od Vijeća ministara BiH koje predvodi Zoran Tegeltija (SNSD) još nije dobila zeleno svjetlo za investicije od 555 miliona eura za razne projekte, a koji su dogovoreni u prethodnom periodu. Iz programa IPA II još se čeka na ugovaranje 100 miliona eura, te 125 miliona eura makrofinansijske pomoći.

– Kada je riječ o ovim sredstvima, ona se ugovaraju svake godine i ako BiH ne donese odluku o njihovom povlačenju, ona idu dalje, u Crnu Goru ili u Srbiju itd. – rekao nam je naš izvor.

No, da je na sceni potpuna blokada, svjedoči i činjenica da tijela između EU i BiH koja su uspostavljena Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SPP), a koja su krucijalna za EU integracije, gotovo da ne funkcionišu.

Objava Zbog Dodikove blokade ugrožen i novac EU za autoput u Federaciji! pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U okviru manifestacije “Dani Povelje” u Srebreniku, a povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika, OŠ Rapatnica je bila domaćin međuškolskog debatnog druženja na temu “Ćirilicu trebamo ravnopravno koristiti kao latinicu”.

Gosti afirmacijskog debatnog tima su bili učenuci Prve osnovne škole, a sudije su bili nastavnici i učenici Druge osnovne škole Srebrenik, OŠ “Sladna”, OŠ”Duboki Potok” bibliotekarka Sabina Mutapčić iz Gradske biblioteke.

Dan maternjeg jezika se obilježava od 2000. godine s ciljem unapređivanja, učenja i razvoja materinskog jezika te se time želi skrenuti pažnja javnosti na značaj unapređivanja, učenja i razvoja maternjeg jezika.
Bosanski jezik ima svoju dugu historiju, a naš zadatak je da ga učimo, njegujemo, prenosimo i čuvamo od zaborava.
Jezikom se čuva svijest o sebi, o svome porijeklu i dostignućima vlastite kulture.

Objava U OŠ Rapatnica obilježen Dan maternjeg jezika pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.