Arhiva oznaka: vijesti

Službeni podaci pokazuju da su prosječne penzije  najviše u Hrvatskoj i Crnoj Gori, a najniže u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Penzioneri  u zemljama Zapadnog Balkana dio su populacije koja živi u teškoj i neizvjesnoj socioekonomskoj situaciji. Provjeravali smo kako penzioneri u BiH uspijevaju sastaviti kraj s krajem?

Sa prosječnom penzijom  od 420 KM, Bosna i Hercegovina se nalazi na samom začelju Zapadnog Balkana, dok najviše prosječne penzije imaju Hrvatska i Crna Gora. Realnost je još teža, jer najveći broj penzionera prima čak i manje od prosječne penzije.

“Platim komunalije, dok kupim nešto hrane, stavim u zamrzivač povrća dosta i to koristim tako”, priča penzioner Borislav Savić.

“Svoju penziju rasporedim točno. Tako da mi bude točno od desetog do desetog jer ako fali, nemaš gdje ni pozajmiti, nema narod para, nema marke“, navodi Edhem Omerašević.

Dok plate sve potrepštine i kupe lijekove, za normalan život ostaje veoma malo.

“Komunalne usluge, električna energija, ovdje pijemo najskuplju vodu na Balkanu, struja, voda, smeće, TV pretplata, sin mi plaća internet da ne živim k’o u džungli. Žena mi je prilično bolesna, ima i šećer, tako da njoj treba 80 KM mjesečno lijekova, i ja nešto trošim minimalno”, navodi penzioner Dušan Stevanović.

Uskratili smo sebi sve kako bismo mogli da preživimo. Ovo se ne može nazvati životom, kaže Stevanović dok pokazuje obaveze koje mora da izmiri svaki mjesec.

Briga o penzionerima u našoj zemlji je ravna nuli, a isplata jednokratne pomoći i mjere koje donose entiteti samo su kap u moru ogromnog problema, smatraju ekonomisti.

“Treba voditi računa o broju zaposlenih i penzionera. Naše vlade ne vode računa i dovele su situaciju da mali broj zaposlenih treba da isplati penzije za veliki broj penzionera koji se iz dana u dan povećava. Situacija je takva da su penzije preniske u odnosu na troškove, a da vlade ne rade ništa da otvore prodavnice za takvu kategoriju ili da naprave bonuse za penzionere”, ističe ekonomista Zoran Pavlović.

Dok se nadaju promjeni koja ne dolazi, penzionerima u Bosni i Hercegovini jedini bijeg od surove realnosti predstavljaju odlasci u klubove penzionera, gdje uz šah i domine bar nakratko uspijevaju zaboraviti svakodnevne probleme i nemaštinu, prenosi BHRT.

Objava Kako penzioneri u BiH uspijevaju sastaviti kraj s krajem? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Prema zvaničnim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Austrije u prvoj nedjelji januara registrovan je veliki broj infekcija korona virusom kod povratnika sa odmora, posebno iz zemalja Balkana.

Najviše slučaja infekcije “uvezeno” je iz BiH sa 1.611 u prvoj nedjelji januara i 822 u drugoj nedjelji.

Zatim slijedi Srbija sa 959 u prvoj nedjelji januara, odnosno 540 u drugoj.

Na trećem mjestu je Mađarska sa 748, odnosno 121 slučajem.

Značajnom dramatičnom povećanju inficiranih u Austriji doprinjeli su povratnici sa odmora iz Turske sa 147, odnosno 403 slučaja, zatim slijedi Rumunija sa 161 i 295, te Hrvatska sa 180, odnosno 579 slučaja.

Kada je riječ o Njemačkoj uvezeno je, u prvoj nedjelji januara 594, a u drugoj 622 slučaja infekcije korona virusom.

Veliki broj građana, poreklom sa Balkana, ali i brojni Austrijanci, “umorni” od oštrih epidemioloških mjera i lokdauna, tokom zimskog školskog raspusta i božićnih praznika otputovali su u inostranstvo.

I ranije su Balkance za “uvoz” korone optuživale austrijske vlasti, kao što je bio slučaj prošlog ljeta kada su ih okrivili za ponovni rast broja zaraženih.

Poređenja radi u 52. kalendarskoj nedjelji prošle godine 1.771 korona infekcija se dovodi u vezu sa povratkom sa odmora, a u prvoj nedjelji januara taj broj je porastao na 4.917.

I u drugoj nedjelji januara taj broj je ostao na visokom nivou sa 4.278 slučaja infekcije.

Austrijska vlada novim korona pravilima želi da djeluje protiv takvog razvoja situacije.

Tako od 1.februara stupa na snagu odluka o skraćivanju važenja “zelenog pasoša”, pa će kovid propusnica za vakcinisane sa dvije doze, ili izliječene i jednom dozom vakcine, važiti još 180 dana.

Za one koji su primili i buster vakcinu, odnosno izliječene sa dvije doze vakcine važenje “zelenog pasoša” ostaje 270 dana.

Inače u Austriju, od ponedeljka, mogu bez dodatnih testova ući oni koji su primili treću dozu vakcine, odnosno izliječeni sa dvije doze vakcine.

Za ostale, odnosno vakcinisane sa dvije doze, ili izliječene primjenjuje se “2G plus” pravilo, odnosno potreban je dodatno i PCR test da bi ne morali u karantin.

Objava U Austriju “uvezena” korona sa Balkana, najviše iz BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U okviru programa pomoći BiH u borbi protiv koronavirusa kojeg provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini, a koji je finansirala Svjetska banka, Poliklinici za laboratorijsku dijagnostiku UKC Tuzla doniran je PCR aparat. Riječ je o savremenom PCR aparatu za molekularnu dijagnostiku koji će pomoći kako u dijagnostici koronavirusa tako i u dijagnostici drugih oblika virusa.

Zahvalnost na donaciji izrazili su pomoćnik direktora za nastavu i naučnoistraživački rad UKC Tuzla, prof. dr. med. sc. Šefik Hasukić i načelnica Poliklinike za laboratorijsku dijagnostiku, doc. dr. med. sc. Jasminka Mujanović Mustedanagić.

“Radi se o značajnoj donaciji Svjetske banke, odnosno UNDP-a u BiH. Ovaj aparat neće služiti samo za dijagnostiku Covid pozitivnih pacijenata, nego će se koristiti za dijagnostiku i drugih oboljenja”, istakao je prof. dr. Hasukić.

Objava Poliklinika za laboratorijsku dijagnostiku UKC Tuzla dobila novi PCR aparat pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Nakon najteže poslijeratne godine u BiH, pandemijske 2020. u kojoj je cijeli svijet dijelom krahirao, prošlu godinu trebao je obilježiti oporavak gospodarstva, piše Večernji list BiH.

No, pandemija je učinila svoje, na zdravstvenu nakalemila se i energetska kriza, tako da bi se prošla godina iz perspektive običnog građanina mogla gledati kao godina u kojoj je propao pokušaj oporavka. Nade da bi ove godine sve moglo biti bolje ovih dana su splasnule, barem za njezin prvi dio.

Buran početak godine

I zdravstvena i energetska kriza još su jačeg intenziteta, a rast cijena prehrambenih proizvoda i inflacija mogli bi ovu recesiju pretvoriti u jednu od najgorih. Kada gledamo iz perspektive BiH, u prosjeku više od stotinu firmi mjesečno propadne ili se priprema za ključ u bravu. Prema posljednjim podacima vezanim za prvih 15 dana ove godine, u BiH je propalo čak 65 firmi. Kod polovine njih je pokrenut stečajni ili likvidacijski postupak, dok su kod druge polovine postupci okončani i pravni subjekti su izbrisani iz sudskog registra.

A da nije to samo loš početak godine, potvrđuju podaci koje su analizirali i iz Svjetske banke, a to je da je u BiH od 21. septembra do 14. oktobra čak 150 firmi stavilo ključ u bravu. Tu je navedeno kako je pandemija koronavirusa prouzročila najtežu recesiju u posljednjih 25 godina u BiH. Zatim, od 20. oktobra do 11. novembra, ugašeno čak 135 firmi. Ako samo zbrojimo te dostupne podatke s 15 dana iz ove godine, došli bismo do statistike da je u dva mjeseca u BiH ugašeno čak 350 firmi. Dramatične brojke nedavno je komentirao i Vladimir Blagojević iz Gospodarske komore. I on sam ističe da određeni računi i kriza uzrokovana koronavirusom dolaze na naplatu. – Iako značajan dio gospodarstva bilježi rast, ima onih koji su do sada uspijevali boriti se s krizom, ali koje je pandemija iscrpila i ne mogu više prevladati probleme i izmiriti potraživanja. To je jedan od razloga zbog kojeg dolazi do gašenja gospodarskih subjekata – Blagojevićeve su riječi. Ima li načina da se BiH izbori s ovakvom krizom, pravo je pitanje jer bi se u njezino rješavanje trebali uključiti svi. Gospodarstvenik s kojim smo komentarisali ovu temu, a koji je želio ostati anoniman, ističe da u krizi svi moraju podnijeti jednak teret. – Odgovornost snosimo i mi gospodarstvenici, jer rijetki žele odustati od enormne dobiti iz ranijih godina, da se prevlada teret krize, ali i politika jer i oni koji razmišljaju ekonomski okreću se teškim političkim temama, a gospodarstvo se gura u stranu ili ga se želi ušminkati.

Realnost je surova.

Trebamo tražiti nova tržišta i radnike. Neka se forsiraju strukovne škole i deficitarna zanimanja, neka se mladi obrazuju i rade. Iskreno, draže mi je susreti vrsnog tesara nego najškolovanijeg znanstvenika, uz dužno poštovanje. Naravno, u ovom lancu svi su nam potrebni, doktor ekonomije će nam dati smjernice, ali mora netko zasukati rukave i boriti se rukama i nogama. Ove brojke koje spominjete od 350 zatvorenih firmi, to je kap u moru koliko ih diše na škrge – priča nam vlasnik preduzeca koje spada među srednja.

Opsežan materijal

Prema podacima iz novembra prošle godine, Centralna banka BiH objavila je da je popis blokiranih računa u ovoj zemlji prešao 100 hiljada te je iznosio 100.463. Izvjestaj poput ogromne knjige sadrži 4040 stranica svih blokiranih. Popis je šarolik, tu su nekoć velike firme, zatim trgovine, benzinske pumpe, frizerski saloni, apoteke, ordinacije, kafići, restorani, agencije…, a u prvom izvjestaju iz novembra 2021. godine broj blokiranih računa poslovnih subjekata iznosio je 58.038, što znači da će brojke do novembra ove godine biti još bliže udvostručenju. Situacija nije nimalo dobra, a konkretne mjere da se zaustavi propast firmi, odljev radnika, olakša poslovanje i privlačenje investicija trenutačno su na čekanju.

VECERNJI LIST

Objava Ugašeno čak 350 firmi za samo dva mjeseca, BiH je u najvećoj krizi ikad pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Bivši ministar sigurnosti Sadik Ahmetović platio je novčani iznos umjesto služenja zatvorske kazne na koju je osuđen prošle godine, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH). On kaže da je 18.000 maraka posudio i dobio na poklon od sestara u Švedskoj i Americi.

Iz Suda BiH su potvrdili da je Ahmetoviću odobren zahtjev da otkupi zatvorsku kaznu za zloupotrebu položaja ili ovlasti od šest mjeseci na koju je osuđen u novembru prošle godine. Pojasnili su da se prema Krivičnom zakonu BiH svaki dan zatvora mijenja za 100 maraka.

Sadik Ahmetović je za BIRN BiH rekao da je umjesto služenja kazne prije Nove godine platio 18.000 maraka.

„Novac sam posudio i dijelom su mi poklonile moje tri sestre koje žive u Švedskoj i Americi (…) Za pozajmice i poklon od familije imam dokaze o doznakama novca u bankama na koje je novac uplaćen, ja sam imao tu sreću ako se tako može reći, imao sam od koga posuditi, kriminalac nisam da bi imao novac, ono sto sam zarađivao sam uložio da imam krov nad glavom za porodicu poslije progona iz Srebrenice. Sve sto sam radio se može provjeriti“, kaže za BIRN BiH Ahmetović.

On je proglašen krivim da je svjesno iskorištavao svoja ovlaštenja kako bi pribavio imovinsku korist svom vozaču Adnanu Bektiću sklapajući s njim ugovore o djelu 2012. godine za poslove za koje je znao da ih ne obavlja. Apelaciono vijeće naložilo je da se od Bektića oduzme nezakonito pribavljenih 4.014 KM. Ahmetović je i prvostepenom presudom osuđen na šest mjeseci zatvora, s tim da je tada visina nezakonito pribavljene koristi bila utvrđena u iznosu od 7.414 KM. Apelaciono vijeće je van razumne sumnje utvrdilo da je Ahmetović potpisao s Bektićem četiri ugovora od djelu u periodu od januara do novembra 2012. godine. Bektić, kako se navodi u presudi, nije obavljao poslove iz ugovora, nego je nastavio da vozi ministra.

Ahmetović kaže kako se nada da će Ustavni sud BiH ili Evropski sud za ljudska prava “prepoznati pravdu”.

„Za ono sto sam osuđen bih ponovo uradio isto, jer smatram da nije krivično djelo dati posao djetetu iz Srebrenice koje ima [Visoku stručnu spremu] VSS i govori tri jezika“, kaže Sadik Ahmetović.

The post Sadik Ahmetović “posuđenim novcem” otkupio zatvorsku kaznu appeared first on Kameleon M&M.

Grupa od 37 državljana Sjedinjenih Američkih Država, Gvatemale i Kanade, koja “prakticira religijska uvjerenja na ekstreman način” boravi na području Istočne Ilidže, naselja u Istočnom Sarajevu, u entitetu Republika Srpska, saopćeno je iz Službe za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine.

Za Radio Slobodna Evropa (RSE), direktor Službe Slobodan Ujić je rekao da je riječ o sekti, te da su inspekcijski nadzor izvršili zbog prijava građana.

“Nama su građani javili da se ta grupa ponaša i izgleda čudno, čudno se oblače. Ne pričaju ni s kim, bučni su i glasni dok obavljaju neke svoje obrede“, rekao je Ujić, dodavši da detalje o kakvoj sekti je riječ nemaju.

Među stranim državljanima su i djeca, tačnije riječ je o nekoliko porodica.

“Izvršen je inspekcijski nadzor, gdje je u dva privatna objekta vlasništva državljanina BiH S.V., u ulici Meše Selimovića, Istočna Ilidža, zatečeno 37 stranih državljana. Provjerom kroz službene evidencije utvrđeno je da su osobe ušle u Bosnu i Hercegovinu tokom novembra 2021. godine i da borave u BiH po osnovu prava na bezvizni boravak. Strani državljani su prvobitno boravili na području Kantona Sarajevo, nakon čega su promijenili adresu boravišta i nastanili se na navedenoj adresi u Istočnoj Ilidži”, saopćili su iz Službe.

Utvrđeno je da za strani državljani nisu prijavljeni u skladu sa Zakonom o strancima. S tim u vezi kažnjen je vlasnik objekta u kojem borave, dodaje se u saopćenju.

Grupa stranih državljana u BiH može ostati do početka februara jer imaju pravo na bezvizni boravak u zemlji u trajanju do 90 dana.

Iz Službe kažu da su provjerili strane državljane kroz dostupne službene evidencije, uključujući i evidencije INTERPOL-a i da nije utvrđeno da su osobe na bilo kakvim evidencijama.

Lokalna policija nije imala bilo kakve prijave u vezi s grupom.

Iz Službe kažu da s drugim nadležnim sigurnosnim agencijama vrše dodatne provjere za navedena osobe od čijeg ishoda će zavisiti dalje postupanje.

Sekta ili sljedba je svaka religiozna grupa koja ima vlastiti i svojstveni pogled na svijet. Izraz sekta (u teologiji) označava grupe koje su nastale odvajanjem od većinske religije.

The post Služba za strance BiH: Religijska sekta stranaca boravi u Istočnom Sarajevu appeared first on Kameleon M&M.

Spasavanje od sigurne smrti 45 srpskih civila 1992. godine iz sela Bučje od strane tadašnje Armije RBiH i to samo tri dana nakon što su mu majka i porodica živi spaljeni u njegovom rodnom selu Gudelj od strane srpskih snaga, je za mnoge ljude na Balkanu i šire jak argumenat da se Amiru Reki dodijeli Nobelova nagrada za mir. S druge strane neki njegovi sunarodnjaci smatraju ga “izdajicom Bošnjaka”, piše “Deutsche Welle”.

Prošle godine je Gradsko vijeće Goražda proglasilo Reku “personom non grata”. Kao razlog za takav potez navodi se “iznošenje neistina, bacanja ljage u medijskim istupima na istinske branitelje ovog prostora, a samim tim i nanošenja nesagledive štete braniteljima Armije RBiH”.

– Amir Reko je medijskim istupima već duži period minimizirao časnu borbu Armije RBiH – stoji između ostaloga u Deklaraciji Gradskog vijeća Goražda.

Ali, da je Amir Reko čovjek koji zaslužuje Nobelovu nagradu za mir smatraju inicijatori njegove nominacije prof.dr.sc. Simo Bozalo, prorektor i profesor na sveučilištu u Bijeljini, prof.mr.sci. Marjan Hajnal iz Tel Aviva, prof. dr. Sabahudin Hadžialić sa sveučilištu u Akurdiju u Indiji i sveučilišta u Rimu, prof.dr. Bojan Pajtić s Pravnog fakulteta u Novom Sadu kao i grupa profesora sa sveučilišta diljem Srbije.

Tragedija, ali ne i osveta

O Amiru Reki i ludilu rata u BiH, kada je teško bilo biti čovjekom, Deutsche Welle je prvi pisao. Tada je on rekao: “U jednom životu kao da sam proživo tri, a zadesilo me ono što nikada nikome ne bih poželio”.

Rekina majka, kao i još nekoliko članova obitelji je sa drugim seljanima sela Gudel zatvorena u kuću i spaljena od strane srpskih snaga. Samo nekoliko dana nakon te tragedije njemu, kao tadašnjem zapovjedniku 43. Drinske udarne brigade Armije RBiH, stiže zapovijed da se selo Bučje, nastanjeno većinski srpskim stanovništvom, “očisti”. Za čovjeka kojeg je razdirala osobna tragedija i bol za ubijenom majkom i obitelji, to bi bila prilika za osvetu. Ali, ne i za Reku.

– Na to nikako nisam mogao pristati. Čak mi je bilo prigovarano da ne želim uraditi ono što je “potpuno normalno”, da sam slabić, izdajnik, a čak je poslana i druga jedinica da to učini i to sam morao spriječiti. Iako su neki od njih bili dobro naoružani, morao sam te ljude spasiti jer to nije bio način…zločin se nije smio dogoditi – prisjetio se on.

I zločin se nije dogodio, a on je nadljudskim naporima dogovorio mirnu predaju naoružanja i mještana koji su tako, zahvaljujući njemu, ostali živi. To je, čini se, odredilo i njegov, kao i život žitelja sela Bučje.

Kad pametni zašutješe…

U ovom činu mnogi vide nadu jer on pokazuje da se i u najtragičnijim i najtežim trenutcima, kada je čovječnost na ispitu, može biti čovjek. U vrijeme kad BiH potresa jedna od najvećih političkih kriza o tom nadahnuću su za DW su govorili intelektualci sa sve četiri strane svijeta, koji smatraju da je Amir Reko dostojan Nobelove nagrade za mir.

Prof. Simo Bozalo, koji je najprije citirao rečenicu bosanskohercegovačkog Nobelovca Ive Andrića: “Kada pametni zašutješe, budale progovoriše, a fukare u krv i pljačku ogreznuše” za DW kaže:

– U prijedlogu sam opisao čin Amira Reke i zašto me je opredijelio da ga predložim za Nobelovu nagradu za mir. Gospodin Reko je kao rijetko tko pokazao prisebnost, čojstvo i humanost u ratnom vihoru, kada se gubio razum a rasuđivanje bilo pomućeno. Amir Reko je, unatoč svojoj osobnoj tragediji i tragediji naroda kojem je pripadao, napravio herojski, ljudski čin i veliki podvig, te spasio nedužno srpsko stanovništvo, izlažući sebe smrtnoj opasnosti jer je stao u njihovu obranu. Malo je bilo takvih ljudskih, herojskih pothvata u minulom tragičnom sukobu naroda u BiH – rekao je Bozalo.

No, to i nije kraj za njegove argumente. Prof. Bozalo ističe da se i od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma Reko zalaže za povjerenje i razumijevanje među narodima u BiH.

Prof. Simo Bozalo, koji je najprije citirao rečenicu bosanskohercegovačkog Nobelovca Ive Andrića: ‘Kada pametni zašutješe, budale progovoriše, a fukare u krv i pljačku ogreznuše’ za DW kaže: “U prijedlogu sam opisao čin Amira Reke i zašto me je opredijelio da ga predložim za Nobelovu nagradu za mir. Gospodin Reko je kao rijetko tko pokazao prisebnost, čojstvo i humanost u ratnom vihoru, kada se gubio razum a rasuđivanje bilo pomućeno. Amir Reko je, unatoč svojoj osobnoj tragediji i tragediji naroda kojem je pripadao, napravio herojski, ljudski čin i veliki podvig, te spasio nedužno srpsko stanovništvo, izlažući sebe smrtnoj opasnosti jer je stao u njihovu obranu. Malo je bilo takvih ljudskih, herojskih pothvata u minulom tragičnom sukobu naroda u BiH”.

No, to i nije kraj za njegove argumente. Prof. Bozalo ističe da se i od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma Reko zalaže za povjerenje i razumijevanje među narodima u BiH. “Nepokolobljivi je borac i uspješno radi na svojoj zamisli i bori se za mir u BiH, ali u svome djelovanju ima strahovito velike otpore od vladajućih nacionalističkih stranaka i pojedinaca, jer je u BiH još uvijek aktualna zapaljiva retorika pomoću koje ostaju na vlasti aktualne vladajuće stranke. U prilogu tome ide i to da je SO Goražde, sramno i skandalozno proglasila, gosp. Amira Reku, presonom non grata u Goraždu”, govori prof. Bozalo o Amiru Reki.

„Reko treba svugdje biti počasni građanin“

Profesor Marjan Hajnal iz Tel Aviva, kaže da se nekoliko puta susreo s Rekom tijekom njegovog boravka u BiH. “U razgovoru s njim mogao sam se uvjeriti da se radi o čovjeku izvanserijskog formata po pitanju karakternosti, plemenitosti i izvorne bosanske duševnosti. Iz njega zrače dobrota, čast i čestitost, hrabrost i odlučnost. Za ispoljenu humanost i poštovanje Ženevske konvencije o pravu ratnih zarobljenika, kad je u iznimno složenim uslovima i najosjetljivijem trenutku sačuvao razum, pružio je fantastičan primjer pravog ‘čojstva i junaštva’. Prema mom dubokom uvjerenju i intuitivnom osjećanju, Amir Reko je zaslužio da bude nominiran za Nobelovu nagradu za mir”, kazao je za DW prof. Hajnal.

No i on ne propušta podsjetiti na, kako je kazao, nacionalističku hajku koju vode pojedine skupine u BiH. “Reko je izdržao rat, preživio dostojanstveno gubitak najmilijih članova obitelji. Zasigurno nije zaslužio da se protiv njega povede hajka s namjerom da se ušutka jer posjeduje dokaze o počiniteljima ratnih zločina. On treba svugdje biti počasni građanin, a ne ‘persona non grata'”, zaključuje Hajnal za DW.

„Neželjena istina koja ne boli, već liječi“

“Amir Reko uspostavlja mir i poštovanje među ljudima. Govori o dobru, a protiv zla, metodološki raščlanjujući značenje dobra i zla u vremenu fašističkog šovinizma koje trenutno egzistira na Balkanu. On je lučonoša iskonskog vjerovanja da se dobro, dobrim vraća”, argumenti su profesora Sabahudina Hadžialića na pitanje zašto Reku nominirati za Nobela.

Ovaj profesor kaže da je Reko “kao primjer neželjene istine koja ne boli već liječi”, imao priliku za osvetu nad drugim i drukčijim, ali je nije izvršio zbog vlastite čovječnosti.

“Nažalost, još uvijek je malo ljudi kao Amir, ali i lavina je na početku pahuljom bila. U vremenu koje živimo on će prije dobiti Nobelovu nagradu za mir nego ulicu s vlastitim imenom u Goraždu, jer su tu na vlasti prosjaci uma. Snaga osobnosti Amira Reke nije samo u njemu, već u broju ljudi koji ga podržavaju istinom. A Nobelova nagrada? Došla ili ne, sama nominacija govori dovoljno o i mojoj želji da ostane trag ljudskosti u svijetu omeđen Amirom Rekom”, ističe prof. Sabahudin Hadžialić.

„Veličaju se oni koji su oduzimali živote, a ne oni koji su ih spasavali“

Vrlo zanimljivo pojašnjenje dao je i novosadski profesor Bojan Pajtić u kontekstu veličanja osoba osuđenih za ratne zločine.

“​Amir Reko je čovjek, čiji lik nećete naći ni na jednom muralu, čije ime nikada neće osvanuti na transparentu neke navijačke grupe, osoba koju nijedna ekstremistička organizacija širom Zapadnog Balkana neće nazvati herojem. A Amir Reko je upravo to. I u trenutku najsnažnijeg duševnog bola, jasno je razlikovao dobre od loših ljudi, nijednog trenutka ne identificirajući ubojice s nevinim sugrađanima druge nacionalnosti”, kaže prof. Pajtić za DW.

On se osvrnuo i na sveprisutni, poslijeratni fenomen u BiH i zemljama Zapadnog Balkana, kazavši kako se i četvrt stoljeća nakon rata veličaju oni koji su živote oduzimali, a ne oni koji su ih spasavali. “Mlađe generacije bivaju odgajane na mitovima o bezgrešnosti “svojih” i zločinačkoj prirodi “onih drugih”. Ukoliko dozvolimo da onima koji dolaze nakon nas ostavimo mržnju kao naslijeđe, u civilizacijskom smislu smo podbacili, a u povijesnom smislu iza sebe ostavili kontekst u kome se krvavi ratovi mogu ponoviti. Odluka općinskih vlasti u Goraždu da se Reko okarakterizira kao ‘persona non grata’ upućuje nam jasnu poruku da političari ni danas, ne žele dozvoliti da ratne rane zacjeljuju”, njegovo je ozbiljno upozorenje.

Upravo zato bi, kako zaključuje, nominiranje Amira Reke za Nobelovu nagradu za mir, značilo stvaranje uvjeta da se, makar na kratko, u javnosti napravi jasna distinkcija između heroja i zločinaca. “Činom predlaganja Amira Reka za ovo prestižno priznanje odajem počast njegovoj majci Azizi i desetinama tisuća nevinih Bošnjaka, Srba i Hrvata stradalih u ratu na teritoriji BIH devedesetih godina prošlog stoljeća”, riječi su profesora Pajitća.

Četiri profesora i četiri kuta zašto bi upravo Amir Reko trebao biti nobelovac. No, što na to kaže sam Reko, čovjek o kojem se govori u cijelom prilogu? “Za mene je ta nominacija velika stvar, ali je to i nominacija svim ljudima koji su u najtežim vremenima činili dobra djela i koji ih i danas čine”, kaže Reko za DW i ističe kako to može biti i jedan impuls zbližavanja u BiH i zemljama regije što je “neophodno potrebno, a sada najviše”.

The post Bosanac Amir Reko predložen za Nobelovu nagradu za mir appeared first on Kameleon M&M.

Vlada FBiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, donijela Odluku kojom odobrava Rudniku uglja Kreka d.o.o. Tuzla, Rudniku mrkog uglja Kakanj d.o.o  Kakanj, Rudniku mrkog uglja Breza d.o.o. Breza i Rudniku mrkog uglja Zenica d.o.o.  Zenica sredstva za uvezivanje radnog staža za neuplaćene doprinose za PIO za radnike koji su stekli uslove za penzionisanje u ukupnom iznosu od 1.766.005,45 KM za 58 radnika i za 76 radnika kojima su uplaćena sredstva po sudskim presudama, a nisu stekli uslove za penzionisanje u ukupnom iznosu od 2.867.261,71 KM

Rudniku uglja Kreka d.o.o. Tuzla odobreno je 487.008,17 KM za uvezivanje radnog staža za 25 radnika, a Rudniku mrkog uglja Kakanj d.o.o. Kakanj 489.092,12 KM za 16 radnika.

Rudniku mrkog uglja Breza d.o.o. Breza odobraeno je 56.253,39 KM se uvezivanje radnog staža jednog radnika, a Rudniku mrkog uglja Zenica d.o.o. Zenica 733.651,77 KM odobrava se uvezivanje radnog staža 16 radnika.

Rudniku mrkog uglja Zenica d.o.o. Zenica odobreno je za uvezivanje radnog staža za uplaćena sredstva po sudskim presudama, radnicima koji nisu stekli uslove za penzionisanje u ukupnom iznosu od 2.827.001,39 KM za 72 radnika, a Rudniku mrkog uglja Breza d.o.o. Breza za iste namjene je odobreno 40.260,32 KM za četiri radnika.

Odobreni iznosi bit će isplaćeni iz sredstava zavisnih društava – rudnika uglja u Koncernu EPBiH, a obezbijeđena su Odlukom o odobravanju sredstava za davanje pozajmica zavisnim društvima – rudnicima uglja od strane JP  Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo od 25.5.2021. godine.

Za realizaciju ove odluke zaduženi su JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, zavisna društva – rudnici uglja u Koncernu EP BiH, Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje i Porezna uprava FBiH.

Objava Za uvezivanje staža radnika u rudnicima više od 4,6 miliona KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Žensku košarkašku reprezentaciju Bosne i Hercegovine narednog mjeseca očekuje kvalifikacioni turnir u japanskoj Osaki, gdje će imati priliku izboriti historijski nastup na Svjetskom prvenstvu.

Susreti prvog kola igraju se 10. februara, a planirano je da naše “Zmajice” pet dana ranije krenu na put u azijsku državu.

Izbjegnut “slučaj Rusije”

Kako ističe generalni sekretar Košarkaškog saveza BiH Amer Čolan, pripreme za odlazak u Japan, kao i za nastup na takmičenju, zasad protiču u najboljem redu.

– Specifične su okolnosti, zbog trenutne epidemiološke situacije je čak zabranjen ulazak stranim državljanima u Japan, ali sve se, što se nas tiče, odvija u dobrom pravcu. Administrativni dio u vezi samog putovanja uskoro bi trebao biti zaključen izdavanjem viza za naše igračice. Ne bi trebalo biti problema, Džonkel Džons (Jonquel Jones) je danas dobila vizu za Japan u diplomatskom predstavništvu u Moskvi, očekujemo da budu izdate također za članove stručnog štaba i ostale košarkašice u ambasadama i konzulatima zemalja u kojima igraju za svoje klubove. Izbjeći ćemo scenarij s kojim su suočene Ruskinje, jer ne mogu ući u SAD i svoje utakmice kvalifikacija će morati igrati u Dominikanskoj Republici, govori Čolan za stranicu KS BiH, te dodaje:

 – Osigurane su avionske karte, u Osaku putujemo preko Pariza. Let je 5. februara, a na konačno odredište stižemo 6. februara u jutarnjim satima, po tamošnjem vremenu. Prethodno će biti obavljeno PCR testiranje. U kontaktu smo sa svim reprezentativkama, one s nestrpljenjem čekaju treninge i utakmice kvalifikacija, kaže generalni sekretar KSBiH.

Podsjetimo, reprezentacija BiH u prvom kolu, 10. februara, igrat će protiv Bjelorusije od 16 sati po lokalnom vremenu (8 ujutro po našem vremenu).

Dva dana kasnije Zmajice će odmjeriti snage sa Kanadom (15 sati po lokalnom, 7 ujutro po našem), a protiv domaće selekcije igrat će 13. februara (18 sati, 10 ujutro po našem).

Na Svjetsko prvenstvo, koje se tokom septembra održava u Australiji, plasirat će se tri najbolje selekcije iz grupe.

Objava Čolan: Džons je dobila vizu za Japan, “Zmajice” u Osaki od 6. februara pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U posljednja 24 sata na području Tuzlanskog kantona evidentirano je 527 novozaraženih osoba korona virusom od testirana 1.004 uzorka.

U Tuzli je zabilježeno 230 novozaraženih, u Lukavcu 47, u Gradačcu 38, u Živinicama 37, u Gračanici 35, Srebreniku 34, u Banovićima 27, te u Doboj Istoku 26. U Sapni je devet novozaraženih, po pet u Čeliću i Kladnju, te jedna u Teočaku.

U posljednja 24 sata zabilježeno je sedam smrtnih ishoda.

Trenutno je u TK 4.557 aktivno zaraženih korona virusom, od čega je 131 osoba hospitalizovana, pet je na mehaničkoj ventilaciji, a ostali pozitivni su u kućnoj izolaciji.

Objava U TK 527 novozaraženih, u Srebreniku 34 pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vlada Federacije BiH danas je u Sarajevu, na 300. redovnoj sjednici, usvojila informaciju o epidemiološkoj situaciji COVID-19 u Federaciji Bosne i Hercegovine na dan 24.1.2022. godine, te naredbe i preporuke Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva.

Naredbe i preporuke su donesene s rokom važenja od 14 dana računajući od 27.1.2022. godine, kao dana početka njihove primjene.

Vladama kantona i kriznim štabovima kantonalnih ministarstava zdravstva naređeno je, u skladu sa epidemiološkom situacijom na području kantona, odnosno općine, uvođenje restriktivnijih mjera, te da o tome redovno izvještavaju Krizni štab FMZ-a.

Vladama kantona preporučeno je da, u skladu sa epidemiološkom situacijom na području kantona, procjeni rizika, kao i dokumenta “Javnozdravstveni kriteriji za prilagodbu javnozdravstvenih i društvenih mjera u kontekstu COVID-19” uvedu Pravilo vakcinisan/a, prebolio/ljela, testiran/a (VPT) za područje kantona i o istom izvijeste Krizni štab FMZ-a.

Krizni štab FMZ-a zadužen je da prati epidemiološku situaciju na području Federacije BiH, kao i uvođenje i provođenje Pravila vakcinisan/a, prebolio/ljela, testiran/a (VPT) za područje kantona, te ukoliko ocijeni potrebu predlaganja jedinstvenih mjera na području Federacije BiH u vezi Pravila VPT o tome izvijesti Vladu FBiH radi donošenja mjere.

Ovaj štab zadužen je da, prije isteka roka, sagleda kompletnu epidemiološku situaciju i sačini procjenu rizika, a radi razmatranja mogućnosti i potrebe izmjene naredbi i preporuka, te Vladi dostavi prijedlog novih.

Krizni štab će današnje zaključke, s prilozima, dostaviti kantonalnim ministarstvima zdravstva i njihovim kriznim štabovima, kantonalnim zdravstvenim ustanovama, kliničkim centrima u FBiH, općim, kantonalnim i specijalnim bolnicama, te Federalnoj i kantonalnim upravama za inspekcijske poslove i kantonalnim upravama policije.

U skladu sa zaključkom od 8.1.2021. godine, Vlada će obavijestiti Parlament FBiH o epidemiološkoj situaciji i mjerama koje je danas donijela s ciljem zaštite zdravlja građana i smanjenja rizika za širenje virusa.

U danas prezentiranoj informaciji Kriznog štaba FMZ-a je, uz ostalo, navedeno da je u trećoj sedmici od početka 2022. godine zabilježen porast svih indikatora, a najviše broja smrtnih slučajeva i ukupno hospitalizovanih pacijenata od COVID-19.

Na nivou Federacije BiH sedmodnevna incidenca iznosi 500,1 slučeva na 100.000 stanovnika, a u posljednjih sedam dana viša od prosječne zabilježena je u Hercegovačko-neretvanskom, Zapadnohercegovačkom i Sarajevskom kantonu.

Prema najnovijim podacima, dosad je u FBiH dato 1.131.242 vakcina protiv COVID-19, od čega se na prvu dozu odnosi 545.127 (30,27 posto), na drugu 510.429 (28,35 posto), te na treću 75.686 (4,2 posto).

Objava Vlada FBiH usvojila naredbe i preporuke koje je predložio Krizni štab pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Nakon današnjeg sastanka Angeline Eichhorst (EU) i Matthewa Palmera (SAD) s rukovodstvom Parlamenta Bosne i Hercegovine o izmjenama Izbornog zakona pregovori sele u Neum. Međutim, nisu svi raspoloženi za takav scenarij.

Pregovori danas počinju u instituciji i to je ono na što svi pozivaju radi zaštite integriteta cijelog procesa. Upravo je mjesto pregovora do sada često problematizirano, iako bez obzira na mjesto pregovora konačna potvrda mora uslijediti u Parlamentu BiH.

Neum je u konkretnom slučaju izabran kao mjesto koje treba izolovati pregovarače u pokušaju konačnog dogovora za Izborni zakon. Trenutno zakovani stavovi ne ostavljaju mnogo nade da će se dogovor postići, ali međunarodni pregovarači očito smatraju kako je domaćim političarima neophodan mir i kakva-takva distanca od medija.

Strani medijatori u ovom procesu poslali su pozive svim predsjednicima parlamentarnih stranaka, a na pregovorima će definitivno učestvovati HDZ i SDA, a prisustvo su najavili i Narod i pravda, SBB te vjerovatno stranke iz RS-a.

S druge strane postoje stranke koje nisu načisto s ovim formatom. Iz SDP-a se mogu čuti poruke kako ne treba uopšte pregovarati o Izbornom zakonu sve dok Milorad Dodik i vlast u RS-u ne povuku antidržavne zakone i zaključke te se vrate i aktivno učestvuju u državnim institucijama.

Demokratska fronta je jasno poručila da neće prisustvovati pregovorima u Neumu dok se ne riješi situacija s Miloradom Dodikom.

Iz Naše stranke također uslovljavaju pa poručuju da će prisustvovati ukoliko se na stolu nađe i njihov prijedlog rješenja, koji podrazumijeva jednog predsjednika te ukidanje domova naroda, što je u trenutnim okolnostima, bez obzira na kvalitet prijedloga, teško očekivati.

Takva pozicija je za političke stranke izuzetno riskantna. S jedne strane nema mnogo smisla dogovarati reforme i očekivati glas stranaka iz RS-a, dok paralelno vlast tog entiteta donosi zakone i zaključke koji urušavaju državne institucije. Ta šizofrena politička situacija daje za pravo stavovima koji idu u tom pravcu da se problemi ne smiju gurati pod tepih. S druge strane, Sjedinjene Američke Države su već uvele prve sankcije Miloradu Dodiku, a očekuje se i nastavak uz sankcije iz Evropske unije. Iz SAD-a i dalje imamo inicijativu za rješavanje problema i ta država još uvijek vodi procese pa je upitno koliko stranke iz BiH imaju luksuz da Americi kažu ne.

The post Ko će sa strancima na pregovore u Neum i koliko je mudro odbiti poziv Amerike appeared first on Kameleon M&M.

Podaci Porezne uprave FBiH otkrili su poražavajuće podatke. Riječ je o tome da su stanovnici FBiH u kladionicama prošle godine potrošili više od 1,5 milijardi KM.

Prema evidencijama Porezne uprave Federacije BiH, u 2021. godini priređivači igara na sreću klađenjem su ostvarili ukupan promet u iznosu od 1.598.112.128 KM. U odnosu na 2020. godinu, kada je promet iznosio 1.359.355.455 KM, promet je veći za 18 posto.

Na osnovu podataka po kantonima, najviše su se kladili stanovnici Tuzlanskog kantona (298,1 milion KM), zatim HNK (274,8 miliona), Kantona Sarajevo (246,5)…

U SBK je evidentiran promet kladionica od 217,2 miliona KM, u ZDK 185,8, a u USK 161,3 miliona KM. Stanovnici ZHK su na klađenje “bacili” 106,7, Livanjskog kantona 61,4, Posavskog kantona 29,5, a BPK 16,4 miliona KM.

Prema evidencijama Porezne uprave FBiH, u ovom entitetu djelatnost priređivanja igara na sreću klađenjem u prošloj godini obavljalo je 12 privrednih društava, sa 2.119 uplatnih mjesta.

– Ukupan fond isplaćenih dobitaka za učesnike igara na sreću klađenjem tokom 2021. godine iznosio je 1.395.932.086 KM, što je 17 posto više u odnosu na iznos od 1.188.948.123 KM isplaćen u 2020. godini – navode iz Porezne uprave FBiH.

Je li baš toliko bilo dobitaka? Papiri kladionica kažu da jeste, no oni koji kockaju rijetko znaju koga ko dobija barem i pola nego što ulaže…

The post Građani FBiH u kladionicama prošle godine potrošili više od 1,5 milijardi KM appeared first on Kameleon M&M.

Troškovi goriva za svaki dolazak helikopterom u Sarajevo Milorada Dodika veći su od 670 maraka, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH). Prosječni dnevni troškovi održavanja helikoptera viši su od 800 maraka.

Milorad Dodik poletio je helikopterom Vlade Republike Srpske 23. decembra nekoliko minuta prije 11 sati prijepodne prema Sarajevu. Tačno 40 minuta poslije sletio je u Istočno Sarajevo da bi prisustvovao jednoj od rijetkih sjednica Predsjedništva zakazanoj u 11 sati, sjednici na koje odbija dolaziti u posljednjih nekoliko mjeseci. Glasao je protiv svih tačaka dnevnog reda zbog čega nije postignut koncenzus o radu Predsjedništva pa se ubrzo ponovo uputio prema Istočnom Sarajevu. Tamo je od 12:30 bila najavljena njegova konferencija za novinare na kojoj je govorio duže nego na sjednici.

Govoreći o dešavanjima u zemlji on je rekao da je “stanje u BiH dovedeno do potpunog apsurda”.

Nešto prije 13:30 helikopter u vlasništvu Republike Srpske poletio je nazad prema Banjaluci. Prema podacima stranice za praćenje letove FlightRadar let je trajao oko 40 minuta.

Odlazak na konferenciju za novinare prije koje je kratko boravio u Predsjedništvu helikopterom zahtijevao je trošak goriva veći od 670 maraka, potvrdili su iz Helikopterskog servisa Republike Srpske.

Oni su za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) potvrdili da je letjelica ovog servisa 23. decembra prevozila Dodika u Sarajevo.

„Helikopter Helikopterskog servisa Republike Srpske letio je za Sarajevo po nalogu člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske”, naveli su iz Helikopterskog servisa objašnjavajući da je Uredbom o osnivanju servisa propisano pravo na prevoz helikopterom za najviše zvaničnike radi obavljanja službenih poslova“.

Oni su u odgovoru naveli da je “gotovo nemoguće” izračunati ukupan tršoak leta koji podrazumijeva troškove održavanja helikoptera i druge troškove koje zahtijeva letenje. Prema stručnjaku vazduhoplostva sa kojim je razgovarao BIRN BiH takvi troškovi za let u dva smjera između Sarajeva i Banjaluke mogu dostići i više od 2.500 maraka.

Dodik je ranije kao premijer i predsjednik Republike Srpske imao pravo koristiti službeni helikopter ali u vrijeme kada je u oktobru 2018. godine izabran u Predsjedništvo BiH takva mogućnost nije bila predviđena. Odlukom Vlade Republike Srpske u februaru 2019. godine, zajedno sa Uredbom o osnivanju Vazduhoplovnog servisa Republike Srpske Dodiku je omogućeno korištenje helikoptera.

Nejasne procedure

Ivana Korajlić iz Transparency Internationala Bosne i Hercegovine kaže da je najveći problem sa Helikopterskim servisom taj što ne postoji jasna procedura u koje svrhe se helikopteri mogu koristiti.

„Procedura se samo odnosi na to ko može koristiti usluge tog servisa. Oni su Dodika dodali na spisak osoba koje mogu koristiti helikoptere iako nije funkcioner Republike Srpske. Ovdje se radi i o odlasku na sjednicu Predsjedništva ali koristi se i u druge svrhe, stranačke što nema nikakve veze sa službenim obavezama. To znači da bilo ko ko je na spisku može koristiti helikoptere u bilo koje svrhe“, kaže Korajlić.

Na prvi upit BIRN-a BiH o tome koliko je koštao let do Sarajeva iz Helikopterskog servisa nisu odgovorili navodeći da su oni nekomercijalan operater i da letovi njihovih helikoptera nemaju komercijalno određenu cijenu. Objašnjavaju da je u vazduhoplovnom svijetu uobičajeno da proizvođač prilikom projektovanja izračuna okvirnu cijenu leta helikoptera u smislu održavanja i potrošnje goriva.

„U našem slučaju je teško uzeti i tako proračunatu okvirnu cijenu jer, na primjer, cijena norma sata i cijena goriva zavise od države. Veći dio održavanja naših helikoptera vrše naši zaposleni koji imaju fiksnu platu tako da broj norma sati pregleda nema uticaja. Time je učinjena znatna ušteda u odnosu na održavanje u drugom servisu, naročito u inostranstvu, odnosno trošak sata naleta je svakako manji od onog kojeg je proračunao proizvođač“, odgovorili su iz Helikopterskog servisa.

Oni navode i da činjenica da je Dodik u Sarajevo letio helikopterom AW119Kx koji je relativno nov pa „na njemu ima dleko manje nepredviđenih troškova.

Odgovarajući na dodatni upit iz servisa su naveli da cijena goriva za domaće letove na aerodromu u Banjaluci iznosi 2,80 maraka po kilogramu pa je let do Sarajeva i nazad koštao 672 marke, naveli su iz Helikopterskog servisa.

Stručnjak iz oblasti vazduhoplovnog saobraćaja koji je ranije radio u Vazduhoplovnom servisu Republike Srpske i koji je upoznat sa nčainom izrčaunavanja stvarnog troška leta kaže kako sat leta helikopterom kojim se Dodik vozio košta najmanje 2.600 maraka. Do Sarajeva od Banjaluke leti se oko 32 minuta, isto toliko i nazad a cijena leta zavisi od osiguranja i mjesta sletanja. U cijnu nisu uračunati troškovi posade helikoptera jer su oni uposlenici servisa, objašnjava on.

Vladinim helikopterom na stranački skup

Godišnji troškovi održavanja helikoptera, koji se koriste još i za medicinske hitne prevoze, iznose 299.000 KM, potvrdili su iz Helikopterskog servisa.

Mediji u Republici Srpskoj su, više puta, izvještavali o zloupotrebama usluga Helikopterskog servisa od najviših zvaničnika ovog entiteta, na način da su helikopteri korišteni za letove zvaničnika na strančke skupove.

Tako je Milorad Dodik u septembru 2021. godine letio u Teslić na stranački skup lokalnog SNSD-a. Prije toga Dodik je, takođe, letio za Teslić istim povodom, u julu i oktobru 2020. godine. Tada su mu u helikopteru društvo pravili Željka Cvijanović i Zoran Tegeltija.

U medijima je nedavno na dan rođendana Draganu Čoviću kome je prisustvovao Dodik, objavljena fotografija helikoptera Leonardo u kome se prevozi Dodik parkiranog na stadionu u Mostaru.

Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nebojša Vukanović smatra da Dodik javnu imovinu posmatra kao vlastitu.

„To je ništa novo od Dodika. On je jednom na jednoj televiziji rekao da ima helikopter i avion. On smatra da je to njegovo i uopšte ga ne zanimaju troškovi“, kaže Vukanović.

Prema podacima FlightRadara helikopter u vlasništvu Republike Srpske letio je iz Banjaluke za Brčko 10. januara ove godine. Tog dana je Dodik zajedno sa premijerom Republike Srpske Radovanom Viškovićem u Brčkom obilježavao Dan Republike Srpske.

Iz Helikopterskog servisa su potvrdili da je prevoz izvršen po nalogu člana Predsjedništva.

The post Gorivo za svaki Dodikov let do Sarajeva košta više od 670 maraka appeared first on Kameleon M&M.

Vlada Tuzlanskog kantona vodi intenzivne aktivnosti na rekonstrukciji adaptaciji zgrade „Soda-So“ u Tuzli, te je u cilju pripreme budućeg postupanja i narednih aktivnosti u utorak Vlada prihvatila Informaciju o do sada provedenim aktivnostima za potrebe rekonstrukcije zgrade Vlade Tuzlanskog kantona i potrebnim sredstvima za nastavak aktivnosti.

Naime, za aktivnosti na realizaciji ranije odobrenog Idejnog projekta za rekonstrukciju i adaptaciju Zgrade, izvođenje radova rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje objekta, te vanjsko uređenje oko objekta neophodno je osigurati i određena finansijska sredstva. S tim u vezi, kako se u Informaciji navodi, potrebno da se ta sredstva planiraju u 2022. godini. Imajući u vidu sve navedeno, današnjim zaključkom Vlada je ovlastila premijera Tuzlanskog kantona da uputi pismo namjere nadležnim organima Grada Tuzla, kojim će se izraziti namjera Vlade Tuzlanskog kantona da se uđe u postupak kupoprodaje dijela gradskog građevinskog zemljišta neophodnog za realizaciju projekta rekonstrukcije poslovne zgrade Vlade Tuzlanskog kantona na Slatini, kao i zemljišta koje je neophodno za nesmetano korištenje i upotrebu predmetne poslovne zgrade.

Također, Vlada će u Programu kapitalnih izdataka za korisnike budžetskih sredstava za 2022.godinu planirati iznos od cca. 350.000,00 KM, kao procijenjenog iznosa neophodnog za kupovinu predmetnog gradskog građevinskog zemljišta. Od nadležnih organa i službi Grada Tuzla je zatraženo da, po prijemu Pisma namjere započnu postupak parcelizacije i identifikacije parcela u dijelu gradskog građevinskog zemljišta koje bi bilo predmetom kupoprodaje, te kada za to budu spremni i ukoliko imaju odabranu odgovarajuću notarsku kuću uđu u postupak izrade prednacrta Ugovora o kupoprodaji gradskog građevinskog zemljišta za koje obje strane iskažu svoju spremnost, a po trenutno važećim cijenama gradskog građevinskog zemljišta u skladu sa odlukama nadležnih gradskih organa i tijela.

Osim navedenog, Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice je ovlašteno da u ime Vlade Tuzlanskog kantona vrši poslove prikupljanja neophodne dokumentacije, učešća u pripremi i izradi prednacrta Ugovora o kupoprodaji i drugim neophodnim aktivnostima u tom smislu, te da prije predlaganja Vladi kantona nacrta pripremljenog Ugovora o kupoprodaji pribave odgovarajuće mišljenje Kantonalnog pravobranilaštva i Ministarstva finansija.

TIP.BA

Objava Zapaljena na masovnim protestima: Konkretne aktivnosti u cilju sanacije zgrade ‘Soda–So’ u Tuzli pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.