Arhiva oznaka: vijesti

Građani BiH proteklih dana svjedoče poskupljenju ogrjeva, radilo se o drvetu, peletu ili briketu, a razlog se krije u poskupljenju sirovine, koje u konačnici najviše osjete krajnji potrošači.

Cijena peleta po jednoj toni prošle godine bila je maksimalnih 300 KM, a sada njegova cijena iznosi i do 500 KM. Slična je cijena i ogrjevnog drveta, koja je prošle zimske sezone iznosila do 90 KM po kubnom metru, dok je danas i do 120 KM.

Uz ovu računicu jedan penzioner teško može zagrijati svoj prostor bez zaduživanja s obzirom na to da su mu potrebne minimalno tri mirovine samo za energente u vidu drva, dok bi mu za zagrijavanje peletom trebalo dosta više.

Tim povodom ekipa portala Klix.ba razgovarala je s Josipom Šakićem, gospodarstvenikom iz drvne industrije Srednjobosanskog kantona, usmjerenog na izvoz ka EU, koji je u razgovoru kazao da je na tržištu došlo do porasta cijena sirovina i ostalog repromaterijala, cijene rada i struje, ali da pored toga tolika poskupljenja nisu opravdana.

“Ako gledamo 2020. godinu i drvno-prerađivačku industriju, proizvodnja je bila drastično smanjena zbog utjecaja pandemije koronavirusa. Sada, nakon lockdowna, je došlo do povećane potražnje gotovih proizvoda iz drvno-prerađivačke industrije pa je povećana proizvodnja. Mnogi su, da bi nadoknadili minus iz prethodnog razdoblja, primorani podizati i cijene svojih proizvoda. Sve se to odrazilo i na cijene peleta, ogrjevnog drva i briketa”, kazao je Šakić.

Jedan od proizvođača peleta nam je kazao da je veoma teško na tržištu nabaviti sirovinu od koje se pravi pelet te da je i cijena te sirovine danas viša nego prošlih godina. Šakić kaže da je na povećanje cijena utjecao zakon ponude i potražnje.

“Cijena rada je porasla za desetak posto, energija ide do 20 posto, repromaterijali, ali to ne znači da proizvod treba poskupjeti čak 60 posto”, dodao je za Klix sugovornik. Na kraju je kazao da je poskupljenjem sirovina i energenata na svjetskom tržištu došlo i do poskupljenja svih drugih proizvoda kod nas, ali da vjeruje da će uskoro doći do stabilizacije tržišta pa čak i do pada cijena proizvoda iz drvno-prerađivačke industrije.

Nezaobilazno je zapitati se što predstavlja ekološko, a šta financijski prihvatljivo grijanje građana BiH u današnjem vremenu, kada je u državi penzionera minimalna penzija manja od 400 KM.

Objava Cijena peleta s 300 narasla na 500 KM, skuplji su i drvo, briket… pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U prvoj sedmici 2022. godine dotok svježijih i hladnijih zračnih masa usloviće nestabilno vrijeme s kišom, susnježicom i snijegom, objavio je Federalni hidrometeorološko zavod (FHMZ) Bosne i Hercegovine.

Na području južne Hercegovine očekuje se kiša, u širem pojasu Posavine kiša i susnježica, a u centralnim i planinskim područjima Bosne susnježica i snijeg.

Obilne padavine i izraženiji snježni pokrivač ovog puta će izostati. Oblačno vrijeme sa slabim padavinama preovladavat će tokom čitave sedmice. U jutarnjim satima u većem dijelu Bosne izvjestan je mraz.

Minimalne jutarnje temperature zraka varirat će od minus tri stepena Celzijusova do dva u Bosni, na jugu zemlje do devet stepeni. Najviše dnevne temperature kretaće se između minus jedan i pet u Bosni, u Hercegovini između pet i 10 stepeni.

U periodu od 11. do 17. januara prema aktuelnim sinoptičkim kartama prognozira se lagana stabilizacija vremenskih prilika na prostoru Bosne i Hercegovine. Prestanak padavina zahvatiće prvo južne krajeve a zatim se prošiiriti i na ostatak zemlje.

Više sunčanih sati usloviće i nešto veće dnevne temperature zraka, ali će se i dalje zadržati jutarnji mrazevi u Bosni.

Minimalne temperature zraka biće u rasponu od minus dva i tri u Bosni, sedam stepeni u Hercegovini. Maksimalne dnevne temperature variraće između dva i osam stepeni u Bosni do 12 u Hercegovini.

Objava Do sredine januara bez obilnih padavina i izraženog sniježnog pokrivača pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Izgradnja oko 150 kilometara autoceste počet će ove godine u BiH, od čega je skoro 90 km u Republici Srpskoj te 61,5 km u Federaciji BiH, potvrdili su nadležni.

Prevoznici, kojima cestovna mreža najviše znači, pozdravljaju ove planove te ističu da su uvjereni da će njihova realizacija donijeti i dodatne strane investicije u BiH.

“To je velika, pozitivna stvar. Svakoj zemlji bitna je infrastruktura, prvenstveno autoceste. Puno će to značiti za prevoznike, pod broj jedan da što manje vozimo po ovim lošim putevima koje trenutno imamo, izuzev ovo nešto malo kilometara autoceste koji je izgrađen”, rekao je Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prijevoznika za međunarodni i unutrašnji transport Republike Srpske.

On je istakao da su za prevoznike trenutno sporne cijene cestarina, koje su, kako tvrdi, najviše u okruženju, pa možda i šire.

“Apelujem na nadležne da pogledaju cijene u okruženju, pa možda i u EU. Kod nas su cijene najviše. Što se izgradnje novih kilometara tiče, to svakako pozdravljamo. Takve investicije i projekti nam zaista trebaju”, rekao je Grbić za “Nezavisne novine”.

Dušan Topić, direktor “Autoputeva Republike Srpske” izjavio je da bi u toku 2022. godine trebalo da počne izgradnja skoro 90 kilometara auto-puta u Srpskoj.  Topić je naglasio da su trenutno aktivna gradilišta dvije dionice auto-puta na koridoru 5c, od kojih će na proljeće biti završena prva od petlje Tovira do Kostajnice, čija gradnja je počela prije dvije i po godine.

“To je dionica duga 5,5 kilometara, koja uključuje i veliku petlju Tovira, koja je slična mahovljanskoj”, rekao je Topić za Srnu. On je podsjetio da su prije mjesec dana službeno počeli radovi na drugoj dionici koridora, od Kostajnice do Putnikovog Brda, na entitetskoj granici, što predstavlja takozvanu obilaznicu oko Doboja.

“To je novih 5,5 kilometara. Dionica je interesantna jer imamo mnogo veće objekte, pa je samim tim gradnja skuplja”, naveo je Topić. Dodao je da je, kad je u pitanju preostali dio koridora 5c kroz Republiku Srpsku, izgledno da će se na proljeće početi sa radovima.

“To je dionica od petlje Tovira do Vukosavlja, odnosno entitetske granice na sjeveru. Dionica je duga 35 kilometara i za nju imamo gotovu projektnu dokumentaciju”, istakao je Topić.

Govoreći o dionici autoceste od Rače do Bijeljine, Topić je istakao da je raspisan javni poziv za izgradnju dionice duge 20 kilometara. Radovi na ovoj dionici, napomenuo je Topić, trebalo bi da počnu početkom građevinske sezone, odnosno čim to vremenski uslovi dozvole. Kada je o FBiH riječ, Elmedin Voloder, v.d. direktora “Autocesta Federacije BiH”, naveo je da je od 2016. do 2021. godina to poduzeće izgradilo 31,1 kilometar autoceste, od čega je pušten u promet 21 kilometar.

“U drugoj polovini 2022. godine planiran je početak novog investicijskog ciklusa vrijednog 1,95 milijardi maraka za izgradnju 61,5 kilometara auto-ceste. Radovi će prvo početi na dva strateška i najveća izazova – tunel kroz planinu Prenj, kao i dionica Mostar jug – Mostar sjever, te dionice Medakovo – Ozimice i Ozimice – Poprikuše”, izjavio je Voloder.

Objava U BiH počinje izgradnja 150 km autoceste pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Milan Marić i Tamara Dragičević, koji u filmu “Toma” tumače uloge Tome Zdravkovića i Silvane Armenulić, prvi put su otpjevali pjesmu “Ponoć”, koju umjesto njih u filmu izvode Suzana Branković i Aco Pejović.

U okviru novogodišnjeg programa na Radio-televiziji Srbije pojavili su se i glumci iz “Tome”, a Milan Marić i Tamara Dragičević prvi put su stvarno otpjevali popularnu numeru.

Videosnimak objavljen na YouTubeu za kratko vrijeme je skupio više od 100.000 pregleda, a pjesma je na 24. poziciji na listi trenutno najpopularnijih u našoj državi.

Također, originalna verzija pjesme “Ponoć” od izlaska filma “Toma” postala je omiljena mnogima, a za tri mjeseca od objave na YouTubeu skupila je 19 miliona pregleda.

Muziku i tekst za pjesmu je pisao Željko Joksimović u saradnji s Predragom Živkovićem Tozovcem.

Reditelj filma Dragan Bjelogrlić u nedavno emitovanoj emisiji “Veče sa Ivanom Ivanovićem” otkrio je kako je zapravo pjesma nastala.

Kazao je kako je Željku Joksimoviću zatražio da napravi duet Silvane i Tome i da pjesma ispuni sljedeće zahtjeve: “Da bude nova, da zvuči kao stara i da bude hit”.

Objava Poslušajte kako pjesma “Ponoć” zvuči u interpretaciji glavnih glumaca filma “Toma” pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Za razliku od prethodnih, ove godine cijena cigareta ostaje ista.

Ipak, proizvođači i veliki distributeri cigareta imaju mogućnost povećati maloprodajne cijene, ali o tome moraju obavijestiti Upravu za neizravno oporezivanje mjesec dana ranije.

Za razliku od proteklih godina kada su svakog januara maloprodajne cijene cigareta bile veće, godišnje od 10 do 20 feninga usljed povećanja akciza, ove godine po tom osnovu nema korekcija.

“Naravno to praktično ne sprečava da bilo kada u toku godine podignu cijene ukoliko se odluče u skladu sa svojom poslovnom politikom ali mjesec dana minimum prije novih cijena moraju obavijetsiti UIO. Mi u ovom trenutku još uvijek nemamo najave bilo kakvog povećanja cijene cigareta što znači da za sada cijena ostaje takva i da neće biti poskupljenja”, rekao je Ratko Kovačević, portparol UIO BiH.

Nešto veća biće akciza na duvan te će umjesto dosadašnjih 130 iznositi 133,20KM po kg.

I pored visokih cijena, koje smo dosegli usljed usklađivanja oporezivanja sa akciznom politikom EU, pušači se uglavnom ne odriču cigareta, a cvjeta crno tržište.

Za paklicu cigareta koju pušač plati 5KM država uzme čak 4,47. Za proporcionalnu akcizu 42%, za fiksnu 1,65Km plus PDV.

Prema procjenama, u BiH nelegalno tržište cigareta postoji u gotovo istoj mjeri kao i legalno te i pored visokih akcize država gubi prihode po tom osnovu. Uprava za indirektno oprezivanje ove godine zaplijenila je cigarete vrijedne 5,5 miliona KM namijenjene crnom tržištu.

“Zaključak analize je da bi se trebalo još jednom razmisliti o visini cijena da se one na neki način ujednače sa visinom akciza i ukupnim opterećenjem u zemljama okruženja jer ako imate različite nivoe opterećenja na taj način stimulišete crno tržište”, pojasnio je Saša Grabova, Udruženje ekonomista “SWOT”.

Poresko opterećenje na cigarete u BiH je 90%, dok je u zemljama regiona 80%. Ekonomisti podsjećaju i da je susjedna Hrvatska imala rok da svoje zakonodavstvo uskladi sa evropskom legislativom u toj oblasti tri godine nakon što je postala punopravna članica EU.

RTV Slon/ Akta.ba

Objava U BiH neće doći do poskupljena cigareta pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Početak 2022. godine zbog povećane veleprodajne cijene, skuplji je plin i za domaćinstva. Već naredni mjesec korisnike plina u Kantonu Sarajevo očekuju računi veći za oko 10 posto, a čak i 30 posto ako Vlada KS-a ne nastavi subvenciju poskupljenja iz novembra prošle godine. 

U godini koja je iza nas poskupjeli su hrana, piće, gorivo, usluge stanovanja, prijevoza.

Životne namirnice znatno su skuplje u odnosu na januar 2021. godine. Primjer enormnog poskupljenja je krompir čija je cijena za 200 posto skuplja. U januaru 2021. godine kilogram kromira iznosio je 0,40 KM, a danas oko 1,20 KM. 

Tabela cijena

Ulje – 2 KM (2021.) – 3,40 (2022.)
Kafa 500 g  – 6,50 KM (2021.) – 8 KM (2022.)
Pileći file – 7,80 KM (2021.) – 10 KM (2022.)
Šećer – 1,20 KM (2021.) – 1,65 KM (2022.)
Brašno 25 kg – 19,20 KM (2021.)  – 24,50 KM (2022.)

Koliko je situacija zabrinjavajuća, pokazuje i statistika. Naime, prema analizi Eurostata, agencije za statistiku Evropske unije, BiH je prema kupovnoj moći građana na pretposljednjem mjestu, sa 33% prosjeka Evropske unije.

federalna.ba/Patria

Objava Nikad skuplji januar, vrtoglavi rast cijena u BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Godina 2021. bila je puna neočekivanih preokreta za svjetska finansijska tržišta. Obilježili su je veliki poremećaji u lancu snabdijevanja i rekordno visoke cijene plina i hrane.

Panedmija koronavirusa je svjetsku ekonomiju 2020. godine bacila na koljena. U 2021. zabilježen je određen rast, a uz njega je stigla i inflacija koja je, kažu analitičari, sada na vrhuncu. Američka predviđanja su početkom godine bila inflacija od dva posto. Dogodila se ona od sedam posto, najviša u posljednjih 40 godina.

“Inflacija u Sjedinjenim Državama, ali i mnogim drugim zemljama je porasla na 40-godišnji maksimum, a vidimo da raste svuda. S njom će rasti i kamatne stope, a to će staviti još veći fiskalni udarac na zemlje kojim je najviše potrebna pomoć”, istakao je António Guterres, generalni sekretar UN-a.

“Povećana inflacija u 2021. godini je uglavnom vođena osnovnim efektima iz cijena nafte iz prošle godine, koje su pojačane smanjenim rezervama prirodnog gasa i prijelaznih faktora. Prema našim projekcijama, inflacija će tokom 2022. godine pasti”, poručila je Kristalina Georgieva, generalna direktorica MMF-a.

Jedan od pokretača inflacije je rast cijena nafte, gasa, električne energije, hrane, a prošle godine su obarani svi rekordi. Cijene prirodnog gasa na globalnom nivou mjesecima su nekontrolirano rasle. Razloga je nekoliko, posljedice jasne.

“Nagla poskupljenja se ne smiju zanemariti. Nanose štetu našim građanima, a posebno najranjivijim domaćinstvima, umanjuju konkurentnost, te pridonose inflacijskom pritisku. Neupitno je da moramo poduzeti političke mjere”, kazala je Kadri Simson, komesarka EU za energetiku.

Uz inflaciju, te rast cijena energenata, 2021. su obilježili i poremećaji u lancima snabdijevanja. Stotine brodova sedmicama je čekalo da iskrca kontejnere s teretom u lukama širom svijeta. Za poremećaje u redu plovidbe kontejnerskih brodova nije kriva samo pandemija koronavirusa već i nedovoljan broj lučkih radnika, ali i vozača kamiona. Roba je čekala, troškovi dostave vrtoglavo rasli.

Sve to je dolijevalo ulje na vatru globalnog rasta cijena. Nedostatak vozača kamiona u Velikoj Britaniji je prouzrokovao i nestašicu goriva na benzinskim pumpama. S tim velikim problemom Britanci su muku mučili danima.

“Zbog visokih cijena nafte, problema s prijevozom i logističkih problema, roba ne može doći na odredišta. Imate nedostatak energenata, nedostatak sirovog materijala, ustvari, nedostatak gotovih industrijskih proizvoda”, pojašnjava analitičar Francis Lun.

Vlade su u pandemiji izdašno trošile javna sredstva da bi podržale plaće radnika i poslodavce, a sada mnoge od njih žele stegnuti kaiš. Procjenjuje se da će globalno javna potrošnja u 2022. pasti za 2,5 posto, što je oko pet puta više nego što su iznosile mjere štednje koje su usporile oporavak od velike finansijske krize 2008. godine.

“Ukupno, stvari izgledaju prilično dobro, ali naravno, postoje opasnosti. Jedna je da koronavirus nije još pod kontrolom. Ne znamo koliko će štete nanijeti posljednja varijanta omikron, ali mogla bi biti velika”, istakao je analitičar Charles Ballard.

Sasvim je jasno da će na ekonomiju i dalje utjecati pandemija koronavirusa, posebno novi soj omikron, za koji se jedino zna da je zarazniji od prethodnih.

federalna.ba

Objava Prošlu godinu obilježile rekordno visoke cijene plina i hrane pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Izmjenom postojeće Odluke, Vlada FBiH je do 30.6.2022. godine produžila provođenje mjera za smanjenje troškova električne energije domaćinstvima i stimulaciji energetske efikasnosti.

Naime, osnovnom Odlukom iz 2011. godine je precizirano da će se subvencije iskazivati na računima za utrošenu električnu energiju, počevši od 1.8.2011. godine i do kraja 2012. godine, ili do roka kojeg Vlada Federacije BiH naknadno odredi. To Vlada periodično i čini.

Objava Produženo subvencioniranje električne energije do kraja juna pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Za deset mjeseci 2021. godine kroz Međunarodni aerodrom Tuzla prošla su 251.774 putnika. Podaci za novembar i decembar prošle godine za sada nisu dostupni.

Najviše putnika za deset mjeseci 2021. godine bilo je tokom augusta, kada je sa aerodroma otputovalo ili na Međunarodni aerodrom Tuzla doputovalo 48.630 putnika.

U cijeloj 2020. godini kroz tuzlanski aerodrom prošla su 228.603 putnika.

I dalje rekordna godina po broju putnika ostaje 2019. godina kada je zabilježeno skoro 600 hiljada putnika.

Objava Više od 250 hiljada putnika za deset mjeseci otputovalo ili doputovalo na tuzlanski aerodrom pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Zbog epidemiološke situacije, od danas su pooštreni uslovi za ulazak u Crnu Goru, pa više nije dovoljno imati negativan test već je potrebna i covid potvrda, saopćeno je iz crnogorskog Ministarstva zdravlja.

Crnogorski državljani i stranci mogu ući preko svih graničnih prelaza, uz posjedovanje jednog od dva dokaza iz covid potvrde.

Prvi dokaz je da je osoba potpuno vakcinisana propisanim brojem doza vakcina protiv koronavirusa i da od druge doze vakcine nije prošlo više od šest mjeseci, a drugi je da je osoba preboljela Covid-19, prenose crnogorski mediji.

U oba slučaja, kako je saopćeno iz Ministarstva zdravlja, mora se posjedovati ili negativan PCR test koji nije stariji od 72 sata ili brzi antigenski koji nije stariji od 48 sati.

Državljani Crne Gore i stranci sa privremenim boravkom mogu ući u zemlju bez ovih dokaza, ali uz određivanje samoizolacije u trajanju od 10 dana, koju je moguće prekinuti najranije nakon tri dana poslije negativnog PCR testa. KLIX

Objava Od danas pooštreni uslovi za ulazak u Crnu Goru pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Iako se Bosna i Hercegovina, kao i mnoge druge zemlje, još uvijek suočava s posljedicama izazvanim pandemijom koronavirusa, zemlja je tokom 2021. godine ostvarila značajno bolji izvozni bilans nego prethodnih godina.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, Bosna i Hercegovina je u periodu januar – novembar 2021. godine izvezla robe u vrijednosti od oko 12,9 milijardi maraka,, što je za 34,8 posto više u odnosu na isti period prošle godine.

U istom periodu, uvoz je iznosio 19,4 milijardi KM, što je za 26,5 posto više u odnosu na prvih 11 mjeseci prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je bila 66,3 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 6,55 milijardi KM.

Raste i uvoz

Tokom protekle decenije Bosna i Hercegovina konstantno bilježi porast izvoza, ali isto tako i uvoza mnogih proizvoda iz drugih zemalja.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz iz BiH 2012. godine iznosio je 7,8 milijardi KM, a uvoz oko 15,2 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 51,5 posto, a vanjskotrgovinski robni deficit 7,4 milijardi KM.

Objava Izvoz iz BiH za deset godina porastao za pet milijardi KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Njemački kancelar Olaf Scholz u svom je prvom novogodišnjem obraćanju naciji uputio poziv javnosti da se udruži u borbi protiv pandemije.

Scholz, koji je početkom decembra naslijedio Angelu Merkel na mjestu kancelara, apelirao je na sve Nijemce da se vakcinišu usred masivnog petog vala zaraza uzrokovanih varijantom koronavirusa omikron.

“Sada je važna brzina. Moramo biti brži od virusa. Zajedno učinimo sve – i stvarno mislim sve – kako bismo konačno pobijedili koronavirus u Novoj godini”, rekao je Scholz, prema unaprijed podijeljenom transkriptu njegova govora, prenosi dpa.

Scholz je zamolio za razumijevanje u vezi znatno pooštrenih ograničenja koja su upravo stupila na snagu u Njemačkoj, uključujući ograničenja na privatna okupljanja. Nova varijanta koronavirusa širi se još lakše od prethodnih, rekao je.

“Molim vas, shvatite ova ograničenja vrlo ozbiljno. Radi vaše zaštite, zaštite vaših porodica. Zbog zaštite svih nas”, rekao je njemački kancelar.

Pozvao je kritičare mjera države, od kojih su neki posljednjih sedmica pribjegli nasilju, da poštuju druge i drugačije stavove.

Uvijek će postojati razlike u mišljenjima, rekao je Scholz, “ali snažna zajednica može izdržati proturječnosti ako slušamo jedni druge i poštujemo jedni druge”.

The post Njemački kancelar poziva društvo da se ujedini kako bi pobijedili koronavirus appeared first on Kameleon M&M.

Stotine kuća je uništeno, a hiljade ljudi bilo primorano da napusti svoje domove usljed dva velika šumska požara u Koloradu.

Iz policije su saopćili da je uništeno 580 kuća i drugih građevina, među kojima su tržni centar i hotel. Veliki problem stvara vrlo snažan vjetar. Povrijeđeno je najmanje šest osoba.

The winds will not stop.
Entire neighborhoods up in flames. #marshallfire pic.twitter.com/K2k6NWUC4N

— Sam Boik (@SamBoik) December 31, 2021

U poseban prostor su evakuisani oni koji su pozitivni na koronavirus. Proglašeno je vanredno stanje, a guverner Kolorada Jared Polis svjedoči da se vatra širila u nekoliko sekundi. Kako je kazao, ugroženi građani su imali vrlo malo vremena da sa sobom ponesu najbitnije stvari.

Apocalyptic views of the #MarshallFire in Louisville, Colorado. Mind boggling what has happened today. #COwx pic.twitter.com/D4RRdhMXGU

— US StormWatch (@US_Stormwatch) December 31, 2021

Meteorolozi su prognozirali da će vjetar u toku dana oslabiti, što bi moglo olakšati gašenje požara.

Također se prognozira i nagla promjena vremena. Izgledno je da će ona donijeti kišu, a vrlo brzo i snijeg, prenosi CNN.

The post Požari u Koloradu uništili stotine kuća, evakuisano hiljade ljudi (VIDEO) appeared first on Kameleon M&M.

Vlada Federacije BiH donijela je Uredbu kojom se propisuje metodologija utvrđivanja iznosa najniže plaće i usklađivanje najniže plaće.

Najniža plaća u smislu ove uredbe je najniži mjesečni iznos plaće koji pripada radniku za rad u punom radnom vremenu, a utvrđuje se u neto iznosu. U iznos najniže plaće ne ulaze uvećanja plaće koja radniku pripadaju za prekovremeni rad, noćni rad, rad u dane sedmičnog odmora, rad u dane praznika ili drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Najniža plaća radnika koji radi u nepunom radnom vremenu utvrđuje se i isplaćuje srazmjerno ugovorenom radnom vremenu.

Najniža neto plaća ne može iznositi manje od 55 posto prosječne mjesečne neto plaće u FBiH. Vlada Federacije BiH će odlukom, u skladu s članom 78. stav (1) Zakona o radu, utvrditi iznos najniže plaće za 2022. godinu. Utvrđeni iznos najniže plaće se primjenjuje na plaću za januar 2022. godine i sve naredne mjesece do 31.12.2022. godine, a nakon toga se usklađuje jednom godišnje u rokovima i na način propisan uredbom.

Pravo na najnižu plaću, utvrđenu prema odredbama ove uredbe, imaju svi radnici koji rade u Federaciji, neovisno o sjedištu ili registraciji poslodavca. Poslodavac je dužan obračunati i isplatiti najnižu plaću samo u slučaju kada je plaća radnika po kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu, niža od najniže plaće utvrđene ovom uredbom.

Poslodavac ne može koristiti najnižu plaću koju utvrđuje Vlada ovom uredbom, niti najnižu satnicu koja bi se izračunala na osnovu najniže plaće, kao ni bilo koju obračunsku jedinicu koja bi se izvela na osnovu utvrđene najniže plaće, za obračun plaće, naknade ili bilo kojeg drugog davanja radniku čija je plaća viša u odnosu na najnižu plaću, utvrđenu ovom uredbom.

Najniža plaća za narednu kalendarsku godinu se usklađuje do kraja tekuće godine, na način da se usklađivanje vrši u visini zbira 50 posto procenta porasta potrošačkih cijena i 50 posto procenta porasta bruto domaćeg proizvoda u Federaciji u tekućoj godini za period januar – septembar, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku. Najkasnije do 31. decembra tekuće godine, Vlada odlukom usklađuje visinu najniže plaće za narednu godinu, što će prvi put biti izvršeno za 2023. godinu, a nakon konsultacija sa Ekonomsko-socijalnim vijećem. U slučaju da Vlada ne postigne dogovor nakon konsultacija sa ESV-om, minimalna plaća za narednu godinu ne može biti niža od iznosa koji je bio utvrđen odlukom za prethodnu godinu.

U obrazloženju je, između ostalog, navedeno da bi najniža plaća, utvrđena u skladu sa ovom uredbom, u 2022. godini iznosila 543 KM neto (55 posto od 987 KM – prosječne neto plaće u periodu januar – septembar 2021. godine). Ovakvom uredbom štiti se socijalna sigurnost radnika, pojednostavljen je poslodavcu obračun iznosa najniže plaće jer se iznos najniže plaće utvrđuje odlukom Vlade u tekućoj godini i primjenjuje se u cijeloj narednoj godini, za razliku od dosadašnjeg načina utvrđivanja najniže plaće posebno za svaki mjesec, ovisno o broju radnih sati tog mjeseca. Kao prednost istaknut je i pojednostavljen sistem nadzora Porezne uprave FBiH kao i nadležnih inspekcija.

The post Vlada FBiH: Najniža plata od naredne godine 543 KM appeared first on Kameleon M&M.

Danas je gradonačelnik Srebrenika Nihad Omerović upriličio tradicionalni novogodišnjim svečani prijem za predstavniike boračkih udruženja, predstavnike osnovnih škola,političkih partija, udruženja penzionera i druge predstavnike javnog,vjerskog,kulturnog i sportskog života u Srebreniku.

Istaknuti su rezultati postignuti u razvoju ove lokalne zajednice u protekloj godinu i najavljeni najznačajniji projekti i prioriteti u narednoj godini.

Gradonačelnik Omerović gostima i građanima  Srebrenik je zaželio sretnu ui uspješnu 2022. Godinu, a nakon današnjeg svečanog prijema u prostorijama Doma kulture u Srebreniku upriličeno je i prigodno druženje gostiju.

Objava Novogodišnji prijem u Srebreniku pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.