Samostalni sindikat državnih službenika i namještenika u FBiH obratio se Vladi FBiH za pristupanje pregovorima za utvrđivanje osnovice i boda za budžetsku 2022. godinu.
“Prema informacijama koje je dobio Samostalni sindikat, Vlada FBiH je uputila resornim ministarstvima prijedlog Nacrta budžeta za 2022. godinu s istom visinom osnovice od 330,00 KM. Odredbama Granskog kolektivnog ugovora tačno je preciziran postupak utvrđivanja osnovice i boda za 2022. godinu, koji nije ispoštovala Vlada Federacije BiH”, saopćili su.
S obzirom na to da nisu održani pregovori s reprezentativnim sindikatom u vidu potpisivanja Sporazuma o utvrđivanju osnovice za narednu godinu, dodaju, te kažu kako ovim putem pozivaju Vladu FBiH na čelu s premijerom i resornim ministarstvom finansija, za hitno održavanje pregovora, radi utvrđivanja visine osnovice za 2022. godinu.
“Naime, na nivou Federalnog budžeta je blizu 6.900 uposlenika, između ostalog zatvorskih policajaca-stražara kazneno-popravnih zavoda FBiH oko 1.000, sudskih policajaca FBiH 800, uposlenika FMUP-a 900, 300 uposlenika FUCZ-a (deminera), 1.200 uposlenika Porezne uprave FBiH, 1.300 uposlenika ministarstava u Vladi FBiH, agencija, zavoda i dr. S obzirom na povećanje troškova života, Samostalni sindikat je aktom predložio nakon 11 godina usklađivanje osnovice ili boda za 10 posto”, kažu oni.
Navode da, u slučaju da Vlada FBiH donese jednostranu odluku bez usaglašavanja sa sindikatom, najavljuju proteste i generalni štrajk svih uposlenika koji su na budžetu Federacije BiH.
“Samostalni sindikat u skladu s dosadašnjom saradnjom vas poziva prije pokretanja bilo kakvih aktivnosti sindikata, da u periodu od 13. do 16. decembra 2021. godine održimo pregovore, kako bi u skladu sa Zakonom o platama i naknadama u organima vlasti FBiH i Granskim kolektivnim ugovorom za službenike organa uprave i sudske vlasti Federacije BiH izvršili usklađivanje osnovice i boda za 2022. godinu i time ispoštovali zakone i odredbe Kolektivnog ugovora te zaustavili održavanje protesta, generalnog štrajka i tužbi za novčana potraživanja”, zaključili su oni.
Lijepe vijesti stižu nam iz Turske. Malena lavica Nadin Smajlović iz Sarajeva dobila je još jednu bitku.
“Malena lavica Nadin još jednu bitku je dobila. Ostajemo još u Turskoj jer ljekari moraju još uvijek da prate stanje, ali hvala Bogu moja lavica je dobila još jednu bitku”, rekla je za portal Radiosarajevo.ba majka Amina Hodžić Smajlović.
Nakon tačno tri sedmice borbe Nadin je dobila novu šansu.
“Kada vjernika zadesi bolest, to je poput željeza koje uđe u vatru pa se liši onog lošeg i ostane ono što je dobro. A kada vjernik ozdravi od bolesti, poredi se za ogrtačem koji padne s neba ali zadrži svoje osobine. A ko od nas ne bi želio da dobije novu šansu kao da je ponovo rođen??? Dobila je novu šansu, nakon tačno tri sedmice borbe, Gospodarove milosti i vas dragih ljudi koji su dovili i molili za Nadin. Hvala svima od srca na podršci”, riječi su majke Amine.
Nadin Smajlović, djevojčica čiju je borbu za život i pravo na liječenje pratila javnost Bosne i Hercegovine, sredinom novembra zdravstveno stanje joj se pogoršalo.
Nadin je u pratnji svojih roditelja morala krenuti na put za Tursku.
Prije leta za Istanbul, podsjećamo, gubila je svijest, a u avionu je padala u komu. Na aerodromu je sačekala hitna pomoć, na vrijeme, jer je Nadin već bila u komi.
RADIOSARAJEVO.BA
Objava Lijepe vijesti iz Turske: Mala Nadin Smajlović dobila još jednu bitku pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković, sa saradnicima, u ponedjeljak, 13. decembra, stiže u službenu posjetu Bosni i Hercegovini, saznaje portal Radiosarajevo.ba od izvora u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.
Domaćin predsjedniku Vlade Republike Hrvatske, kako saznajemo, bit će predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija. Upravo je on s Plenkovićem razgovarao početkom ovog mjeseca na marginama Samita Centralnoevropske inicijative u Budvi.
Bilo je riječi o ekonomskoj i političkoj saradnji BiH i Hrvatske. Tegeltija i Plenković su tom prilikom konstatirali da su odnosi dviju zemalja veoma dobri, ali i da postoji značajan prostor za unapređenje u oblastima od obostranog interesa, prije svega u oblasti ekonomske saradnje.
Sagovornici su tom prilikom razmijenili mišljenja i o trenutnoj političkoj situaciji u BiH te o statusu razgovora o izbornoj reformi u BiH, gdje je istaknuto da je veoma važno da se postigne rješenje prihvatljivo za sve strane u BiH.
Inače, posjeta proeuropskog premijera Plenkovića dolazi u trenutku oštre retorike predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića prema Bosni i Hercegovini, posebno u pogledu pitanja genocida u Srebrenici, na što je oštro reagirala i javnost u Republici Hrvatskoj.
Plenkovićevu posjetu se u tom smislu može doživjeti kao izraz odgovornih nastojanja da se narušeni odnosi dvije prijateljske zemlje popravljaju, što je državnički pristup premijera našeg zapadnog susjeda s kojim dijelimo granicu dugu hiljadu kilometara, te ga, svakako, treba pozdraviti.
Plenković je u posjetu Sarajevu bio u oktobru 2016., te u ljeto 2017. godine, kada su upućene značajne poruke, ali su se kasniji politički događaji ispriječili na putu potrebnog značajnijeg jačanja odnosa Sarajeva i Zagreba.
U kontekstu nastojanja Plenkovića da otopli odnose dvije zemlje valja imati na umu i posjetu reisu-l-uleme dr. Huseina ef. Kavazovića Zagrebu.
U Banskim dvorima ga je 24. septembra poglavara IZBiH ugostio je upravo predsjednik Vlade Republike Hrvatske.
Mada je riječ o vjerskom velikodostojniku, a ne predstavniku države BiH, sigurno je da se pozicija Islamske zajednice i njezinog vjerskog lidera prepoznaju i poštuju i u regiji. U svakom slučaju i ovakav nastup, ma kako će ga se komentirati, pomogao je unekoliko spuštanju tenzija.
“Vidimo da se Hrvatska razvija u jednom dobrom pravcu kada su u pitanju te manjine. Razgovor je bio vrlo iscrpan i dobar. Sastanak je trajao skoro sat vremena. Zahvalili smo premijeru na onome što Hrvatska Vlada čini prema muslimanima u Hrvatskoj. Ovdje je dostignut veliki stepen vjerskih sloboda i ono što uživaju Bošnjaci, dakle muslimani, ali i drugi”, rekao je tada reisu-l-ulema Kavazović.
Kavazović je i tom prilikom pohvalio premijera Plenkovića da su njegove izjave vrlo umjerene, one koje pozivaju na mir, na izgradnju jednog povjerenja među narodima u BiH.
“Premijer je nedvosmisleno ponovio da Hrvatska podržava BiH, njenu cjelovitost, suverenitet i da se on nada da će se ovo što imamo riješiti na najbolji način”, izjavio je reis Kavazović nakon sastanka.
Reis Kavazović se tom prilikom posjetio i zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića.
Susretu je prisustvovao zagrebački muftija, akademik dr. Aziz ef. Hasanović, predsjednik Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Safet Softić, predsjednik Sabora Islamske zajednice u Hrvatskoj dr. Mirza Šabić, direktor Uprave za vanjske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Razim Čolić, te prečasni Marko Kovač, biskupski vikar za pastoral.
Objava Premijer Hrvatske Andrej Plenković dolazi u Sarajevo! pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Pjesma “Moj brate” u izvedbi Crvene jabuke i Josipa Pejakovića novi je službeni singl i spot Crvene jabuke. Radi se o pjesmi s aktualnog albuma “Tvrđava”, koju je Josip Pejaković napisao još davne 1984. godine posvetivši je svom bratu. Vrlo emotivna pjesma zaživjela je u novoj izvedbi i novom aranžmanu Mirka Šenkovskog, Dražena Žerića i Larisa Pašalića te je posveta svim pjevačima kojih više nema.
Ovo je druga vokalna suradnja dvojice glazbenika, Dražena Žerića i Josipa Pejakovića, na novom albumu Crvene jabuke. Josip Pejaković gostovao je i u naslovnoj pjesmi “Tvrđava”, nepogrešivoj baladi koja je najavila još jedan album pun hitova. Nakon ljetne sezone koju su popunili rasprodanim koncertima, novi zagrebački nastup zakazan za 14. prosinca u Lisinskom nestrpljivo očekuje brojna publika. Koncert je rasprodan, a publiku očekuje večer puna hitova koja je obilježila više od trideset i pet godina Crvene jabuke, jednog od najpopularnijih bendova u regiji, objavili su iz Croatia Records-a.
Objava “Moj brate”, novi singl i spot Crvene jabuke i Josipa Pejakovića pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Čini se da se izgubilo dosta vremena, a napravilo vrlo malo napretka, poručeno je danas u Sarajevu prije početka konferencije koju je organizaovao Razvojni program Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini (UNDP) povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv korupcije.
Konferencija se organizuje pod okriljem projekta “Jačanje integriteta i transparentnosti u javnom sektoru”, koji implementira UNDP-i uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva.
Zamjenik rezidentne predstavnice UNDP-a u Bosni i Hercegovini Stephen Kinloch Pishat kazao je kako ”ponekad ima osjećaj da su se građani već umorili od stalnog govora o potrebi vođenja borbe protiv korupcije u BiH”.
„Čini se da se izgubilo dosta vremena, a napravilo vrlo malo napretka. Smatram da je vrlo bitan način na koji rade donji nivoi vlasti, gradovi, općine, lokalnih zajednica, odnosno način na koji oni ostvaruju direktnu interakciju s građanima”, rekao je Pishat.
Ipak, izrazio je nadu i optimizam zbog predanosti njihovih partnera koji žele da se bore protiv korupcije. Kako je kazao, bitno je da postoji sve veći broj političara koji izražavaju spremnost da se direktno bore protiv korumpiranosti u svakom njenom obliku.
“Želim da čestitam kantonima Sarajevo i Tuzla, kao i 12 lokalnih zajednica koji su tu da djeluju i očuvaju najbolje interese njihovih građana”, rekao je Pishat, dodajući kako je vrlo bitno da se u borbi protiv korupcije radi zajednički, razmjenjuju iskustva, te kako se tu već može vidjeti da Tuzlanski kantona preuzima neke dobre prakse koje je prethodno implementirao Kanton Sarajevo.
– Hodžić: U Tuzlanskom kantonu donesen niz mjera –
Premijer Tuzlanskog kantona Kadrija Hodžić kazao je kako je u tom kantonu donesen niz mjera kada je riječ o borbi protiv korupcije. Rekao je kako je razvijen prostrani pravno-institucionalni mehanizam, te podsjetio kako su donijeli i zakon koji je prošao skupštinske procedure, a koji se tiče prijavljivanja, porijekla i kontrole imovine izabranih dužnosnika.
Hodžić je dodao kako su donijeli jedinstvenu odluku, za koju je kazao da je možda jedinstvena u svijetu, a kojom se članovima vlade zabranjuje zapošljavanje članova porodice.
“Primijetili smo da su dosadašnje vlade izdašno zapošljavale članove svojih porodice. To jeste simbolički, mali čin, ali je značajan pomak u odnosu na ono što smo do sada imali”, kazao je Hodžić, pa dodao:
“Jučer smo potpisali memorandum o razumijevanju za projekat ‘e-vlada’ s UNDP-em koji podrazumijeva transparentniju javnu nabavku.”
Dodao je kako prve rezultate poduzetih mjera očekuju već polovinom sljedeće godine.
– Forto: Kanton Sarajevo lider u borbi protiv korupcije –
Premijer Kantona Sarajevo Edin Forto rekao je kako je Vlada KS-a apsolutni lider u BiH kada je riječ o borbi protiv korupcije, ističući kako to potvrđuju registri zaposlenih u javnom sektoru, Zakon o prijavljivanju imovine, apsolutna transparentnost na kojoj insistiraju, te krivične prijave koje svakodnevno podnose protiv odgovornih u javnim ustanovama.
“Apsolutno nevezano za političku opciju spremni smo da se borimo protiv korupcije. Mislim da se previše priča o pravnoj državi, a premalo se radi da dostignemo pravnu državu”, rekao je Forto.
Ono s čime nisu zadovoljni, dodao je, a za što nemaju načina da poprave kao vlada, jeste odnos tužilaštva, ponekad i sudova prema onome što šalju u vidu informacija, krivičnih prijava, generalno prijava za korupciju.
“Mislim da je to presporo, želimo da se na tome više radi. Želimo napokon da vidimo određene ljude iza rešetaka”, zaključio je Forto.
Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić istakao je kako kao gradonačelnik želi raditi svoj posao, a ne biti policajac. Prema njegovim riječima, tužilaštvo i sve agencije koje provode zakon bi morale biti malo agresivnije.
“Imam slučajeve gdje sam lično podnosio prijave na neke očigledne primjere uzimanja novca, krađe, pa ni nakon 10 godina niko ne reaguje. Imamo ljude koji pokušavaju da nešto urade kako treba, dok oni koji tako ne rade ostaju nekažnjeni, to sve gubi smisao”, poručio je Fazlić.
Cilj konferencije je ”da se, zajedno sa partnerima na projektu i ključnim institucijama, ukaže na značaj prevencije i borbe protiv korupcije na lokalnom i kantonalnom nivou te da razmijenimo primjere dobrih praksi iz navedenih oblasti”.
Pored učešća premijera Vlade Kantona Sarajevo i Vlade Tuzlanskog kantona, u radu konferencije učestvuju i načelnici i gradonačelnici 12 partnerskih jedinica lokalne samouprave, Savez općina i gradova FBiH, Savez opština i gradova RS, predstavnici kantonalnih ministarstava i javnih preduzeća i ustanova te predstavnici međunarodnih organizacija.
federalna.ba/AA
Objava Dan borbe protiv korupcije: ”U BiH se ostvarilo vrlo malo napretka” pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini rekao je na današnjoj press konferenciji nakon sastanka Vijeća za implementaciju mira (PIC), da je veliki broj zemalja članica istaklo da žele pojačati svoje angažmane u BiH jer žele pomoći u postojećim izazovima.
Schmidt se zahvalio članovima PIC-a za punu podršku njegovom mandatu u BiH.
“PIC je još jednom istakao da je BiH suverena država koja se sastoji od dva entiteta, no to im ne daje pravo na jednostrano otcjepljenje od BiH. Mislim da je to dobro poznato, ali ponekad je to dobro i ponoviti jer se čini da neki to zaboravljaju”, kazao je Schmidt.
Dodao je da bh. entitet Republika Srpska nema zakonsko ovlaštenje da se jednostrano povuče iz ustavnopravnog poretka BiH.
“Postoji takva diskusija u RS-u gdje se pominju takva pitanja. Svi pokušaji da se ugroze institucije utiču na stabilnost BiH i entiteta. Rekli smo da će to imati posljedice i to je naš stav. Upravni odbor PIC-a je istakao svoju podršku korištenju svih ovlasti koje su na raspolaganju visokog predstavnika. Za početak, istakli smo uvjetovanje financijske podrške kao i upotrebu sankcija”, dodao je Schmidt.
Naglasio je da, ako se pogle ekonomska situacija u BiH svi treba da su opredjeljeni za njeno poboljšanje.
Ako uporedite situaciju sa ostalim zamljama Zapadnog Balkana vidimo da drugdje ima i ekonomski rast, a da toga nema u BiH. Investitori sumnjaju da li je stabilnost zemlje nešto na što trebaju računati i trebaju li investirati. To je jedan od izazova s kojima se BiH susreće”, dodao je Schmidt.
Zaključio je da oni koji po čitav dan govore o Ustavu i Dejtonu ništa ne kažu šta bi trebalo uraditi kada je u pitanju poboljšanje ekonomske situacije u zemlji.
Socijaldemokratski političar Olaf Scholz izabran je u Bundestagu u srijedu ujutro za novog njemačkog kancelara.
Za Scholza je glasalo 395 zastupnika, 303 ih je bilo protiv, a 6 se suzdržalo glasanja. Za izbor kancelara je prema Ustavu potrebna tzv. kancelarska većina od najmanje 369 glasova, dakle većina svih a ne samo prisutnih članova parlamenta.
Nova socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada kojoj je Scholz na čelu raspolaže s 416, a 20. saziv Bundestaga broji 736 zastupnika.
Izbor Scholza za kancelara predložio je predsjednik Njemačke Frank-Walter Steinmeier nakon što je Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) osvojila najviše glasova na izborima u rujnu i preuzela i uspješno sastavljanje koalicijske vlade sa strankama Zeleni i Liberalno-demokratske stranke (FDP).
Scholz nakon izbora odlazi u obližnju rezidenciju predsjednika koji bi mu trebao uručiti kancelarsku povelju a nakon toga bi u podne pred Bundestagom trebao svečano prisegnuti.
Nakon toga bi u Bundestagu trebala prisegnuti i cjelokupna vlada, koja će biti sastavljena od 16 ministara – sedam iz SPD-a, pet iz Zelenih i četiri iz sastava liberala. Nova vlada u svoje je prioritete svrstala borbu protiv pandemije koronavirusa i protiv klimatskih promjena.
Socijaldemokratski političar Scholz je deveti po redu poslijeratni njemački kancelar i na ovom mjestu zamjenjuje Angelu Merkel (Kršćansko-demokratska unija CDU) koja je na vlasti bila od 2005.
Primopredaja kancelarske dužnosti, kao i primopredaja većine ministarskih dužnosti bit će obavljena u srijedu poslijepodne.
Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) danas vrše pretrese na više od 50 lokacija na području Banje Luke, Gradiške, Bijeljine, Doboja i Novog Grada.
Pretresi u sklopu operativne akcije “Storidž 2” realiziraju se zbog postojanja osnova sumnje da su akteri ovog slučaja u prethodnom periodu izvršili krivična djela – organizovani kriminal, neovlašteni promet opojnim drogama, novlašteni promet oružjem i vojnom opremom i krijumčarenje ljudi.
Operativna akcija se provodi u saradnji sa policijskim službenicima MUP-a RS.
Pretresi se vrše na osnovu naredbi Suda Bosne i Hercegovine a pod nadzorom Tužilaštva BiH, saopćeno je iz SIPA-e.
Kako ATV nezvanično saznaje, najviše lica uhapšeno je iz Gradiške, a to su Aleksandar Vitez, Filip Munjeran, Goran Gvozden, Dražen Karan, Dragoslav Radaković, Darko Vujić, Kostadin Balaban, Veljko Ugrenović, Savo Dragišić, Nikola Ilišević, Dragan Gavrilović, Mladen Grbić, Saša Vidović i Goran Vidović.
Iz Srpca Radoslav i Saša Narančić, Banjaluke Nebojša Tojagić, Laktaša Radivoj Lekić i iz Novog Grada Dario Taškov.
Podsjećamo, pretresi se vrše na osnovu naredbi suda BiH.
Nakon uznemirujućih vijesti prije dva mjeseca da bi gorivo do kraja godine moglo ići i do 2,50 KM po litri i tako dodatno osiromašiti ovdašnje stanovništvo, situacija na svjetskim burzama oborila je cijene i u BiH, tako da se dizel i benzin jučer već moglo naći po cijenama od 2,21 do 2,36 KM, što je i dalje visoka cijena za bh. građane, ali očekuje se da bi pad mogao biti nastavljen.
Ekonomist Muriz Čičić poziva i da se napravi svojevrsni bunt. Među ostalim poručuje potrošačima da uspore s punjenjem spremnika automobila, dok se trgovci gorivom sjete da je vrijeme i sniziti cijene. BiH, naravno, ne ovisi sama o sebi već o svjetskim kretanjima, a nafta na burzama pada već šest sedmica zaredom. Pad ispod 70 dolara po barelu i na londonskom, a nešto više i na američkom tržištu doveli su do stabilizacije, a stanovnici ove zemlje se iskreno nadaju da će cijene goriva još pasti. –
Prema obavijestima o promjeni cijena i marži koje su benzinske pumpe dostavile Federalnom ministarstvu trgovine od 17. novembra do 6. decembra 2021. godine, Federalno ministarstvo trgovine primilo je 706 obavijesti o promjeni cijena i marži koje se odnose na sniženje cijene benzina i dizela u rasponu od 0,05 do 0,15 KM po litri – saopstenoo je iz Ministarstva, piše Večernji list BiH.
Brže reagirati
Osim u BiH, raduju se tome i u RH gdje je država bila zamrznula cijene nafte da ublaži udar na građane, a o tom scenariju se pričalo i u BiH. Sada su cijene i u Hrvatskoj odmrznuli, a stručnjak za energetiku Davor Štern govorio je o toj novini, kao i o globalnom padu cijenu. – Energenti su osnova gospodarstva svake zemlje i njihova cijena i veliki skokovi mogu izazvati lančane reakcije koje mogu dovesti do poskupljenja velikog niza proizvoda – kazao je za N1.
Međutim, kazao je i da je niz nepoznanica oko daljnjih cijena nafte. – Toliko je nepoznanica koje nemaju zajednički nazivnik da je teško davati prognoze. Nafta je počela padati, pandemija se širi. Ako se zaustave ekonomske aktivnosti, jasno je da će to izazvati pad cijena i potrošnje, a nakon toga ponovno rast. Cijena nafte je pala, ali cijena prerađevina nije pala – kazao je među ostalim.
Rast cijena goriva u oktobru bio je rekordan, cijena sada pada, a stručnjaci ističu i da je to zbog zamaha pandemije i otkrića novog soja omikrona jer se ponovno pojavila neizvjesnost oko toga hoće li zdravstvena kriza “zatvoriti” ekonomiju. Podsjećaju pak da je realno za očekivati, kada krene oporavak i od pandemije i od gospodarske krize, u što svi duboko vjerujemo, cijene nafte oko 100 dolara jer je tako bilo i prije deset godina kada se svijet oporavljao od recesije koja je nastupila 2007. te se protegla na 2008. i 2009.
Sniziti ostale cijene
Cijene nafte su pod pritiskom i zbog odluke Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznika na čelu s Rusijom da će nastaviti povećavati proizvodnju u januaru za 400 hiljada barela dnevno. Ta bi činjenica mogla zadržati cijene nafte nižima bez obzira na rasplet s pandemijom. I vjerovatno će se u idućem razdoblju povesti rasprave o mogućnosti pojeftinjenja i drugih proizvoda jer puno puta predstavnici određenih branši, proizvođači brašna, hljeba, mlijeka, mesa i mesnih proizvoda.
Spominju upravo gorivo kao ogroman teret zbog kojeg moraju podići cijene, a kad se situacija smiri kao što je u ovom slučaju, sve se utiša, a potrošači razmišljaju kako će spojiti kraj s krajem. Uz sve to, decembar je, Božić i Nova godina su pred vratima. Dobro bi bilo iznenaditi građane još nekim pojeftinjenjem…
VECERNJI.BA
Objava Cijene goriva od 5 do 15 feninga niže, još će padati pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Proteklih dana regionalna javnost “zabavlja se” događajima iz Srbije gdje građani te zemlje prosvjeduju protiv eksploatacije litija u zapadnom dijelu države.
Naime, bez litija nema snažnih baterija koje se ugrađuju u električne automobile, ali ni litij-ionskih baterija za mobilne telefone i prijenosna računala bez kojih je današnji svijet praktički nezamisliv. Ove godine objavljena je informacija da će globalna potražnja za litijem rasti po stopi od 33,3% godišnje, a alternative mu, zasad, nema.
Navodi se i da su se Amerikanci ciljano tolike godine zadržali u Afganistanu upravo zbog velikih zaliha litija. A prosvjednici u Srbiji u strahu su kako bi planirani rudnik tvrtke Rio Tinto mogao onečistiti okoliš, šume, vode… Iz Rio Tinta tvrde kako poštuju najviše ekološke standarde za svoj projekt, piše Večernji list BiH.
Bogatstvo rudama
Dok se u Srbiji vode “borbe”, u BiH je, bar na terenu, mirno iako i ova zemlja, barem prema riječima stručnjaka, ima veće količine litija. Kemal Gutić, dekan Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli, neposredno prije pandemije govorio je o velikoj količini litija ne samo u Srbiji nego i u BiH. – Riječ je o nalazištima ne samo u Podrinju nego i u cijeloj BiH.
Friedrich Katzer, jedan od najznačajnijih geologa u BiH, još u vrijeme Austro-Ugarske rekao je: “BiH je zemlja iznimno bogata rudama i mineralima”. Kada je u pitanju litij, ima ga i na području Domaljevac-Šamca, dijelu središnje Bosne – kazao je tada. Ovih dana istaknuo je kako se litij u BiH istražuje, ali neplanski te da cijeli proizvodni proces treba biti ekonomski opravdan.
O litiju u BiH pisao je i međunarodni analitički portal IntelliNews. Slovenski poduzetnik Andrej Rautner već je osnovao tvrtku za istraživanje litija u BiH, a u nju je uložio 11,8 miliona KM. – Pokušat ćemo se baviti rudarstvom ako dobijemo koncesije.
Sve je još na početku.
Istraživanje bi bilo u pograničnom području između BiH i Srbije – otkrio je ove godine Rautner. U mjesnoj zajednici Suvo Polje kod Bijeljine tvrde da litija pod zemljom itekako ima, međutim, Grad Bijeljina nije htio dati odobrenje za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja litija i bora bijeljinskoj tvrtki Rodon jer ne postoji dovoljno informacija ni odgovarajući pravni temelj za izdavanje tražene suglasnosti.
Istraživanja su pak odobrena u Ugljeviku i Loparama. Najviše lokacija s litijem, prema Ministarstvu energetike i rudarstva RS-a, nalazi se na području Zvornika. Tamošnji gradonačelnik za RSE kaže kako ni jedna sredina nije sretna kada se na njezinu terenu otvara rudnik, ali… – Bez kopanja ruda nema ni napretka – kaže i ističe da se ne bi bunio protiv eventualnog otvaranja rudnika u toj lokalnoj zajednici iako će za radove, kako tvrdi, pitati stanovnike.
I nije samo bh. litij zanimljiv. Fokus je i na zlatu, i to u Varešu, gdje bi posao u rudniku, a Vareš je i rudarski kraj, moglo dobiti 350 radnika ako je vjerovati vlasnicima Australcima.
Detaljne analize
Prvi čovjek općine Zdravko Marošević podsjeća da priča o zlatu u Varešu nije nikakva novost. – U Varešu je rudnik cinka, barita i olova, a ne zlata, ali zlato, srebro i bakar prateće su supstancije takvih ruda. Svi znamo da srebra i zlata ima. Ako budu to vadili, bit će to predmet novog ugovora – riječi su načelnika Maroševića. Zakotrljala se i priča oko Srebrenice i Bratunca, gdje su kanadski poduzetnici utvrdili kako su u zemljištu visoke vrijednosti olova, cinka i nikla.
Predrag Ilić iz Instituta za zaštitu životne sredine RS-a je nakon sveobuhvatne analize kazao da su sve granične vrijednosti zadovoljavajuće. U svim ovim najavama treba biti oprezan. Jer, da je bilo po najavama međunarodnih giganata, a i nekih domaćih političara, gorivo u BiH bilo bi nekoliko desetaka feninga po litri. Pogađate, velika najava da Shell dolazi crpiti naftu na kojoj BiH doslovno leži, zasad je i dalje bez konkretnih akcija. Kaže se – gdje ima dima ima i vatre pa nesumnjivo BiH ima resurse koji su potrebni današnjem svijetu iako je nepoznato o kojim je konkretno količinama riječ. Problem je u tome što je većina stvari kojima se ovdje barata dokumentacija iz vremena Austro-Ugarske. Istraživanja su uglavnom rađena u 19. i 20. stoljeću, a istraživanja nakon rata uglavnom nisu bila konkretna. Međutim, kada neke stvari budu jasnije, važno je da se država ne ponaša kao kmet, inače će joj stranci sve uzeti.
VECERNJI LIST
Objava Stranci osnivaju tvrtke u BiH, žele eksploatisati litij, zlato, srebro, cink… pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Ministarstvo za boračka pitanja Tuzlanskog kantona upriličilo je danas potpisivanje ugovora sa 42 kandidata koji su ostvarili pravo na dodjelu bespovratnih finansijskih sredstava u svrhu samozapošljavanja branilaca i članova njihove porodice sa područja Tuzlanskog kantona.
Riječ je ponovoljenom javnom pozivu za samozapošljavanje pripadnika borilačke populacije kojim je raspoređen iznos od 415.000 KM neutrošenih sredstava predviđenih programom.
Prema riječima ministra za boračka pitanja Fedahije Ahmetovića programom rada Ministarstva za ovu godinu bio predviđen je ukupan iznos od 1,3 miliona KM za projekte zapošljavanja i samozapošljavanja. „Radi se o bespovratnim sredstvima do 10.000 KM a ukupan broj registrovanih preduzeća po ovom programu će za ovu godinu biti završen sa 68. Riječ je o značajnom projektu gdje kroz registraciju direktnog obrta, dakle kroz registraciju koja je zasnovana Zakonom o obrtu i djelatnosti, uvodimo nova preduzeća i nove obrti i što je svakako veliki društevni značaj. Ovim je Vlada TK pokazala da je opredijeljena za zapošljavanje boračke populacije kao i članova njihovih porodica”, kazao je ovom prilikom ministar Ahmetović.
Ponovoljeni Javni poziv Ministarstvo za boračka pitanja objavilo je u septembru a pravo na dodjelu finansijskih sredstava u svrhu samozapošljavanja branilaca i članova njihove porodice imaju članovi porodica šehida, poginulih, umrlih i nestalih branilaca; ratni vojni invalid; dobitnik ratnih priznanja i odlikovanja; demobilisani branilac, mirnodopski vojni invalid, kao i članovi porodice ratnog vojnog invalida, dobitnika ratnog priznanja i odlikovanja, mirnodopskog vojnog invalida i demobilisanog branioca a koja se nalaze u evidenciji JU Službe za zapošljavanje Tuzlanskog kantona.
Na prvi javni poziv prijavile su se 92 osobe, a utrošena su sredstva u iznosu od 878.411 KM i egzistencijalno zbrinute 92 porodice iz reda boračke populacije.
Ministarstvo za boračka pitanja TK od 2016. godine raspisuje javne pozive u svrhu zapošljavanja i samozapošljavanja branilaca i članova njihovih porodica sa područja Tuzlanskog kantona.
Ovaj projekat je jedan od ključnih projekata ovog ministarstva i u narednim godinama plan je povećati sredstva za ovu namjenu, s obzirom na to da se projekat pokazao veoma uspješnim i da kandidati koji su koristili sredstva po ranijim pozivima i nakon isteka ugovorenog perioda od 24 mjeseca, uspješno održavaju i posluju na tržištu.
Objava Još 42 pripadnika boračke populacije egzistencijalno zbrinuto pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Vlada Tuzlanskog kantona utvrdila je na sjednici Nacrta zakona o osnivanju Javne ustanove Centar za autizam.
Na osnivanje Centra za autizam u tom kantonu se čekalo decenijama. U 2020. i 2019. godini Vlada TK je Udruženju URDOSA uplatila 676 hiljada KM, a krajem 2020. godine predviđeno je još 100 hiljada KM, što je omogućilo da se do kraja 2021. godine dođe u završnu fazu osnivanja Centra za autizam.
“Imamo određenih prijedloga i inicijativa koje će se razmotriti na javnoj raspravi o samom nazivu Javne ustanove Centar za autizam, s obzirom da zakon ide u dalju proceduru”, izjavio je ministar za socijalnu politiku i povratak TK Esad Džidić.
Glavna djelatnost Centra za autizam će biti zdravstvena zaštita, odgoj i obrazovanje, te socijalna zaštita korisnika. Posebna pažnja će biti posvećena detekciji, opservaciji i ranoj intervenciji.
U budžetu tog kantona za narednu godinu biće predviđena sredstva za opremanje i početak rada Centra za autizam u Tuzli.
“Zakon je postavljen vrlo široko da se ne bi došlo u situaciju da u nekom skorom periodu mijenjamo Zakon o osnivanju JU Centar za autizam i kako bi ostvarili osnovne pretpostavke da što prije zaživi ovaj projekt”, izjavio je ministar Džidić.
Javna rasprava po ovom zakonu će trajati 45 dana, nakon razmatranja u Skupštini Tuzlanskog kantona. Objekat Centra za autizam je završen i u fazi je izdavanja upotrebne dozvole.
Data je mogućnost da finansiranje ove ustanove ima samoodrživost uz finansiranje osnivača iz budžeta TK, predviđeno je i lično učešće korisnika usluga u skladu s propisima koje regulišu propisi, također učešće mogu uzeti u finansiranju pravna i fizička lica koja preuzmu obavezu plaćanja smještaja.
RTV Slon
Objava Završna faza osnivanja Centra za autizam u TK pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Počeli su razgovori između ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovog američkog kolege Joea Bidena.
Očekuje se da će dvojica lidera razgovarati o nizu pitanja, uključujući kako deeskalirati pogoršanje situacije u vezi s Ukrajinom. U međuvremenu, objavljena i prva fotografija njihovog sastanka koji se održava online.
Sastanak između lidera dvije svjetske sile dolazi nekoliko mjeseci nakon što su se sastali na samitu koji je održan 16. juna u Ženevi. Uprkos tadašnjem sastanku, čini se kako su odnosi između dvije sile i dalje daleko od dobrih, a sve je dodatno zaoštrila kriza na istoku Evrope, tačnije u Ukrajini.
“Biden će tokom razgovora naglasiti zabrinutost SAD-a zbog ruskih vojnih aktivnosti na granici s Ukrajinom i potvrditi podršku Sjedinjenih Američkih Država suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine. Pitanja o kojima će Biden raspravljati s Putinom uključuju stratešku stabilnost, cyber sigurnost i regionalna pitanja”, naveli su ranije iz Bijele kuće.
Institut za traženje nestalih osoba u BiH objavio je zastrašujuće podatke o broju nestalih osoba kako na prostoru Bosne i Hercegovine, tako i regiona.
Najveći broj nestalih osoba, kada je u pitanju prostor bivše Jugoslavije, odnosi se upravo na teritoriju Bosne i Hercegovine.
Marko Juričić, predsjedavajući kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH, za Fenu je rekao o kojem se broju nestalih osoba radi:
“U regiji, na području bivše Jugoslavije, još se traga za 11 000 nestalih osoba. To je ogroman broj. 7628 osoba se odnosi na našu zemlju, na Bosnu i Hercegovinu. Dakle, 70 posto svih nestalih osoba na području bivše Jugoslavije se nažalost odnosi na našu zemlju, na Bosnu i Hercegovinu. Zato mi i jesmo jako zainteresirani za uspješan nastavak regionalne suradnje.”
Juričić je također istakao da se tokom jučerašnje i današnje sesije otvorilo mnogo pitanja kako bi rad na pronalasku nestalih osoba bio što uspješniji.
Federalni hidrometeorološki zavod izdao je narandžasto upozorenje zbog obilnih padavina u BiH.
Prema današnjoj prognozi za područje Hercegovine se prognozira 50 do 80 litara padavina po metru kvadratnom. Za centralnu i jugozapadnu Bosnu prognozira se 25 do 50 litara padavina po metru kvadratnom.
“Budite spremni da zaštitite sebe i svoju imovinu. Plavljenje imovine i saobraćajnih mreža su moguće. Poremećaj u snabdijevanju električnom energijom, vodom i u komunikacijama je moguć. Može biti potrebna i evakuacija. Djelujte u skladu sa savjetima koje su dali ovlašteni organi”, navodi se o saopćenju FHMZ.
U centralnim, istočnim i sjeveroistočnim područjima pada slab snijeg. U Hercegovini je većinom mala do umjerena naoblaka. Oblačno je na sjeveru Hercegovine.
Temperature zraka izmjerene u 07:00 sati (°C): Bjelašnica -10; Ivan-sedlo -3; Banja Luka, Sanski Most i Sarajevo -1; Bugojno i Tuzla 0; Bihać, Bijeljina, Doboj, Drvar, Gradačac, Jajce, Livno i Zenica 1; Grude 3; Trebinje 4; Mostar 6; Neum 7°C. Atmosferski pritisak u Sarajevu iznosi 932hPa, za 12hPa je manji od normalnog i raste.
This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.
Strictly Necessary Cookies
Strictly Necessary Cookie should be enabled at all times so that we can save your preferences for cookie settings.
If you disable this cookie, we will not be able to save your preferences. This means that every time you visit this website you will need to enable or disable cookies again.