Arhiva oznaka: vijesti

Životno putovanje Mirhete Omerović-Smajlović započinje kao sasvim tipična, bosanska priča.

Rođena u selu nadomak Srebrenika, odrasla je uz svoje roditelje i sestru.

• Završila sam osnovnu školu u Dubokom Potoku, a srednju ekonomsku u Srebreniku. Oba su mi roditelja nezaposleni, s tim što je babo invalid – priča Mirha za politicki.ba.

“Babu je rat potpuno promijenio. Teško je psihički obolio, odmah su mu dali otkaz, a nekoliko godina kasnije dobio je invalidsku penziju”, priča Mirha. 

Uz bolesnog oca i majku koja se borila da ih prehrani, Mirha i njena sedam godina starija sestra Fikreta izrasle su u vrijedne osobe. Radila je kao dopresjednica Mreže vijeća učenika za cijelu Bosnu i Hercegovinu, a kao aktivistica podržavala je rad i Asocijacije srednjoškolaca u BiH.

• Osim školskim obavezama u školi sam se posebno posvetila aktivizmu i već kao djevojčica istupala sam otvoreno i borila se za bolje. Taj trud su vazda nagrađivali raznim titulama pa sam u osnovnoj, a i srednjoj školi bila učenica generacije – kaže ona.  

Kada je bila pri kraju srednje škole, počela je dobivati pozive s fakulteta.

• Sa 17 godina sam završavala srednju školu i u potrazi za novim izazovima odlučila sam svoje više obrazovanje ipak steći na stranom univerzitetu. Kroz sav taj aktivizam spoznala sam da bosanski sistem nije za mene. Previše sam (bila) iskrena i nagla. Istina je i da sam bježala od mogućnosti da budem povrijeđena ili da se uništi taj djetinjasti polet koji živi u meni – priča Mirha dalje.
• U tom periodu velikih odluka pomogla joj je njena sestra Fikreta, koja je do tada već osnovala svoju porodicu i nakon završenog fakulteta žurnalistike započela novi život i karijeru u Italiji. Nakon položenog prijemnog ispita iz matematike, Mirha biva primljena na diplomski studij Ekonomije i menadžmenta na Univerzitetu Ca´Foscari u Veneciji.

• Svaki početak je težak, ali moja sestra i zet pružili su mi dom i svu podršku koja mi je tada bila potrebna. Nije bilo jednostavno vozariti svaki dan po tri sahata do Venecije i nazad, ali vrijedilo se boriti – navodi.

Mirha ističe kako je u ovakvim životnim situacijama najvažnija podrška porodice i ljudi koji nas okružuju.

• Meni je bio dovoljan vjetar u leđa što je moja majka vjerovala u mene i što mi je dopustila da se borim za svoje bolje sutra – prisjeća se Mirha. 

Nakon nekog perioda uspijeva dobiti posao na pijaci.

• Radila sam od četvrtka do nedjelje po 12 sati za jednu firmu iz Austrije. Prodavala sam ljekovitu mentu prolaznicima. Bio je izazov raditi i pričati na italijanskom, ali sam se nekako snalazila jer je zarada bila fantastična! Pored toga, počela sam raditi i na fakultetu kao ispomoć statističkom odjelu – priča nam Mirha. 

Pošto je uspjela omogućiti svoju finansijsku egzistenciju, Mirha se seli u Veneciju.

• Dobra stvar u svemu bila je da školarinu nisam morala plaćati – s olakšanjem govori.

Po njenoj priči djeluje vrlo jednostavno raditi četiri dana, a studirati tri u sedmici. Ali kada je ova djevojka pronalazila vrijeme da uči?

• Učila sam gdje sam stizala. Nekad na klupi dok sam imala pauzu na poslu, a često u vozu ili autu. Puno sam pamtila i s predavanja – dodala je.

Druga godina donijela je sa sobom veliko olakšanje, jer ju je italijanska vlada nagradila sa duplom stipendijom.

• Dobila sam nekih 8.000 eura. Za mene je to bilo kao da sam dobila milijarde – sjeća se Mirha. 

Iako je otišla iz BiH, ona je nastavila aktivno promovirati našu zemlju i usavršavati svoje debatne i političke sposobnosti.

• Za mene je studij u inostranstvu trebao biti samo jedna faza daleko od kuće. Bila sam ubijeđena da ću se na koncu vratiti u BiH – kaže Mirha.

Učestvovala je na mnogobrojnim konferencijama u Rusiji, Armeniji, Austriji, pa čak i u Ujednjenim nacijama u SAD.

„Nakon druge godine studija, tražila sam novi izazov. Drugačiji ljudi, kulture i okruženje za mene predstavljaju sreću“.

Tako Mirha odlazi u Švedsku na razmjenu studenata, gdje je pola godine provela studirajući na Univerzitetu Linkoping.

• Interesantno je da gdje god bih putovala, nailazila sam na naše ljude koji su radili na promociji Bosne i Hercegovine – ističe ona.

Prenosi i da je priču o njoj i njenoj sudbini objavio i Branko Tomić u svojoj knjizi „Švedskom Bosna probeharala“. 

Nakon povratka iz Švedske, Mirha završava svoj diplomski studij i upisuje dupli magistarski program.

• Ideja ovog programa jeste da studenti pohađaju jednu godinu studija u Italiji, a drugu u Njemačkoj. Naposlijetku, dobivaju se oba zvanja – kaže Mirha.

Tako je u roku od dvije godine završila studij Internacionalnog menadžmenta u Italiji i Međunarodne ekonomije i biznisa u Njemačkoj. 

• Tokom prve godine magistarskog studija bila sam učenica i Internacionalnog koledža u Veneciji. Prelijepo iskustvo. Imali smo godinu dana hotelski smještaj, plaćenu školarinu i dodatne časove iz kulture i nauke – prisjeća se Mirha.

Na toj godini odradila je i svoje prvo stažiranje u BiH.

• Igrom slučaja upoznala sam Dr. Ganića na jednoj konferenciji u BiH. On mi je ponudio priliku da naučim o radu SSST fakulteta i steknem malo akademskog iskustva. Tokom te prakse shvatila sam da sam se odvikla od bosanske svakodnevnice. Nekako sam se osjećala nesigurno i konstantan priliv apsurdnih tema počeli su buditi sumnju u moju namjeru povratka – ispričala ja.

Iako je počela sumnjati u svoju želju za povratkom, na drugoj godini magistarskog studija živi u Štutgartu, ali svoje vrijeme provodi većinom u Vijeću Evrope u Strazburu.

• Pri Vijeću Evrope postoji projekat koji se fokusira na izgradnju povjerenja među ratom podijeljenim općinama. Radila sam kao saradnik na tom projektu – kaže Mirha.

Međutim, kako se projekat bližio kraju njeno interesiranje sve više se počelo udaljavati od politike i okretati u smjeru robotike i digitalizacije.

• Nekako sam više bivala razočarana u vrijednosti naših političara. Počela sam imati osjećaj da savjest više ne postoji, pa sam se počela baviti tematikama koje nemaju veze sa politikom – dodao je. 

Nakon stažiranja, na koncu svog studija, Mirha biva i gost u emisiji “U tuđoj avliji” koju vodi i uređuje naš poznati humorista Osman Džiho. Cijeli razgovor sa Mirhom možete pogledati ovdje: Osman Džiho I U tuđoj avliji I Mirheta Omerović – YouTube.

U sklopu ovog programa Džiho organizira i godišnje okupljanje gostiju serijala u Štutgartu. Tu upoznaje mnoštvo naših uspješnih ljudi iz raznih sfera, a ukazuje joj se prilika i za stažiranje na projektu digitalizacije i finansija u Mercedes-Benz AG kompaniji. 

• Karijera je u životu vrlo važna, ali moj privatni život i porodica su mi na prvom mjestu – ističe Mirha koja se na ljeto 2018. godine udaje, ali i završava stažiranje.

Pri završetku stažiranja, Mirha uspijeva dobiti poziciju doktorskog studenta u sklopu Mercedes-Benza, te počinje pisati doktorsku disertaciju na tematiku digitalizacije i digitalne transformacije na Tehničkom Univerzitetu Darmštat. Do sada je već objavila svoja tri naučna rada, a jedan od tih radova predstavljala je i na Međunarodoj konferenciji o sistemskim naukama na Havajima u SAD. 

• Nakon dvije godine doktorskog studija, rodila sam kćerku koja sad već ima godinu dana. Disertaciju privodim kraju, a od septembra ove godine radim kao konsultant za digitalizaciju u istoj kompaniji – priča Mirha.

Ona se nada i da će tezu odbraniti do kraja naredne godine te sa samo 28 godina zaraditi svoju titulu doktora nauka.

Na pitanje da li se planira vratiti u Bosnu i Hercegovinu odgovara:

• Možda sam mlada da kažem da sam umorna od apsurdnih tema, ali stvarno jesam. Volim svoju državu i pokušavam da podržim ovako iz daleka – kaže Mirha kroz smijeh.

“Trenutno sam donatorica BHFF-a (Bosnian Futures Foundation) i u sklopu te fondacije radim kao mentorica mladim studentima iz BiH. Možda jednog dana se ponovo probudi ta želja, ali za sada se želim fokusirati da ostvarim svoje lične ciljeve i brinem za svoju porodicu”. 

HAYAT.BA

Objava Mirhetin put od trnja do zvijezda: Djevojka iz Srebrenika stigla do visoke pozicije u Mercedes-Benzu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

PREMA rezultatima istrage koje je objavio makedonski portal Infomax, požar autobusa u Bugarskoj, koji je odnio čak 46 života, uzrokovali su kanisteri goriva i velika količina pirotehnike.

Podsjetimo, u teškoj prometnoj nesreći, koja se dogodila u utorak ujutro, poginulo je 46 ljudi, od čega 12 djece. Među poginulima je i cijela porodica s četverogodišnjim blizancima.

Jučer je objavljeno da je autobus, registriran u Sjevernoj Makedoniji, vozio kanistere s gorivom, a prema informacijama koje je objavio Infomax, sumnja se na to da su u autobusu bili skriveni gotovo tona goriva i 30.000 petardi.

Vatra planula u dijelu autobusa u kojem se nalazio tajni spremnik goriva

Infomax navodi da je spremnik u kojem se nalazila oko tona goriva bio smješten u prednjem dijelu autobusa, u kojem je, prema prvim rezultazima istrage, planula vatra, koja je vrlo brzo progutala cijeli autobus.

Vjeruje se da tajni spremnik s tonom goriva objašnjava zašto se plamen pojavio tako iznenadno i proširio tako brzo.

Eksplodiralo 30.000 petardi?

Istragom je, navodi Infomax, otkriveno i da se u autobusu nalazilo oko 30.000 petardi koje je netko pokušao prošvercati u Sjevernu Makedoniju.

Prema istom portalu, vjeruje se da su petarde eksplodirale i tako putnicima dodatno skratile vrijeme koje su imali da izađu iz autobusa.

Vlasti još nisu službeno potvrdile ulogu švercanog goriva i petardi u požaru, jer je istraga još uvijek u toku.

Objava U busu u kojem je izgorjelo 46 ljudi švercali 30.000 petardi i tonu goriva? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Svečanim polaganjem cvijeća na spomen obilježjima borcima palim u odbrambeno-oslobodilačkom ratu 1992. – 1995. i u narodnooslobodilačkom ratu 1942. – 1945., kao i svečanom sjednicom Gradskog vijeća, u Srebreniku je danas na prigodan način obilježen Dan državnosti BIH.

Na obilježavanju jednog od najbitnijih datuma u historiji naše zemlje prisustvovale  su delgacije Gradske uprave, boračkih organizacija, političkih stranaka, javnih ustanova i udruženja građana.

Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća prigodan referat povodom Dana državnosti podnio je gradonočelnik Srebrenika Nihad Omerović, a upriličen je i kulturno-umjetnički program uz nastup članova udruženja Sevdah koncept i srebreničkih srednjoškolaca.

Objava U srebreniku obilježen Dan državnosti BIH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U Ateljeu Ismet Mujezinović u organizaciji Fondacije CURE i UG “Ženska vizija” Tuzla održan okrugli sto na temu “Zagovaranje i promocija ženski prava u Tuzli”.

Promotori na ovu temu su bili Medina Mujić iz Fondacije CURE iz Sarajeva, pomoćnica gradonačelnika Tuzle Asja Režić, i predsjednica UG “Ženska vizija” iz Tuzle Amela Hajvaz.

Medina Mujić je govorila o položaju žena sa posebnim fokusom na marginalizovane i manjinske grupe žena u Tuzli sa preporukom za dalje djelovanje.

Asja Redžić je nešto više kazala o ulogama lokalnih institucija u promociji ženskih prava.

Amela Hajvaz i UG “Ženska vizija” su mapirali probleme pojedinih ženskih grupa i udruženja u Tuzli i naglasila pravo na borbu za ženska prava.

O svemu ovome su medjima i naveli:

The post Danas u Tuzli održan: Okrugli sto “Zagovaranje i promocija ženskih prava u Tuzli” appeared first on Kameleon M&M.

Reditelj Peter Jackson montirao je 57 sati snimaka starih više od 50 godina u dokumentarni serijal “Get Back” koji prikazuje “Beatlese” kako pevaju, plešu, šale se, eksperimentišu s novim pjesmama i rješavaju njihove razmirice.

U trošnom londonskom studiju, Paul radi na ranoj verziji “I've Got a Feeling”, Yoko sjedi blizu Johna, George se bori da smisli tekst za “Something”, a Ringo žonglira sa svojim bubnjevima.

“Ovo su Beatlesi kakve nikada prije niste vidjeli. Kao ljudska bića”, rekao je Jackson, novozelandski režiser “Gospodara prstenova” i obožavatelj Beatlesa.

Prvobitno snimane tokom 22 dana u januaru 1969. godine, te trake nude potpuno drugačiji portret benda iz Liverpoola u mjesecima prije njihovog razlaza.

Za razliku od percipirane historije Beatlesa gdje četvorica muzičara više nisu mogli da podnesu da provode vreme zajedno, Jackson je predstavio “četiri momka koji su prijatelji i duboko poštuju jedan drugog”.

“Umjesto da viču i okrivljuju jedni druge, oni se samo sklone, budu profesionalni, imaju smisla za humor i nastave s tim. I na kraju završe s trijumfom”, rekao je Jackson .

Trodijelni dokumentarni film “The Beatles: Get Back” bit će objavljen na Disney+ u četvrtak, petak i subotu.

Trake su snimljene kada su se Paul McCartney, John Lennon, George Harrison i Ringo Starr upoznali kako bi napisali 14 pjesama, snimili novi album i dogovorili svoj prvi nastup uživo u tri godine. Taj sada već legendarni koncert 30. januara – na krovu sjedišta Apple Corpsa u centru Londona – bio je i njihov posljednji.

Snimci su prvobitno planirani za kraći dokumentarac – “Let It Be” koji je napravio Michael Lindsay-Hogg, a koji je objavljen u maju 1970., odmah nakon što je McCartney zvanično napustio bend.

Izvor: Klix.ba

The post Novi dokumentarac o Beatlesima donosi neobjavljene snimke iz perioda prije razlaza appeared first on Kameleon M&M.

Na konferenciji za medije u Elektroprivredi BiH kazano je kako pozdravljaju odluku sindikata da prekinu proteste u Sarajevu, ali da je neophodno brzo pokrenuti proizvodnju uglja.

Admir Andelija, direktor ove kompanije kazao je kako su pokušali u rudniku Kreka implementiramo “sporni” pravilnik i on se pokazao kao prilično dobar.

“Režijsko osoblje je imalo smanjenu platu pa je to imalo određen efekat uštede. Princip nagrađivanja učinka je mogao donijeti i mnogo veće plate, a on je bio kamen smutnje”, naveo je on.

U Elektroprivredi su sretni zbog prekida protesta rudara u Sarajevu.

“Pozdravljam odluku sindikata da odustanu od protesta u Sarajevu i vrate se u rudnike jer problema treba rješavati u našoj kući. To je hrabra odluka”, kazao je on.

Andelija je kazao kako je proizvodnja u Termoelektrani Tuzla i od ranije opterećena nestašicama uglja te da se on rješava nabavkom iz rudnika u Stanarima.

“Odluka je da se Blok 4 i Blok 6 stave van snage. Bolja situacija je u Kaknju, ali će zbog povećane potrošnje i on ispaštati. To je razlog zbog čega bi rudnici trebali što prije početi s proizvodnjom. Protiv sam da kompromis bude na teret Elektroprivrede. Ne mogu se rudnici finansirati samo iz Elektroprivrede, treba potražiti i druge izvore”, zaključio je Andelija.

Ponovio je kako se po novim pravilnicima ne smanjuje plata radnika u proizvodnji, već samo režijskom osoblju te kako radnika u proizvodnji nedostaje.

Izvor: Klix.ba

The post Admir Andelija: Protiv sam kompromisa na štetu Elektroprivrede appeared first on Kameleon M&M.

Delegacija  Vlade Tuzlanskog kantona, Gradske uprave u Srebreniku i menadžment  JU Centar za kulturu i informisanje Srebrenik  danas su u ovoj ustanovi održali sastanak na kojem se razgovoralo o projektu utopljavanja zgrade srebreničkog Doma kulture. Radi se o izuzetno bitnom projektu, kako za stvaranje boljih uslova za kulturne sadržaje, tako i za smanjenje zagađenosti zraka u užem gradskom jezgru  Okvirna vrijednost  ovog projekta je 350 000 KM, a planirano je da u narednoj godini, u skladu s mogućnostima, bude podržan iz gradskog i kantonalnog budžeta.

Sastanku su prisustvovali Zlatan Muratović – Ministar za kulturu, sport i mlade TK,  Zvjezdan Karadžin – Ministar prostornog uređenja i zaštite okolice TK, gradonačelnik Srebrenika Nihad Omerović sa saradnicima, te  Mirza Ibrišimović – Direktor JU Centar za kulturu i informisanje Srebrenik.

Gradska uprava u Srebreniku u prošloj godini realizovala je 315 000 KM vrijedan projekt toplifikacije užeg gradskog jezgra čiji je cilj priključenje stambenih i poslovnih objekata  na jedinstveni sistem grijanja. Na taj način stvoreni su uslovi i da se srebrenički Dom kulture, kao jedan od većih zagađivača zraka, toplotom snabdijeva iz Gradske toplane, međutim preduslov za ekonomično korištenje toplotne energije jeste kvalitetna termoizolacije ovog objekta.

Na sastanku je izražen optimizam kada je u pitanju realizacija projekta utopljavanja objekta srebreničkog Doma kulture i to bi trebala biti najveća pojednična investicija na  objektu otkako je izgrađen prije 40 godina i koji je centar skoro svih kulturnih dešavanja u Srebreniku.

Objava Planirano utopljavanje zgrade Doma kulture u Srebreniku pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Zbog trenutnih dešavanja uvezi sa rudnicima Koncerna EPBiH i neizvjesne isporuke uglja iz Rudnika „Kreka“ upitna  je dalja proizvodnja električne i toplotne energije u Termoelektrani „Tuzla“, uz sve izvjesniju redukciju u isporuci i snabdijevanju kupaca, saopćeno je iz elektroprivrede BiH.

Kako navode, trenutne zalihe mješavine uglja za rad toplifikacijskog Bloka 4 su dostatne za dva dana rada postrojenja.  S ciljem  obezbjeđenja toplotne energije za grijanje gradova Tuzla i Lukavac za period trajanja neizvjesne situacije u snabdijevanju ugljem, Termoelektrana „Tuzla“ je primorana obustaviti rad Bloka 4 večeras u 22 sata. Kao zamjenski kapacitet za toplifikaciju Tuzle i Lukavca, u 18 sati u pogon će biti uključen Blok 3 sa jednim kotlom.

U narednoj sedmici za koju je prognozirano zahlađenje, Blok 3 će biti u pogonu sa oba kotla. Potreban ugalj za rad Bloka sa oba kotla u količini  2.500 tona dnevno, je moguće obezbjediti iz rudnika Banovići i Stanari.

U navedenom periodu proizvodnja električne energije i tehnološke pare za industriju će se obavljati samo na Bloku 6 čiji rad je otežan. Zalihe uglja za ovaj  Blok su iscrpljene i rad se bazira na protočnom prijemu što podrazumijeva da se sve isporučene količine uglja odmah transportuju u proizvodni proces.

Zbog svega navedenog izvjesno je reduciranje u snabdijevanju kupaca električnom i toplotnom energijom, te tehnološkom parom.

Zbog otežanog rada u Termoelektrani „Tuzla“,  sva tri bloka Termoelektrane „Kakanj“ su u pogonu. Zalihe uglja na depoima su dovoljne za rad postrojenja  u narednih 15 dana, navodi se u saopćenju.

Objava Elektorprivreda BiH: Termoelektrana večeras obustavlja rad Bloka 4 pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U posljednja 24 sata u TK registrovano je 140 novozaraženih osoba korona virusom, a testirana su 493 uzorka.

Novozaražene osobe registrovane su u Tuzli – 67, Gradačcu – 18, Gračanici – 14, Živinicama – 10, Srebreniku – devet, po pet novozaraženih registrovano je u Banovićima i Kalesiji, četiri u Kladnju, troje u Lukavcu, po dvoje u Čeliću i Teočaku, i jedna novozaražena osoba u Doboj Istoku.

U posljednja 24 sata od posljedica zaraze korona virusom preminule su tri osobe. Trenutno su korona virusom u TK aktivno zaražene 1.634 osobe, 144 osobe su hospitalizovane, šest je na mehaničkoj ventilaciji dok se ostale pozitivne nalaze u kućnoj izolaciji.

U Bosni i Hercegovini u protekla 24 sata registrovano je 825 slučajeva zaraze korona virusom, dok je zabilježeno 48 smrtnih slučajeva.

Objava U TK 140 novozaraženih osoba, u Srebreniku 9 pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić uputio je zahtjev predsjedavajućem Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Mirsadu Zaimoviću za sazivanje vanredne sjednice ovog doma na kojoj bi se raspravljalo o zahtjevima rudara.

Istovremeno je od federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Nermina Džindića i direktora JP Elektroprivreda BiH Admira Andelije zatraženo da Vladi hitno dostave informaciju vezanu za stanje u rudnicima i zahtjeve rudara, a koju će Vlada FBiH uputiti ka Parlamentu FBiH.

Objava Premijer Novalić zatražio vanrednu sjednicu Parlamenta FBiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Zbog hroničnog umora zdravstvenog osoblja JZU UKC Tuzla, te imajući u vidu povećanje broja osoblja pozitivnog na Covid 19, UKC Tuzla planira formirati posebno Covid odjeljenje, rečeno je na danas na sastanku Koordinacionog tijela Vlade Tuzlanskog kantona za praćenje stanja pandemije COVID-19.

Ovim će se riješiti problem privremenog raspoređivanja radnika. Koordinaciono tijelo dalo je danas i podršku naporima UKC-a da kadrovski ojačaju Covid odjeljenje u narednom periodu, prije svega u smislu zapošljavanja dodatnih zdravstvenih radnika, ljekara i medicinskog osoblja.

U tom smjeru, pokušat će se iznaći sredstva putem Zavoda zdravstvenog osiguranja, a sagledat će se i mogućnosti zapošljavanja putem programa Zavoda za zapošljavanje TK i Ministarstva za boračka pitanja TK.

Kada je u pitanju provedba higijensko-epidemioloških mjera, istaknuto je da će policijski službenici u narednim danima nastaviti kontrolisati provođenje mjera koje su donesene Odlukom Kriznog štaba ministarstva zdravstva TK,  te  u svim situacijama gdje je zabilježeno kršenje propisanih mjera izricati odgovarajuće sankcije.

Danas je odlučeno i da se krene u kvalitetniju pripremu za provedbu restriktivnijih mjera koje je, za nakon 20. decembra, najavila Vlada FBiH.

Imajući u vidu pritisak kojem je izložen UKC Tuzla, Krizni štab Ministarstva zdravstva će apelovati na ustanove primarne zdravstvene zaštite u smislu njihove veće otvorenosti prema građanima, a sve u cilju rasterećenja kapaciteta i osoblja UKC-a Tuzla.

Danas je istaknuto i da su aktivnosti promocije imunizacije stanovništva na mjestima masovnog okupljanja, a koje su provedene u tržnim centrima u Tuzli, Živinicama i Gračanici, rezultirale značajnijim odzivom stanovništva na vakcinaciju.

Navedene aktivnosti su doprinijele da je procenat vakcinisanih osoba u našem kantonu porastao na 31%. U tom pogledu zatraženo je da ostalih 12 lokalnih zajednica da dostave izvještaj o provedenim aktivnostima u ovom smjeru.

Na kraju današnjeg sastanka članovi Koordinacionog tijela su još jednom uputili apel građanima Tuzlanskog kantona da se vakcinišu i time preveniraju obolijevanje ili teške simptome COVID-a 19.

The post UKC Tuzla planira formirati posebno Covid odjeljenje appeared first on Kameleon M&M.

Popularni holivudski glumac Dwayne Johnson izrazio je želju da se upravo on nađe u ulozi novog james Bonda, piše New York Post.

Popularni „Stijena“ (The Rock) želi da bude novi 007.

Posljednji James Bond bio je Daniel Craig koji je najavio da se povlači iz franšize nakon posljednjeg dijela koji je snimio.

Craigov peti nastup u ulozi britanskog špijuna u filmu „No Time to Die“, koji je došao u bioskope prošlog mjeseca, bio je njegov posljednji u ulozi.

Ovaj 53-godišnjak je zaštitno lice 007 od 2006. godine, kada je Craig prvi put igrao Bonda u filmu „Casino Royale“.

„Želio bih da krenem njegovim stopama i budem slijedeći Bond“, rekao je Johnson.

Ako bi Dwayne Johnson preuzeo ulogu ikone filmskog lika, kako piše New York Post, on bi postao deveti glumac koji bi igrao tajnog agenta MI6, prenosi Danas.

Izvor: Ba.n1info.com

The post Dwayne Johnson želi biti novi James Bond appeared first on Kameleon M&M.

Holandski parlament danas je usvojio inicijativu u kojoj se od vlasti te zemlje traži da od partnera u Evropskoj uniji traže sankcije usmjerene na Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a i član Predsjedništva BiH, zbog negiranja genocida u Srebrenici.

Inicijativu je podnio zastupnik partije DENK Tunahan Kuzu, a prilikom glasanja na sjednici podržalo ju je 117 zastupnika, dok je 33 bilo protiv.

Članovi parlamenta pozivaju vladu te zemlje da se u Evropskoj uniji, čija je Holandija članica, zalaže za sankcije usmjerene direktno protiv Milorada Dodika i njegovog kruga moći “kako bi se održao pritisak na dio bosanskih Srba bez uticaja na narod Bosne”, piše Al Jazeera Balkans.

U inicijativi se traži od ministra vanjskih poslova Holandije da pošalje hitno pismo kolegama iz zemalja članica EU-a u kojem će ih pozvati da se distanciraju od Dodikovih izjava kojima negira genocid nad Bošnjacima, koji je Vojska Republike Srpske predvođena osuđenim ratnim zločincima Ratkom Mladićem i Radovanom Karadžićem počinila u Srebrenici od 11. do 18. jula 1995. godine.

Izvor: Klix.ba

The post Holandski parlament traži sankcije EU-a protiv Milorada Dodika appeared first on Kameleon M&M.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Christian Schmidt je u Washingtonu, gdje se sastaje na najvišim američkim diplomatama.

Schmidt u intervjuu za Glas Amerike govori o ciljevima boravka u SAD, te sumira iskustva svog kratkog ali dinamičnog diplomatskog angažmana u Bosni i Hercegovini.

Glas Amerike: Visoki predstavniče Schmidt, koja je svrha vaše posjete Sjedinjenim Državama i šta vjerujete da ste do sada postigli?

Schmidt: Veoma je važno da se sastanem sa jednim od ključnih partnera implementacije Daytonskog sporazuma, da se informišem o stanju u BiH, i da se konsultujem o budućim zajedničkim odlukama u skladu sa mojom nadležnošću i nadležnostima međunarodne zajednice.

Glas Amerike: Ali imate puno Amerikanaca u BiH. Imate američkog ambasadora, imate svog zamjenika, Michaela Scanlona, ambasadora OSCE-a, a nedavno je bilo dosta posjeta zvaničnika iz DC-a – Palmera, Escobara i Cholleta. S kim ste još trebali razgovarati u Sjedinjenim Državama?

Schmidt: Mislim da je veoma važno vidjeti ljude u State Departmentu na vodećem nivou, na primjer Karen Godfrid, koja je odgovorna za Evropu. Upoznaću ljude u NSC-u (Vijeće za nacionalnu sigurnost). Moj utisak je da je ovo veoma važno, ne samo da se sretnemo u Sarajevu, gdje neki ljudi – ne međunarodna zajednica, već neki lokalni političari – imaju ideju da se svijet okreće oko Sarajeva ili Bosne i Hercegovine, što nije slučaj. Moramo prilagoditi aktuelnu situaciju pozivajući se na Dayton.

Glas Amerike: Šta mislite kada kažete prilagoditi?

Schmidt: Moramo priznati da se Dayton ne poštuje, posebno zbog postupaka gospodina Dodika. Treba razgovarati o tome kako ćemo se nositi s tim, šta je budućnost je da BiH nekako obezbijedi članstvo u Evropskoj uniji i koji bi sljedeći koraci trebali biti. Dakle, ne radi se samo o sastancima u Washingtonu D.C., već i u Briselu i drugim glavnim gradovima kao što je London.

Glas Amerike: U svom nedavnom izvještaju upućenom generalnom sekretaru UN-a, tvrdite da je BiH u najopasnijem položaju od rata. Spominjete potencijalnu ‘nepopravljivu štetu’ ako se stvari nastave. Jesam li u pravu?

Schmidt: To je tačno. Ne mislim na vojno povećanje napetosti, već na nefunkcionalnost države u cjelini. Neki ne prisustvuju nijednoj sednici parlamenta, vlade, predsjedništva. Dakle, oni ne donose nikakve odluke. Na primjer, nemamo budžet. Postoji samo privremeni budžet. Ova disfunkcionalnost se prelijeva u destruktivnu situaciju. Država neće moći djelovati ako im ne pomognemo da se vrate za sto.

Glas Amerike: Pogledao sam akcije koje ste preduzeli, a ima ih jako malo. Napisali ste pismo Vijeću ministara. Izrazili ste javnu podršku Upravnom odboru Centralne banke da nastavi sa radom. Dakle, s obzirom na hitnu situaciju, i s obzirom da je vaš posao da podržavate Dayton, kako objašnjavate nedostatak konkretne akcije?

Schmidt: Mislim da postoje pitanja na kojima sam radio, posebno na slučaju Centralne banke, koja su razrađena nekako tihim, zakulisnim radom. Preferiram to, jer ova zemlja mora sama da donosi odluke.

Moj stav, kao nekoga ko bi potencijalno mogao samo da naređuje i upravlja državom, je da to nije ono što bi budućnost trebala biti. Oklijevam da iskoristim takozvane bonske ovlasti. Imam puno zahtjeva samo da nekoga smijenim sa pozicije. To je korišteno ranije. To se može uraditi samo pomoću ‘štapa i mrkve’. Štapovi bi mogli biti poništavanje zakona, ili zamjena zakona koji ne ispunjavaju zahtjeve Daytonskog mirovnog sporazuma. Imam konačno pravo na tumačenje.

Rekao sam, u mojoj ladici su instrumenti i imam ključ od ladice. Znam kako da ga otvorim. Niko ne bi trebao pogrešno shvatiti da je to znak da ih nikada neću iskoristiti. Mogli bismo doći u takvu situaciju, ali ovo nije trenutak.

Glas Amerike: Mnogi ljudi kažu da se duže vrijeme ne radi ništa osim što se priča, a situacija se samo pogoršava. Spomenuli ste promjenu zakona, ali ako se zakoni svakako ne poštuju, šta onda da radite? Ima dosta primjera u BiH da je Ustavni sud donio odluku, a ona se ne provodi. Problem nije zakon. Problem je implementacija.

Schmidt: Zbog toga sam napisao u svom izvještaju Ujedinjenim nacijama da vidim vrlo tešku situaciju, toliko destruktivnu, da se postojanje i suverenitet države može dovesti u pitanje. Radije bih razmislio da li postoje stvari koje bismo mogli izmijeniti u konstrukciji Daytona. Daytonska konstrukcija ima veoma sofisticirane kontrole i ravnoteže. A ideja je bila da te kontrole i ravnoteže garantuju uticaj tri naroda i dva entiteta, i da onda mogu da rade zajedno. Sada vidimo da kontrole i ravnoteže vode ka blokadi.

Glas Amerike: Dayton se oslanja na dvije komponente kako bi bio uspješan. Imate civilnu komponentu za koju ste zaduženi da implementirate, a zatim imate vojnu komponentu za koju je EU trenutno odgovorna kroz operaciju Althea. Zvaničnici Pentagona su izjavili da operaciji Althea nedostaje oko 4.300 vojnika da bi bila vjerodostojna kao snaga za odvraćanje. Postojala je nada da će EU malo povećati broj vojnika, ali u svom izvještaju navodite da procjena toga da li bi se to trebalo dogoditi trebala doći tek ako Republika Srpska počne da formira svoje jedinice. Da li je tačno da biste čekali da oni preduzmu nezakonitu akciju i počnu da formiraju paravojne jedinice?

Schmidt: Mislim da je dobra vijest da zajedno možemo riješiti mogućnost jednostranog raspuštanja vojske. Vojska Republike Srpske neće biti formirana. Posljedice toga su vrlo jasne, uključujući i moju stranu. Nakon što sam razgovarao sa generalnim sekretarom NATO-a prošle sedmice, rekao bih da se ne radi o povećanju prisustva, već o prisustvu koje se može smatrati opredjeljenjem međunarodne zajednice da doprinese implementaciji Daytona.

To znači da treba postojati saradnja između Evropske unije i NATO-a. NATO je prisutan u Sarajevu. Trebalo bi biti jasno da ako se stvari zakomplikuju, da Evropska unija, EUFOR i NATO, preko takozvane komandne i strategije „Berlin plus“ mogu povećati svoje prisustvo. Ne vidim potrebu za tim u ovom trenutku, ali mislim da moramo biti svjesni situacije.

Glas Amerike: Mnogi analitičari, posebno američki, smatraju da Evropljani imaju čisto jednodimenzionalni pristup. Mnogi su zabrinuti da se greške iz 1990-ih ponavljaju i da Evropljani ništa nisu naučili.

Schmidt: Ja sam Evropljanin, ali sam neko ko je veoma posvećen tome da ne postoje samo mrkve, već i štapovi. Moramo razmišljati o prelazinim koracima da zadržimo zamah, kao i da nemamo samo jednodimenzionalni pogled, jer je ovaj region od strateškog interesa. Ako bi došlo do raspada, to bi se odjednom odrazilo na cijelo susjedstvo. Evropa i Zapad imaju strateški interes da ovaj region održe stabilnim.

Glas Amerike: Dakle, da rezimiramo, sada gradite strategiju razumijevanja u glavnim gradovima širom Evrope i ovdje u Sjedinjenim Državama da dođe do promjene mentaliteta?

Schmidt: Trebao bih biti pošten posrednik ne samo između ljudi u BiH, već i međunarodne zajednice. Neki od njih se nisu fokusirali na ovu regiju. Moj posao je da pružim više razumijevanja.

Glas Amerike: Dolazite iz moćne zemlje. Bili ste član Bundestaga više od 30 godina. Imate impresivnu biografiju? Angela Merkel vas podržava. Milorad Dodik, s druge strane, ima manje ljudi nego što je Njemačka nedavno primila migranata, ne može finansirati svoj budžet osim da traži od međunarodne zajednice i međunarodnih institucija kredite ili proda obveznice. Za razliku od, na primjer Lukašenka, on nema vojni ili obavještajni aparat. Pa ipak, on “gazi” preko međunarodne zajednice i to već duže vrijeme. Gotovo svakodnevno, ne poštuje vas i vašu instituciju? Kako na to reagujete?

Schmidt: Mislim da moramo shvatiti da više nije moguće samo reći: ‘OK, ovo je samo balkanska retorika’. Zbog toga veoma intenzivno tražim zajedničku aktivnost. Izgubio je veliku podršku građana. Postoje neke glasine, ne mogu to dokazati, da će se nadležni baviti pitanjima vezanim za korupciju.

Moramo djelovati, a to nije bio slučaj u posljednjih 10 godina. Moramo ga obeshrabriti da to može biti uspješan način. Nadam se i vjerujem da se to može obuzdati, ali potrebna nam je odlučna akcija, ne samo za mene, već i podrška međunarodne zajednice. To je ono na čemu radim.

Glas Amerike: Jedno od pitanja sa kojima se OHR morao pozabaviti je nedostatak kredibiliteta zbog ovog nedostatka aktivnosti tokom više godina. Republika Srpska, također, tvrdi da je svaka odluka koju donesete nelegitimna i da nemate mandat. Ali i u Federaciji, postoji nedostatak povjerenja prema vama zbog vaših odnosa u Bundestagu s drugim članovima EPP-a, uključujući HDZ u Hrvatskoj. Dakle, postoji nedostatak povjerenja u vas od strane većine aktera u BiH. Kako to prevazići?

Schmidt: Poštujem sve izabrane ljude u BiH, ali ću se osvrnuti na austrijskog cara Franza Josepha koji je rekao, ‘Dobro sam vladao ako je sav moj narod nezadovoljan sa mnom.

KLIX.BA

Objava Schmidt poručio iz Washingtona: Vojska Republike Srpske neće biti formirana pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Utvrđivanje najboljih primjera iz prakse u pružanju podrške žrtvama krivičnih djela počinjenih iz mržnje u Jugoistočnoj Evropi bilo je centralna tema regionalne konferencije koju je 23. novembra 2021. godine organizirala Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini (BiH). Regionalna konferencija bila je posvećena razvoju konkretnih domaćih inicijativa i pružanju pomoći u sprečavanju širenja krivičnih djela iz mržnje počinjenih na osnovu nacionalne ili vjerske pripadnosti na teritoriju drugih država.

Konferencija je okupila predstavnike organa izvršne i sudske vlasti te civilnog društva, kao i socijalne radnike iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije. Događaju su prisustvovali i predstavnici terenskih misija OSCE-a u navedenim zemljama, kao i predstavnici Ureda OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava. Također su prisustvovali i predstavnici Kosova.

Učesnici konferencije analizirali su postojeće modele pružanja podrške žrtvama krivičnih djela počinjenih iz mržnje u Jugoistočnoj Evropi, identifikovali pozitivne aspekte, utvrdili nedostatke te sugerisali daljnje aktivnosti u cilju otklanjanja uočenih manjkavosti.

„Krivična djela iz mržnje u Jugoistočnoj Evropi dijele brojna zajednička obilježja i obrasce, a jedan od njih je i nepovoljan položaj žrtava krivičnih djela počinjenih iz mržnje i izostanak institucionalne podrške. Uvažavanje, podrška i zaštita žrtava i njihovih zajednica veoma su važni i često zanemareni elementi sveobuhvatnog odgovora na krivična djela iz počinjena mržnje“, izjavila je Jasna Dobričik, šefica Odjela za ljudsku dimenziju pri Misiji OSCE-a u BiH.

„Cilj ove konferencije je pomoći da se popune praznine u pružanju podrške žrtvama i dopune postojeće strukture i resursi. Kao profesionalci u različitim područjima rada, naš je zadatak da otvorimo raspravu o ovoj temi i pobrinemo se da ona ostane aktivna i relevantna, u interesu društava ove regije“, dodala je Dobričik.

OSCE od 2012. godine doprinosi uspostavi saradnje i koordinacije u rješavanju problema uzrokovanih krivičnim djelima iz mržnje, u cilju smanjivanja potencijalnih prijetnji po stabilnost regije.

Objava Unapređenje podrške žrtvama krivičnih djela počinjenih iz mržnje u fokusu aktivnosti OSCE-a u Jugoistočnoj Evropi pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.