Arhiva oznaka: vijesti

​Dvije iranske šahistkinje su se takmičile na međunarodnom šahovskom turniru bez hidžaba, prema medijskim izvještajima.

To je najnoviji od nekoliko slučajeva kada su iranske sportistkinje pojavile na takmičenjima bez hidžaba od početka protivvladinih protesta.

Iran je bio preplavljen demonstracijama protiv klerikalnog vođstva zemlje od sredine septembra, kada je 22-godišnja iranska Kurdkinja Mahsa Amini umrla u pritvoru policije za moral koja ju je zatvorila zbog “neprikladnog oblačenja”.

Iranian Chess masters Atousa Pourkashyan and Sara Khadem appeared in the FIDE championship today without the compulsory hijab.

Iranian women are forced to wear hijabs even in international settings if they are representing the country.#IranRevoIution#WomanLifeFreedom pic.twitter.com/0nrWU3Me3x

— Mo 💚🤍💔 (@MozFrame) December 26, 2022

Iranske novinske kuće “Kabarvarzeši” i “Etemad”, u izvještajima od ponedjeljka, rekle su da su se Sara Kadem i Atusa Pourkasian takmičile na FIDE Svjetskom prvenstvu u brzopoteznom i blic šahu u Almatiju u Kazahstanu, bez hidžaba – marame na glavi koje je obavezno prema iranskim strogim pravilima oblačenja.

Fotografije koje su objavile obje novinske kuće pokazuju ih bez marama tokom turnira. “Kabarvarzeši” je takođe objavila fotografiju na kojoj takmičarka nosi maramu, ali nije rekla je li snimljena na istom događaju, prenosi “New Arab“.

Objava Iranke se takmiče na šahovskom turniru bez hidžaba pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Jesenja sjetva prema dostavljenim podacima na području Tuzlanskog kantona realizovana je na površini od 6.626,50 ha, poljoprivrednog zemljišta, navodi se u danas usvojenom Izvještaju o realizaciji plana jesenje sjetve u 2022. godini za područje Tuzlanskog kantona na sjednici Vlade TK.

Planom jesenje sjetve u 2022. godini na području Tuzlanskog kantona planirana je sjetva žitarica, povrtnog bilja, industrijskog i krmnog bilja na površini od 7.317 ha, što ukazuje da sve planirane površine nisu zasijane, odnosno da je sjetva izvršena na oko 90% planiranih površina. Najveće površine zasijane su pšenicom i to 3.004 ha, odnosno 87,55 % od planiranih površina. Pšenica je zastupljena u procentu od 45,33 od ukupno ostvarenog plana jesenje sjetve svih kultura. Ostala strna žita su zasijana na površinama od 1.772,50 ha, što čini 93,06 % od planiranih površina za sjetvu tim kulturama. Industrijsko bilje zasijano je na površini od 10 ha što je 200 % u odnosu na plan. Povrtnim biljem zasijano je 497 ha, a što je 92,38 % u odnosu na plan. Od planiranih 1.482 ha za krmno bilje zasijano je 1.393 ha odnosno 93,99% u odnosu na plan.

Iako je sjetva izvršena na površini manjoj od planirane, ohrabruje uporedni podatak da je jesenja sjetva ove godine je ostvarena na površini koja je za 881,20 ha, odnosno 15,34% veća u odnosu na sjetvu u 2021. godini. Površina zasijana pšenicom kao najvažnijom strnom žitaricom je 3.004 ha, što je za 517 ha, odnosno 20,79% više u odnosu na prošlu godinu. Površina zasijana industrijskim biljem je ista kao i u prethodnoj godini. Sjetva povrtnih kultura veća je za 497,00 ha odnosno za 27,70% dok je sjetva krmnih kultura u odnosu na prošlu godinu veća za 100 ha odnosno za 15,34% .

Stepen realizacije jesenje sjetve po općinama/gradovima je različit i kreće se od 61,06% na području općine Teočak do 101,69 % na području općine Kalesija.

Iz prethodne tabele se vidi da je u 2022. godini u odnosu na 2021. godinu skoro u svim općinama i gradovima došlo do povećanja sjetvenih površina i to od 1,72% na području grada Gračanica, do 75,86 % na području općine Sapna. Samo u općinama Doboj Istok i Kladanj došlo je do neznatnog smanjenja sjetvenih površina dok su u općini Banovići zasijane površine na nivou prošle godine.

Objava Jesenja sjetva u TK izvršena na većim površinama nego 2021. godine pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Predsjednik NSRS Nenad Stevandić je rekao kako to više neće tolerisati

Zastupnik u Narodnoj skupštini RS Nebojša Vukanović udaljen je sa današnje posebne sjednice, nakon čega je objavljena kratka pauza od pet minuta.

Predsjednik NSRS Nenad Stevandić je rekao kako je Vukanović pričao 13 do 15 minuta mimo teme, te da to više neće tolerisati. Vukanović će se moći vratiti na sjednicu kada se bude raspravljalo o sljedećoj tački dnevnog reda. Vukanović je kritikovao prijedloge zakona, a u svojoj diskusiji dotaknuo se različitih tema. Vukanović je objavio i video, te tvrdi da su Stevandić i Ana Ljubojević likovali zbog njegovog izbacivanja.

Nakon što je Stevandić proglasio pauzu, Vukanović se obratio novinarima na press konferenciji, rekavši da se u svojoj raspravi osvrnuo na netačne podatke o cijenama koje su iznijeli poslanici vladajuće koalicije.

– Ovo je pokušaj gušenja naših prava i sloboda, a nisam upotrijebio nijednu tešku ni ružnu riječ. Ovo je apsolutizam kao u vrijeme kralja Čarlsa u Engleskoj – rekao je on.

Inače, na današnjoj, petoj posebnoj sjednici NSRS ponovo glasa o Zakonu o nepokretnoj imovini koji je poništio Ustavni sud.

Zbog čega je Vukanović izačen pogledajte u videu:https:

Objava Nebojša Vukanović udaljen sa sjednice NSRS pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U okviru manifestacije “Zimski grad Lukavac” u utorak se sprema velika zabava za najmlađe.

Na platou ispred Centra za kulturu Lukavac sutra će od 17 sati publiku zabavljati svima poznata lica, Kike Budalike i Medo Lino.

Pored pomenutih animatora mališani će imati priliku uživati u osavremenjenoj i šaljivoj bajci Narodnog pozorišta Tuzla “Kao mačak u čizmama” a nakon toga i u predstavi “Ljubičasto” Kamenog teatra 55 Sarajevo.

Sama manifestacija “Zimski grad Lukavac” trajat će do 9. januara 2023., a za posjetioce je i u nadolazećim danima  spremljen bogat kulturno-zabavni sadržaj.

Neki od bendova koji će imati nastup su i  VIS Kapitalisti, Vis Retro, Alter Acoustis i drugi.

Sve najave možete pratiti na FB stranici: https://www.facebook.com/zimskigradlukavac.

Zimski grad se realizuje u organizaciji Centra za kulturu i sport Lukavac, uz podršku Grada Lukavac i Turističke zajednice Grada Lukavac.

The post Zimski grad Lukavac – Sutra velika zabava za mališane appeared first on Kameleon M&M.

Službenici Jedinice granične policije BiH Gradiška lišili su slobode trojicu državljana Bosne i Hercegovine na osnovu raspisanih potraga na ulasku u BiH.

Naime, graničnim provjerama utvrđeno je da je Policijska uprava Mrkonjić Grad za M.B. (1998.) raspisala potragu zbog krivičnog djela “napad na ovlaštenu službenu osobu u vršenju službene dužnosti”, priopćeno je iz Granične policije BiH (GP BiH). Kontroliran je na Međunarodnom graničnom prijelazu Gradiška i predat službenicima Okružnog centra sudske policije Banja Luka.

Na istom graničnom prijelazu slobode je lišena i osoba inicijala E.O. (1996.) jer je ustanovljeno da je potražuje Općinski sud u Travniku zbog krivičnog djela “teška krađa” te je isti predat službenicima Centra sudske policije u Županiji Posavskoj.

Na prijelazu Gradina lišen je slobode A.M. (1998.) nakon što je ustanovljeno da je za njim Ministarstvo unutarnjih poslova Kantona Sarajevo raspisalo potragu zbog krivičnog djela “posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga”. Predat je službenicima MUP-a Kantona Sarajevo.

Iz Granične policije BiH su kazali kako su službenici Jedinice GPBiH Izačić otkrili dvojicu državljana BiH koje su potraživali nadležni organi na ulasku u našu zemlju na prijelazu Izačić.

E.D. (1998.) je lišen slobode jer je utvrđeno da ga potražuje Općinski sud u Cazinu zbog krivičnog djela “laka tjelesna povreda”. Predat je službenicima Centra sudske policije u Unsko-sanskoj županiji.

Osoba inicijala D.V. (1985.) zadržana je i predata službenicima Policijske uprave Bihać jer je za istom MUP Kantona Sarajevo raspisao potragu zbog krivičnog djela “krivotvorenje isprave”.

Službenici Jedinice GPBiH Zvornik lišili su slobode Ž.J. (1999.) jer je ustanovljeno da ga potražuje Osnovni sud u Zvorniku radi izdržavanja kazne zatvora. Državljanin BiH je kontroliran na ulasku u BiH na prijelazu Karakaj i predat službenicima Okružnog centra sudske policije Bijeljina.

Službenici Jedinice GPBiH Brod na ulasku u BiH na prijelazu Brod lišili su slobode S.P. (1977.). Utvrđeno je da ovog bh. državljanina potražuje Osnovni sud u Doboju zbog krivičnog djela “nasilje u obitelji ili obiteljskoj zajednici”. Predat je službenicima Okružnog centra sudske policije Doboj.

Službenici Jedinice GPBiH Orašje lišili su slobode dvojicu državljana BiH na ulasku u našu zemlju na prijelazu Šamac. Naime, utvrđeno je da M.S. (1994.) i I.Ć. (1983.) potražuje Osnovni sud u Zvorniku radi izdržavanja kazne zatvora. Predati su službenicima Okružnog centra sudske policije Bijeljina, navodi se u priopćenju.

The post Na bh. graničnim prijelazima otkriveno devet osoba koje su potraživali sudovi i policija appeared first on Kameleon M&M.

Šta je to toliko posebno u božićnim filmovima i pjesmama da ih se ne možemo zasititi tijekom blagdanskog razdoblja?

U svojoj knjizi Božić kao religija iz 2016. stručnjak za religijske studije Christopher Deacy navodi da božićni filmovi djeluju kao “barometar onoga kako bismo željeli živjeti i kako bismo se mogli vidjeti i mjeriti”.

Drugim riječima, božićni filmovi potvrđuju naše tradicionalne i religijske vrijednosti i osvješćuju nas o važnosti obitelji i zajedništva. Donose jedan bolji, ljepši svijet u kojem dobro uvijek pobjeđuje zlo i u kojem su na kraju svi sretni, najedeni, napijeni i puni darova u rukama.

Zaista, svijet božićnih filmova je jedan lijepi, čarobni svijet kakvom svi težimo, stoga ne čudi što nam služe i kao oblik zagrijavanja za dolazak mnogima najomiljenijeg blagdana.

Primjerice, film iz 2003. Love Actually, koji prati živote osam parova u Londonu, gledateljima donosi vječnu temu romantike i kušnje u vezama.

Božićne pjesme i nostalgija

Slična stvar je i s božićnim pjesmama.

Kako podsjeća Guardian, kad je skladatelj Irving Berlin 1940. godine završio pisanje pjesme White Christmas, navodno je rekao svojoj menadžerici: “Ne samo da je to najbolja pjesma koju sam ikad napisao, to je najbolja pjesma koju je itko ikad napisao.”

Pjesma White Christmas i danas se rado sluša unatoč tome što je stara više od 80 godina. Zašto je to tako?

Prema prof. Joeu Bennettu, forenzičkom muzikologu na Berklee College of Musicu, odgovor je nostalgija. Primjerice, jedna od najpopularnijih božićnih pjesama All I Want for Christmas is You Marije Carey objavljena je 1994…

Bennet smatra da je pjesma zapravo “povratak na zvuk Phila Spectora iz ranih 60-ih”. “Ne radi se baš o popu iz sredine 90-ih. Rani pop 60-ih s kvalitetom snimanja iz sredine 90-ih”, tvrdi.

Ako promislite, najpopularnije božićne pjesme upravo su one stare, dok ove nove teže pronalaze put do publike. To potvrđuje i Bennett, koji kaže da “još uvijek slušamo pjesme iz 40-ih, 50-ih i 60-ih za vrijeme Božića, što ne radimo i ostatak godine”. To nas podsjeća da su ove starije pjesme još uvijek kulturološki cijenjene, tko god ih pjeva.

No kako pokazuju podaci, moderne božićne pjesme najčešće pjevaju glazbenice.

“To se djelomično pripisuje porastu broja solo izvođača u glazbenoj industriji u posljednjim desetljećima. Izdavačke kuće ovih dana ulažu u solo izvođače, za razliku od bendova. To se vjerojatno može pripisati padu popularnosti rocka (i albuma) i porastu streaminga (i singlova), što znači da je ekonomski manji rizik ulagati u solo izvođača – a puno solo izvođača su žene”, objašnjava Bennett.

Porodica i zajedništvo kao glavne teme

Što se tiče tema koje se provlače kroz božićne pjesme, one su najčešće vezane uz porodicu, zajedništvo, vraćanje kući za Božić, darivanje itd., dok se u melodijama najčešće mogu čuti zvona, zvuk saonica i pucketanje vatre, što pjesmama daje još jednu posebnu čar.

Bennet je analizirao tekstove 200 pjesama sa Spotify liste najslušanijih stvari i otkrio da se na njoj nalazi čak 78 božićnih pjesama.

Također, od 20 božićnih pjesama koje dominiraju na Billboardovoj listi, mnoge su obrade. Jedna od najnovijih je ona kanadskog pjevača Michaela Bubléa, čiji je album Christmas iz 2011. sadržavao 10 pjesama od Bennetovih 78.

“Bublé odabire vrlo stare pjesme, ali ih snima suvremenom tehnologijom koja ih čini pogodnima za radijsku reprodukciju”, rekao je Bennet. Na taj način ljudi mogu “imati svu onu kvalitetu zvuka koju očekuju u modernoj snimci suvremenog umjetnika, a istovremeno dobiti sve nostalgične osjećaje koje želimo od tekstopisca”.

The post Obožavate slušati božićne pjesme i gledati božićne filmove? Postoji objašnjenje! appeared first on Kameleon M&M.

ETIAS sistem, kojim su se trebali kontrolirati državljani BiH i trećih zemalja prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku, odgođen je do daljnjega, navodno do kraja 2023. godine.

Zbog ovakve odluke Europske komisije najsretniji su građani iz BiH koji i dalje mogu preko granice u Hrvatsku besplatno. Najviše kontroverzi koje je ETIAS izazvao nisu bile dodatne kontrole i sigurnosne provjere putnika, već taksa od sedam eura, koliko je svaki državljanin, BIH, Srbije ili neke druge treće zemlje morao platiti na graničnom prijelazu.

Međutim, prema schengenskim pravilima državljani trećih zemalja, dakle i BiH, u Hrvatskoj mogu boraviti kratkotrajno, ako ispunjavaju sve propisane uslove, u trajanju najviše do 90 dana unutar razdoblja od 180 dana.

Ako je osoba na schengenskom prostoru boravila 90 dana, mora napustiti taj prostor, a dužina prethodnog boravka računa se za razdoblje 180 dana koje prethodi svakom danu boravka. Tako na primjer, ako je osoba u proteklih kalendarskih 180 dana boravila 45 dana na schengenskom prostoru, ona može na području bilo koje države EU-a boraviti još 45 dana – pojašnjavaju iz MUP-a RH, piše Slobodna Dalmacija.

Vrijeme boravka se računa pomoću takozvanog schengenskog kalkulatora. U schengenski kalkulator se upisuju svi datumi ulaska i izlaska iz Republike Hrvatske prema graničnim štambiljima otisnutim u putovnici u prethodnih 180 dana.

Za vrijeme kratkotrajnog boravka državljanin treće zemlje mora imati prijavljen smještaj. Međutim, brojni BH državljani imaju vikendice na moru na makarskom i pelješkom području. Često putuju preko granice pa im nova schengenska pravila nisu najbolje sjela.

Za razliku od ETIASA koji je za sada ostao samo na papiru, schengenska pravila prometa robe i putnika su puno stroža i zasigurno će se primjenjivati na međunarodnim graničnim prijelazima.

Šta se mijenja na ovim prijelazima od prvog dana Nove godine i što građani koji svakodnevno prelaze granicu između Hrvatske i BiH, bilo da idu u školu, na posao ili liječniku mogu očekivati od novih pravila?

Generalno gledano kontrole putnika koji dolaze iz trećih zemalja će biti detaljnije. Međutim, većinu tih dnevnih migracija čine hrvatski državljani koji žive s druge strane granice u BiH pa za njih ne bi trebalo biti značajnijih promjena prilikom prelaska državne granice i ulaska u RH.

Naime, svi hrvatski državljani koji prebivaju izvan EU-ova prostora tretiraju se kao državljani Europske unije i prema njima se primjenjuju “blaža” pravila kontrole. Osim toga, svi prijelazi za pogranični promet s BiH ostaju i dalje u funkciji i na njihov status ne utječu schengenska pravila. To je veliko olakšanje za lokalne stanovnike u pograničnom pojasu od pet kilometara koji za ulazak u RH koriste pogranične propusnice.

to se tiče unosa u RH različitih roba i hrane iz primjerice BiH tu se ništa nije promijenilo sa ulaskom u Schengen. I dalje su zabranjeni meso i mliječni proizvodi. Međutim, može se unijeti ograničena količina voća i povrća te jaja, proizvoda od jaja i meda. Dopuštene su i ograničene količine ribe i ribljih proizvoda.

Tako se preko granice bez ikakvih problema možete prenijeti do 20 kilograma, svježe, osoljene, očišćene, sušene ili kuhane ribe, kozica, rakova, dagnji i kamenica, 125 grama kavijara dok je zabranjeno unijeti jednu paštetu ili 10 dekagrama salame, mlijeko u tetrapaku ili jogurt. I ostali mliječni proizvodi, sir, vrhnje, maslac su na strogoj zabrani.

Dopušteno je legalno unijeti u RH tek do dva kilograma mlijeka u prahu ili hrane za dojenčad, isto toliko hrane za kućne ljubimce, meda ili jaja.

Što se tiče bilja, biljnih proizvoda, voća i povrća u RH se za osobnu potrošnju mogu unijeti samo tropsko voće: banane, ananas, datulje, durian i kokos. Unos zemlje i supstrata za sadnju kao i sadnica vinove loze, citrusa i sjemenskog krumpira je zabranjeno.

Krompir, rezano cvijeće, lukovice i gomolji, mrkva, cikla, celer rotkvica, kupus, cvjetača, kelj, zelena salata, radič, endivija, đumbir, šafran, kurkuma, rajčice, jabuke, kruške, dinje i lubenice mogu se unijeti u RH iz trećih zemalja samo uz podnošenje fitosanitarnog certifikata kojega je izdalo nadležno tijelo zemlje iz koje se povrće uvozi.

U RH se može legalno unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 50 grama duhana, 10 mililitara e tekućine, četiri litra vina, 16 litara piva, 10 litara goriva u prenosivom spremniku te dva litra alkoholnog pića.

Osim toga putnici koji u svojoj prtljazi nose gotovinu u iznosu od 10.000 eura ili više obavezni su to prijaviti carinskom službeniku. Također su dužni prijaviti i kućnog ljubimca koji mora imati veterinarski certifikat ili pasoš.

Objava Kontrole na granicama od 1. januara biće strožije pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike obavještava javnost da je Zakonom o praznicima (“Službeni list SFRJ”, broj: 6/73), koji se na osnovu Uredbe sa zakonskom snagom o preuzimanju i primjenjivanju saveznih zakona (“Službeni list RBiH”, broj: 2/92), odnosno Zakona o potvrđivanju uredbi sa zakonskom snagom (“Službeni list RBiH”, broj: 13/94), primjenjuje kao federalni zakon, propisano da je Nova godina praznik i da se obilježava dva dana, 1. i  2. januara/siječnja. Istim Zakonom je propisano da ukoliko jedan od dana u koje se slavi Nova godina padaju u nedjelju, praznikom se smatra prvi naredni dan poslije ta dva dana.

S obzirom da 1. januar/siječanj 2022. godine pada u nedjelju, obavještavamo javnost da su neradni dani u Federaciji Bosne i Hercegovine nedjelja 1. januar/siječanj, ponedjeljak 2. januar/siječanj i utorak 3. januar/siječanj 2022. godine.

Na dane praznika poslodavci, ustanove, organi uprave i druge pravne osobe ne rade.

Objava Evo koji dani su neradni zbog proslave Nove godine pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U okviru manifestacije “Zima u kraljevskom gradu” večeras će se, na gradskom trgu u Srebreniku održati “Kolačijada”, u organizaciji Udruženja žena “Diva” Srebrenik, kojima će se pridružiti članice udruženja iz Lisovića, Tinje i Dubokog Potoka.

Uz bogatu izložbu kolača, koja će biti prodajnog karaktera, sugrađani i gosti Srebrenika će, istovremeno biti u prilici uživati uz Acoustic performance – Mahe i Mirza.

Početak je u 19 sati.

Objava Večeras “Kolačijada” i Acoustic performance pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Brzom reakcijom Profesionalne vatrogasne jedinice (PVJ) Srebrenik ugašen je požar koji je sinoć izbio u pogonu firme “Corn Flips” u Srebreniku. 

Požar je dojavljen u 18.15 sati. Na intervenciju su izašla jedna vatrogasna kola sa tri vatrogasca. 

– Blagovremenom dojavom portira i brzom intervencijom dežurnih vatrogasaca spriječena je veća materijalna šteta u ovom preduzeću. Vatrom zahvaćena mašina za pakiranje gotovih proizvoda. Požar je ugašen u 18:30 sati – saopćili su iz PVJ Srebrenik. 

Objava Požar u pogonu firme “Corn flips” u Srebreniku: Vatra zahvatila mašinu za pakiranje pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Katolici u Bosnii Hercegovini i širom svijeta danas u svojim domovima i zajednicama obilježavaju Božić, blagdan kad kršćani slave rođenje Bogočovjeka Isusa Krista.

Danas Božić proslavljaju Rimokatolička crkva, protestantske i anglikanske crkve, kao i pravoslavne crkve koje su prihvatile računanje vremena po gregorijanskom kalendaru.

Božić, zajedno s Uskrsom i Duhovima, spada među tri najveća kršćanska blagdana. Središnji čin proslave Božića je misa polnoćka, a taj se obiteljski blagdan uglavnom slavi u krugu obitelji i najbližih.

Božić je jedinstveni događaj rođenja Boga-Čovjeka kršćanski svijet slavi od davnina, a riječ Božić umanjenica je riječi Bog i prvotni naziv djeteta Isusa, koji je poslije prenesen i na sam blagdan Njegova rođenja.

Kao kršćanski blagdan, Božić se u svakom narodu obilježava na poseban način čineći i dio njegove etnografske baštine. U nekim krajevima gdje žive Hrvati već na Svetu Katarinu (25. studenoga) počinje božićna priprava i traje točno mjesec dana. Advent ili došašće vrijeme je pripreme za dolazak i rođenje Isusa Krista, a sastoji se od četiri tjedna neposredno prije Božića koji simboliziraju četiri tisućljeća, koliko je po Bibliji prošlo od stvaranja svijeta do Kristova dolaska.

U novije vrijeme sve prisutniji znak adventa, koji upućuje na Božić i poziva na obiteljsku molitvu, jest adventski vijenac, koji se plete od zimzelenih grančica, ali tako da nema početka ni kraja, što označuje vječnost. U vijenac se umeću četiri svijeće koje označuju četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak. Prve adventske nedjelje pali se prva svijeća i tako redom da do Božića gore sve četiri.

Nakon Svete Katarine slijede blagdani Svete Barbare (4. prosinca), Svetog Nikole (6. prosinca) i Svete Lucije (13. prosinca) koji u nekim krajevima imaju istu ulogu početka kruga božićnih običaja. Likove svetog Nikole i svete Lucije često predstavljaju muškarci ili žene i obilaze domove donoseći djeci darove. Na Svetu Luciju običaj je da se noću osoba ogrnuta bijelom plahtom uputi po kućama darivajući djecu suhim smokvama, bademima, orasima i jabukama te plašeći nestašne mališane. Neposlušni pak pod jastukom pronalaze šibu kao opomenu da se poprave. U današnje doba tu je službu preuzeo sveti Nikola, koji u čizmicu dobre djece stavlja slatkiše, a šibe dijeli njegov pomoćnik Krampus (simbol zlog duha ili vraga). Tradicionalni, stari hrvatski božićni dar bila je i ukrašena jabuka zvana božićnica, a darivali su je mladići djevojkama.

Jedan običaj koji se sačuvao do danas jest običaj sijanja božićne pšenice kao simbola obnove života i plodnosti. Na blagdan Svete Barbare ili Svete Lucije sije se pšenica, simbol života u katolika, i pripravlja zelenilo za ukras kuće i stola za svetkovanje Božića. Do Božića pšenica lijepo naraste u posudi ispunjenoj vodom te ukrašava božićni stol, a tijekom božićnog vremena stoji pod borom, uz jaslice ili u kutu sobe. Da bi izgledala lijepo, pšenica se podrezuje i ovija hrvatskom trobojnicom, a u nekim se krajevima posred nje stavlja se jabuka te svijeće. Nakon Božića pšenica se daje pticama jer se ništa iz tog svetog doba ne smije baciti. Prema narodnom vjerovanju, gustoća iznikle pšenice, boja i sočnost njezinih vlati najavit će bolju ili lošiju žetvu iduće godine.

Danas su u selima gotovo nestali običaji unošenja badnjaka i rasprostiranje slame pod blagdanskim stolom u predvečerje Božića.

Badnjakom se naziva jedan, a u nekim krajevima i tri velika panja koja se unose u kuću na Badnju noć i stavljaju na ognjište. Tri panja simbol su Svetog Trojstva, a njihovim se žarom zapale sve svijeće u kući. Slama se kao znak Božića održala znatno duže od panjeva. Trenutak unošenja slame u kuću, što je obično činila glava kuće, označavao je službeni početak proslave blagdana Božića. Slama se unosila u kuću i rasprostirala po podu s izričitim božićnim naglaskom jer su taj čin članovi obitelji redovito pratili pjevanjem božićnih pjesama.

U Hrvata se sve do 1850. nije običavalo kititi božićno drvce iako je takva praksa u njemačkim pokrajinama još od 16. stoljeća, a zanimljivo je da su prva božićna drvca bila bjelogorična.

The post Čestit Božić! Vjernici širom svijeta danas slave veliki praznik appeared first on Kameleon M&M.

Predstavnici poljoprivrednih udruženja pozvali su na hitno usvajanje budžeta Federacije BiH za 2023. godinu, kako bi što prije stupio na snagu federalni program podrške poljoprivrednoj proizvodnji. Na sastanku, koji je održan sredinom ove sedmice u Livnu, istaknuta je i potreba osnivanja agencije za plaćanja u poljoprivredi.

Tokom sastanka, predstavnici Seljačkog saveza, Udruženja poljoprivrednika FBiH i Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kantona 10, razmatrali su izvještaj o realizaciji utroška sredstva federalnog programa poticaja za ovu godinu, nacrt tog programa za 2023., te aktivnosti kantonalnog ministarstva poljoprivrede.

Navedeno je kako bi se osnivanjem agencije za plaćanja u poljoprivredi ubrzao proces isplate poticaja u poljoprivredi od strane FMPVŠ.

“Naime, zbog propisa i procedura koje su trenutno važeće, poljoprivredni proizvođači čekaju minimalno dva mjeseca na isplatu poticaja nakon odobrenja. Navedena agencija uspješno radi u entitetu RS kao i u Hrvatskoj, te njihovi poljoprivrednici znatno ranije dobiju sredstva te posluju uspješnije”, stoji u saopćenju.

Ministar poljoprivrede Kantona 10, Božo Perić, predstavio je programa podrške za tekuću godinu. Posebno je naglasio one za proljetnu i jesenju sjetvu putem kojih je poljoprivrednim proizvođačima omogućeno ostvarivanje prava na poticaje na površinama kod kojih nisu riješeni imovinsko pravni odnosi.

Predstavnici udruženja smatraju da se isti princip treba uvesti i u ostatku Federacije BiH.

Na kraju sastanka usvojeni su zaključci koji će biti upućeni prema Federalnom ministarstvu poljoprivrede u cilju donošenja što kvalitetnijeg budućeg programa poticaja. RtV SLON

Objava Poljoprivrednici u FBiH traže hitno usvajanje Budžeta i osnivanje agencije za plaćanja u poljoprivredi pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Lionel Messi je osvajanjem Svjetskog prvenstva osvojio sve najvažnije klupske i reprezentativne nagrade koje je mogao, a sada bi mogao dobiti jedinu individualnu nagradu koja mu nedostaje.

Messiju je pehar svjetskog prvaka bio 41. trofej i kruna legendarne karijere, a skoro sigurno će dobiti osmu Zlatnu loptu, no vodstvo France Footballa mu možda bude dodijelilo još veću nagradu.

Radi se o Super Zlatnoj lopti, nagradi koju je do sada osvojio jedino njegov sunarodnjak Alfredo Di Stefano 1989. godine.

Legendarni golgeter Real Madrida tu je nagradu dobio povodom 30. godišnjice France Footballa, lista koji dodjeljuje najprestižniju individualnu nagradu u nogometu, a odlučeno je da razmak između dodjele Super Zlatnih lopti bude najmanje 30 godina, i to ako uopće postoji dostojan kandidat.

Već su prošle 33 godine otkako je Di Stefano dobio nagradu, a mnogi smatraju kako je Messi osvajanjem SP-a ispunio sve uslove da je dobije, što i neće biti nikakvo iznenađenje ako se to desi. KLIX

Objava Messi bi mogao dobiti jedinu nagradu koja mu nedostaje pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U povodu katoličkog praznika Božića, v.d. gradonačelnik grada Srebrenika dr. sc. Nermin Tursić uputio je čestitku u kojoj stoji:

“Poštovani sugrađani katoličke vjeroispovijesti, povodom najradosnijeg kršćanskog blagdana Božića upućujem vam najiskrenije čestitke uz želje da ove blagdanske dane proslavite u miru, blagostanju i dobrom zdravlju u krugu svoje porodice, prijatelja i komšija.
Svim građanima katoličke vjeroispovijesti u BiH i svijetu želim čestit i blagoslovljen Božić.”

Objava Božićna čestitka v.d. gradonačelnika Srebrenika Nermina Tursića pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Katolici, protestanti i drugi koji se pridržavaju gregorijanskog kalendara, danas obilježavaju najradosniji blagdan i dan koji slavi rođenje Isusa Krista – Božić.

Blagdan Božić, koji slavi rođenje Isusa Krista, ujedno je i dan ljubavi, ali i okupljanja na kojima svoje mjesto nalaze porodica, prijatelji i komšije koji zajedno proslavljaju ovaj važan dan.

Kao što to nalažu običaji, predviđeno je da se ovaj dan provede sa članovima porodice i u zajedničkoj molitvi. Rano ujutro vjernici odlaze na misu, a zatim slijedi zajednički ručak.

Prema Bibliji, Isusa je rodila Djevica Marija koja je začela bezgrešno, a u porodu joj je pomogao njen suprug Josip. Isus se rodio u štali u gradu Betlehemu prije više od 2.000 godina, okružen domaćim životinjama, zbog čega vjernici na Božić ispod bora imaju jaslice i figure ovaca.

Domovi vjernika posebno su okićeni na Božić i uglavnom se u svakom nalazi jelka ispod koje se ostavljaju pokloni za najmlađe ukućane. KLIX

Objava Katolici širom svijeta danas slave Božić pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.