Delegati se na prošloj sjednici nisu izjašnjavali o ovom pitanju jer je podrška za zakon bila nesigurna, a ni veliki broj delegata nije došao na sjednicu.
“Još 2015. godine počele su pripreme i započet je proces donošenja novog zakona, prošao je javnu raspravu i komentare svih strana, a dobio je i podršku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH i 2019. godine i 5. jula ove godine. Nažalost, u februaru 2020. u Domu naroda nije dobio potrebnu većinu te ostaje bojazan da će zakon ponovo pasti na sjednici Doma naroda 9. septembra”, podsjetio je Adis Muhović, izvršni direktor Centra za politike i upravljanje (CPU).
Brojna su unapređenja koja donosi ovaj zakon, a jedno od njih je omogućavanje vanjskotrgovinskog poslovanja obrtnicima, što znači da će dobiti carinski broj, da će moći uvoziti repromaterijal i izvoziti svoje proizvode. Zakonom bi prvi put bilo omogućeno obavljanje pojedinih vrsta obrta i bez stručne spreme. Ako novo zakonsko rješenje prođe Dom naroda, bilo bi ukinuto licenciranje za registraciju obrta, koje je velikim dijelom sprečavalo osobe, posebno mlade, da registruju željeni obrt te bi ovim mogli bez nepotrebnih administrativnih prepreka otvoriti obrt iz djelatnosti koju znaju raditi i za koju neko želi da ih plati.
“Skraćena bi bila procedura i pojednostavljena registracija obrta. Naime, registracija i zatvaranje obrta u Federaciji BiH su sada znatno brži nego registracija firme, ali još uvijek taj proces može potrajati pa poduzetnici mogu čekati i do deset dana na izdavanje rješenja o početku obavljanja djelatnosti. Sada bi to bilo ograničeno na dva dana. Ono što je značajno jeste da bi ovaj Zakon smanjio papirologiju neophodnu za registraciju, čime se štedi vrijeme, novac, ali i živci”, stoji u analizi koju je Muhović napravio.
Značajno za obrtnike jeste da je zakonom planirano i ograničenje izvršenja nad imovinom obrtnika, što znači da imovina koja je potrebna za život i poslovanje ne može biti dio izvršenja, ne može se obrtniku uzeti krov nad glavom i alat za rad. Obrtniku je omogućeno obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju osnovne djelatnosti ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnosti obuhvaćene rješenjem o obavljanju obrta.
“Fizičkim osobama i penzionerima omogućeno je nediskriminatorno obavljanje obrta u vidu dodatnog i dopunskog zanimanja, a predviđen je i obrtni registar, koji će sadržavati podatke o obrtnicima i osobama koje obavljaju srodnu djelatnost i domaću radinost i bit će obavezan. Novim zakonom bolje je definisano ko od članova užeg domaćinstva može pomagati u vođenju obrta, a precizirano je i da prestanak obrta po sili zakona utvrđuje nadležni organ rješenjem. Dakle, ako obrtnik prestane raditi i plaćati poreze iz bilo kojeg razloga, njegov obrt će se ugasiti po sili zakona, a da on to ne treba ili ne mora učiniti”, istakao je Muhović.
Izdavanje obrtnice kao isprave bit će ukinuto, što predstavlja jedan parafiskalni namet manje. Kada je riječ o visini članarine koja se plaća Obrtničkoj komori, ona se ne može propisati u iznosu većem od 0,5 posto od osnovice za obračun doprinosa za prethodnu godinu. Pored vlasnika ostvarenog patentnog prava, obrt može osnovati i vlasnik industrijske zone.
“Ovim zakonom je eksplicitno definisano da se obrt može prepustiti samo članu porodice. No, ako želite prodati obrt, tu mogućnost definiše zakon o obligacionim odnosima i ona je definitivno moguća, a u skladu sa sličnim odredbama se ona vrši u Republici Srpskoj za samostalne preduzetnike. Obrt sa svojom tradicijom obrta će se moći prodati ako se zaštiti ime obrta kao žig pri Institutu za intelektualno vlasništvo BiH. Tako bi se kupoprodajnim ugovorom moglo prenijeti pravo na korištenje zaštitnog znaka i tradicije koja ide uz taj znak. Na taj način se obrtnik može povući iz posla i prodati nekome svu vrijednost svog obrta kao uspostavljenog lokalnog brenda, čime će se izbjeći gubljenje vrijednosti brenda i gubljenje tradicije poslovanja. Novi zakon je izuzetno dobar i bez obzira na to što prodaju obrt čini nešto skupljim poduhvatom, zbog cijene registracije žiga, vrlo je važno usvojiti ga kako bi obrtnici počeli uživati koristi koje bi dobili usvajanjem i brzom primjenom zakona”, zaključio je Muhović.
Muhović je pojasnio i kako će zaštita žiga u BiH, prema informaciji koju ima, koštati oko hiljadu maraka. Istakao je kako je zaštita žiga sjajno sredstvo za korporatizaciju obrta, jer će obrtniku omogućiti zaštitu brenda od zloupotrebe, odnosno štitit će ga i tokom poslovanja od nefer igrača na tržištu koji bi mogli probati iskoristiti sličnost s njihovim imenom da zbune kupce i dođu do dijela tržišta.
Izvor: Klix.ba
